| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
DANAS, 26.05.2006. u 21:55 - Kontraplan HTV1
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Sun?ana Kukolja Taradi
|
|
|
|
2006.05.26. 12:42
U Kontraplanu Dubravka Merlića polemiziraju znanstvenici Ivan Đikić i Matko Marušić, te akademici Vlatko Silobrčić i Vladimir Paar.
Kontraplan
HTV1 26.05.2006. 21:55
Zašto je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odbila Radmana, Jonjića i
Veselicu i je li taj skandal najbolji pokazatelj da HAZU treba raspustiti? Je li
i ovaj slučaj pokazao da je znanstvena zajednica inficirana političkim i
klanovskim podjelama te da nije sposobna povesti Hrvatsku u toliko proklamirano
društvo znanja?
U Kontraplanu Dubravka Merlića polemiziraju znanstvenici Ivan Đikić i Matko
Marušić, te akademici Vlatko Silobrčić i Vladimir Paar.
Voditelj: Dubravko Merlić
Scenarij: Željko Matić
Redatelj: Danko Volarić
Urednik: Dubravko Merlić
LINK na raspored HTV1:
http://www.hrt.hr/raspored/?raspored=1&mreza=2&datum=2006-05-26&najava=9032|
Uspio sam napraviti audio snimku sa web-streaminga HTV1.
Ovdje je file (ima oko 13Mb): Kontraplan_26_05_2006.mp3
Emisija traje sat vremena.
PS: jedan detalj. U emisiji je pustena snimka izjave akademika Pecarica koji tvrdi da je laz da je Dr.Radman clan francuske akademije. Pa evo, 10sec na google-u dovelo me do ove stranice:
www.academie-sciences.fr/membres/R/Radman_Miroslav.htm
koja pokazuje kako je Dr.Radman punopravni clan francuske akademije od 15.10.2002. |
|
Pogreška Merlićeva je u početnom konceptu emisije.Paar je Candide naše javne scene. Sjećate li se Paarovih izjava u jednom drugom političkom sustavu? I tada je sve bilo najbolje od najboljeg mogućeg .Marušićeva javna izjava ljubavi prema Silobrčiću samo dokazuje do kuda se u javnom djelovanju može ići. Šteta što nisu bili u fizičkom kontaktu u studiju: bila bi to dirljiva ljubavna scena. Silobrčić mi se sažalio zbog neočekivanih ljubavnih izjava Marušića.
Možda je mnogo korisniji Silobrčićev interview u jučerašnjem Feralu. |
|
| To je Marušićev stil! Tako on započinje razgovor, osobito ako ima u njemu kasnije kakve skrivene namjere. Pokušava sugovornika "olabaviti" da bi ga kasnije mogao bolje protresti. Budući da sam takvih izjava od Marušića dobio bezbroj, primam ih gotovo kao pozdrav od njega. Zahvaljujem kolegi Pravdiću na sućuti i poručujem mu da nema razloga za zabrinutost. |
|
Quote:
Pa evo, 10sec na google-u dovelo me do ove stranice:
www.academie-sciences.fr/membres/R/Radman_Miroslav.htm
koja pokazuje kako je Dr.Radman punopravni clan francuske akademije od 15.10.2002.
Prof. Igor Catic me u privatnoj poruci upozorio da u ovoj izjavi nisam u pravu. Jer postoji razlika izmedju Francuske Akademije i Francuske Akademije Znanosti. Stoga je u pravu, morao sam reci "clan francuske akademije znanosti".
Medjutim, graditi nekakav javni "napad" na Dr.Radmana u emisiji HTV-a inzistiranjem na toj razlici je van svake pameti. Evo da pojasnimo.
Uloga tih dviju akademija:
Francuska akademija:
The Académie is France's official authority on the usages, vocabulary, and grammar of the French language....
Francuska Akademija Znanosti:
The French Academy of Sciences (Académie des sciences) is a learned society, founded ... to encourage and protect the spirit of French scientific research.
Njihova povijest/pocetak:
Francuska akademija:
The Académie was officially established in 1635 by Cardinal Richelieu, the chief minister to King Louis XIII. ...
Francuska Akademija Znanosti:
...founded in 1666 by Louis XIV at the suggestion of Jean-Baptiste Colbert (the French minister of finance from 1665 to 1683). ...The Academy of Sciences owes its origin to Colbert's plan to create a general academy. ... On August 22, 1795, a National Institute of Sciences and Arts was put in place, bringing together the old academies of the sciences, literature and arts. In 1816, the Academy of Sciences became autonomous, while forming part of the Institute of France; the head of State remained its patron.
Dakle, ekvivalent HAZU-u je francuska akademija znanosti kojoj pripada Dr.Radman.
Stoga je u diskusiji zasto Dr.Radman nije primljen u HAZU inzistiranje od strane akademika Pecarica na toj semantickoj razlici cisto podmetanje. |
|
Gledao sam emisiju. Moj je dojam da su Paar na svoj način, te Marušić na svoj egzibicionistički, uspjeli emisiju podrediti svome stilu. a on je intrigantniji, pa time i prihvatljiviji najširoj publici.
Naročito Marušić. Osobno mi je jako zanimljiva takva ličnost. Njegov nastup, insistiranje na beneficijama u akademiji, te postavljajući to pitanje akademiku Silobrčiću, a ne recimo Paaru; pokazuju da taj čovjek razumije ovo drštvo te ima gotovo bandićevski gen za populizam. Akademik silobrčić ponio se najdostojanstvenije što je mogao u situaciji kad imate dva čovjeka u razgovoru, u kojoj jedan / Silobrčić/ nikad nije u nastupu išao na takvu razinu/ Marušić/, kakva god ona bila. S druge strane, njegov pokušaj uvlačenja prof. Djikića u krajnje nedostojan teren nekakve osobne, kako je on rekao "patološke" mržnje prema Ministru, djelimično je zbunio prof. djikića, jer izbor dokazivanja kako to nije tako, umjesto ignoriranja, nije bio uspješan.
Mislim također da je Merilić potcjenio spremanost svojih gostiju za svaku razinu polemike, pa je to pokušavao spašavati neprofesionalno otvorenim stavljanjem na stranu povoda emisije, akdamika Radmana.
Gledajući sve te ljude, moj je dojam da se niti uz sav obzir prema javnosti, ne smije ići u takav tip polemike sa Marušićem kao niti sa Paarom. |
|
na #2 i #3
HAZU je stvarno pala na katastrofalno niske grane, kada se akademici medjusobno zale i izrazavaju sucut na nevladinom forumu. Ocito da se problemi ne mogu rjesavati na mjestu na kojem su i izazvani - a to je HAZU.
Komentari na emisiju:
- izbor sudionika mi je izgledao fer - akademik protiv akademika, profesor kontra profesora.
- vodjenje emisije od strane Merlica je bio izuzetno katastrofalan, navijacki, neke stvari su se ponavljale i to 5-6 puta. Jadno, vrlo jadno za novinara i osobu koja po emisiji dobija gotovo moju polugodisnju placu (a zajedno sa suprugom Zeljkom svaki mjesec zaradjuju u vrijednosti dobro placenog projekta u RH)
- bez obzira na retoriku (npr. prof. Marusica), emisija je imala izrazito navijacki stil, vise je licila na utakmicu Hrvatska-Brazil (jedino je pitanje tko je Hrvatska a tko Brazil), a tako je ocito i koncipirana. Nije rjesila ni jedan jedini problem. U stvari najvise se slazem sa izjavom prof. Marusica da bi akademicima trebalo ukinuti dodatak na placu i povlastene mirovine. Neka njihov rad bude volonterski (za dobrobit Hrvatske), a placa i mirovina redovitog profesora je sasvim dovoljna za nekakav zivot pod stare dane. Zapravo, manipulacija novcem je jedna od najveci boljki hrvatskog znanstvenog sustava (npr. to je najvazniji parametar u mojoj maticnoj instituciji).
- zaintrigiralo me je stalno ponavljanje akademika Paara da primanje Radmana u statusu stalnog clana nije po propisima HAZU. Probao sam naci kakve propise na HAZU-ovim stranicama (npr. statut) no tamo nema nicega. Stranice nisu mijenjane barem 5-6 godina (a mozda i vise), a nema ni potrebnih ni zanimljivih informacija. Da li netko ima taj dokument kod sebe (ak. Silobrcic, Pravdic?), pa da ga stavi na web, ili barem da citira dijelove od interesa (ako ih uopce ima). |
|
Ograničavanje izbora dopisnih članova u redovne samo je preporuka predsjedništva. Postoji u dopisu predsjedništva (Uprave) članovima. Nikad ništa drugo nisam vidio.
Prof. Dionis Sunko bio je dopisni član sa stalnom adresom u Zagrebu. 1998. izabran je za redovitog člana. Nitko se tome nije protivio.
|
|
Najvise me se dojmila izjavu akademika Paara:
Gospodine Merlicu, akademija ne misli, ona ima pravila. |
|
Samo da komentiram moju "svađu" s kolegom Pravdićem. Nje nema. Kolega Pravdić i ja smo istomišljenici, razumijemo se i uvažavamo. Ja sam samo htio biti duhovit, ali očito nisam baš uspio!
Nema propisa koji bi to zabranjivao. Pravdić ima pravo. Logika stvari jest da onaj građanin Hrvatske, koji radi samo u inozemstvu i ne može sudjelovati u životu i radu Akademije, bude njezin dopisni (vanjski) član. Među dopisnim članovima ima dosta i stranih državaljana koji, osim svojih dostignuća, imaju stanovitu vezu s Hrvatskom.
Budući da M. Radman sada ima dva radna angazmana u Hrvatskoj, stanoviti dio svoga vremena provodi ovdje i ja, kad sam ga predlagao, nisam vidio nikakvu prepreku tomu da ga predložim u radni sastav (redoviti član). Zato čvrsto vjerujem da je pozivanje na "propis" samo dimna zavjesa za protivljenje njegovome stvarnom angažmanu u Akademiji. Kao što sam to već napisao, moglo se to napraviti tako da ga se jednostavno (bez ponavljanja procedure izbora koju je već jednom prošao) prekvalificira iz dopisnoga u redovitoga člana. Samo da dodam i to da su redoviti i dopisni članovi po rangu potpuno isti. |
|
| Zelio bih zahvaliti kolegi iz posta # 1 na postavljanju mp3 snimke, tako da smo molgi i vani odslusati cijelu emisiji. |
|
( Budući da M. Radman sada ima dva radna angazmana u Hrvatskoj, stanoviti dio svoga vremena provodi ovdje i ja, kad sam ga predlagao, nisam vidio nikakvu prepreku tomu da ga predložim u radni sastav (redoviti član). Zato čvrsto vjerujem da je pozivanje na "propis" samo dimna zavjesa za protivljenje njegovome stvarnom angažmanu u Akademiji )
Mislim da ovaj vas komentar i izjava u emisiji nisu bili dovoljno istaknuti.To je jako bitno, i vase kolege Paar i Marusic su na ovaj vas komentar presutili.
Dr. Paar je komentirao da Dr. Radman nema publikacija sa adresom iz Hrvatske, te Dr. Marusic istice stalno kako zbog nepovoljnih uvjeta rada to tako treba i ostati. Taj komentar dobijam na vise nivoa, od asistenata i prijatelja sa faksa, pa i od kolege u postu # 6. Naime, Dr. Marusic grijesi kada to kaze (kako bi on rekao to je moje misljenje, ali ne morate me poslusati) jer znanost je jedinstvena, iako su uvjeti za rad slabiji u Hratskoj, znanost je svjetska, ne moze se ograditi na Hrvatsku, i te ograde treba ukinuti. Upitao bih, da li znanstvenik iz Hrvatske kada prijavljuje Europski projekt, dobija vise bodova iz razloga sto radi u losijoj znanstvenoj sredini, vjerujem da NE. Stoga zaboravimo nejednakosti i samim tim ucinimo da Hrvatska znanost dozivi otvaranje, pokretljiivost i unutar i izvan sustava.
Tesko je odgovoriti na provokacije Dr. Marusica, on je odrastao u tom sustavu, u njemu se skolovao na vise nivoa, premazao se svim mastima koje sustav ima i on ga predstavlja. Osobno sam vidio tu sraz koncepta razmisljanja koje prevladava u Hrvatskoj znanosti i aktuelnoj znanstvenoj politici (Marusic) i Dr. Dikic, osoba koje je za jasnocu u znanostvenom sustavu i za radikalnije poteze koji bi eventualno mogli dovesti o brzih promjena i renesanse u znanosti u Hrvatskoj.
Tesko je Mrausicu parirati, posebno ako ste gentlemen kao sto je Dr. Silobrcic, jer on vas nakon izjava ljubavi zakiti sa tim sto niste objavljivali radove zadnjih desetak godina. Tu naravno izostavi da je rijec o znanstveniku u mirovini, dok su ostali mladji i naravno znanstveno vise publiciraju.
K tome, trebalo bi ga upitati I spomenuti da je on, MARUSIC zadnji rad iz podrucja imunologije (dr. Marusic je imunolog, bar je drzao stakora u zadnjem intervjuu Nacionalu) objavio prije 7 godina, i da medju svojim radovima ima najvise objavljenih u Croat. Med Journal ciji je editor. Naravno nije se lako spustiti na nivo diskusije koji Dr. Marusic namece, iako je svojim nastupom to vise nego zasluzio.
Nakon toga, spminjanje financija, lijepo to primjecuje kolega # 5, gdje to biva upuceno Dr. Silobrcicu a ne Paaru. To je mora se priznati majstorski potez.
No na takvo sto treba priupitati Dr.Marusica kolka je njegova placa kao redovnog profesora i da li misli da je prikladno da rdani akademik ima 4000 kuna mirovine nakon svoje profesure, i koliko ce dnevnica dodatno utuci u Mostaru ovaj tjedan. Jednom je dao komentar u Vjesniku da treba zabraniti rad na vise mjesta. Trebao bi poceti od sebe.
Kako radni sastav akademije radi, tj vjerujem da bi trebao raditi, logicno je da postoji odredjena naknada za rad u akademiji, jer rad se treba platiti, a ako postoji nerad onda ga treba razrijesiti. |
|
Quote:
Upitao bih, da li znanstvenik iz Hrvatske kada prijavljuje Europski projekt, dobija vise bodova iz razloga sto radi u losijoj znanstvenoj sredini, vjerujem da NE.
Ne, ali projekt dobija vise bodova ako ima partnere iz "trecih zemalja". Tako je moj prvi FP5 projekt dobio extra bodove jer su u prijedlogu projekta bili partneri iz Hrvatske i Turske (recenzija s pocetka 2002). Takodjer, postoje raznorazni fondovi za prilagodbu clanica kandidata i trecih zemalja standardima i sustavu EU projekata (npr. FP-INCO podlinija, a i gomila predpristupnih fondova).
Dakle, EU ne favorizira hrvatske znanstvenike kod prijave EU projekata, no favorizira EU projekte s takvim partnerima i takodjer im omogucava posebne linije projekata i posebno financiranje koje sluzi za usmjeravanje nacina razmisljanja hrvatskog znanstvenika prema EU. Naravno, takvo financiranje ne traje vjecno, te stoga treba se sto prije "ufurati" u nacin "razmisljanja" EU projekata i dobiti sto vise sredstava. |
|
Na 12, Razumijem sto zelite reci kolega, i to stoji, da se za odredjene tipove projekata dobiju dodatni bodovi za partnere u trecim zemljama. No kako kazete u zadnjoj recenici takav nacin treba stoi prije zaboraviti, nastojati ne biti treca zemlja.
Primjera, znanstvenici izvan SAD-a mogu prijavljivati projekte na NIH, i pritom nema nikakvih popusta, cak stovise oni koji prijhvljaju trebaju dokazati svoju jedinstvenost u smislu kvalitete i prednosti u odosu na Americke kandidate. Stoga, treba razviti jaku znanost otvorenu spremnu za konkuriranje izvan granica Hrvatske. |
|
Link na pismo koje je prof. Marušić spominjao u emisiji:
http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=126&It
|
|
|
| U Kontraplanu a i u skoro svim medijima se "obradjuje" neizbor Radmana na osnovu nekakvin statutarnih pravila kojih ima kad i se treba a nema kad ih se ne treba. A koji se komentari uzimaju u obzir u slucaju neizbora Jonjica? Ocito je da se orkestrirana akcija nekih akademika zalaze za status quo. Ako ovaj neizbor urodi promjenama jos ce nam biti drago da se dogodio. Inace sve je uzalud i zalosno |
|
Poštovanim kolegama s Connecta, za bolje, konkretnije i utemeljenije rasprave, dostavljam podatke o broju radova nekih hrvatskih znanstvenika, za zadnjih 13 godina (od 1993. do danas), prema najselektivnijoj bazi podataka Current Contents/All Editions.
Matko Marušić
Broj članaka s autorstvom doljenavedenih osoba u najselektivnijoj bazi podataka o znanstvenim člancima – Current Contents.
Razdoblje za zadnjih 13 godina, od 1993. do 2006.
Zvjezdicom su označeni znanstvenici koji stalno rade u inozemstvu.
Banfić, Hrvoje – 25
*Bošnjak, Željko – 120
Čikeš, Ivo – 3
Čikeš, Nada – 13
*Damjanov, Ivan – 48
Dumić, Miro – 51
*Đikić, Ivan – 68
Dujić, Željko – 25
Jonjić, Stipan – 31
Kostović, Ivica – 25
Krmpotić-Nemanić, Jelena – 18
Labar, Boris – 54
Marušić, Ana – 113
Marušić, Matko – 79
*Milas, Luka – 129
Paar, Vladimir – 59
Primorac, Dragan – 46
*Radman, Miroslav – 62
*Rakić, Paško – 110
Rudan, Igor – 51
Silobrčić, Vlatko – 4
*Solter, Davor – 52
Trinajstić, Nenad – 148
Vukičević, Slobodan – 49
|
|
Na #17
Navodjenje broja CC radova nije nikakav argument iz vise razloga koji su vec navedeni ovdje milion puta ali evo jos malo, za one koji sporo shvacaju ili se prave da ne shvacaju:
a) razlicita znanstvena podrucja i podpodrucja su razlicito produktivna u smislu publikacija
b) nije svejedno u kojim je casopisima rad objavljen (npr. jedan Nature ili Science moze donijeti profesuru na vrhunskom svjetskom sveucilistu, nesto sto ne bi moglo 5000 radova u Croatian medical journal);
c) navodjenje broja radova ljudi koji su u mirovini je zaista neukusno, kao i radova u casopisima u kojima su autori ujedno i editori
Uspjesnost znanstvenika se SAMO i ISKLJUCIVO mjeri njegovom prihvacenoscu u svjetskim znanstvenim krugovima. Na primjer, na koje elitne konferencije su pozvani kao predavaci. Koji casopisi im salju radove na recenziju. Itd. |
|
| U HAZU jedino redoviti članovi odlučuju o izboru novih članova, o programima rada, o sazivanju Vijeća (za razne namjene i sadržaje), mogu izraziti kritike nekih djelatnosti i izboriti ispravke. Dopisni članovi, a i počasni, ne odlučuju ni o čemu i nemaju utjecaja ni na kakvu odluku. Kao dopisni član nitko nije u radnom sastavu HAZU: u tome je svrha zadržavanja Radmana u tom statusu. To Paar vrlo dobro znade! |
|
Dragi kolege s Connecta, budući da se tu pišu i stvari koje je teško provjeriti, dopustite da ne sudjelujem u raspravama, čak i kad se one tiču mene. No, želim komentirati dvije stvari koje su me posebno zaboljele. Evo:
1. Moj odnos s akademikom Vlatkom Silobrčićem
Akademik Vlatko Silobrčić je a) doista moj prijatelj (on me je još davno počastio prijedlogom da prijeđemo na „ti“ , b) on je doista moj učitelj (između ostaloga, npr., prije mnogo, mnogo godina, kad je on uveo Periodicum biologorum u CC, upravo mi je on objasnio važnost CC-a, i toga događaja (da Hrvatska ima časopis u CC-u) i ja sam, doduše mnogo poslije i formalno indirektno, ali pod točno tim Vlatkovim učinkom na mene – stvorio Croatian Medical Journal i uveo ga u CC), c) ja Vlatka Silobrčića jako volim i cijenim („obožavam“ a to može potvrditi najbolje on, jer se divno družimo i šalimo i raspravljamo – svaki put kad se susretnemo. Tako je, npr. bilo nekoliko dana prije Kontraplana, kad smo se susreli na jednom predavanju u HAZU.
No, ako Vlatko Silobrčić zaniječe ove moje – zapravo osjećaje – ja ću prihvatiti njegovu ocjenu i nikad ga više ne ću nazvati svojim prijateljem, učiteljem i osobom koju jako volim.
Drugo o tome nemam reći.
2. Pitanje mojega znanstvenoga opusa
Osoba koja kaže „bla, bla, bla... Marušić već sedam godina nije publicirao imunologiju... bla, bla... i sve radove ima u Croatian Medical Journalu, bla... bla...“, ima krivo, izvrće istinu i – laže. Naime, provjerljive su činjenice (barem vi svi znate provjeriti podatke na Internetu):
a) Matko Marušić je prije otprilike (točno!) sedam godina napustio imunologiju, i to je javno obznanio, ne glumeći imunologa koji to više nije. Javno obznanio – (između ostaloga) znači da se nije prestao baviti istraživanjima, nego je promijenio područje. Jedno i drugo se može provjeriti i dokazati jednostavno - da se pogledaju datumi i naslovi mojih istraživačkih projekata pri Ministarstvu znanosti: prije su bili „Limfociti T u koštanoj srži...“, a od prije oko sedam godina to je projekt „Utjecaj znanstvenog časopisa na hrvatsku medicinsku zajednicu“ (broj 0108182).
b) Upravo iz toga novoga područja istraživanja (sada, kada više ne ovisim toliko o novcu i logistici očajne administracije) – publiciram više i bolje nego ikada. Upravo zato u zadnjih 13 godina imam više kvalitetnih radova nego ikad prije.
c) Koliko je mojih radova, od onih 79 objavljenih u zadnjih 13 godina – objavljeno u Croatian Medical Journal – lako je provjeriti u bazi podataka Current Contents (NB, pišče objeda – CMJ je u CC-u od 1999.!). Učinite to sami, pa pišite na Connectu, molim Vas. Ogolite moj opus! Ogolite opus svih suradnika na mome projektu i urednika u Croatian Medical Journal. No, upozoravam vas da ćete naći jakih časopisa, koji su po svim kriterijima usporedivi – s drugim jakim i slavnim časopisima na svijetu.
Ne pada snijeg da pokrije brijeg, nego da zvijeri otkrije trag.
To kaže narodni pjesnik. A ja ću vam prevesti: dragi kolege, vi ste znanstvenici – dajte, molim vas, u sve svoje postupke, mišljenja, pa i mržnju i zavist – unesite znanstveno načelo. Načelo objektivnosti, istine i, nadasve, brojeva. Jer, ponovit ću što sam Đikiću rekao u Kontraplanu: znanstvenik se uvijek služi argumentima koji su provjerljivi, a njegov su osnovni, ako ne i jedini argument – brojevi. Napose kad se rade usporedbe! Jer usporedba je glavni instrument znanstvenog načina mišljenja...
No, vjerujem da vas ovdje tome ne bih trebao učiti, ni ja – niti itko drugi.
Stvar je u moralu i poštenju, a ne u razlikama podataka.
Sa simpatijama i mnogo tuge, Vaš, Matko Marušić
|
|
Svaka pohvala Ivanu Dikicu.
Emilija Herceg  |
|
Malo manje epskih zaziva, malo više normalne komunikacije. Kako u Kontraplanu, tako i na Connectu  |
|
Kolegica u 18 je lijepo objasnila zasto se samo brojevi spomenuti u 17 ne smiju koristiti kao mjerilo necije znanstvene vrijednosti. Unutar pojedinih disciplina ti brojevi mogu biti odredeni pokazatelj znacaja pojedinih otkrica no to je samo manji dio cjelokupnog utjecaja bilo kojeg znanstvenika u svjetskoj znanosti. U emisiji sam spomenuo da su samo pojedina otrkica svjetski priznata i vrijedna a ne svaki objavljeni rad.
Primjerice nedavno sam obavjesten da mi je i Europsko Udruzenje za Istrazivanja Raka dodjelilo nagradu Cancer Researcher 2006 u kojem citiraju samo moja dva rada, a ne svih mojih 76 objavljenih radova. |
|
Kolegica ima pravo. Ima tu jos dosta detalja o kojima bi se moglo raspravljati, ali, i tu se s njom slazem, vec smo to nebrojeno puta cinili. Kao i sve drugo tako i bibliometrija/scientometrija traze poznavanje svojih pisanih i nepisanih pravila. O tome i u nas ima dosta tekstova. I tu bih ja stao.
|
|
Komentar bez ikakvog znacaja. Slazem se s komentarom 18 i 24. vrlo s elako uhvatiti u zamku brojeva, posebno na nacin na koji se kolega u # 17 uhvatio.
Ne znam kakav cilj u javnost (kontraplan) ima iznositi takve brojeve. Javnost koja nema dovoljno informacija i znanja o znanosti, lako moze steci krivi dojam, i izvuci krive zakljucke. Da li je to bio cilj? Ako nije to je doticna osoba mogla lijepo objasniti. No to nije ucinila.
|
|
Dragom Profesoru Marusicu,
Unatoc neslaganju oko puno pitanja, meni je Prof. Marusic jako drag i simpatican (necu reci da ga volim jer je taj primjer koristen vec u drugim komentarima). Necu se ustrucavati reci da mi je dao preporuku i pronasao mjesto postdoca, no to ne znaci da trebam sutjeti.
Na (1) Uz svo postovanje prema njemu, mislim da bi jos uvijek mogao nesto nauciti (nikad nije kasno), a to je da razmisli o tome kako je postavio stvari u emisiji. U tom slucaju ne bi trebao izjavljivati ljubav prema kolegama, vec biti korektniji a i objektivniji.
na (2) Drago mi je da tvrdite da sam iznio objede. Lako je reci da je nesto objeda, no dokazite to. To niste uspjeli u vasem komentaru 20.
Zasto, jer iako tvrdite da sam izjavio da imate SVE radove u CMJ-u, to nije tocno, receno mozete provjeriti. Dakle, najcesci casopis u kojem ste objavljivali je CMJ (prema PubMed bazi, 14/od posljednjih 60, kad vec hocete brojeve).
To ste ste napustili Imunologiju je tesko vidljivo, vi ste i dalje redoviti profesor Imunologije i fiziologije (prof. dr. sc. Matko Marušić , redovni profesor fiziologije, imunologije i temelja neuroznanosti-izvor www.mef.hr). Do kada ce kod nas u Hrvatskoj biti prihvatljivo da redoviti profesori bivaju placeni i imaju zvanje na katedri a ne obavljaju znanstvenu aktivnost (research) u tom podrucju. Hvala na potvrdi da ste Prof. Imunologije koji vise ne radi imunologiju. Ovaj primjer je jos jedna boljka o kojoj ste Vi pisali u clanku u Vjesniku. Osoba treba biti placena za ono sto radi i raditi posao kvalitetno (kao sto vi radite CMJ) a ne okupirati vise radnih mjesta (vas komentar u Vjesniku). Posebno mladjim znanstvenicima koji cekaju satnice da bi bili izabrani u zvanja na katedrama, a gladni su researcha i rade research.
Razuvjerite me, prihvatit cu komentar i odgovor.
( Ogolite moj opus! Ogolite opus svih suradnika na mome projektu i urednika u Croatian Medical Journal.)
Sve je vidljivo u bazama, to je najmanji problem. Goli smo onoliko koliko jesmo, drugi to ne trebaju niti mogu uciniti.
Ne znam zasto uvlacite u raspravu ostale urednike i suradnike. Osobno ih poznajem, i nikada ih ne bih spominjao vezano za vas rad. To su jako vrijedni ljudi.
Na kraju i ja sam jako tuzan, tuzan sam zbog nacina vaseg nastupa u Kontraplanu a i zbog neprihvacanja i nerazumijevanja kritike.
Iznijeti otvorenu kritiku, i raspravljati je dobro. Stoga u bilo kojem kontekstu raspravljajmo otvoreno i javno i budimo sretni sto to cinimo a ne tuzni, jer svima nam je zelja boljitak Hrvatske i znanosti u Hrvatskoj.
|
|
Emisiju sam odgledao u cijelosti i smatram da je najistaknutija osoba emisije (u njezinom negativnom kontekstu) bio upravo njezin voditelj g. D. Merlic.
Zalosno je to da g. Merlic "naredjuje" profesorima i akademicima (parafraziranim) rijecima "...ovo je moja emisija... ...ja sam voditelj... i ...odgovorit cete na moje pitanje..." sto da govore.
Takodjer smatram zalosnim cinjenicu da on kao voditelj (moderator) namece SVOJE misljenje sto je trebalo biti i "prodaje" ga pod misljenje javnosti. Tko je g. D. Merlic i s kojim pravom predstavlja "hrv. javnost"??? Je li on mozda proveo anketu (angazirao nekoga da to obavi) medju gradjanima Hrvatske??? Na standardiziranom i dovoljno velikom uzorku??? Ili je mozda napravio anketu (angazirao nekoga da to obavi) o stavovima hrv. znanstvenika???
Koliko je meni poznato... NIJE; i stoga smatram uvredljivim njegovo nametanje "necijeg" misljenja.
Cetiri ugledna znanstvenika (profesora i/ili akademika) su svoj dio odradili na nivou; koliko se to moglo iz "sjene" voditelja; bez obzira jesmo li mi kao pojedinci suglasni sa navodima/zakljuccima nekih/svih od njih.
Jos jednom ponavljam, zao mi je sto je tako "perspektivna" tema emisije "propala" zbog "neprisiljene" pogrijeske. U svjetlu toga evo jedan link koji je mozda isuvise kritican; ali "audiatur et altera pars" |
|
Na #27:
Članak nije suviše kritičan, nego je sadržajna i stilska katastrofa. Bez ikakve poveznice i strukture, autor je zbrljao sve od ustava EU-a preko desnice-ljevice do ministrice Dropulić, koja ovih dana mora paziti da se i nju zbog provođenja zakona ne bi proglasilo izdajnicom. Posebno me oduševilo kreativno i nadasve duhovito korištenje zagrada. To što je većina članova HAZU-a, bila članom JAZU-a, autoru ne smeta da ih proglasi "desničarskom većinom", itd…
P.S. Naravno da je razlog zbog kojeg su oni bili u JAZU-u isti onaj zbog kojeg su Veliki Hrvati™ bili u KP-u - "mijenjanje sustava iznutra".
|
|
Evo odabranih stihova iz Ježeve kućice koji opisuju Merlića  :
"Po šumi, širom, bez staze, puta
Ježurka Ježić povazdan luta.
Lovom se bavi često ga vide,
s trista kopalja na juriš ide."
|
|
A evo i dijela koji dočarava odnos pojedinaca prema domovini:
"Medvjed i svinja i s njima vuja
grmnuše gromko prava oluja:
- Budalo ježu, bodljivi soju,
zar tako cijeniš straćaru svoju?!
Koliba tvoja prava je baba,
krov ti je truo, prostirka slaba.
Štenara to je, tijesna i gluha,
sigurno u njoj imaš i buha!
Kućicu takvu, hvališo mali,
za ručak dobar svakom bi dali!
Rekoše tako, njih troje, ljuti,
dok mudra lija po strani šuti."
I odgovor:
"- Ma kakav bio moj rodni prag,
on mi je ipak mio i drag.
Prost je i skroman, ali je moj,
tu sam slobodan i gazda svoj."
Zapravo, Ježeva kućica predstavlja izrazito domoljubnu pjesmu - dobro se koji put malo vratiti u prošlost i osnovnoškolske dane |
|
Quote:
"- Ma kakav bio moj rodni prag,
on mi je ipak mio i drag.
Prost je i skroman, ali je moj,
tu sam slobodan i gazda svoj."
Bravo!!! |
|
RE: #28 Sadrzaj mog odgovora je bio vezan za EMISIJU; a link na koncu je dodan usputno.
RE: OSTALI Ne shvacam kako je moguce da se otvori tema vezana uz EMISIJU; a svi pricaju o stvarima koje su djelimicno ili totalno nepovezane. Dajte ljudi, malo se uozbiljite; vecina prisutnih bi trebala biti skolovani ljudi koji bi trebali shvatiti TEMU i odgovarati na nju; a ne mijesati "kruske i jabuke" i tako rjesavati svoje vlastite frustracije. Oni koji imaju problema sa frustracijama; neka izvole otvoriti novu temu sa naslovom svoje frustracije!
Hvala! |
|
|
|
| Na #26: odlican i vrlo relevantan komentar (eto kako jedan komentar moze potaknuti covjeka da odustane od privilegije anonimnog ocjenjivanja). |
|
|
| #19 je najinformativniji u ovoj siroj tematici koji sam vidio u zadnjih mjesec dana |
|
|
Kako to moze HAZU napisati pismo ? Nigama, rukama ili noktima ? NIje jasno
iz jadnog priloga jutarnjeg lista koje ne objasnjava odgovor na ova pitanja
koja se namecu. |
|
U Feralu je izasla kopija saborskog govora Ive Banca u povodu izvjesca o radu HAZU-a za 2005. godinu:
Diktat prosjeka
"Mediokriteti ne vole natječaje. Oni odbacuju kompetitivnost. Oni uspostavljaju monopol i svjesno isključuju. Tako, primjerice, akademik Paar doslovno veli da je u Radmanovu slučaju riječ o "strategiji" HAZU: "Pitanje je strategije i odluka, a koliko znam Predsjedništvo ima stanovište da su radni sastav oni koji svakodnevno rade i koji su velik dio svojih znanstvenih radova napravili u Hrvatskoj." Lijepa strategija! Štoviše, veli isti strateg, "Tesla i Prelog također nisu bili redovni članovi HAZU. Što bi se dogodilo da svi dopisni članovi postanu redovni?", pita on. Evo što: "Sljedećih nekoliko godina više nitko ne bi mogao postati član HAZU." Uf, gadna stvar! Članstvo Radmana ili Paška Rakića zatvorilo bi vrata Paarovim prijateljima "koji svakodnevno rade" međunarodno nepriznate poslove." |
|
O tome sto je prof. Banac napisao o HAZU mozemo raspravljati, no cinjenica je da je prof. Banac (povjesnicar) bio ministar zastite okolisa s najkracim mandatom, i to samo da bi mu "guzica vidila fotelje" (dalmatinska uzrecica, o.p. autora) te da se za njegovog ministrovanja nije nista novo dogodilo.
Evo sto je kolumnist Slobodne Dalmacije Dusko Cizmic Marovic napisao 18.7.2003, dakle na pocetku njegova mandata:
... A Ivo Banac je povjesničar, koji se politički pročuo po zahtjevu da Tuđman odstupi s vlasti, i po Feralovoj kolumni znakovita naslova "Protiv močvare". U toj je močvari Banac sada ministar. Svjetski priznati analitičar prošlosti, u Hrvatskoj poznat kao civilni javni tužilac za nedjela iz političke ekologije, Ivo Banac se usudio postati ministrom okoliša u zemlji kojoj baš na njegovu sektoru svi rade o glavi: od najmoćnijih naftnih kompanija do najprimitivnijih lokalnih domaćina. Barun Münchhausen je i sebe i konja iz močvare izvukao za vlastiti čuperak! A Banac? Puhat će dok je ne osuši? |
|
A u istoj Slobodnoj slijedi kolumna Sase Ljubicica (inace poznatog po "lijevim" komentarima):
Kakve veze ima Banac s okolišem? Voli ić na izlete, je l’? I kakve je veze imao Kovačević s okolišem? Nikakve, ama baš nikakve. I koga su mister Banac i kamarad Račan vukli za kvrgavu nosinu baratajući imenom Dražena Susića, predstavljajući ga kao novog ministra zaštite okoliša, jer čovjek za to ima referencije. Kad ono, Banac Yale uletio u shemu, uklopivši se u partitokracijski model protiv koga je toliko puno žuči prosuo. Da se nisu slučajno sjetili dr. Nikole Viskovića, koji je o problemima ekologije govorio kad je Kovačević tražio po Klaićevu rječniku što to uopće znači. To je kad se ministarstva dijele po rezultatima izbora, pa kao LS je maći, i onda, eto, njemu jedna ekologija, jer je to manje važno, i koga za to u zemlji bembeliji uopće i briga. I onda umjesto da LS angažira jednog stručnjaka za to ministarstvo, u fotelju se guraju najmoćniji stranački ljudi: prvo Kovačević, koji je nešto počeo rušiti bespravnu izgradnju, pa se, sirota, preplašio moćnika, a onda iznebuha Banac koji ni u jednom svojem nastupu nije obrazlagao kako riješiti bilo koji od problema zaštite okoliša. I sad će oni meni reć kako nije važno da je stručnjak na čelu ministarstva, da je on samo operator. Ma je, pričajte to nekom drugom ... |
|
Re #41-#42: Ne razumijem kako ikakve veze to sto je citirano u #40 ima sa onim od koga dolazi. Da li bi bilo istinitije ili laznije da je isti taj govor procitao netko drugi? Logicka pogreska ad hominem?
PS: Moje osobno vidjenje stanja HAZU-a (koje datira puno prije ovog slucaja) vrlo se dobro slaze sa ovom Bancevom izjavom: "Poruka je: prepreka članstvu u najvišoj znanstvenoj ustanovi nacije nije mediokritetstvo, nego upravo suprotno: međunarodno priznanje.".
Stoga iskrene cestitke prof. Radmanu i Jonjicu! Ukoliko ih se establishment toliko boji, vjerojatno su na pravom putu. |
|
na #43
u #40 je prva recenica "Mediokriteti ne vole natjecaje." Prof. Banac je izabran na ministarsko mjesto kao nekompetentna osoba i predsjednik politicke stranke i nije nista posebno ucinio za svog mandata. Znaci da se i on u ovom slucaju ponio kao mediokritet.
Zapravo, slazem se da u nacelu nema nikakve veze citirani sadrzaj s osobom koja to izgovara, no samo u idealistickom drustvu. Nazalost, ovdje ce mnogi ce prvo pogledati tko je napisao tekst (kao i ja), te ce na osnovu svojih preferenci prema autoru donijeti sud. Ovdje je autor teksta saborski zastupnik Banac, koji prvenstveno gleda svoje politicke i osobne interese a ne interese HAZU, te ja ne mogu preci preko toga da se autor teksta ne ponasa/ponasao u suprotnosti sa svojim izrecenim stavovima.
P.S. Inace se velikim dijelom slazem s napisanim. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Zašto znanstvenici s iskustvom iz prakse nisu zanimljivi našim fakultetima?
(37 kom., prije 8 hrs.) | | Citiranost i njena pouzdanost
(15 kom., prije 1 dan/a.) | | Bill Gates: Zaboravite sveučilišta, web je budućnost obrazovanja
(16 kom., prije 2 dan/a.) | | Održava li se na MEFST kolegij Homeopatija?
(8 kom., prije 2 dan/a.) | | Milenij obnovljivih energija
(2 kom., prije 2 dan/a.) | | Rebalans budžeta u Ministarstvu znanosti
(7 kom., prije 3 dan/a.) | | Koločep kao utočište za znanstvenike
(7 kom., prije 8 dan/a.) | | Primatolog Marc Hauser s Harvarda povlači rad u Cognitionu
(4 kom., prije 9 dan/a.) | | Grafen ključan za brzo očitavanje genetskog koda
(7 kom., prije 9 dan/a.) | | "Prijeti li nam zaista ledeno doba?" - Paar vs. Vinković
(71 kom., prije 15 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2010.09.03. 07:23h CEST