2006.06.13. 07:50
Paul Graham (wikipedia) je jedan od najpoznatijih svjetskih programera, a na svom website-u objavljuje poprilicno zanimljive eseje.
Nedavno je objavio dva vrlo zanimljiva eseja: "How to be Silicon Valley", i "Why startups condense in America", gdje kaze "when I consider what it would take to reproduce Silicon Valley in another country, it's clear the US is a particularly humid environment. Startups condense more easily here". Razloge za to vidi u slijedecem:
1) The US Allows Immigration, 2) The US Is a Rich Country, 3) The US Is Not (Yet) a Police State, 4) American Universities Are Better, 5) You Can Fire People in America, 6) In America Work Is Less Identified with Employment, 7) America Is Not Too Fussy, 8) America Has a Large Domestic Market, 9) America Has Venture Funding, 10) America Has Dynamic Typing for Careers.
Glavna poruka tih eseja je: "The exciting thing is, all you need are the people. If you could attract a critical mass of nerds and investors to live somewhere, you could reproduce Silicon Valley. And both groups are highly mobile. They'll go where life is good.", te nakon toga opisuje kako bi takva mjesta trebala izgledati.
Iz ta dva teksta za oko su mi zapeli slijedeci detalji:
"Building office buildings for technology companies won't get you a silicon valley, because the key stage in the life of a startup happens before they want that kind of space. The key stage is when they're three guys operating out of an apartment. ... So if you want to reproduce Silicon Valley, what you need to reproduce is those two or three founders sitting around a kitchen table deciding to start a company. And to reproduce that you need those people."
"Startups are the kind of thing people don't plan, so you're more likely to get them in a society where it's ok to make career decisions on the fly.... In the US most people in CS PhD programs are there simply because they wanted to learn more. They haven't decided what they'll do afterward. So American grad schools spawn a lot of startups, because students don't feel they're failing if they don't go into research." |
Posebno mi se svidio sljedeci komentar iz eseja "Why startups condense in America" (autor po svemu sudeci dobro poznaje Svicarce): "For example, many startups in America begin in places where it's not really legal to run a business... That could be a problem in fussier countries. If Hewlett and Packard tried running an electronics company out of their garage in Switzerland, the old lady next door would report them to the municipal authorities." |
|
Ovi eseji su zanimljivi i tjeraju na razmisljanje. Ali moram priznati da su u mnogim slucajevima kolokvijalni i povrsni, a nekim slucajevima donose krive zakljucke. Mozda je autora dobar komunikator, ali nije ekonomski genije, niti osoba s dubokim uvidom u problematiku. Najveca greska bi bila uzeti zakljucke autora kao doslovne recepte. Proucavanje tehnoloskih klastera, kako nastaju i sto ih cini, jer ozbiljan biznisi. U esejima odzvanjaju neki od najosnovnijih zakljucaka tih istrazivanja (nuznost "venture capital", vrhunskih sveucilista...) ali ostale stvari previse simplificira ili cak krivo interpretira. Primjeri: (1) Autor tvrdi da je jedna od bitnih komponenti sto manja uloga drzavnih institucija. Mislim da to nije univerzalno tocno, a glavno kontraprimjer je Izrael: "n proportion to its population, Israel has the largest number of startup companies in the world including the highest number of biotech startups: In absolute terms, Israel has the second largest number of startup companies after the US (3,500 companies mostly in hi-tech). This spirit extends not only to running independent businesses, but also to patent registration. Israel has one of the highest numbers of patent filings per capita. Thanks to Israel's government policy that encourages the transfer of knowledge from academia to industry, the Israeli scientific advantage was translated into a growing number of patents registered in the USA and Europe. (izvor: Izraelska ambasada u SAD). Jos gore, autor u jednoj fusnoti navodi Izael kao negativni primjer zemlje koja ne moze uspostaviti tehnolosti klaster (??!!?) (2) Autor tvrdi da je dovoljno prebaciti 10'000 pravih ljudi na drugo mjesto, pa da se duplicira Silicijska dolina: "What it takes is the right people. If you could get the right ten thousand people to move from Silicon Valley to Buffalo, Buffalo would become Silicon Valley. " Jasno mi je da je autor htio naglasiti da su ljudski potencijali najbitniji, ali nisu jedini sastojak. Infrastruktura je jednako bitna, kao i podupirujuci (periferni) pruzatelji usluga (tj. podupirujuca industrija). Npr. mogucnost iznajmljivanja certificiranog laboratorijskog prostora. Najbitnija komponenta klustera je sto niza barijera za uspostavljanje tehnoloskih kompanija - a to ukljucuje i ljudske potencijalne koji su dostupni kao i infrastrukturu. (3) Jedna vrlo bitna komponenta klastera je kultura koja vlada, i pod time mislim na puno vise od "poduzetnickog duha". Bitan je stav: "neuspjeh je prihvatljiv" - ljudi se moraju osjecati slobodni da razvojaju ideje bez straha od neuspjeha. Utemeljitelji velikog broja uspjesnih kompanija u silicijskoj dolini nisu bili uspjesni u prvim pokusajima, ali su bez obzira na propali prvi biznis nastavili tjerati druge ideje, i dobivati kapital, sve dok nisu nasli zlato. Autor je ne navodi komponentu kulture, vjerojatno presutno pretpostavljajuci da ce kultura pratiti 10'000 kljucnih kad se presele u Buffalo. To nije nuzno istina. Tehnoloski klasteri su vrlo kompleksna simbioza, a autor je dosta simplificira. Moze mu se oprostiti cinjenica da je programer, pa na cijelu situaciju gleda iz perspektive software-a, koji je vrlo specificna tehnologija.
|
|
Na #2: Uvijek mozete naci specijalne slucajeve. Osim toga, ovo nisu eseji niti peer-reviewed clanci nego transkripti izlaganja (znaci cisiti neformalni opinion piece). Izraelci su vrlo iznimna nacija, intelektualno i kulturoloski pogodna za razvoj poduzetnistva. Izrael ima ocit problem zbog kojeg nije i dugo nece biti drugi USA, a to je da je velikom dijelu inozemnih "nerdova" iz razumljivih razloga krajnje neatraktivan kao lokacija za zivot. Osim toga, po onomu sto ste napisali, izrael DEFINITIVNO nije kontraprimjer za ulogu drzavnih inistitucija - kada se kaze (u reklamnom pamfletu izraelske vlade, usput) da "Israel's government policy (...) encourages the transfer of knowledge from academia to industry", "encourages" nije nikakvo aktivno upravljanje, nego samo stvaranje pogodne klime (=zakonodavstva i porezne politike). Ako je to velika uloga drzavnih institucija, onda je i isti takva velika uloga drzavnih institucija na djelu i u SAD - a to nije ono sto je autor mislio reci. Primjer drzave u kojoj se drzava aktivno ukljucuje u startup-kompanije su Japan i Singapore. Prije koji tjedan je netko ovdje postavio clanak o problemima takvih japanskih startupa. Nije mi jasno zasto ste skepticni prema ideji da 10000 ljudi ("rich people + nerds") ne moze stvoriti atmosferu koja ce biti ekvivalentna onoj u Silicon Valley, ako su pravila igre ista. Autor je barem to dobro elaborirao. I "rich people" i "nerds" imaju svoju kulturu i nacin razmisljanja, koji nose sa sobom. Jedini nacin da ju pogube je da se utope negdje gdje ce vrijediti drugacija pravila (npr. u Skandinaviji :-) ) 10000 je sasvim lijepa brojka za odrzavanje takvog sustava vrijednosti ako se ne rasprsi previse. (I usput, 100% se slazem s autorovim receptom za stvaranje vrhunskih sveucilista.) Ono sto je meni najvaznije da Europa shvati da je jako naivno kopirati poduzetnicke recepte iz USA na nacin da se one KLJUCNE komponente potrebne za njihovu provedbu a koji nisu u skladu s "europskim sustavom vrijednosti" jednostavno ignoriraju ili pokusaju zaobici. Egalitarnost koja za posljedicu ima akutni nedostatak pravih elitnih sveucilista u kontitentalnoj Europi, kao i socijalna politika koja otezava otpustanje radnika, te vizija zivota u kojoj je stabilnost radnog mjesta od primarne vaznosti su jednostavno u potpunoj suprotnosti s filozofijom tehnoloskog poduzetnistva, i ignorirati te cinjenice je slicno kao kada biste imali kirurski odjel u kojem pokusavaju primijeniti najsuvremenije kirurske metode istovremeno se ideoloski protiveci npr. sterilizaciji instrumenata. Rezultati ce biti slicni... |
|
na #3: "Osim toga, ovo nisu eseji niti peer-reviewed clanci nego transkripti izlaganja (znaci cisiti neformalni opinion piece)" To je moja tvrdnja i ponovo naglasavam da se radi o osobnom, jednostranom pogledu covjeka koji ima nesto iskustva sa softwareskim kompanijama i Silicijskom dolinom, ali ne moze pruziti generalni, in-depth, i tocan pogled na cijelu problematiku. Clanak se moze gledati kao anedoktalni esej koji podstice na razmisljanje, ali se nesmije prihvacati kao referenca, niti ga proglasavati receptom za uspjeh, narocito ne u Hrvatskoj. Sto se tice vasih ostalih komentara, ponovit cu svoje stavove, nadam se jasnije: (1) Izrael je DEFINITIFNO primjer drzave koja aktivno djeluje u stvaranju tehnoloslih klustera, kroz ko-financiranje industrijsko-sveucilisnih projekata, aktivnu drzavnu diplomaciju usmjerenu prema kapitalu i prema velikim tehnoloskim kompanijama, aktivno poticanju studenata za poduzentistvo... Uloga drzavnih institucija se uvelike razlikuje od Americke. Mi mozemo imati razlicitu kalibraciju sto znaci "uloga drzave", ali Singapur ne moze biti referenca sa svojom piramidalnom/feudalnom strukturom u administraciji i istrazivanjima. Ako treba traziti role-model za Hrvatsku, onda to nije Amerika, vec Izrael. (2) U tehnoloskom klasteru ljudi i kapital su vrlo vazni, ali bitnu ulogu igra i infrastruktura i satelitska industrija usluga koja podrzava osnovno djelovanje klastera. Preseljenje 10'000 bogatih i pametnih u Buffalo nece stvoriti tehnoloski kluster, barem ne unutar jednog desetljeca. Tehnoloski klaster je slozeni ekosistem i Silicijska dolina je nastajala desetljecima - kroz medjudjelovanje ljudi, kapitala, sveucilista, industrije, infrastrukture i usluga, sve dok se nije stvorila kriticna masa svih komponenti koja cini klaster. Jednostavnijim jezikom: ne mozete preseliti travu i antilope u stakleno zvono i onda tvrditi da je to savana, i ocekivati da ce antilope i trava prezivjeti. (3) slazem se u potpunosti s vasim zadnjim pasusom. Stvarno nemam vremena produbljivati ovu temu. Problem je s ekonomskim znanostima da svako ima jako misljenje kako rijesiti svjetsku glad (kao autor eseja), ali radi se o vrlo specificnoj i kompliciranoj znanosti bez jednoznacnih odgovora. Ne mogu tvrditi da sam znalac u problematici tehnoloskih klustera, ali barem sam se oznojio s case-studies, clancima i prezentacijama na jednosemestarnom graduate kursu posvecenom iskljucivo tehnoloskim klusterima, tako da mogu barem prepoznati koji stavovi imaju smisla.
|
|
| Na #4: Jasno mi je sto mislite s tehnoloskim clusterima, i naravno da nije moguce sve tehnologije preseliti samo tako u Buffalo. Meni je na pameti vise bila biotehnologija, koja se moze puno lakse relocirati nego one tehnologije na koje Vi mislite (npr. University at Buffalo ima sasvim OK laboratorije za pocetak, ali malo vrhunskih ljudi da ih maksimalno iskoriste ...) |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|