Na svojoj redovitoj sjednici odr¾anoj 21. o¾ujka 2006. godine Senat Sveuèili¹ta u Zagrebu dao je suglasnost na proraèun Studentskog zbora o kojemu je veæ bilo govora na Portalu.

Svojom odlukom, Senat je prihvatio proraèun izraðen bez ikakvih evaluacijskih kriterija koji jasno preferira sport i zabavu u odnosu na znanost i kulturu. Senat je time podr¾ao tro¹enje pola milijuna kuna na tro¹kove poslovanja Studentskog zbora u koje su ukljuèeni i tro¹kovi telefoniranja u iznosu od preko 20000kn mjeseèno o èemu je isto bilo rijeèi na Portalu.

Ovakvom odlukom na najvi¹oj instanci odluèivanja otklonjene su sve prepreke za poèetak realizacije spomenutog proraèuna te nezadovoljne studentske udruge i podru¾nice studentskog zbora vi¹e nemaju moguænosti daljnjeg ukazivanja na skandalozan sadr¾aj proraèuna i nepravilnosti u njegovom dono¹enju.

Na¾alost, razlog zbog kojega Senat nije uva¾io sve iznesene prigovore, ostaje potpuno neshvatljiv.

Studentski zbor (osnovan 1996. godine kao krovna studentska organizacija), medijski je uglavnom poznat zbog svojih mnogobrojnih skandala vezanih uz netransparentno i nenamjensko tro¹enje proraèunskih sredstava koje je èesto izazivalo sna¾nije ili slabije proteste raznih studentskih udruga i skupina. Do ove godine Studentski zbor je kao posredni korisnik Dr¾avnog proraèuna skoro autonomno rasporeðivao svoj proraèun koji se sastojao od 7-8 milijuna kuna godi¹nje. Na koji naèin je taj novac tro¹en, najèe¹æe nije mogao saznati nitko osim naju¾eg vodstva Studentskog zbora, zahvaljujuæi iznimno lo¹oj zakonskoj regulativi koja nije predviðala praktièki nikakav mehanizam nadzora rada i poslovanja Studentskog zbora. Osim nekoliko iznimaka, svi protesti studenata i studentskih udruga koje nisu bile zadovoljne takvim naèinom raspodjele proraèuna, ostajali su bez vidljivog uèinka.

Poèetkom procesa reforme hrvatskog visoko¹kolskog sustava i dono¹enjem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uvodi se novi model financiranja visokih uèili¹ta prema kojemu se kljuèna uloga u financiranju prebacuje s Ministarstva znanosti, obrazovanja i ¹porta na sama tijela visokih uèili¹ta. Time sveuèili¹ta postaju izravno odgovorna za financiranje studentskih organizacija i studentskih projekata buduæi da se sva sredstva isplaæuju s raèuna sveuèili¹ta. Sveuèili¹ta na sebe preuzimaju odgovornost prihvaæanja, slanja na ponovnu doradu ili potpunog odbijanja proraèuna Studentskog zbora u skladu s akademskim normama i kriterijima.

Dolazimo do situacije gdje postoje tri strane:

1. Studentski zbor – slu¾beno studentsko predstavnièko tijelo, predstavljaju ga studenti izabrani na izborima na kojima je u prvom krugu potreban odziv od samo 10% biraèa da bi izbori bili valjani, a u sluèaju nepostizanja tog broja, vi¹e niti taj odziv nije potreban u drugom krugu. Svaki izbori za studentski zbor su obilje¾eni dodatnim skandalima – prijetnjama, ucjenama, onemoguæavanjem neovisnog nadgledanja izbora, izborno povjerenstvo sastavlja i predla¾e dosada¹nji predsjednik studentskog zbora, kraðama biraèkih kutija i materijala, omoguæavanja glasovanja bez uvida u dokumente biraèa, kraðama kompletne arhive i dokumentacije Studentskog zbora nakon smjene prija¹njeg vodstva… Tako izabrani studentski predstavnici raspola¾u na razini Hrvatske s oko 8 milijuna kuna godi¹nje (3,8 milijuna kuna na razini Sveuèili¹ta u Zagrebu) te samostalno izraðuju prijedlog raspodjele tih sredstava. Sami evaluiraju svoje projekte pa u proraèunu za 2006. godinu odluèuju meðu ostalim financirati:

• 8 nogometnih turnira
• meðunarodni turnir u taekwondou
• meðunarodni turnir u brazilskom jiu-jitsuu
• 4 veslaèka natjecanja
• studentsku bilijarsku ligu
• prvenstvo u squashu
• brojna druga sportska prvenstva
• izgradnju i sudjelovanje na natjecanjima (iako je izgradnja financirana i u pro¹lim proraèunima) Formule student u iznosu od 100.000,00 kn
• 3 koncerta studentskih klapa
• tro¹kove poslovanja u iznosu od 495.000,00 kn (preko 20.000,00 kn mjeseèno za tro¹kove mobitela)!!!
• 200.000,00 kn za tro¹kove meðunarodne suradnje (koja nije obrazlo¾ena niti specificirana niti jednom jedinom reèenicom)

2. Senat Sveuèili¹ta u Zagrebu – najvi¹e tijelo odluèivanja zagrebaèkog sveuèili¹ta, jedan od osnovnih stupova akademske zajednice u Republici Hrvatskoj, nositelj visokog obrazovanja i znanosti na¹e dr¾ave, osnovna uzdanica obrane akademskih moralnih principa i vrijednosti.

3. Studentske udruge i nezadovoljne podru¾nice studentskog zbora – nositelji veæine struènih studentskih projekata, iz godine u godinu ukazuju na nepravilnosti nadle¾nim institucijama. Odr¾ali su cijeli niz tiskovnih konferencija, obratili se za pomoæ Ministarstvu znanosti, obrazovanja i ¹porta, Sveuèili¹tu, Vladi i Saboru RH, meðutim bez ikakvog uèinka. Konaèno, ove godine obavje¹tavaju Senat i tijela Rektorata Sveuèili¹ta u Zagrebu o nepravilnostima pri dono¹enju proraèuna Studentskog zbora i tra¾e ponovnu reevaluaciju projekata koju bi provelo neovisno tijelo uz sudjelovanje predstavnika nastavnog osoblja Sveuèili¹ta.

Meðutim, na gore spomenutoj sjednici Senata, usprkos svim navedenim argumentima, usprkos tome ¹to su prijedlog proraèuna SZ-a dobili samo nekoliko sati uoèi same sjednice (materijali podijeljeni Senatu nalaze se ovdje), usprkos tome ¹to su u tim materijalima èak i svote bile krivo zbrojene , èlanovi Senata Sveuèili¹ta u Zagrebu s 31 glasom za, 6 protiv i 6 suzdr¾anih prihvaæaju proraèun Studentskog zbora.

Kakvu poruku time Senat ¹alje studentima? Svojom odlukom Senat pokazuje da je slijeðenje (dokazano lo¹ih) uhodanih postupaka prikladnije od inzistiranja na pravednosti i preuzimanja odgovornosti. Pokazuje da ostvarivanje osobnih interesa ima prednost pred objektivnom evaluacijom kvalitete. Pokazuje da racionalnost, transparentnost i sposobnost nisu po¾eljne osobine kod studentskih predstavnika zagrebaèkog sveuèili¹ta. Pokazuje da su sportske i zabavne aktivnosti studenata va¾nije od struènih i znanstvenih. Pokazuje da Sveuèili¹tu ne trebaju kvalitetni studentski predstavnici koji æe se baviti za¹titom studentskih prava i interesa i u suradnji sa Senatom razvijati buduænost na¹eg sveuèili¹ta nego da su po¾eljniji studentski predstavnici koji æe samodopadno dijeliti oveæe novèane iznose, putovati i telefonirati na raèun dr¾ave do mile volje. Time je Senat Sveuèili¹ta dao pljusku svim studentima koji ¾ele promjene u sustavu koji evidentno funkcionira lo¹e. Dao je pljusku upravo onim principima koje je primarno trebao braniti.

Upisujuæi studij, studentima se govori kako postaju èlanovi akademske zajednice koja kao zajednica intelektualne elite funkcionira na boljim, pravednijim i objektivnijim principima nego druge dru¹tvene strukture. Na juèera¹njem primjeru postalo je jasno da su sve prièe o dru¹tvu znanja i izvrsnosti, o akademskim principima i kvaliteti kao osnovnim smjernicama dru¹tva, samo obiène floskule. Senat Sveuèili¹ta u Zagrebu juèer je svojim studentima poruèio da objektivni argumenti nisu jaèi od ustaljenih obièaja bez obzira bili oni dobri ili ne. Poruèio im je da ukoliko se ne prilagode lo¹em sustavu da nemaju uopæe ¹to tra¾iti u njemu. Poruka studentima o vrijednosti akademskih kriterija i principa u na¹em dru¹tvu, odaslana s juèera¹nje sjednice Senata Sveuèili¹ta u Zagrebu bila je kristalno jasna.

Komentari (clanova koji su komentirali: 14) Komentara po autoru:    2 2 2 2 1 1 1 1 1 1    1 1 1 1

#1: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-23 05:12:53 Gorane, tko sjedi u Senatu? Tko bira Senat? Mozes li molim te napisati to jer ne mogu nigdje naci od silnih pravilnika onaj pravi koji se tice ovih mojih pitanja.    Thnx!    Btw, divim ti se na upornosti i zelucu da se bakces s ovim...

#2: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-23 07:57:50 Iskra ne pada daleko od vatre.

#3: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-23 07:58:51 Iz cijele price proizlazi da je cijeli angazman unaprijed dogovoren.Kako je moguce da 31 clana senata glasaju za nekorektno zbrojen proracun? U svakom slucaju ovakav nacin rada studentskih udruga i Senata Sveucilista nece donijeti nista dobro studentima.    Temeljem tocke 3. ...obratili se za pomoæ Ministarstvu znanosti, obrazovanja i ¹porta, Sveuèili¹tu, Vladi i Saboru RH, meðutim bez ikakvog uèinka. Konaèno, ove godine obavje¹tavaju Senat i tijela Rektorata Sveuèili¹ta u Zagrebu o nepravilnostima pri dono¹enju proraèuna Studentskog zbora i tra¾e ponovnu reevaluaciju projekata koju bi provelo neovisno tijelo uz sudjelovanje predstavnika nastavnog osoblja Sveuèili¹ta.    Da li ste dobili ikakve nesluzbene ili sluzbene odgovore od gore spomenutih?  Mislim da bi trebali uputiti javni apel i traziti sluzbeni odgovor od rektora Sveucilista, novih kandidata za rektore, te MZOSa o cijelom ovom slucaju.

#4: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-23 08:09:40 Senat se sastoji od 54 zaposlenika u znanstveno-nastavnim i umjetnicko-nastavnim zvanjima, 4 zaposlenika u suradnickim i nastavnim zvanjima, 4 predstavnika postdiplomskih studenata i 8 predstavnika (josnediplomiranih) studenata (7 podrucja+ predstavnik SZ-a), te rektorice.     Mehanizam izbora rijesen je pravilnikom do kojeg sada ne mogu doci, ali opcenito, biraju se predstavnici iz vijeca podrucja (tijela definiranih novim statutom, ima ih 6 - prirodoslovno, drustveno-humanisticko, tehnicko, biotehnicko, biomedicinsko, umjetnicko), i to razlicit broj po odredjenom podrucju.     Predstavnici postdiplomaca su malo pomijesani: postoji predstavnik prirodoslovnog i tehnickog podrucja, predstavnik biomedicinskog i biotehnickog podrucja, predstavnik drustveno-humanistickog podrucja i predstavnik umjetnickih akademija.    Studenti (josnediplomci) biraju se na dva nacina. 7 ih se bira iz vijeca podrucja (i to tako da se bira predstavnik drustvenog i predstavnik humanistickog podrucja sa zajednicke izborne liste kao oni clanovi koji imaju najvise glasova (dakle, za izbor predstavnika humanisticke skupine glasuju i ostali predstavnici drustvene skupine). To nisu opci izbori, vec pravo glasa imaju samo studentski predstavnici u fakultetskim vijecima.    Popis clanova Senata je tu: http://www.unizg.hr/256.0.html    Ja sam predstavnik studenata prirodoslovlja u Senatu, te sam se na ovoj sjednici doveo u jednu neugodnu situaciju da se svadjam sa cijelim rektoratom i svim ostalim studentima istovremeno (bio sam protiv proracuna, naravno). Osnovni argumenti za prihvacanje proracuna bili su "formalno je u redu", te "zar cemo studentima zadavati teze uvjete nego sami sebi?!". Prvi argument je prorektor Hunjak osnazivao da je donesen "demokratskom procedurom", na sto sam morao protestirati jer je donesen nizom politickih smjena i od strane tijela u kojem su po jednim glasom zastupljeni svi studenti npr. PMF-a ili FFZg-a, ali i najsitniijih fakulteta (pa dakle, 6000 studenata PMF-a ima 1/33 glasova u skupstini, a cini 1/10 studentske populacije Sveucilista).     Na samoj sjednici Senata imao sam mandat pricati u ime studenata Filozofskog fakulteta, Pravnog fakulteta, Prirodoslovno-matematickog fakulteta (+eksplicitno Matematickog odjela) i Muzicke akademije.     Duzan sam zahvaliti se senatorima sa Filozofskog fakulteta (prof. Jurkovic, prof. Jerneic), profesorima Feletaru i Sarapi iz prirodoslovnog podrucja te profesoru Krajcaru za razumne i kvalitetne rasprave, koje bi dovele do u najmanju ruku vracanja proracuna na razradu -- naime, u materijalima smo dobili samo stavke i brojke: Poslovanje SZ-a (~500,000kn), Studentski programi (~3,000,000kn) i Medjunarodna suradnja (~200,000kn). To je bilo to.        Lijep pozdrav!          Sinisa Milicic

#5: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-23 08:13:29 Zgodne stavke iz prijedloga:    Studentski list "©tikla" - 5000 Kn  Dani smijeha - 1800 Kn    To smile or to cry: that is the question

#6: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-23 10:35:31 #3: "Iz cijele price proizlazi da je cijeli angazman unaprijed dogovoren.Kako je moguce da 31 clana senata glasaju za nekorektno zbrojen proracun?"    Mislim da se ne radi se o dogovoru, vec o "Hear no evil, see no evil" principu, pod opravdanjem postivanja autonomije, po kojemu na zajednickim sjednicama o onome sto vas direktno (pogotovo financijski) ne pogadja glasujete ili suzdrzano, ili onako kako vecina koju to pogadja je odlucila, neovisno o smislu te odluke. "Dok ti ne diras mene, necu ni ja tebe".    To djelomicno u ovom slucaju i ima smisla. Jer ukoliko su studenti "demokratski" odlucili da vlastite novce potrose na zabavu i tulume, to je njihova autonomna odluka koja odrazava stavove vecine studentke populacije. S druge strane nema smisla, jer Senat bi trebao biti taj koji se brine o dobrobiti, napretku i dobrom imenu cijelog sveucilista, a ovo sigurno ne doprinosi niti jednom od to troje.    Sto se samog proracuna tice, iako kao bivsi kolega napadac na vjetrenjace/studentski predstavnik, imam 100% simpatija za kolege kojima se ovakav proracun ne svidja, to je samo odraz strukture i kvalitete vecine studenata vaseg sveucilista (a time i sveucilista samog, te posredno sredine koja ga takvog financira). Na UniZG 80% studenata nikad ne diplomira, i usudjujem se reci da im sport i zabava jesu ispred struke i kulture. To se ocituje u (ne)zainteresiranosti za studentske izbore, i u predstavnicima koji bivaju izabrani, te u konacnici u proracunu koji biva izglasan. Sto vas koji se zalite nazalost ostavlja manjinom, koja medju studentima i u Senatu ima jednako postovanje koliko i homoseksualni parovi u Hrvatskom Saboru. .    Moj prijedlog: koncentrirajte se na sto brze diplomiravanje i zatim se preselite se na sveuciliste koje dijeli vase profesionalne ideale i ambicije. Problem koji vi pokusavate rjesiti nije moguce rjesiti osim drasticnom promjenom strukture i mentaliteta kako studenata tako i znanstveno-nastavnickog osoblja na vasem sveucilistu. A za to vi (manjina studenata) nemate potrebne "alate".    PS: Extrapolacija situacije na drzavu je trivijalna.

#7: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-23 11:22:29 Amen to that!

#8: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-23 12:19:50 "vlastite novce potrose na zabavu i tulume"    To su novci poreznih obveznika jer se Sveuciliste financira iz proracuna. Bahato je da studenti tako trose te novce i da senat prijedje preko toga te da i nakon rasprava koje nemaju nikakav ucinak, opet fino izglasa prolaz proracuna.

#9: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-23 15:47:33 Cestitke Goranu, Sinisi i ostatku grupe koji uporno inzistiraju na pravdi na Sveucilistu.    Moram primjetiti da je oduvijek prevladavajuci stav ljudi u Hrvatskoj da se nista ne moze promjeniti, da treba dignuti ruke od svega, sve ignorirati, te se baviti samo svojim profesionalnim posom. To samo pridonosi "ne talasaj" mentalitetu. Ova grupa za transparentnost sveucilista zasluzuje samo podrsku i divljenje, a ne savjete da se ne zivciraju i da dignu ruke.     Da se stave stvari u konekst:     Godisnji proracun studentskog zbora iznosi 200 kuna po studentu!   Nekolicina privilegiranih trosi novce namjenjene svim studentima   Zasto onda ne dati 200 kn svakom studentu na ruke, kao pomoc studiranju?      Kad Studentski zbog trosi bogatsva na mobitele, oni ne trosi neke imaginarne, nicije novce. Oni direktno kradu iz dzepa 200 kuna od svakog studenta!

#10: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-23 16:23:04 Dragi mladi kolege,  Da, ekstrapolacija na gotovo cijelu dr¾avu posve je opravdana. Po meni, jedan je od najveæih problema Hrvatske ba¹ to ¹to gotovo niti jedna institucija ne funkcionira sukladno naèelu unapreðivanja opæega dobra. Sve imaju neka posebna pravila djelovanja koja je nemoguæe razumjeti ako tra¾ite argumente i racionalne odluke. To je uvijek jedna neodrediva mje¹avina osobnih i grupnih interesa s neizbje¾nim politièkim utjecajima. Gotovo uvijek zavr¹ite na tome da se morate upitati: "tko je ovdje lud?". Te¹ko je to podnositi jer predugo traje. Jedina utjeha mo¾e biti da æe se to morati promijeniti. Neæemo moæi ni pribli¾no ravnopravno sudjelovati u globaliziranome svijetu s takvim ustanovama. To je moja jedina nada, premda se mo¾e dogoditi da ja to ne doèekam.  Za Vas mlade borba se "isplati" jer vjerujem da æete vi to doèekati, uz neizbje¾no "lizanje rana" dok borba traje.

#11: perspektiva (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-23 19:18:37 Èesto osjetim ¾elju pisati na stranicama Portala ali se uglavnom uspje¹no suzdr¾avam da ne bih dosaðivao sliènim porukama. Meðutim dana¹nje iskustvo iz posjeta gimnaziji u Omi¹u potièe me da sve poku¹am staviti u perspektivu.  Sustav ima legije nedostataka, i poku¹aji da se to ispravi trajat æe generacijama (ako za to bude vremena). Ipak, zahvaljujuæi naporu savjesnih roditelja i izvanrednih pojedinaca, znanstvenici kao ¹to su na¹im èlanovima poznate mlade znanstvene zvijezde uvijek se iznova javljaju ba¹ iz ove na¹e sredine. Meðu ljude koji to omoguæuju ulaze, na primjer, meni pravi heroj profesor Korleviæ ali takoðer i nama manje poznati profesor Sreæko Zeliæ, ravnatelj gimnazije u Omi¹u. Ti ljudi daju sve od sebe za napredak mladih uèenika ili studenata i u tome izvanredno uspijevaju.   U Omi¹u smo bili da bismo maturante upoznali s moguænostima raznih studija u zemlji, a posebno u Splitu. Uèenici su izvanredno savjesna, inteligentna, entuzijastièka i sposobna grupa iz koje æe se nedvojbeno naæi pojedinci koji æe izvanredno uspjeti.  Svaki va¹ trud i napor za promjene na bolje ne æe biti izgubljen, makar nekad tako izgleda. Zbog toga ¹to Studentski zbor odluèuje a Senat Sveuèili¹ta podr¾ava tro¹ak od pola miljuna kuna na sport i zabavu ne treba oèajavati. Veæa je briga ¹to je ekstrapolaciju pomenutu u postu #6 moguæe produ¾iti vrlo daleko.    Usput, Sveuèili¹ni savjeti trebali bi pratiti rad Senata i brinuti o interesima studenata i ¹ire zajednici. Zna li netko da li su Savjeti koji su izbrani poèeli s radom?

#12: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-23 22:00:40 #11: Nazalost, Savjet Sveucilista u Zagrebu nije jos donio niti jedan zakljucak ili prijedlog koji bi dosao do Senata (za ostale ne znam), pa bi bilo pravo cudo da se tako nesto ostvari. Sto se tice zastite studenata u Savjetu "nas" (studente) predstavlja student koji je predsjednik skupstine Studentskog zbora i koji je jedan od stupova ovakvog funkcioniranja Stuedentskog zbora, pa je za ocekivati da ce "glas studenata" u Savjetu biti sve samo ne kritican prema ovoj odluci Senata. Tuga.    #3: Iz loseg iskustva sa Senata i tvoje ekstrapolacije, malkice se bojim postaviti pitanje koja bi bila vrednosno prihvatljiva Sveucilista u RH? Optimist sam i nadam se da je ovaj popis netrivijalan ili barem neprazan (optimizam je nuzan preduvjet za borbu sa vjetrenjacama, nije li?).      Lijep pozdrav.        Sinisa Milicic

#13: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-24 00:32:29 #11: Ne tro¹ak od pola milijuna kuna - to je namijenjeno samo za materijalne tro¹kove (telefon, papir, toner,...) - radi se o tro¹ku od 3.775.000,00 kn na razini Zagreba, odnosno od oko 8 Mkn na razini cijele Hrvatske.   Iako i sam volim razmi¹ljati na optimistièan naèin u duhu perspektive iznesene pod #11, sve èe¹æe se pitam koliko postoji drugih "edukatora" - svojevrsnih antipoda prof. Korleviæu i prof. Zeliæu koji obrazuju mlade ljude u duhu malo prilagoðenijem okolini u kojoj se nalaze...     #12: Mislim da se komentar iz drugog pasusa trebao odnositi na #6, a ne na #3 kao ¹to je navedeno.

#14: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-24 12:57:38 Studenti u Francuskoj ¹trajkaju zbog promjena zakona o radu, koji bi mogao izmijeniti i njihovu buduænost i buduænost njihovih sugraðana.   Ova "preraspodjela" od 1400 (200*3.5/0.5, iz #9 i #13) kuna po svakom studentu na raspolaganje manjoj grupi studenata se takoðer tièe i bli¾e ali i dalje buduænosti svih nas.   Pitanje je samo protiv koga ¹trajkati.     A grupi boraca za pravednu raspodjelu èestitam i ¾elim puno uspjeha.

#15: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-25 12:45:09 Na #6  Smatram da kako vise manje svi mi moramo na ovaj ili onaj nacin proci kroz sustav napadanja na vetrenjace. I nazalost cini mi se da vise manje svi uvidjamo da takvo napadanje ovdje stvarno gubi svaki smisao. Relativno me tjesi da "... Vani je bolje, vani je akcija ...", i isto tako cinjenica da se rade pozitivini pomaci, misijim koracima.    Smatram da bi se problem mogao lako rijesiti da u vladajucoj strukturi postoje odlucni ljudi koji ce pokrenuti stvari na bolje. Zao mi je sto studentske udruge najvise ovise o SZ, koji radi, ovako kako radi. Kada bi od gore, od strane vlade, sabora, ministarstva dosla neka regulativa, zakon, koji bi na neki nacin poticao ulaganja u znanost i znanstvene projekte, sto na dodiplomskom nivou, tako i poslje, koji bi velikim firmama omogucio neke vece porezne olaksice i sl. ako isto i rade. Vjerujem da znanstveni studentski projekti ne bi imali problema naci sredstva za realizaciju. Problem je u tome sto velike firme, ako ne vide dobru reklamu u tome, uopce ne razmisljaju o financiranju studentskih projekata. Njima je vaznije koliki banner ili koliku reklamu ce imati na webu, novinama, TV-u, nego u cinjenici da ulazu u napredak znanosti.     S druge strane jedan veliki problem je malo ili nikakvo neprihvacanje drustva za volonterski i vannastavni aktivizam. Vjerujem da ce mnogi deklerativno dati podrsku nasim puhacima na vetrenjace, ali u sebi i medju sobom, zakljuciti kako bi im bilo puno bolje baciti se na studij. Najtuznija stvar od svega, je bas ta sto mladi entuzijasti potrose svoju energiju na ovakve gluposti. Vjerujem da je sustav mnogo kompleksniji i mnogo iskvareniji, te da je SZ samo, nazalost, jedna kap u moru.  Vjerujem da bi Sveuciliste pa i drzava trebali odluciti da se studentski aktivizam, volontiranje, rad u udrugama na neki nacin nagrade. Te da se mladi ljudi dodatno motiviraju i potaknu, ne bi li se desile neke pozitivne promjene u civilnom drustvu!

#16: Glasova: 2 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-27 13:44:21 Gotovo potpuno se ne slazem se s 15. Da se nagradjuje politikanstvo ???? Toga  sam dosta vidio u svojoj mladosti medju omladincima karijeristima skojevcima  uvlakusama i neradnicima koji su samo pricali i birali, i druge gurali da budu konformisti sa politicarima da bi oni skupljali poene za svoje buduce politicke karijere. Vjerujem u voluntiranje ali VOLUNTIRANJE PO DEFINICIJI ISKLJUCUJE NAGRADJIVANJE, inace ako je placeno i potplaceno i ako ukljucuje  beneficije i penzije NIJE volontiranje. Ne slazem se niti da je individualni rad van  organizacija i VELIKIH uspjeha l;ov na vjetrenjace.     Na dan poskidajte 100 plakata  po tramavjaskim stanicama s ilegalnim oglasima za ilegalne kredite za koje  posrednici i lihvari ostecuju drzavu za milijune kuna neplacenog poreza, unistavaju   stupove tramvajskih stanica, stvaraju vase vjetrenjastvo tj. osjecaj nemoci medju mladima. Ako poskidate, za tri dana ce biti novi oglasi i vi cete zakljuciti da niste  nista napravili. Ali nije istina, jer svaki dan ljudi skidaju recke i uzimaju   lihvarske kredite, i ako ste spasili ma i jednu sudbinu na tjedan isplati vam  se dok cekate tramavaj poskidati 10 plakata. Tako i sve ostalo.   Oni koji ce to raditi za svoja ljetovanja na biljarskim takmicenjima,   i za mobiteliranje, nisu nikakvi predstavnici civilnog drustva nego  karijeristicki sljam, neokomsomolci i mladoboljsevici, hitlerjugend.

#17: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-27 13:47:24 Bas me zanima da li ce se neko prepoznati u zadnjoj recenici gore  "Oni koje ce to raditi za..."

#18: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-31 00:27:18 Nagrada u smislu, taps, taps po ramenima, da se to dobro radi, eventualno nekakvo priznanje, spominjanje ili moralni poticaj da se nastavi...Mada bi najbolja nagrada bila opcenito prihvacanje i cijenjenje takvog volonterskog rada. S druge strane, onda bi mozda i postojao nacin kontrole. Pa ne bi bilo slucajeva politikanstva...mozda ne u tako velikoj mjeri. Tuzno je sto, drustveno koristan rad, ostaje zakinut, a ovakvi slucajevi kao gore se jos i medijski poprate.    Ispravite me ako grijesim, ali cak i u nekim srednjim skolama na "zapadu" postoji nesto tipa, obavezne vannastavne aktivnosti, koje u velikoj mjeri poticu volontiranje. Bilo to pomaganje homeless-ima, ili djeci s poteskocama u razvoju, ili jednostavno ciscenje okolice od smeca...pa i lihvarskih kredita.    U svakom slucaju, protiv sam ikakvog nagradjivanja politikanstva i smatram da ako je to volontiranje u npr. civilnom sektoru, onda i civilni sektor prepoznaje kvalitetu.