| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Kritike na provodenje nacionalnih ispita
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ivan Đikić
|
|
|
|
2006.05.08. 23:25
U danasnjem VL odgovor je prof Vokic na komentare MZOSa o pitanju nacionalnih ispita. Posto nisam upucen u temu a nisam mogao na webu naci odgovor MZOSa zanima me da li netko zna vise detalja o spomenutim nizozemskim ispitima, cijeni tog testiranja i ostalim temama koje je spomenula prof Vokic. Takoder me zanima zasto se odgovori MZOS daju s potpisom glasnogovornika umjesto nekoga tko je na MZOSu odgovoran za tu tematiku ukoliko vec ministar ne zeli odgovoriti na njemu upuceno otvoreno pismo. VL-link|
|
| Gdja Vokic komentira kvalitetu nasih ucenika, ali mislim da bi bilo utemeljenije umjesto anegdotalnih primjera pricekati rezultate PISA istrazivanja. Ove godine bi Hrvatska trebala prvi put sudjelovati u tomu, zar ne? |
|
Evaluacija je nužna. Pitanje je jedino da li su ovi nacionalni ispiti dobro osmišljeni i provedeni ili se radi o još jednoj predstavi za naivce poput bolonjskog procesa. Ali gosp. Vokić ima vrlo slabašne argumente poput:
a) Primorac nije izmislio nacionalne testove
b) to od nas ne traži EK
c) Njemačka za to nije imala novaca
itd...
Jedino u čemu se slažem s gosp. Vokić jest da je MZOS-ov PR neopisiva katastrofa. I to prvenstveno na štetu samog MZOS-a i ministra. |
|
da li su ovi nacionalni ispiti dobro osmišljeni i provedeni ili se radi o još jednoj predstavi za naivce poput bolonjskog procesa.
Slazem se da je nepristrana evaluacija neophodna. Stoga me i zaintrigiralo spominjanje nizozemskih ispita - u nejasnom kontekstu- pa me i znama da li nam netko moze dati vise inforamacija o cijelom projektu i provedbi nacionalnih ispita.
Mislim da je i u ovom slucaj problem pretjerana i povrsna medijska pompa oko necega sto politicari nazivaju povjesnim a cini mi se da javnost nije kvalitetno informirana o detaljima cijelog programa. |
|
|
Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje obrazovanja, u suradnji sa školama organizirao je, i tijekom proteklog tjedna proveo prve nacionalne ispite kojima su pristupili učenici prvih razreda gimnazije. Nacionalni ispiti slijede u razvijenim zemljama uvriježenu i dokazano korisnu metodologiju provođenja vanjskog vrjednovanja u obrazovanju, a kojeg Hrvatska nikada dosad nije imala. Vanjsko vrjednovanje obrazovanja je temelj strateškog razvoja obrazovnog sustava, s težištem na stalnom povećanju kvalitete obrazovanja kao prioritetnog preduvjeta za gospodarstvo i društvo temeljeno na znanju. Gospođi Vokić izgleda nije poznato da ovaj pristup slijedi preporuke Vijeća Europe i Europskog parlamenta o unapređivanju kvalitete školskog obrazovanja, a koje je Hrvatska prihvatila u pristupnim pregovorima (pogledati npr. dokument broj 2001/166/EC do kojega se može lako doći putem portala Europske unije, http://europa.eu.int).
Hrvatska kao suverena država odabire svoj vlastiti put razvoja pa to čini i glede obrazovanja: s jedne strane slijedi najbolje svjetske trendove obrazovanja, a s druge strane ono najkvalitetnije iz tradicije hrvatskog školstva temeljenog na stručnosti i entuzijazmu naših najkvalitetnijih nastavnika. To je osnova Hrvatskog obrazovnog standarda (HNOS-a) i vanjskog vrjednovanja obrazovanja kao važnih komponenti za poboljšanje kvalitete obrazovanja. Sustavno analiziramo i koristimo najbolja iskustva iz EU, ali i iz Japana, SAD-a, Izraela, Indije…. Ali za to treba znati što su trendovi modernog obrazovanja. Kad gospođa Vokić, već spominje njemačkog lektora i na osnovu njegovih „navodnih riječi“ gradi svoje stavove, preporučili bismo da se digne iznad usputnih razgovora i da pročita njemačku, ali i druge europske i američke strategije obrazovanja, pa će vidjeti da je vanjsko vrjednovanje obrazovanja ključan element obrazovnih politika u svijetu.
Upravo zbog uspješnih mjera za praktično poboljšavanje kvalitete obrazovanja, koje nitko ne želi svojatati, na sastancima europskih ministara obrazovanja Hrvatska danas prima javne pohvale i postaje regionalni lider u obrazovanju.
Individualni uspjesi učenika na natjecanjima znanja i sposobnosti, koje gospođa Vokić spominje, svakako nas vesele, ali oni nisu dokaz kvalitete sustava u cjelini, već mjerilo uspjeha malog postotka najtalentiranijih učenika. A što je s najvećim postotkom učenika koji u tome ne sudjeluju? A što s učenicima u školama u Vukovaru, Sinju, Čakovcu, Gospiću, Vrgorcu itd. koje nemaju uvjete rada koje imaju neke druge škole i koje su godinama na marginama zbog nedostatnog ulaganja? A što s toliko spominjanom preopterećenošću učenika i njihovim teškoćama u svladavanju školske nastave pojedinih predmeta? A što s hiperprodukcijom odlikaša? A što s neujednačenosti pripreme, a time i šansama učenika iz različitih škola i sredina za upis na fakultete?
Nacionalni ispiti provode se zbog praćenja i unaprjeđivanja kvalitete obrazovanja, a ne zbog pojedinačnog ocjenjivanja učenika ili profesora. Rezultati ovih ispita dati će nam vrijedne informacije o znanjima učenika, o njihovoj sposobnosti da stečeno znanje primijene i koriste ga kao osnovu za kasnije stjecanje znanja, omogućit će daljnje analize uzroka uspjeha i neuspjeha učenika, poslužiti kao pomoć i orijentir nastavnicima da u svim školama ujednače kriterije ocjenjivanja, pružiti dodatni orijentir o uspješnosti stjecanja znanja i učenicima i roditeljima, te ukazati na najbolje putove za daljnja poboljšanja kvalitete obrazovanja. Koristi od nacionalnih ispita imaju i nastavnici i roditelji. Korist ima i šira zajednica koja dobiva pravi uvid u stvarne obrazovno-odgojne rezultate. Vanjsko vrjednovanje obrazovanja prvenstveno je usmjereno na unaprjeđenje kvalitete rada škola i to prikupljanjem komparativnih podataka koji pomažu školama da preispitaju svoj rad uspoređujući ga s drugima. Ono školama pruža povratne informacije o njihovim prednostima, slabostima i mogućnostima, usmjerava ih ka potrebnim akcijama, nudi podršku i dodatne resurse koji vode poželjnim ishodima. Unutarnje (koje provode same škole) i vanjsko vrednovanje zajedno čine sustav koji ostvaruje bit zajedničkog djelovanja. Objektivno, vanjsko vrednovanje pridonosi porastu važnosti obrazovanja i znanja, dok na međunarodnom planu predstavlja temelj za usporedivost među europskim obrazovnim sustavima i olakšava ulazak na međunarodno tržište rada. Zato sve europske države, a odsad i Hrvatska, imaju neovisni stručni Centar koji se bavi vanjskim vrjednovanjem obrazovanja.
Nacionalnim ispitima i Državnom maturom (koja će se polagati u školskoj godini 2008/2009.) Republika Hrvatska se priključuje sustavu vanjskoga vrjednovanja koji se provodi u zemljama Europske Unije, koje obrazovanje smatraju svojim strateškim prioritetom. Vanjsko vrjednovanje obrazovanja odabir je struke, a ne kao što je ranije bilo uobičajeno – politike. Suprotno izrečenom gospođe Vokić, Njemačka je davno prepoznala vrijednosti obrazovanja prvenstveno i to kroz iznimna ulaganja u ovaj sustav koja nije lako dostići. Iz toga razloga ulaganje u nacionalne ispite nije više pitanje odabira već potrebe. |
|
Quote:
Individualni uspjesi učenika na natjecanjima znanja i sposobnosti, koje gospođa Vokić spominje, svakako nas vesele, ali oni nisu dokaz kvalitete sustava u cjelini, već mjerilo uspjeha malog postotka najtalentiranijih učenika.
Potpuno se slažem - ovo je jedan od ključnih stvari; kao što je i kolega #2 primijetio, o kvaliteti sustava govori statistika, ne pojedinačni/anegdotalni primjeri koji su sa stanovišta razdiobe kvalitete outliers.
Međutim, gornja rečenica iz #6 trebala bi biti opće pravilo za prosudbu bilo čega u Hrvatskoj. Sada pokušajte u toj rečenici zamijeniti riječ "učenika" sa "znanstvenika", te "gospođa Vokić" s "akademik Paar", i dobit ćete rečenicu kakvu su #5 i MZOS trebali izreći kontra jednako neutemeljenog ranijeg stava o sustavu znanosti u Hrvatskoj. A nisu. |
|
potpuno se slazem s 5 i 7.
Pitanje za 6. teorijski vas komentar zvuci korektno ali me zanimaju prakticna pitanja:
Sto radi vise od 300 strucnjaka u HNOSu vec dvije godine ukoliko nije mogla definirati nacionalni test?
Zasto su se kopirali nizozemski testovi ukoliko jesu? Jos uvijek ne znam odgovor na to.
Posto je kolega 6 odgovorio prof Vokic zamolio bih ga da nam ukaze gdje se nalazi njegov odgovor.
Cemu je trebala sva ta pompa u medijima o blindiranim autima, Bjelolasici, velikoj sigurnosti kao da prenosite dragulje. Zar vam to ne odudara od nekog obrazovnog standarda i primjera umjerenosti i povjerenja kojima bi MZOS trebao biti primjer.
Ziveci u Njemackoj znam da niti tamo obrazovni sustav nije idealan ali postoje nezavisna tijela koja prate trendove i pokusavaju unaprijediti obrazovanje. Mislim da u RH uistinu manjka osovina nezavisni strucnjaci i utjecaj na politicke odluke. Kod nas je obrnutio donesu se politicke odluke a tada se "pronadu" neki "strucnjaci" koji moraju "braniti" odluke bez obzira kakve bile.
|
|
| Da li je Centar za vanjsko vrednovanje stvarno bio neovisan u provođenju ovog nacionalnog testiranja i da li je tajnost bila maksimalna, ili je istina ono v sto se govorilo u kuloarima, a to je da je MZOŠ zahtijevalo i dobilo testove znatno prije provođenja testiranja? |
|
Prvo ovo
Quote:
Cemu je trebala sva ta pompa u medijima o blindiranim autima, Bjelolasici, velikoj sigurnosti kao da prenosite dragulje.
pa onda ovo
Quote:
da li je tajnost bila maksimalna
+1 zanimljivo |
|
|
| E..., bit će to veliki napredak u Hrvatskoj kad bilo koja politička garnitura na vlasti shvati da je (ako su joj na srcu interesi društva!)u njezinu interesu da ima NEOVISNE USTANOVE. U svim djelatnostima i na svim razinama. Pa u nas su i statistički pokazatelji dvojbene vjerodostojnosti! |
|
#12
Da, ali i to nije dovoljno. Te neovisne ustanove moraju osim studijskih analiza, predložiti kvalitetna rješenja, te imati i dovoljno utjecaja da se one provode. Npr. spomenuo sam u #5 primjer jedne studije o stanju znanosti u Hr. Jedan od zaključaka je:
(f) The personnel situation in the Croatian research and development system is almost tragic. The number of employees in this system has been cut in half in the course of the last ten years, while the number of researchers has declined by more than 24 per cent in the past decade. In many fields, the critical mass of researchers has evaporated, while some other fields record a dramatic aging of the research personnel. The rejuvenation programmes in science, that is, employment of trainees, have failed to produce the expected results. The recently appointed researchers (PhDs) are not given an opportunity to pursue their scientific careers, or, at best, they must fight all kinds of complicated restrictions.
Kakva sustavna rješenja imaju Sveučilišta, instituti, MZOŠ, Sabor i drugi akteri po tom pitanju?
|
|
Na #12:
Slazem se s vama da su potrebne neovisne ustanove, ali to ne znaci da su ustanove "samo-upravne", ali su i dalje dio drzavnih institucija.
To dovodi do situacije gdje drzavne ustanove dobivaju slobodu djelovanja, ali ta sloboda nije vezana uz odgovornost za svoje postupke (ili prema drzavi ili prema glasacima). Onda nastaju disfunkcione ustanove u kojima prevladavaju klanovi i specijalni interesi, a ne zelja za obavljanjem drusvene funkcije. Najzorniji primjer je Sveuciliste u Zagrebu, a najbolja ilustrazije trenutna zavrzlama s izborom rektora.
Nezavisne instucije moraju biti nevladine, neprofitabilne ustanove kojima je glavno vladajuce tijelo upravni odbor (board of trustees), a ne radnicki savjet. Takve ustanove se puno lakse prilagodjavaju i puno vise su fokusirane na svoju misiju, a ne na specijalne interese zaposlenika. |
|
| Na #8: Što se tiče blindiranih auti, ako su meni dobro rekli, u Francuskoj pismene ispite iz državne mature u škole dostavljaju načelnici policije neposredno prije početka ispita, te se zapečaćeni paketi s ispitima otvaraju u njihovoj prisutnosti. Kod nacionalnih/državnih ispita apsolutna tajnost sadržaja je nužna, i treba poduzeti sve što je potrebno da se održi (pa i voziti ih s Bjelolasice pod oružanom pratnjom ako treba). Ako se ispiti za državnu maturu budu mogle kupiti u pretprodaji na crno poput klasifikacijskih ispita na nekim fakultetima u Hrvatskoj, to će biti katastrofa - koja me, na žalost, ne bi jako iznenadila. Dakle, maksimalna sigurnost da, ali stvarna - ne samo teatralna. |
|
Pretpostavljam da se prof. Vokic posluzila izrazom "nizozemski ispiti" kao metafora (ne znam za sto doduse), a nije se radilo o pravom referiranju na nizozemske ispite.
Ukratko, Nizozemska ima ispit na razini cijele drzave na kraju srednje skole (tzv. "eindexamen"). Taj ispit sluzi za ulazak na Sveucilista, odn. mora se imati potvrda da je ucenik polagao taj test. Sam uspjeh na testu je vazan samo za odabir prilikom upisa na bolja sveucilista gdje je broj prijavljenih puno veci od broja koliko primaju studenata.
Druga slicna verzija drzavnog ispita u NL je u osnovnoj skoli - tzv. "citotoets", koji sami po sebi nemaju neku tezinu, ali mogu sluziti kao pokazatelj za prolazak u srednje skole. |
|
Zanima me planira li MZOS uciniti dostupnom znanstvenicima sirove podatke ovih ispita? Dakle potpunu bazu podataka sa statistickim podacima kojima se mjerio svaki ispit (ne znam kako je baza organizirana, ali vjerojatno ce uz rezultate svakog pitanja na testu sadrzavati puno zanimljivih podataka poput imena skole, spola ucenika, imena profesora, itd itsl)? Ta baza bi tada postala vrlo vrlo vrijedna za istrazivanje obrazovanja u Hrvatskoj.
Recimo, siguran sam da bi ljudi u Centru za istrazivanje i razvoj obrazovanja u Institutu za drustvena istrazivanja bili presretni s takvom bazom. Ja znam da ja bih  |
|
#17:
Podaci ce biti dostupni znanstvenicima koji rade ne znanstvenom projektu drzavne mature instituta za društvena istraživanja.
naravno da krajnji rezultat (tzv. rang lista svih skola) ipak nece biti dostupna javnosti. Mozda samo 10 najboljih skola. Uostalo svjedoci smo da medijskog pritiska u Sloveniji koja vec provodi drzavnu maturu da se objavi tava rang lista. Za sada slovenska vlada cvrsto stoji pri stajalistu da se takva rang lista ne objavljuje.
Kako ce biti iducih godina pokazat ce vrijeme. |
|
| Članovi mogu primijetiti da #8 i #9 nisu ista osoba, pa je nejasno čuđenje zbog primjedbe jednog i nedoumice drugog. |
|
Re #18: Koji su negativni ucinci objavljivanja takve liste, a od kojih postoji bojazan?
Koliko mi se na prvi pogled cini, uvjet dobrog funkcioniranja nazovimo to "trzista obrazovanja" je poznavanje vrijednosti svake skole, pa da ucenici i roditelji mogu u skladu sa time birati i djelovati. Te da drzava bude prisiljena javnoscu djelovati na poboljsanju najgorih skola.
U SAD-u su inace takve informacije vrlo i siroko dostupne i te su jedan od glavnih faktora u npr. odlucivanju gdje cete kupiti kucu, u koju cete skolu upisati djete, itd. |
|
| Ispričavam se: mislio sam da je jasno što su to neovisne ustanove. To su one na koje stranačka politika nema utjecaja: ni na izbor ljudi, ni na upravljanje, ni na donošenje ekspertnih mišljenja. Dakako da je takva ustanova odgovorna javnosti i podložna njezinim ocjenama. |
|
Moram komentaru #20 dodati i da je ranking skola objavljen i u Velikoj Britaniji. Economist, uostalom, skoro u svakom broju ima neki clanak u kojem komentira Blairovu politiku skola, izmedju ostaloga i na temelju tih rezultata.
Stoga bih rado, u odgovoru na #18, doznao i zasto MZOS nema namjeru objavljivati rezultate. Iz #18 se ne moze vidjeti koji su razlozi MZOSa za neobjavljivanje rezultata, osim da Slovenija to ne radi i da se u Sloveniji o tomu raspravlja. |
|
U potpunosti se slažem s #20 i #22.
Ipak Velika Britanija ima stogodišnju praksu državne mature a Hrvatska je tek "u povojima" u tom podrucju tako da ce se pricekati s cjelokupnom objavom rezultata. To nikako nije politicka odluka nego je jednostavno stav strucnjaka, koji cijeli projekt vode, da bi bilo nepravedno objavljivati kompletne rezultate jer sve škole u Hrvatskoj nemaju jednake uvjete rada. Na temelju rezultata utvrditi ce se objektivni razlozi eventualnih losih rezultata koji ce se onda otklanjati. Iako je konkurencija na trzistu obrazovanja itekeko dobrodosla i nuzna kao sto to spominje #20 ipak i ja osobno sam misljenja da svim skolama u RH treba omoguciti da ravnopravno sudjeluju u toj nazovimo je tako trzisnoj utakmici obrazovanja sto nikako ne mogu dok nemaju jednake uvjete rada. Tzv rang lista skola biti ce objavljeno i tu nema dvojbe samo ce biti objavljena nakon sto se skolalma sa eventulnim losim rezultatima pruzi dovoljno vremena i financijskih sredstava da otklone objektivne razloge istih.
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(12 kom., prije 24 min.) | | cross citations
(8 kom., prije 26 min.) | | Zastoj u radu portala
(6 kom., prije 10 hrs.) | | Postotak (više) i visoko obrazovanih u Hrvatskoj
(29 kom., prije 8 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(1 kom., prije 8 dan/a.) | | Obama novi predsjednik SADa - dobitak za znanost
(30 kom., prije 8 dan/a.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(7 kom., prije 8 dan/a.) | | Gunther Wuchterl - stranac koji dolazi za sveučilišnog profesora prirodnih znanosti u Hrvatsku
(62 kom., prije 8 dan/a.) | | Prezentacija Energetske strategije Hrvatske
(15 kom., prije 9 dan/a.) | | Bologna Disaster II
(49 kom., prije 9 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.11.19. 20:50h CET