| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Novi slucaj tehnoloskog plagijata iz Kine
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Slaven Garaj
|
|
|
|
2006.05.15. 20:21
Jos jedna medjunarodna prica o znanstvenom i tehnoloskom plagijarizmu dolazi iz Kine. Prije dvije godine, kineski znanstvenici su predstavili prvi digitalni mikrochip kineske proizvodnje. To je prezentirano kao veliki tehnoloski uspjeh Kine, te dokaz da je Kina sposobna i inovirati, a ne samo kopirati. Prije nekoliko dana pokazalo se upravo suprotno, nakon sto je otkriveno da je dizajn chipa vecinom kopiran i ukraden od inozemne tvrtke. NYTimes prenosi pricu (link):
"(...) people here are beginning to question whether China is pushing its leading thinkers too hard to innovate and catch up with the West. Could Mr. Chen's downfall, they ask, represent an example of how even smart and successful people in China are being forced to cut corners to meet the nation's hyper-ambitious goals?". |
| Ono sto mene cudi u cijeloj prici je da ako je cilj kineske vlasti tehnoloska utrka sa Zapadom i blizim susjedstvom, ako se pri tome u prosloti nisu birala sredstva ("China has been notorious for its intellectual property violations..."), te ako im je bitan monolitni bezgresni imidz makar za domacu upotrebu, zasto bi sebi priustili da ovo bude izneseno i po sluzbenom moralu prikazano kao necasno (sto u biti jest, ali ne odudara od prakse ako je vjerovati clanku u NYT)? |
|
Ova rečenica je također zabrinjavajuća, jer govori o kulturi znanstvenog rada u Kini:
"Professor Chen is really unlucky," said a male student named Wu, who asked not to be further identified for fear of recriminations. "He lied and was caught. I think there are other people faking their research, but they haven't been caught yet. He's probably not the worst." |
|
| Možda se kao komparativne zanimljivosti treba prisjetiti sličnog i po posljedicama puno dalekosežnijeg plagiranja na području IT-a (barem za sada). Početkom 80-ih Hewlet&Packard plagirao je IBM-ovu hardversku tehnologiju primijenjenu na IBM-ovom PC-u i ušao u povijest kao jedna od najvećih informatičkih kompanija na svijetu. Krađu su američki pravni stručnjaci nazvali "reverse engineering". |
|
Ja sam bio uvjeren da "reverse engineering" nije plagijat, ako se radi o kopiranju funkcija a ne kopiranju dizajna. Siguran sam da bi IBM svakako to iskoristio protiv HP-a, i Intel protiv AMD-a da imaju mogucnosti. Poziva se na sudove i za manje stvari.
Vise nisam siguran da li je to istina, jer je patentna praksa u SAD postala smjesna. |
|
Sa IBM i HP-om radi se i o kopiranju funkcije i o kopiranja dizajna ( u smislu u kojem neke hardverske elemente trebate napraviti dovoljno malim da stanu u prosječni PC; HP je, štoviše, napravio prijenosnik). Čini se da je taj događaj omogućen činjenicom da se odvijao u pionirskim danima IT industrije, dok je pravna regulativa još bila u povojima na području IT patenata. Cijela priča je dobro prikazana u sjajnom dokumentarcu Triumph of the Nerds.
Da, što se tiče patentne prakse u SAD, slažem se: čini se da je na području IT industrije patentna regulativa tek primjena pravne baštine Divljeg zapada - tko jači, taj kvači. Nedavno je u Zagrebu R. Stallman, posljednji pravi hacker, kako ga zovu relevantni povjesničari kompjutorske revolucije, i utemeljitelj Free Softwer Foundation, imao izvrsno predavanje posvećeno upravo patentnoj regulativi softwarea u SAD. |
|
Znam da je ovo argumentiranje tipa "i oni su tako radili", ali, umjesto zgrazanja nad time sto Kina kopira tudju tehnologiju, mislim da, iako samo direktno kopiranje nije nuzno legitiman, legalan ili moralan postupak, treba uzeti u obzir kako su neke velike drzave napredovale.
Konkretno mislim na SAD pocetkom XX. stoljeca, kada, danas najveci zagovaratelj intelektualnog vlasnistva, nije priznavao apsolutno nista od toga (medjunarodno), pa je Edison svako malo u Americi pod svoje objavljivao sve sto bi vidio i prostudirao u Europi -- i nitko mu nista nije mogao.
Sto hocu reci -- Kina nije pokazala nista pametnog -- ali je li uopce pametno danas biti sposoban dizajnirati mikrochip ili biti sposoban proizvesti mikrochip, a baviti se necim napredinijim?
Kini jos treba tehnoloskog razvoja, jer ocito kasni. Ovo je, politicki, najefikasnija metoda ubrzanog tehnoloskog razvoja i kao takav se taj potez -- u nekom utilitaristickom svjetonazoru -- moze prihvatiti.
No, u tom utilitaristickom svjetlu, moguce je vidjeti kako je doticni Mr. Chen mogao postati politicki nepozeljan, pa je visi politicki prioritet eliminirati njega, nego sacuvati originalnost kopije za koju se zna da je kopija.
Ne branim Kinu i kineske vlasti, vec vise zelim naglasiti kako je rasprava o plagiranju i kopiranju iz ovog kompletno promasena, jer je taj dio najmanji po relevantnosti, za Kinu, u dogadjaju.
A sto se tice pitanja kakva je znanstvena kultura tamo i ovdje -- Kina efektivno gura plagiranje kao ekonomsku granu, a onda opet po potrebi koristi plagiranje kao kazneno djelo. S druge strane, tu kod nas je plagiranje veeeeeeliki bauk, pa na otkriveno plagiranje dobijemo plagijatora za gradonacelnika sveucilisnog grada.
Hm....
'ave fun!
Sinisa |
|
| Na #1 i #6: Ma nije tako komplicirano. Problem će biti prije što cilj razvijanja "kineskog" čipa nije bio njegova interna upotreba, nego upotreba u izvoznim proizvodima, kao i izvoz samog čipa kao tehnlogije. Ako je njegov dizajn plagijat nečega zaštićenog patentom ili autorskim pravima na ciljanom izvoznom tržištu, onda se u konačnici čip ne može prodati i njegov proizvođač se izlaže opasnosti od velikih sudskih tužbi. To je problem koji je gospodin Chen uzrokovao, i zbog čijeg međunarog karaktera je cijeli slučaj bilo nemoguće pomesti pod tepih. |
|
Mislim da bi kineske vlasti ignorirale i zataskale slucaj da se radilo o sofisticiranom plagijatu. Ali plagijat se sastojao u tome da je g. Chen kupio chipove od Motorole, sastrugao Motorolin logo i nastampao logo svoje kompanije. To se ne moze skrivati.
The Economist prenosi cijelu pricu i stavlja je u malo siri kontekst:
"Dr Chen claimed to have developed the country's first home-grown microchip, capable of processing 200m instructions a second. It looked set to save China billions of dollars in imports and advance the country's own high-tech industries. But an investigation by the university found that Dr Chen had simply removed the marking from chips made by Motorola and replaced them with the logo of his company. No wonder the announcements were never followed by the sales they seemed to deserve." |
|
> Konkretno mislim na SAD pocetkom XX. stoljeca, kada, danas najveci zagovaratelj intelektualnog vlasnistva, nije priznavao apsolutno nista od toga (medjunarodno)
Stovise, copyright takodjer nisu postovali; niz britanskih
i evropskih poznatih knjiga su izdavane u SAD izmedju dva rata
na piratski nacin, od strane velikih izdavackih kuca. U to doba
je copyright vecinom stitio autore, danas pak koproracije. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Genetska karta Europe
(53 kom., prije 5 hrs.) | | DNK labos u lovu na...
(67 kom., prije 7 hrs.) | | Otkriće važno za liječenje pretilosti
(2 kom., prije 15 hrs.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 3 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 4 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 7 dan/a.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 7 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 12 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 16 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 17 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.06. 05:13h CEST