| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Radna mjesta za povratnike iz inozemstva
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Dijana Dominis Prester
|
|
|
|
2006.03.13. 16:09
Zanima me kakva su iskustva vezana za nova radna mjesta za znanstvenike povratnike iz inozemstva.U zadnje vrijeme prilicno se razgovara o povratku znanstvenika iz inozemstva, te posebnim radnim mjestima koja se u te svrhe otvaraju. Zanima me:
1. Postoje li natjecaji, ili se zainteresirani trebaju nekome javiti, kome i na koji nacin.
2. Kakva su iskustva znanstvenika koji su se na taj nacin vratili, kao i onih koji se nisu vratili.
3. Koliko su znanstvenici bili zadovoljni brzinom i kvalitetom komunikacije vezanom za njihove molbe/upite.
4. Postoje li neki definirani uvjeti nuzni za prijavu, odnosno, koje konkretne uvjete moraju kandidati ispunjavati.
5. Da li je poznato koliko je prijava odbijeno, a koliko je kandidata stvarno dobilo radna mjesta (spomenuto je bilo 15 ako se ne varam).
6. Ukoliko je netko odustao, koji su razlozi za to.|
Na post # 0
Kako vas mozda iz vama osobnih interesa za povratkom zanima kako je isao taj povratak znanstvenika, ja vam mogu reci svoje iskustvo.
Ukratko, cu odgovoriti na vasa pitanja.
1. NE postoje natjecaji!, Savjetjem vam da pogledajte okruznicu ministra Primorca
http://public.mzos.hr/Download/2004/12/15/povratak_znanstvenika_okruznica_rektorima.pdf
u kojoj se trazi od Sveuclista da izaberu kandidate. Sveucilista nisu otvorila javne a pogotovo ne medjunarodne natjecaje. Nakon odabira od Sveucilista otvaraju se natjecaji od strane ministarstva (suglasnost), te traju standardno 7 dana i u lokalnim novinama i oglasnim plocama faksa (potvrdjeno rijecima jednog povratnika-Dr. Petravic na portalu).
Dakle, natjecaj je vise formalan i nakon odabira kandidata, te nije dovoljno vidljiv ostalim potencijalnim kandidatima.
Da ne postoje natjecaji uvjerio sam se nakon sto sam saznao da vjerojatno necu dobiti mjesto preko Sveucilista.
Nakon toga kontaktirao me Prof. Matko Marusic u ime Ministra Primorca kao njegova osoba zaduzena za moj povratak. Na niz mojih pitanja kojima sam zelio bolje definirati povratak i uvjete nisam dobio odgovore a na upit da bih volio da bude natjecaj dobio sam izmedju ostale prepiske rezolutan odgovor. NEMA NATJECAJA.
Zainteresirani su se dakle trebali javljati dekanima i rektorima osobnim kontaktima. To je bio iskljucivi nacin na koji se odabir provodio. Osobno sam kontaktirao MEF Split, a nakon toga poslao svu dokumentaciju na rektorat u Splitu, s kojeg me
iako sam poslao dva projekta i niz pitanja, nisu kontaktirali 10 mjeseci, da bih nakon toga dobio odbijenicu. Kako su radili odabir to oni znaju. Za Split nije odabran kandidat iz podrucja biomedicine ili biologije uopce, a to vam govori o tome da natjecaja nije bilo, jer osobno se ne bih ni prijavio u Split da je natjecaj bio objavljen I da nije trazio znanstvenika iz mog podrucja.
2. Oni koji su se vratili bi mogli reci vise, sto mozete vidjeti u postu i izjavama osoba koje su bile na HRT emisiji. (zadnji post - Povratak znanstvenika. Mozete downloadirati emisiju)
Svoje iskustvo kao nepovratnika, sam vam iznio ukratko pod 1, a vise mozete naci pod mojim ostalim komentarima.
3. Komunikacije povratne nije bilo, tako da mogu samo reci da sam jako nezadovoljan.
4. Koliko znam ne postoje definirani uvjeti za prijavu, primljen je kandidat bez doktorata i bez magisterija u Splitu.
5. Meni je nepoznato koliko je prijava odbijeno. Uz komunikaciju kakvu sam imao sa Sveucilistem u Splitu do te informacije bi mozda CIA mogla doci, ili UDBA kako to Anto Dapic vec sugerira.
6. Zanimljivo pitanje. Neki su kandidati birani na pozicije znanstv. savjetnika. Da li su ispunjavali uvjete ? . U slucaju povratka vrhunskih znanstvenika, vjerujem da se ta takvu poziciju trebalo traziti da su kandidati prethodno imali neovisni funding (recimo NIH R01 grant u slucaju USA) i naravno da su tamo bili neovisni znanstvenici. Sve to je vise manje nedefinirano.
Na kraju ne bih u detalje, jer sam imao dosta postova na ovu temu a i jako puno sam se ponavljao.
|
|
Bilo bi vrlo zanimljivo cuti od kolegice (post #0):
1. Kako je zamisljala povratak? i
2. Sto misli o povratku kad je saznala kako to izgleda u praksi (post #1)?
|
|
Glavno da se kao izgovor za zapinjanje bolonjskog procesa navodi nedostatak nastavnog kadra. Jer, kao, nitko osim jedne jedine osobe nije kvalificiran za određeni kolegij.
Natječaji za radna mjesta na faksu su unaprijed podijeljena za napredovanje u zvanju i slično. Oni čak i kad se objave u novinama nisu zapravo u pravom smislu riječi javni. Javna objava je samo pro forma. Tako je i s povratnicima - moći će dobiti mjesto samo oni koji imaju srdačne osobne veze s dekanima i rektorima. Ili ako im sponzoriraju časopise i slično. Da sam ja kolegica iz #1, držala bih se inozemstva.  |
|
na #3
Zar mislite da svi predavaci na studiju astrofizike u Splitu su se tamo "uhljebili" preko poznanstava sa dekanima i rektorima. Kako to da ce oni svoje znanje prenositi u Hrvatsku - mislim da bi se svatko od njih mogao vratiti kada bi htio, bez "prsuta" i slicnih mito-korupcija stvari. Naravno da se povratak zasniva i na osobnim poznanstvima - cemu onda sluze alumni et al.
Tamo ce gomila ljudi predavati astrofiziku a clanovi su portala, pa bih kolegici #0 preporucio kontakt s njima.
Osim toga, jos poneka preporuka:
1. Nacionalna zaklada za znanost ima jos uvijek otvorene natjecaje za URL=http://www.nzz.hr/docs/natjecaji/natjecaj_senior.php]senior[/URL] i postdoc znanstvenike. Doduse, financiranje je jednu godinu, no otvara mogucnosti i za dalje.
2. Hrvatska je sada ravnopravna clanica u FP projektima. Postoji cijela linija aktivosti - tzv. Marie Curie projekti koja ima za cilj povecati mobilnost znanstvenika, od sada ukljucujuci i hrvatske znanstvenika.
Meni je iskreno zao sto kolega #1 ima vrlo negativno iskustvo, no to je realnost - ipak smo daleko iza drugih. No volio bih ipak da ne odustane (bez obzira na frustracije) - mozda da proba preko NZZ ili Marie Curie (ili mozda preko jos kojecega, recimo projekata koje bi vodila maticna institucija). |
|
Nisam zelio ucestvovati u razgovorima o povratku znanstvenika iz diaspore jer.
1) Uopce ne razumijem zasto bi trebalo posebno isticati povrat, nas, znanstvenika iz diaspore. Tko god je, da ne spominjem imena, ikada zaista zbog profesionalnih ili osobnih razloga zazelio vratiti se, uglavnom je koliko mi je poznato to i ostvario.
2) Poseban interes trebalo bi iskazivati samo za ono sto neki pojedinac nudi, sto je ostvario, zeli i moze kreativno prenijeti za napredak kulture, znanosti, sveucilista, privrede i dakle hrvatske. Pozitivnih primjera ima. Prisjecam se dva iz daleke i uglavnom zanemarene proslosti: Austrijanac P.Salcher proveo je cijeli svoj zivot kao prof fizike u Rijeci gdje je suradjujuci s E. Machom prvi u svijetu fotografski biljezio udarni val pri gibanju objekata brzinama vecim od brzine zvuke. Takodjer u Rijeci u isto doba englez J.Withed svojim kapitalom osnovao je tvornicu torpeda temeljem izuma I.Lupisa. Treba se pitati zasto u Rijeci ? Treci je primjer srecom ipak sasvim suvremen. Uprkos mukama u kojima se ostvaruje, MedILS krece i trebalo bi ga iskreno i svim snagama podrzati.
3) Nije mi poznato da igdje u svijetu postoje posebni programi zaposljavanja sunarodnjaka iz diaspore. To me podsjeca na zavicajne klubove i zemljacko zajednistvo. Hrvatsku znanost i sveucilista najbolje ce organizirati hrvatski znanstvenici (to jest oni koji zive i rade u hrvatskoj) a da li su porijeklom iz Brazila, Estonije, …Hrvatske, Srbije, Makedonije, Grcke…. it.d. sasvim je svejedno.
4) Cijela ta gungula je bez ikakove osnove. Vecina znastvenika u Hrvatskoj znacajan dio svoje karijere ostvarili su ili jos uvijek ostvaruju svugdje po svijetu, od studija u BiH do doktorata i nastavnicko istrazivackih karijera na brojnim sveucilistima te u razvojnim industrijskim laboratorijima ili u proizvodnji diljem svijeta. Stvara se dojam da smo mi iz svijeta bolji od kolega u zemlji, ili da bolje razumijemo svjetska kretanja, od globalizacije do Bolonjskog procesa. Ni jedno ni drugo nije tocno, a nerijetko uvjerio sam se u obratno.
5) Prije petnaestak godina kandidirao sam uzastopno na jedno pet ili sest mjesta u SAD, Njemackoj i Francuskoj. Nakon nekoliko godina rada po ugovorima na odredjeno vrijeme u navedenim zemljama, u drugom pokusaju (od dva moguca) uspio sam se ( sa diplomama zagrebackog sveucilista) upisati kao profesor sveucilista na kvalifikacijsku listu Ministarstva obrazovanja, znanosti i tehnologije Francuske. To je nesto kao francuska inacica habilitacije. Nakon toga prijavio sam se na otvoreni natjecaj za profesora fizike na Ecole Nationale Supérieure de Physique de Strasbourg. Natjecaj je trajao mjesec dana, a javilo se tridesetak kandidata. Uz mene bilo je tu, Marokanaca, Alziraca, jedan Finac, jedna Kineskinja iz Harbina te vecinom naravno Francuzi.
6) Vec dvanaest godina predajem eksperimentalnu fiziku, te advanced imaging i opticke metode mjerenja, na Ecole Nationale Supérieure de Physique de Strasbourg. Po promociji formiramo oko 85 inzinjera fizike razlicitihih nacionalnosti (bude tu i hrvata) koji se zaposljavaju, uglavnom u industriji po cijelome svijetu. Medju nastavnicima vecinom su francuzi uz predstavnike belgije, norveske, kine, japana, irana, libanona, maroka, alzira, portugala, konga i hrvatske. Direktorica nastave nam je tunizanka, jedan je tehnicar slovenac, jedan pomocni radnik turcin, a aktualni direktor porijeklom je Madjar. Rektora i predsjednika univerziteta susreo sam prvi puta, nakon sto sam vec tri mjeseca radio na ULP-u, prilikom redovitog godisnjeg primanja (Verre d'amitié-Prijateljska casica) u cast novo angaziranih nastavnika,
7) Nikad nisam imao prilike vidjeti u Hrvatskoj niti jedan natjecaj na kojem bi se realno mogli natjecati kandidati iz zemlje a jos manje iz inozemstva. Kojim kandidatima se obracaju hrvatske sveucilisne i znanstvene institucije kada (predpostavljam u skladu sa zakonom) objavljuju natjecaj za popunjenje radnog mjesta znastvenog suradnika ili sveucilisnog nastavnika u lokalnim novinama i na oglasnoj ploci iste institucije s rokom prijave od tjedan dana ?
 Ne posebno, vec sasvim regularno trebalo bi raspisivati natjecaje na koje bi se mogli javljati strucnjaci, pa zasto ne i ambiciozni pocetnici, bez obzira na njihovo porijeklo, geografsku poziciju, vjersko opredjeljenje, spol ili boju koze. Ako se vec ne moze zamisliti da se natjecaji za znacajne strucnjake objave u internacionalnim publikacijama, neka se produlji barem rok za prijavu kako bi "prijepis" s oglasne ploce i pokvarenim telefonom ipak stigao do potencijalnog kandidata u Patagoniji (pa i tamo ima nase diaspore zar ne?) a i kako bi on ipak imao koji kratki moment za razmisljanje i odluku da se u slucaju pozitivnog odgovora preseli u lijepu nasu.
nullnullDa podsjetim, prvi profesor fizike zagrebackog sveucilista (ceh Dvorzak) dosao je u Hrvatsku iz Praga temeljem medjunarodno otvorenog natjecaja. No bilo je to u predproslom stoljecu. |
|
Ispricavam se ako opet zapocinjem "prezvakanu" temu, u doba kad se o tome ranije raspravljalo nisam jos bila aktivna u citanju Connecta. No mislim da je pitanje i dalje mnogima zanimljivo, te da bi bilo zgodno da se postavimo konstruktivno i vidimo sto se pozitivno moze uciniti.
Vec sam radila 6 godina u HR kao asistent i znanstveni novak prije odlaska na doktorat u inozemstvo, pa znam tamne i svijetle strane obje varijante, i ne idealiziram situaciju u Hrvatskoj. Sjecam se da sam unatoc nekim razocaranjima otisla sa zeljom da se jednog dana vratim.
No s druge strane sjecam se da se uz entuzijazam i tada uspijevao ostvariti napredak, mozda polaganije no sto smo mislili, te mi se cini da je sad kad nas ima vise koji smo vec vise godina skupljali znanja i iskustva, dobra prilika da se pokusa s novim inicijativama. Ne mislim da to za pocetak treba biti preambiciozno, trebamo biti svjesni situacije i to da su promjene moguce samo polako. Ali su moguce.
Nisam kruta po pitanju toga kako ga zamisljam. Mislim da postoji mogucnost javiti se na postojece natjecaje kad se otvore, ili eventualno pokusati s tim povratnickim mjestima, o kojima se i raspitujem.
Zbog cega se ne bismo upravo preko Connecta pokusali jedni prema drugima
izjasniti o tome kakvu imamo viziju rada u Hrvatskoj? Npr. reci "Dosad sam se
bavio/lo s XXX, zelim nastaviti raditi XXX i to probati prosiriti u YYY. Uz to
mislim da moja dosad stecena znanja i metode mogu oplemeniti zajednicu u
Hrvatskoj ukoliko ih primjenim npr. na ZZZ". Pa da vidimo tko misli ozbiljno,
tko je spreman dati malo vise svoje energije i entuzijazma za stvaranje neceg
novog nego sto bi to bilo npr. prihvacanje post-doka ili profesorskog mjesta u nekom uhodanom centuru u svijetu, i probati se dogovoriti za, barem u pocetku, male grupe koje bi osmislile neke projekte. Vidjeti tko bi zelio zivjeti u kom gradu u Hrvatskoj, i kakve su mogucnosti da se u tim gradovima otvore radna mjesta, imajuci u vidu potrebe konkretnih sveucilsta za nastavom, razvojnim potencijalima itd. Naravno, ako dodjem negdje raditi ne mislim da bih trebala imati manje nastavno opterecenje od ostalih, nego se pridrzavati pravila i truditi se dati svoj maksimalni doprinos.
Hocu time reci da ne mislim da bi mi svi trebali u Hrvatskoj "skidati kapu" zato jer sam naucila raditi neke stvari ili objavila radove u uvjetima za koje, kako to svi dobro znamo, ipak povoljniji u inozemstvu nego u HR. Niti da povratak znaci da moram do penzije raditi ovo sto sad radim. Mozda i to da radije razmislim na sto sve mogu primjeniti svoja stecena znanja?
Ne zelim se postaviti na nacin: "Sto Hrvatska meni treba dati da bih se
vratila" nego "Sto ja mogu dati Hrvatskoj, nakon sto sam inozemstvu nesto novo
naucila?"
Sad ce mozda netko reci "Ako vec svoja znanja zelim pretvoriti u nesto
prakticno, zasto bih to radio za bijednu placu u HR kad to mogu prodati bolje
industriji ili softwerasima?". Moj je stav prema tome: "Zato jer me ispunjava
i raduje ideja da ucinim nesto za svoju blisku zajdnicu." Vjerujem se da ovdje
jos ima ljudi s takvim motivima i da me nece svi nazvati izgubljenim idealistom.
Vezano konkretno novi studij astrofizike u Splitu, mislim da je to jedna vrlo
pozivivna inicijativa. Medjutim, voljela bih znati koliko ce od tih predavaca
biti stalno zaposleno u Hrvatskoj (ili privemeno, svjedno, a da pritom nisu
zaposleni negde u inozemstvu).
Ono sto vidim kao problem je to da mi se cini da je potrebno vise kadra
stalnog zaposlenog u Hrvatskoj, jer studij tesko funkcionira kao 'dopisna
skola'. Znaci, ljudi koji su voljni odreci se radnih mjesta na prestiznim institucijama u inozemstvu, i
doci stvarno raditi na Hrvatskim sveucilistima, uz sve pripadne
obaveze. Smatram da je to bitno iz jednostavnog razloga sto se covjek mnogo
vise brine o opstanku institucije koja ga hrani, jer netko tko je zaposlen u
inozemstvu podsvjesno zna da i ako cijeli projekt na kojem radi u Hrvatskoj
propadne njemu se osobno nece nista desiti, pa ce vjerojatno manje i brinuti o
projetku. Ukoliko postoji problem da npr. Sveuciliste u Splitu trazi manje
nastavnika nego sto bi trebao takav studij, onda mozda treba razmisliti i o
drugim sveucilistima gdje postoji potreba za znanstvenim i nastavnim kadrom
(npr. Rijeka, Osijek...) pa vidjeti moze li se stvoriti 'kriticna jezgra'.
Mozda bi se inicijative mogle pokrenuti i na podrucju ostalih znanosti?
Mislim da ako svi koji su u inozemstvu budu cekali 'da u hrvatskoj znanosti
dodju bolja vremena' da bi se vratili, onda cemo se svi nacekati. Tko kaze da
nisu bolje vremena pred nama odnosno da ih mi sami udruzenim snagama mozemo
stvoriti?
Zao mi je sto vidim da je kolega pod #1 dozivio tako negativno iskustvo.
Ono sto nisam uspjela razumjeti da li je negativna komunikacija bila vezana za
komunikaciju s lokalnom ustanovom ili s MZOS?
Mislim da iz takvih primjera mozemo svi izvuci pouke i probati razmisliti
sto treba promijeniti. No zanimaju me i drugi primjeri i iskustva, pa i oni
pozitivni, jer tako svi mozemo procijeniti koji je pravi (a uz to i posteni,
sto ne mora biti isljuceno) put ka konstruktivnom rjesenju.
Opaska vezana za prsute itd. Ja nisam bila ukljucena u organizaciju studija u
Splitu pa ne znam kako je to islo i ne mogu o tome nista reci.
Iz vlastitog primjera samo mogu reci da sam svojevremeno bila cula da se ni
mjesto novaka u ZG nije moglo dobiti drukcije nego 'preko veze' (to je bilo po
samom zavrsetku rata kad je bilo jako tesko dobiti mjesto). No ja sam ga
dobila bez ikakvih veza i protekcija, niti mi je itko od rodbine bio na
sveucilistu ili ministarstvu, niti se nije moralo 'podmazivati', dobila sam ga
jednostavno svojim radom. I znam mnoge druge takve slucajeve. Pa sam stoga
optimista da je to i sad u ovom slucaju moguce.
Sto ostali misle o tome? Ukoliko postoje primjeri koji su vec u ostavrivanju,
u skladu s nacelima koje sam iznijela, a ja o njima nisam informirana voljela
bih da me netko uputi na informacije o tim inicijativama, a doticnima se
ispricavam zbog neupucenosti.
|
|
Tek sam sad vidjela post broj 6. Da, slazem se, zbog cega se ne bi zaposljavali i stranci u HR? Mozda bi projekt trebalo preformulirati u 'zaposljavanje znanstvenika u HR koji su trenutno u inozemstvu" iz 'Povratak HR znanstvenika iz inozemstva", jer ono sto trebamo za dobro funkcioniranje znanosti je upravo mobilnost i internacionalnost.
Mislim da je problem u HR to sto se malo previse 'drze stolice'.
Takodjer se slazem s opaskom da je pogresno gledati na znanstvenike koji su u inozemstvu nuzno kao 'bolje' i da je bahato od onih medju njima koji eventualno traze povoljnije uvjete od onih koji su vec u Hrvatskoj, jer abog cega bi oni koji su ostali ispali budale.
Osim onih ambicioznih i talentiranih, sjecam se da je za mnoge odlazak u inozemstvo dirketno nakon diplome upravo i bio uzrokovan time sto u Hrvatskoj nisu mogli dobiti radna mjesta kao asistenti i novaci zbog npr. loseg prosjeka ili visoke selekcije, ili su pak hjeli izbjeci magisterij i ispite na poslijediplomskom studiju (mislim pritom na one koji su otisli u zemlje gdje nema takvih ispita). |
|
na #4
1) Mislim da u kontekstu razgovora Alumni i slicne udruge sluze tome da se kolegu uputi na objavljeni natjecaj u Splitu, koji ga eventualno moze zanimati a nije ga zapazio.
2) Ne mogu zamisliti da ce u gradu, koji se s pravom kulturom dici, GOMILA predavati astrofiziku.
|
|
| J. Withed je naravno J.Whithead (ispricavam se) |
|
na #8
Mislim da je nekulturno da mi namecete nekulturu bez ikakvog povoda, jer je rijec "gomila" napisana u vrlo pozitivnom znacenju i u duhu sredine. Kultura ne pretpostavlja uporabu knjizevnog jezika, vec toleranciju u dijalogu. |
|
na #10 i #4
Zao mi je kolega da sam vas uvrijedio. Mada se naravno ne mogu sloziti da se cak i u najboljoj namjeri i u duhu sredine, koji mi u tom smislu nije poznat, koristi rijec koja kada se odnosi na ljude ima samo pejorativno znacenje. Nisam upotrijebio dobar nacin da vas eto na to upozorim i ispricavam se.
|
|
na #11
Isprika uvazena. (a i ja se ispricavam bilo kome iz "gomile" ako sam upotrijebio krivu rijec, moja namjera je bila reci da je izuzetno pozitivna stvar sto postoji mnostvo - gomila - hrvatskih znanstvenika u svijetu koji su voljni pomoci domovini). Malo sam i ja skeptican (kao i #6) kako ce to funkcionirati na daljinu, no siguran sam da kolege sa Zavoda za fiziku splitskog PMF-a (koje sve osobno znam, a s nekima i zivim  ) znaju sto rade. Nakon sto se pokaze funkcionalnost tog sustava, mozda ih i drugi budu slijedili.
No sada je vaznije kako pomoci kolegici #0 (a i drugima) da dobije uvid u mogucnosti povratka, ma kakve one bile. Volio bih da netko nadopuni moja dva prijedloga (NZZ & Marie Curie) u #4. |
|
na #12
Od pocetka ove godine smo punopravni clanovi FP6 i mozemo ravnopravno sudjelovati u mnogim projektima pa tako i u Marie Cuire Fellowship Association (MCFA) natjecajima. Za sada, koliko sam upoznat, u RH postoje samo 2 MCFA stipendista. U Bologni smo razgovarali sa ljudima iz EU komisije i MCFA da probamo to malo bolje promovirati i mozda se pokrenu projekti s tim ciljem. Jedna od inicijatorica za pokretanje MLAZ-a je i bivsa direktorica MCFA Dagmar Mayer s kojom smo ostali u kontaktu i dobrim odnosima te vjerujem da ce i MLAZ putem svojih projekata u buducnosti promovirati mobilnost i njihove stipendije.
Jedan od projekata koji bi svakako trebalo napraviti je ukljucivanje RH u Europski portal mobilnosti
http://europa.eu.int/eracareers/index_en.cfm te izrada vlastitog
nacionalnog portala mobilnosti po uzoru na druge zemlje iz European Research Area (ERA) i European Higher Education Area (EHEA). Takav nacionalni portal bi upravo omogucio koncentraciju informacija i natjecaja na jednom mjestu te bi uvelike pripomogao mobilnosti.
Inace, bio sam na predstavljanju europskog portala mobilnosti u Lisabonu prije dvije godine kada mi je gospodja Stefania Bettini iz EU komisije obecala doci u RH i prezentirati portal kada udjemo u FP6 i ostvarimo pravo na ukljucivanje. Nedavno u Bologni smo kolegica Dunja Potocnik i ja razgovarali sa gospodjom Sigi Gruber iz EU komisije koja bila zainteresirana ne samo da se prezentira portal mobilnosti u RH vec da se promovira i prevede na hrvatski "European Charter for Researchers and a
Code of Conductfor the Recruitment of Researchers "
http://europa.eu.int/eracareers/index_en.cfm?l1=15&CFID=2693489&CFTOKEN=373d803e9c50fcfc-02A5B706-A147-3E6D-00C19E8EAB08CE66
sto cini set pravila i standarda koji ce se trebati postivati u Europi.
Vjerujem da ce prihvacanje i puna implemantacija takvog kodeksa biti od itetakve koristi za znanstevnike kod nas te da bi se timr moglo sprijeciti mnoge nepravilnosti koje se trenutacno desavaju.
Sve u svemu ima jako puno mogucnosti, no potrebno je puno raditi na implementaciji.
|
|
na #13
europska povelja o odgovornosti znanstvenika (i znanstvenih poslodavaca) vec je prepoznata kao kljucna referenca za odgovorno provođenje istraživanja u Hrvatskoj, u sklopu wikiFF teme
Odgovorna provedba istraživanja i znanstvena čestitost koju su pokrenuli kolege Ana Marušić i Vedran Katavić.
Prijevod te europske povelje je bez sumnje važan korak, no vjerujem i da će se ipak morati prilagoditi hrvatskom specifikumu. Mislim da je wikiFF idealan alat za takav posao i pozivam sve zainteresirane da daju svoj doprinos. |
|
na #14
Da znam... Osobno sam te uputio na taj dokument kada su kolege otvorile tu temu... No iz nedavne rasprave o toj povelji nisam dobio dojam da je moguce prilagodjavati tekst... Povelja je vrlo opcenita i daje osnovna pravila i minimalne standarde... Na svakoj je drzavi i instituciji da postane potpisnik i da je sama provede i nadje mehanizme za taj proces. Vec se pocelo i pricati o idejama da se uvede markica (logo) kvalitete koji bi onda moglle isticati iinstitucije koje prihvacaju kodeks i za koje se provjeri da ga i sprovode. |
|
Nakon ove zanimljive rasprave, volio bih istaknuti ono sto sam vec spomenuo u postu # 1 a i postovani kolega je to u # 5 i # 8 takodjer spomenuo, a to je nedostatak natjecaja.
Nedostatak javnog, medjunarodno vidljivog otvorenog natjecaja razumnog trajanja je vjerojatno najveci problem sustava zaposljavanja znanstvenika u Hrvatskoj, a posebno ovog programa povratnistva, ako se na njega odlucilo ministarstvo.
1. Ne bih se slozio s # 6 gdje se istice kao potreban pokusaj nekakve samoorganizacije,
Mogu se otvoriti NATJECAJI, i definirati uvjeti, to je ono sto fail.
Ovaj program povratnistva je mogao biti objavljen, i da su otvorena mjesta za mol. biologe i biomedicinare, recimo u Osijeku ili Rijeci, ili Zagrebu, ja bio razmislio o prijavljivanju.
Vrijeme je da se upitamo da li Hrvatska ima uredjeni sustav recuitmenta, ja tvrdim da nema. A to mozete vidjeti iz Okruznice koju je potpisao osobno ministar.
Ovakav odabir je proveden od strane rektora i potvrdjen od ministarstva, bez vidljivih kriterija i natjecaja. A ovakvom odlukom (zaposljavanje po osobnim kontaktima-OKRUZNICA) smo jako daleko od uvjeta navedenih u "European Charter for Researchers and a
Code of Conductfor the Recruitment of Researchers "
Zao mi je kada vidim da ima i ovdje na ovom portalu ideja o poticanju povratka po osobnim poznanstvima (preko Alumni et al.) (post # 4), i onih koji bi se takodjer samoorganizirali pa nekako kao u postu # 6 definirali sami sebi pozicije. I uz najbolje zelje koje kolegica ima, I ja ih podrzavam ne bih se slozio da je takav nacin prihvatljiv.
2. Na post 6. (Zao mi je sto vidim da je kolega pod #1 dozivio tako negativno iskustvo.
Ono sto nisam uspjela razumjeti da li je negativna komunikacija bila vezana za komunikaciju s lokalnom ustanovom ili s MZOS? )
Moje je osobno misljenje da je samo objavljivanje i nacin odabira prema Okruznici negativno iskustvo ne samo za mene, vec i za HRV. znanost uopce. Lokalna ustanova na moj prijedlog i kompletnu prijavu ne odgovori 10 mjeseci sa nikakvom povratnom informacijom, smatram to negativnim iskustvom sa lokalnom ustanovom.
3. Mogucnosti preko NZZ projekata. U situaciji koja postoji trenutno, a naveo sam niz problema gore, situacija u kojoj bih se mozda kandidat nasao nakon godinu dana potpore zaklade, je slicna pocetnoj u tocki o povratnistvu. Problemi bi mogli biti isti, a sto onda, izgubljena godina. Mislim da je 1 godina potpore prekratak period, posebno u istrazivanjima u mol i stan biologiji, te vezano za transgenicne misje modele. Tri godine potpore bi bile jako dobre. Mozda bi dobra varijanta bila kad bi NZZ s ministarstvom definirala uvjete po kojima bi kandidata koji je imao njihov support jos dvije godina nakon toga podrzalo ministarstvo.
4. Na # 14, (Prijevod te europske povelje je bez sumnje važan korak, no vjerujem i da će se ipak morati prilagoditi hrvatskom specifikumu).
Unatoc najboljim namjerama kolega, bojao bih se ovog dijela o Hrvatskom specifikumu. Tako da na kraju ne zavrsi sve na pisanju druge Okruznice I izbora kandidata po nejasnim kriterijima.
|
|
Ovih dana se na ScienceCareers forumu vrtio thread pod naslovom: “It's all (mostly all) about networking”. Pocinje s postom o industry research positions ali dalje ima zanimljivih osvrta na trenutnu situaciju u znanosti opcenito:
thread
|
|
Slazem se, bilo bi dobro da se otvore natjecaji, s jasnim specifikacijima kriterija. S time da po meni to onda ne bi trebalo biti samo za povratnike iz inozemstva nego svima ravnopravno ponudjeno (i onima koji vec jesu u HR kao i strancima koji nisu HR drzavljani).
Sto se tice samoorganizacije, ideja je u tome da se ljudi pri povratku pobrinu i razmisle o tome hoce li moci, kako i s kime znanstveno raditi, jer koliko sam shvatila neki se vrate, i nemaju nikakvu znanstvenu interakciju sa znanstvenom okolicom u hrvatskoj nego ili nastave raditi sa suradnjama iz inozemstva od prije ili se 'utope u gomili' i upadnu u mrtvilo. Konkretno, mene zanima mogu li doci raditi u HR stvarno, a ne samo biti tamo zaposlena 'pro forme'.
Koliko mi je poznato, i na mnogim drugim mjestima u svijetu je sasvim normalna stvar da se pregovara s nekom grupom ili znanstvenicima o tome sto ce se znanstveno raditi i onda odlucuje o tome tko ce dobiti mjesto, sto ne mora znaciti nuzno da je iskljucivo broj radova kriterij nego i to sto covjek planira i zna raditi, i kako se moze znanstveno uklopiti u rad institucije i dati svoj doprinos. Npr. meni su se konkretno javili s jednog sveucilista na drugom kontinentu i napisali: "Znamo da si radila to i to i znamo sto znas raditi-" (na osnovu osobnih preporuka koje su dali razliciti ljudi a bez da sam ih to pitala, naravno i popisa mojih radova), i upitali "-da li si zainteresirana za post dok kod nas? Ako jesi, probajmo dogovoriti kada i kako bi se to moglo ostvariti i kako bismo to mogli financirati'.
Cini mi se da iza toga stoji situacija (bar u astrofizici) da radnih mjesta i financija ima generalno malo i da ljudi traze adekvatnu osobu za neki projekt ili posao.
Hocu samo reci da je sistem prethodnog pregovaranja, pogotovo ako se radi o grani gdje se zaposljava malo ljudi, sasvim legalan i moze se takodjer sprovoditi na posten nacin.
I kad sam dosla ovdje raditi doktorat u Njemacku nije postojao natjecaj nego mi je bilo ponudjeno mjesto na nacin: 'Ako dodjes raditi ovdje s nama pobrinut cemo se za financiranje', i nasli su sredstva s razlicitih raspolozivih projekata (iako naravno nisam imala nikakve veze ni poznanstva, bio je to jednostavno rezultat predavanja kojeg sam odrzala kao gost).
Zanima me postoji li razlika u sistemu zaposljavanja (sad mislim na svjetsku razinu) u razlicitm znanostima, ovisno o nacinu financiranja, natjecajima itd. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(21 kom., prije 5 hrs.) | | Otkriće važno za liječenje pretilosti
(4 kom., prije 5 hrs.) | | Genetska karta Europe
(55 kom., prije 1 dan/a.) | | DNK labos u lovu na...
(67 kom., prije 2 dan/a.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 6 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 6 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 9 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 14 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 19 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 19 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.08. 16:52h CEST