| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Sustav moderiranja komentara
Kako kao clan Connecta mozete sudjelovati u moderiranju rasprava na Connect::Portalu.
Connect::Portal::Gosti
Predložite buduće goste
Connect::Portala
Opširnije
...
Prijašnji gosti:
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Razmisljanja i sjecanja akademika Ivana Supeka
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ivan Dikić
|
|
|
|
2006.03.18. 22:13
Intervju Tanje Rudez sa akademikom Ivanom Supekom objavljen u danasnjem JL uzitak je za citanje. Premda se dosta govori o dogadajima 20. stoljeca osnovne poruke iz intervjua su atraktivne i novim generacijama znanstvenika.
Moj zivot s nobelovcima 20. stoljeca |
Uzivala sam u ovom razgovoru; akademik Supek je usitinu fascinantna osoba. Ima jedan mali lapsus koji sam tek sada primjetila jer me upozorio kolega. Ivan Supek je rođen u obrtničkoj obitelji što sam i navela u biografiji. U dijelu u kome se spominje njegov susret s Titom sam medjutim napisala : Moj otac je bio imucan odvjetnik.
Radi se o lapsusu, akademik Supek je rekao : Moj otac je bio imucan obrtnik |
|
Upravo citam Supekovu knjigu "Krivovjernik na ljevici" koja je nastala izmedju 1972 i 1980 godine te je objavljena u inozemstvu.
Moram priznati da sam jako impresioniran njegovim djelovanjem u vremenu kada je bio rektor (uspostavom Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku unatoc protivljenu vlasti tom projektu, uvodjenjem studentske trecine u sva tijela sveucilista i uvodjenjem student-prorektora, integraciju postojecih svucilista i fakulteta pod projektom Hrvatskog sveucilista itd.)... U mnogim stvarima je Supek bio vizionar i daleko ispred svog vremena. Takodjer sam impresioniran njegovim nacinom razmisljanja,
filozofijom i cjelokupnim djelovanjem....
U svakom slucaju jedan od velikana kojeg cesto zaboravljamo.... Cestitke Tanji na razgovoru sa akademikom Supekom...
|
|
| Osobno sa akademika Supeka uvijek doživljavao kao jednu od posljednjih intelektualnih Planina ovoga specijaliziranoga svijeta. Zavidim kolegici Tanji na trenucima razgovora, koji je morao biti posve impresivan, kada su samo njegovi djelovi tako dojmljivi. Kada se samo prisjetim koliko je podmetanja, osporavanja i čega sve ne doživljavao od suvremenih "partizana" zadnjih godina XX. stoljeća. Posebno cijenim što ga je JL ponovno oživio u najširoj javnosti, čisto da znamo skim imamo čast živjeti. |
|
| Ja sam uzivala u razgovoru s prof. Supekom. Zapravo, moj prvi susret s njim je bio na studiju fizike; ja sam, cini mi se, bila zadnja generacija koja je krajem osamdesetih slusala ne cetrvtoj godini fizike njegov kolegij Moderna fizika i filozofija. Na tom je kolegiju spomenuo neke od stvari koje je rekao u intervjuu. Poslije sam akademika Supeka srela par puta. Na ideju za ovaj intervju sam dosla kad sam radila clanak o Tesli i Mestrovicu tj. Mestrovicevu spomeniku Tesli na IRB-u o cemu sam pricala s akademikom Supekom. Onda smo se dotakli drame Kopenhagen Michaela Frayna pa smo se tako dogovorili za ovaj intervju. Strasno sam uzivala u razgovoru: u jednom trenutku je dosao o moj kolega, jedan od najboljih hrvatskih fotografa Damjan Tadic i shvatila sam da on nikako da ode iako je imao dogovoreno snimanje. Poslije mi je rekao da je uzivao :tako su i nastale njegove prekrasne fotografije akademika Supeka. Meni je samo zao zbog moga lapsusa (odvjetnik i obrtnik, akademik Supek nije zelio autorizaciju, a ja sam tekst procitala tri puta prije prijeloma). Ali, to je prokletsvo moga posla, ma kako se trudila biti sto pedantnija, napravim greske. |
|
| Tanja, nemojte se toliko uzbuđivati zbog te nepreciznosti. Siguran sam da Vam to Ivan Supek neće zamjeriti. Kako ga redovito posjećujem, prepričat ću mu što ste napisali na Portalu. Ivan je Supek u pravome smislu velik čovjek a takvi se ne opterećuju tim sitnicama. Ispričat ću mu i o drugim reakcijama na Portalu koje će se pojaviti do moga posjeta (vjerojatno ovaj četvrtak). |
|
Na # 5
Super. Akademik Supek mi je inace rekao da, kao sto je to uvrijezeno na Zapadu ne trazi autorizaciju jer je to odgovornost novinara, i da uglavnom nema losa iskustva s novinarima.
Bila sam strasno ponosna na intervju i danas mi se javi kolega Branimir Pofuk, kome se inace strasno svidio intervju i pitao me imam li jos dijelova razgovora koje nisam mogla "ugurati" u novine jer bi rado citao, i usput mi kaze sto sam zbrljala. A nisam bila uopce svjesna. |
|
Tanja je s pravom ponosna!
Sto se akademika Supeka tice, neki od nas su predlagali da on bude i gost Connecta. Iako je to mozda malo neprakticno, ako bi se dalo napravit, mislim da bi svi mi, a pogotovo mladi koji Connect citaju, od toga imali ogromne koristi. |
|
Kao neposredan sudionik događaja 1968-72 želim posvjedočiti da je inicijativu za uvođenje studentske trećine u sva tijela na Sveučilištu i za izbor studenta prorektora pokrenulo i izborilo tadašnje studentsko rukovodstvo na čelu s Dagom Strpićem, danas profesorom na Fakultetu političkih znanosti.
Usput, to sa prorektorom studentom nije najsretnije ispalo jer je nakon višestrukih krugova glasanja na kraju izabran Ivan Zvonimir Čičak koji je bio slab student i čija agenda nije bila znanost i reforma sveučilišta već isključivo politika. |
|
Meni se dopada ideja da ak.Supek bude gost na portalu... Moze li netko od kolega koji su u kontaktu s njim prenijeti mu upit za takvim gostovanjem (mozda objasniti prvo malo i smisao Connecta, te nacin funkcioniranja Portala)?
Sto se tehnicke izvedbe gostovanja tice, to se lako kasnije dogovorimo ovisno o tome sto bi mu bilo najprakticnije (ako treba moze se napraviti i audio snimka koju onda stavimo online). |
|
Drage su mi reakcije mladjih i stariih kolega na intervju akademika Supeka. On je nas najveci mirotvorac u RH i nas je nekolicina inicirala da ga se NOMINIRA za Nobelovu nagradu za mir, ali je previse ljudi zakazalo. Slicno se dogodilo, kad smo pokusali podrzati nominaciju Komarice, isto velikog mirotvorca, za Nobelovu nagradu za mir. Pobjedio je BAL-KAN na zalost.
Najvece Supekovo djelo, po meni, je IRB.
Ne mislim da bi ga trebalo "gnjaviti" sa nasim portalom.
Zadnji put sam mu se divio, kad je pokusao povezati ljude za politicki angazman, ali je, nazalost, bilo previse ljudi, koji su se htjeli naci u Saboru na osnouv njegove harizme. Kasno je to uvidio (nije mu to zamjeriti) pa se povukao i ostavio na cjedilu raznorazne karijeriste.
Akademik I. Supek u sebi spaja moralne, intelektualne i esteteske kvalitete kao malo tko u nas i u svijetu, ali dok je ziv, to ce biti slabo prepoznato.
Kad ode na Mirogoj izice ce na povrsinu opet raznorazne vucibatine i za to je dobro da se dogodio ovaj intervju.
Koliko jos ima vremena nesto uciniti da moralne, intelektualne i estetske kvalitet u nasem drustvu NADVLADAJU zlo, laz i primitivizam?
|
|
| Kao što sam rekao, prenijet ću Ivanu Supeku sadržaj prepiske na Portalu. Pitat ću ga i za gostovanje. Ako pristane, trebat će smisliti praktičan način za njegovo sudjelovanje. |
|
Sigurno postoji neki praktičan način za gostovanje gosp. Supeka na našem Portalu, i nadam se da će biti što prije realiziran te pri tome podupirem prijedloge iznesesne od strane kolega (#7 & #9)
# 10
qoute:
"Ne mislim da bi ga trebalo "gnjaviti" sa nasim portalom."
Nadam se da će eventualno gostovanje biti sve samo ne gnjavaža.  |
|
Bas lijepi clanak Tanja. Zanimljivo, bas sam razmisljala ovih dana kako bi bilo lijepo intervjuirati Supeka jer je on stvarno veliki covjek.
I onda se pojavi ovaj clanak
I ja bih se veselila da bude gost Portala. |
|
Sto se tice autorizacije to nije bas sasvim tocno. Koliko mi je poznato u Njemackoj se prakticira i jedno i drugo, ovisno o tome o kakvim se radi novinama i da li je bitno da vijest izidje sto brze ili sto tocnije, a postuje se i zelja intervjuiranog. Ne znam kako je u drugim zemljama na zapadu.
A sto se tice greske ne trebas se sekirati, mislim da se to svakom desi. |
|
na #14
U nekim zemljama nema autorizacije. Meni je Misha Glenny, poznati novinar i publicist, rekao da u Velikoj Britaniji novinari nisu duzni poslati tekst na autorizaciju jer se drzi da je to njima na odgovornost. Jedino politicari znaju snimati razgovore paralelno s novinarom (pogotovo u tabloidima) pa onda mogu tuziti novine ako su iznijele laz ili klevetu. |
|
Zanima me sto je zapravo novinarima draze?
Ja nisam novinar, no cini mi se da bi mi bilo draze da intervjuirani autorizira clanak pa time sam preuzme odgovornost za ono sto pise, nego da me netko tuzi zbog nenamjerne pogreske (do koje moze doci i zbog toga sto npr. intervjuirani nesto kaze nerazgovjetno na diktafon). Mene je npr. jedan novinar u Njemackoj sam zamolio za autorizaciju jer je rekao da se ne razumije u astrofiziku pa ne bi htio da mu promakne kakva greska (on za razliku od Tanje nema diplomu iz fizike).
Kako ti Tanja na to gledas kao novinarka? Kako gledaju ostali novinari?
Cini mi se da bi bilo dobro kad bi se u clancima na neki nacin naglasilo da je bilo autorizacije ili ne. |
|
na # 16
Ja vise volim autorizaciju jer mi olaksava posao i smanjuje odgovornost. Ne mogu sve znati o temama o kojima pisem. Ili sto bi rekao Denis Kuljis, novinar je osoba koja uvijek zna malo vise od laika, a mnogo manje od strucnjaka.
Ponekad se potkrade glupa omaska poput ove, i meni i kolegama. Akademik Supek je rekao da nece autorizirati tekst, iako sam rekla da bih mu donijela da procita. Rekao je da ima povjerenje. Nije mi zamjerio na omaski, koliko znam.
Druga je stvar u tekstovima koji su autorski i gdje je vise sugovornika. Onda ne dajem na autorizaciju, eventualno ako netko inzistira, procitam mu njegovu izjavu.
Prokletstvo naseg posla je da se puno toga radi na brzinu, pod pritiskom rokova pa se ne mogu sve stvari uvijek provjeriti. Naime, idemo za dogadjaima, a oni ne paze nase rokove. |
|
Mislim da stvarno veliki ljudi nisu cjepidlake i razumiju da ce entropija u komunikacijskim kanalima lako mozebitno izmijeniti informacije (jer sve to prolazi kroz vise ruku dok ne dodje do tiska). Takvi ljudi se ni ne sekiraju previse kad procitaju nesto ne bas 100% tocno, odnosno to uzimaju u obzir pri citanju svakog clanka.
Opasno je kad s druge strane npr. kolege intervjuiranog, koji nemaju vlastitih iskustava s medijima, citaju tekst, pa onda eventualne pogreske ili izostavljene informacije pripisuju intervjuiranom.
Cesto zapravo urednik izbacuje informacije koje mu se ne cine bitne a istice u podnaslove one koje mu se cine bitne. Ono do cega pritom dolazi je npr. tipicna situacija da se nekom pripisuje da prisvaja zasluge cijele grupe, iako je intervjuirani istaknuo svoje suradnike, ali se mozda uredniku cini da je zanimljivo spomenuti samo informacije odnosno osobu koja ce zbog svog porijekla, spola, dobi itd. biti zanimljiva lokalnom citateljstvu, umjesto zasipanja brojnim imenima. Onda se netko uvrijedi na intervjuiranog, unatoc tome sto nije kriv. Mislim da i u citanju clanaka treba imati sirine i tolerancije. |
|
Na #18
Slazem se potpuno. Treba imati na umu i to da novine nisu znanstevni casopisi. A cak i top-casopisi kao Nature i Science su dozivjeli svojevrsnu "tabloidizaciju" o cemu najbolje govore skandali proteklih godina. Ja sam tu nekako uvijek pomalo podijeljena izmedju znanstvenog i novinarskog svijeta pa se cesto uzrujavam jer nastojim zadovoljiti,koliko mogu, i znanstvene i novinarske kriterije. Cesto citiram izjavu jednog moga dragog prijatelja s Institita za fiziku koji mi je na pocetku moje novinarske karijere duhovito rekao "Kad bi mediji i znanstvenici imali isti cilj, Nature bi na zadnjoj strani uvijek imao sliku gole zene". |
|
...i golog muskarca, ne smijemo nikog diskriminirati (vidi prethodni post)  |
|
na # 20
Imas pravo. Sad cu izjavu moga prijatelja nadopunjavati ovim dodatkom. |
|
| Sad me zvala prof. Selma Supek i rekla da je akademik Supek spreman gostovati na Connectu. Pitanja se mogu postavljati vec sad, a kako ce akademik Silobrcic biti za par dana u posjeti kod akademika Supeka predlazem da u ime Connecta dogovori vrijeme snimanja. Nemam iskustva s organizacijom gostovanja pa sad predlazem Dejanu da to preuzme |
|
Quote:
Sad me zvala prof. Selma Supek i rekla da je akademik Supek spreman gostovati na Connectu. Pitanja se mogu postavljati vec sad, a kako ce akademik Silobrcic biti za par dana u posjeti kod akademika Supeka predlazem da u ime Connecta dogovori vrijeme snimanja.
Puno hvala na pomoci! Takodjer veliko hvala i prof. Selmi Supek!!
Prof. Silobrcic, mozete li molim Vas na sastanku s prof. Supekom dogovoriti slijedece:
a ) trajanje gostovanja: ako mu odgovara da imamo recimo dva tjedna za skupiti pitanja.
b ) kada bi mu odgovaralo snimanje (dva tjedna bi znacila snimanje negdje oko vikenda 8. travnja ili tokom tjedna nakon toga)
Kod snimanja ce biti bitno da mu se procita kompletno pitanje, kao i tko je autor pitanja. Ja s osobom koja ce napraviti snimku dogovorim stavljanje toga na Portal (bilo bi jako dobro da snimka bude odmah digitalna - recimo direktno na mp3 recorder).
Nakon tog sastanka pokrenut cu novi post s temom gostovanja i pitana mogu krenuti. Do tada svi zainteresirani mogu poceti razmisljati o konkretnom pitanju koje ih zanima.
Jos jednom puno hvala svima koji su pomogli u realizaciji ovog gostovanja! |
|
| Svakako ću razgovarati o detaljima gostovanja i nakon toga se javiti na Portalu. Mislim da je Dejanov prijedlog dobar pa ću i ja tako predložiti prof. Supeku. |
|
Razmišljajući o razgovoru akademika Supeka za JL, prije svega potaknut sjajnim naslovom, ne mogu ne primjetiti neke stvari.
Neshvatljivo je kolika je neinventivnost, prije svih specijaliziranih redakcija elektronskih medija / mislim prije svega na javnu televiziju/. Tu u susjedstvu imaju čovjeka koji je doslovce iz prve ruke svjedočio ponajvažnijim refleksijama znanosti na društvo i politiku, ali i obratno, pri čemu mislim na goleme implikacije razvoja atomske fizike u 20. stoljeću, a nikome pasti na pamet kako se od toga može uraditi fantastičan popularno-znanstveni dokumentarni i svaki drugi feljton, koji bi mogao mjesecima održati interes najširih slojeva ljudi.
Simbioza znanosti i politike, povjesti i potresa 20. stoljeća, impregnirana najvažnijim osobama novije povjesti, kako globalnim tako i onim koji su na našim prostorima određivali budućnost uz svjedočanstvo živoga sukreatora koji je i fizičar, i književnik i filozof, kao i nositelj vrhunskih organizacijskih funkcija u sustavu! I sve na svjetskoj razini!
Posve sam siguran da za popularizaciju znanosti općenito, kao njen općedruštveni tretman u Hrvatskoj nema boljega modela niti osobe od akademika Supeka.
Kako to progurati u uši nekome tko odlučuje na HTV? Ima li tko operativnu ideju? |
|
Uz #25, dodao bih i Stevana Dedijera, koji je u medijima bio jedino kad je za 90-i rodjendan isao na paragliding, a radilo se o covjeku s nevjerojatnim zivotopisom.
Otac business intelligenca, kao americki padobranac sudjelovao u desantu na normandiju, NOB, pripreme Jugoslavije za proizvodnju atomske bombe, Vinca, IRB, na sveucilistu u Lundu osnovao prvu katedru za obavjestajnu djelatnost, objavio pionirske radove u nekoliko podrucja, uvelike pridonio hrvatskoj i bosanskoj neovisnosti te padu Milosevica, ... samo su neke crtice iz njegovog zivota.
Prije nekoliko godina, na Business Intelligence konferenciji, sam slusao njegovo predavanje na temu "Intelligence of the Ragusa Republic" (nesto poput ovog), gdje je povlacio takve paralele s modernim menadzmentom, ratom u Iraku i slicno da smo svi do jednog ostali zapanjeni njegovom lucidnoscu. |
|
| Primjer kako u nasim uvjetima prolaze suradnici Ak. Supeka iz danasnje Slobodne. |
|
#27
Ne bih sudbinu don Ivana Grubišića dovodio u najneposredniju vezu sa akademikom Supekom. Njegovi problemi imaju veze sa Akademikom samo utoliko, ukoliko su zajedno, kao i bilo tko potencijalno prepoznatljiv u društvu, činili tzv. treći put u razvoju Hrvatske. E to je već poziv na uzbunu svima koji imaju moć, odnosno njenim, na žalost, još uvijek dominantnim centrima. A crkva u tome nije razlika od bilo kojega centra moći. Posve sam siguran, da je netko drugi na mjestu Akademika predvodio tu svojevremenu inicijativu, da bi jednako imali problema. |
|
|
| Pročitao sam tekst iz Slobodne i nazvao don Ivana. Još je u bolnici i dobro se oporavlja. Ocekuje da će već sutra izaći iz bolnice. Djeluje smireno. |
|
Bio sam na razgovoru kod Ivana Supeka. Potvrdio je svoju želju da sudjeljuje kao gost Portala. Mislim da Dejan može o tome obavijestiti na Portalu i dati rok od dva tjedna za prikupljanje pitanja. S pitanjima zatim treba ici I. Supeku i zabilježiti njegove odgovore. Na moje izricito pitanje treba li mu pitanja poslati unaprijed, rekao je da ne treba.
Sve daljnje dogovore najbolje je obaviti s I. Supekom izravno, telefonom (4616 314).
Ja putujem sljedeći tjedan na oko mjesec dana u SAD. Vraćam se 25. travnja. Bude li trebala ikakva pomoć pri organiziranju razgovora, dok mene nema, najbolje je da se Dejan ili netko drugi obrati kolegici Selmi Supek.
Želim Vam uspjeh u ovome pothvatu. |
|
| Zahvaljujem svima na pomoci oko dogovaranja gostovanja ak.Supeka! Upravo sam objavio gostovanje na Portalu. |
|
Drago mi je da je akademik Supek prihvatio DIJALOG S NAMA.
Kako je on neosporni nas najveci moralni i intelektualni AUTORITET bilo bi dobro da sami sebe i njega upitamo koliko su postenje i znanje relevantne kategorije u nasem drustvu, sto su za njega, koliko za njegove kolege (pricao mi je o dosta osoba i vrijedno je RADI SVIH NAS, njegovo svjedocenje), te nase vodece politicare?
Hvala akademiku Supeku sto je pozitivno reagirao i prihvatio poziv.
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Hrvatski recenzenti - igracke u rukama "utjecajnih" lobija ili...?
(166 kom., prije 4 hrs.) | | Prihvaćen Akcijski plan za poticanje ulaganja u znanost i istraživanje
(14 kom., prije 9 hrs.) | | Prekidnica - ČOS otkrila nepoznati igrokaz M. Krleže
(5 kom., prije 9 hrs.) | | Današnje predavanje Richarda Hortona, urednika Lanceta, u Zagrebu
(38 kom., prije 1 dan/a.) | | Impact Factor - broj koji proždire znanost?
(29 kom., prije 2 dan/a.) | | Tribina Gornji Grad
(16 kom., prije 2 dan/a.) | | Gulagizacija hrvatske znanosti
(60 kom., prije 2 dan/a.) | | Znanost i Web 2.0
(5 kom., prije 3 dan/a.) | | Nakon đaka na ulicu i studenti - u borbi za svoja prava
(50 kom., prije 5 dan/a.) | | MedILS Summer School on Life in Extreme Conditions
(1 kom., prije 8 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.05.17. 03:58h CEST