| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
NYTimes: Pogled na visokoskolsko obrazovanje u Francuskoj
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Slaven Garaj
|
|
|
|
2006.05.12. 19:06
Danasnji New York Times donosi vrlo zanimljiv clanak o problemima visokoskolskog obrazovanja u Francuskoj, ukljucujuci neefikasna sveucilista, neadekvatni curriculum, gubitak kriterija, nedostatak opreme: Higher Learning in France Clings to Its Old Ways:
"The campus cafeterias close after lunch. Professors often do not have office hours; many have no office. Some classrooms are so overcrowded that at exam time many students have to find seats elsewhere. By late afternoon every day the campus is largely empty (...) They (universities) are machines to turn out thousands and thousands of students who have learned all about theory but nothing practical. A diploma is worth nothing in the real world (...)
At Nanterre, Alexandre Frydlender, 19, a second-year student in law and history, complained about the lack of courses in English for students of international law. But asked whether he would be willing to pay a higher fee for better services, he replied: "The university is a public service. The state must pay." |
clanak:
"Only 4 percent of French students make it into the most competitive French universities — the public "grandes écoles." But the grandes écoles, along with a swath of semiprivate preparatory schools, absorb 30 percent of the public budget."
Ovo je kljucna recenica koja opisuje visoko obrazovanje u Francuskoj.
Tamo imaju dva paralelna sustava... Jedan je za puk i mnostvo i taj je vecinom opisan u clanku, dok je drugi tzv. velike skole ili "grandes écoles" rezerviran za elitu sto intelektualnu sto gospodarsku i politicku te u potpunosti odudara od opisa u NY Timesu...
Velike skole pokrivaju samo zadnje 3 godine obrazovanja u 5-godisnjem ciklusu za MSc. Prve dvije godine se obrazuje kroz preparatorne poluprivatne skole nakon cega se polaze vrlo rigorozan prijemni koji pokriva svo gradivo osnove, srednje skole i te dvije godine preparatornih skola. Takve preparatorne skole poducavaju osnovne kolegije sto bi znacilo za prirodoslovne i tehnicke struke - opce fizike i kemije, mat. analiza i algebra, uvode u elektrotehniku i sl.
Prije 5 godina sam bio na dvotjednom studentskom kongresu na Ecole Polytechnique koji se smatra perjanicom tog elitnog kruga "grandes écoles" i da su slucajno imali razvijena istrazivanja iz oceanografije, svakako bi ostao bi tamo...
Ecole Polytechnique (EP) je smjesten nedaleko od Pariza na zasebnom kampusu. Primaju oko 350 studenata godisnje sto znaci da citavo Sveuciliste ima nesto preko 1000 studenata koliko ima i znanstvenog i predavackog osoblja.. Dakle omjer studenata i znanstvenog i predavackog osoblja je cca. 1:1.
Sveuciliste je osnovano krajem 18st, no nakon samo nekoliko godina osnutka Napoleon ga preseljava i daje mu status vojne akademije... Taj cudan spoj civilnog i vojnog zadrzao se jos i danas tako da svi Francuski studenti upisom na Ecole Polytechnique postaju casnici Fransucke vojske sa placom od tadasnjih 4000 Fr sto je bilo oko 4000 kn, dok svi strani studenti primaju stipendiju u istom iznosu. Takodjer, rektor je general Francuske vojske, a Napoleon je modernizirao i uspostavio Sveuciliste kao vojno s namjerom da se putem njega skoluje i stvori nova elita odnosno ekvivalent prijasnjeg plemstva... To je vidljivo i dan danas gdje bogate i ugledne obitelji iz Pariza dovode svoju kcerke na balove EP kako bi upoznale elitu i sretno se udale, a vidljivo je i iz pristupa studentima kojima stalno njihovi profesori stavljaju na nos da su ini buduce vodje Francuske sto najbolje pokazuje i pregrst bivsih premijera, ministara, direktora kompanija koji su almunae EP.
Kvaliteta studiranja i zivota je nevjerojatno visoka... Pocevsi od omjera broja studenata i predavackog osoblja koji je negdje 1:1, preko toga da svaki student dobiva bespaltno na koristenje jednokrevetnu sobu na kampusu sa kompjutorom, internetom i telefonskom linijom, da su svi udzbenici unaprijed osigurani kao i cinjenice da SVAKI student tamo ili prima casnicku placu ili stipendiju u istom iznosu. Franzuci i francuskinje koji diplomiraju na EP zadrzavaju svoj casnicki status i nakon diplome, a muskom spolu se EP priznaje kao odradjena vojna obveza. Zatim zajednicka menza za profesore i studente koja unatoc svojim povoljnim cijenama ima vinsku i sirnu kartu. Takodjer, s obzirom da je EC cudna mjesavina izmedju vojnog i civilno ucilista mnogo se vaznosti pridaje sportu pa tako iz mog sjecanja na kampusu postoji hipodrom, jezero za veslanje i vodene sportove, tereni za macevanje, tenis tereni, olimpijski bazen, maleni heliodrom te hrpa terena za tonu ostalih sportova.
Studentski zivot na EC je nevjerojatno bogat sa pregrst studentskih udruga koje izdasno novcano podupire i svueciliste i gospodarstvo... Udruge organiziraju vecinu drustvenih dogadjanja na kampusu i
Suradnja s gospodarstvom i vojskom im je nevjerojatna... Kako sam bio na IBM-ovom tecaju saznao sam da IBM-Francuska ima direktora koji je zaduzen samo za suradnju IBM-a i nekoliko ucilista od kojih im je najbitniji EP...
Sto se znanstvene produkcije tice ne znam koliko su produktivni, no ono sto sam vidio u Meteoroloskom dijelu je bilo nevjerojatno... Nazalost, kada sam isao u obilazak tog odijela on je bio pust jer je dobar dio ljudi otisao na lansiranje 3. meteoroloskog satelita koji je EP i Francuska vojska postavila u orbitu, zatim dobar dio ljudi bio je na Antarktici gdje su pustali specijalne meteo balone istrazujuci oznosku rupu i sl...
Sve u svemu najkvalitetnije studiranje koje sam vidio u zivotu,a obisao sam stvarno mnoga sveucilista i u EU i u SAD-u gdje sam trenutacno na usavrasvanju... Jedina kvaka je da samo 4% studenata ima ovakve uvjete studiranja kao sto kazu u clanku... |
|
Eh da... Zaboravih jednu sitnicu no sjetih se citajuci uvodni post gdje kaze "At Nanterre, Alexandre Frydlender, 19, a second-year student in law and history, complained about the lack of courses in English for students of international law..."
U Francuskoj u sustavu "grandes écoles" tradicija i prestige su natjecanja u debati na, vjerovali ili ne, engleskom jeziku prema pravilima Engleskog parlamenta...
Dakle ne samo da se studente potice da uce strane jezike vec ih se motivira da ih nauce toliko dobro da kvalitetno mogu izrazavati svoje misli kako bi pobijedili na natjecanju u debati...
Imao sam priliku slusati te nakon toga i sudjelovati u jednoj od takvih debata pred nekoliko stotina studenata i profesora te i moram opet reci da sam ostao impresioniran vidjenim...
Na kraju nam je voditelj debate koji je Skot otplesao na katedri nekoliko orginalnih plesova iz svoje domovine... Evo i slikice kako je to izgledalo link |
|
Clanak je noveleta; uzima zanimljive anegdotalne primjere i skuplja ih zajedno u kritiku francuskog sustava. Ne sumnjam da se francuski sustav moze i treba reformirati, ali ovaj clanak je jednostavno smijesan. Cak nije ni pokusao dati drugu stranu price.
Kada govorimo o sustavima blagostanja, eto jedne zanimljivosti. U istrazivanju napravljenom na temelju podataka reprezentativnog uzorka gradjana Njemacke, Nizozemske i SAD kroz godine, gdje su ispitanici uvijek bili isti, otkriveno je sljedece: Nizozemska na socijalna davanja izdvaja dvostruko vise BDPa od SAD. Broj ljudi koji su ispod praga siromastva cetiri godine bez prekida u Nizozemskoj je trostruko manji nego u SAD. Broj ljudi koji su ispod praga siromastva osam godina bez prekida u Nizozemskoj se ne moze izmjeriti, a u SAD je 19% (nemam knjigu ovdje pa ne znam je li to postotak na ukupnu populaciju ili na populaciju siromasnih, vjerojatno ovo drugo)!!!
Izvor: Goodin, R.E., Headey, B., Muffels, R., and Dirven, H (1999) The Real Worlds of Welfare Capitalism. Cambridge: Cambridge University Press., stranica 282. |
|
Clanak nabraja i opisuje nekoliko problema Francuskog skolstva, Neki su dotaknuti u komentaru #1, ali postoje i drugi.
Po meni je najzanimljiviji komentari: "Alexandre Frydlender (...) complained about the lack of courses in English for students of international law. But asked whether he would be willing to pay a higher fee for better services, he replied: "The university is a public service. The state must pay." A poster that hangs throughout the campus halls echoed that sentiment: "To study is a right, not a privilege.".
Mislim da to veliki problem. Studij je privilegija, koja se treba placati. Smatram da se ne treba placati novcima, kao u Americi, vec radom i zalaganjem. Studenti moraju vrednovati privilegiju koju dobivaju kroz studij. Nerijetko se desava da studenti upisu studije samo da bi dobili socijalni status i izbjegli vojsku, ne zavrsavaju studije i time trose resurse drugih studenata i opterecuju drzavni budzet. Neka se uvede placanje studija i neka se novci vrate vecini studenata kroz stipendije, ali neka se razvije pojam da studij nije besplatna zabava i da je privilegija.
Ne smatram da su moji stavovi socijalno neosvjesteni ili previse libelarni - dapace. Zasto bi bakica koja od rane zore prodaje salatu na Dolcu placala velike poreze i financirala veliki broj studenata koji nikad nece zavrsiti studij? Da li netko zna koja je statistika za Uni-ZG?
Naravno postoji i druga strana jednadzbe - ako je studij privilegija koja se mora placati, onda studij mora pruzati i vrijednu robu (operativne vjestine i znanja) za tu cijenu. Problem neefikasnih sveucilista je nesto sto se mora rijesiti akcijama zakonodavaca, postavljanje kompetitivnog okruzja medju sveucilistima/fakultetima, ali i kroz pritiske studenata (koji shvacaju da ulazu u studij). Argument bakice s Dolca i ovdje vrijedi. |
|
Na #4
Pogledajte kolega raspravu http://portal.connect.znanost.org/content/view/1581/
gdje sam naveo dosta statistike za UNI-ZG, a uspute se tamo i razvija rasprava gdje se sukobljavaju upravo dvije ideje oko toga da li je studij privilegija ili javno dobro... |
|
| Vidim da je veliki raskorak po tom pitanju za ljude koji rade u SAD-u i naviknuti su na tamosnji sistem, i stav vecine zemalja ERA (European Research Area) gdje se visoko obrazovanje smatra javnim dobrom... |
|
na #3:
Slazem se s vama, ali rasprava ovdje nije o americkom socijalnom sustavu, niti se radi u clanku radi o navijackoj usporedbi izmedju dva obrazovna sustava. Americki sustav ima prednosti, ali i puno vise mana, narocito na malom trzistu kao sto je Hrvatska.
Amerikanci su zakljucili da cijelo drustvo najvise gura poslovna/znanstven/tehnoloska elita, top 1% stanovnistva, pa je zato naglasak stavljen na elitno skolstvo. Americka raja je u prosjeku vrlo lose obrazovana, ali je zato americka intelektualna elita svjetski vrhunac. To je i smislao onoga sto amerikanci zovu meritokracijom.
Smatram da se u Hrvatskoj takav kompetitivni sustav ne moze prekopirati, jer su ljudski resursi puno manji, i svaki talenat se mora dobro cuvati i razvijati. Kulturne razlike ne treba ni spominjati.
|
|
Da, no takav sustav moze egzistirati na rezini ERA-e (European Research Area)...
Po onome sto ste opisali u #7 kolega, Francuski sustav nije temeljno toliko drugaciji jer prema clanku 4% najboljih studenata dobiva preko 30% ulaganja u visoko obrazovanje.. Naravno da postoje kulturne i ine razlike koje se vide na kilometre, no u osnovi su to slicne ideje, a to je obrazovanje elite odnosno stvaranje centara izvrsnosti... |
|
'na #6
"veliki raskorak po tom pitanju za ljude koji rade u SAD-u i naviknuti su na tamosnji sistem, i stav vecine zemalja ERA (European Research Area) gdje se visoko obrazovanje smatra javnim dobrom"
(1) mislim da je greska gledati na kritiku Franuskom sistema kao na kritiku cijelog Europskog sustava, jer postoje velike razlike u samoj Europi.
(2) ova rasprava je usko vezana s paralelnom raspravom na portalu.
(3) mislim da je greska gledati na kritike i probleme hrvatskog visokoskolskog sistema kao na veliki ideoloski raskorak Europe i Amerike. Kritika je puno prizemnija, konkretnija i ozbiljnija.
(4) imam visegodisnje iskustvo sa hrvatskim, europskim i americkim obrazovnom sustavom, tako da mislim da ih mogu iz prve ruke usporediti. Ne smatram da me je "navika na sustav" ucinila pristranim.
(5) Postoje dvije strane novcica: ono sto studeni trebaju dobiti i ono sto studenti trebaju dati. Slazem se s vasim komentarima #3 u drugoj raspravi, ali ona se odnosi na drugu stranu novcica od onoga sto govori drugi sugovornih #1 u toj raspravi. Smatram da svako osobno pravo treba doci s osobnom odgovornoscu, tako i pravo na studij (="privilegija"). |
|
na #8:
I ja sam proveo dva tjedna na Ecole Polytechnique u Parizu kao gost-istrazivac. Bio sam impresiniran kantinom i menijem, ali puno manje s entuzijaznom za istrazivanje i radnim navikama. Zabavljao me je veliki mural Che Guevare u studenskoj kantini "vojne skole".
Zao mi je ako sam vas doveo u zabludu da su americki i francuski sustavi slicni, jer su jako razliciti.
(1) u Americi se na skolovanje gleda kao na osobnu investiciju u buducnost. Placa se veila skolarina i trazi se od sveucilista puno zauzvrat.
(2) ne postoje "privilegirana sveucilista" s pogleda drzave kao u Francuskoj.
(3) Cijena studiranja se ne razlikuje da li studirate na Harvardu ili u Arkanzasu. O spoobnosti ovisi gdje ce se zavrsiti.
(4) Top sveucilsita (Harvard, Princeton, MIT ...) ne financiraju se od skolarina i mogli bi ih ukinuti. Dapace, veliki broj studenata dobija stipendije, ali je svima jasno da je to privilegija koja se moze ukinuti ako student ne prate akademske kriterije.
(5) Kad govorim o ne-educiranoj raji, onda mislim na ljude koji ne idu na sveucilsita, vec se zaposljavaju. Ili upisuju college, cije je jedina funkcija da nadoknadi losu srednju skolu. |
|
| Kolega iz #5 je naveo statistiku da 65% studenata u Hrvatskoj nikad ne diplomira. Dakle na jednog s diplomom dolaze 2 koji su godinama imali porezne olaksice na osnovu studija, hranili se preko iksice, mozda zauzimali mjesta u domu, zauzimali prostor na fakultetima i vrijeme nastavnika, usput prosvjedovali zbog raznih poskupljenja, a na kraju sve to nisu opravdali. To je ono sto treba destimulirati, i ako su skolarine jedan od nacina onda ih ja podrzavam. Naravno, drustvo mora imati nacina da omoguci nadarenim mladim ljudima skolovanje cak ako im to roditelji ne mogu omoguciti. Ali u tu realno malu skupinu se uvijek pokusava ugurati i nekakav mainstream od kojih su mnogi medju onih 65%. I slazem se da ako je studij vec necije "pravo", da mora nositi i odgovornost. Inace, kad smo kod parola, pada mi na pamet slucaj gasenja Veleucilista u Splitu krajem 2003. (hrabar potez pred izbore). Studenti te ustanove koja je bila pravi primjer srozanih kriterija i bila predugo tolerirana su isli u prosvjede s parolom "Ne dajte da se ponovi 71." Koja patetika. |
|
Science Careers ima cijelu kolekciju članaka o životu znanstvenika u Francuskoj i kako se tamo radi research:
Conutry collection: France
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(12 kom., prije 24 min.) | | cross citations
(8 kom., prije 26 min.) | | Zastoj u radu portala
(6 kom., prije 10 hrs.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 8 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 8 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 8 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 8 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 9 dan/a.) | | Bologna Disaster II
(49 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.19. 20:50h CET