| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Poslao/poslala: Dejan Vinković
|
|
|
|
2006.03.04. 18:00
HTV je prikazao prilog o povratku znanstvenika nakon 1. Kongresa HR znanstvenika. Glavni gosti su bili rekotor Rijeckog sveucilista Dr. Rukavina, te pomocnik ministra Dr.Barisic, uz intervjue s nekoliko povratnika. Prilog mozete pogledati ovdje:
VideoClip_84055.wmv (39Mb)
streaming: VideoClip_84055.wmv|
Ak. Rukavina i par od ljudi oko njega su u proteklih par godina stvarno napravili cuda, nesto pomocu nekih djelova sustava, a dosta toga i sustavu usprkos. Neke od tih inicijativa (povoljni stambeni krediti) su preuzeti i od drugih, neke (zaklada sveucilista) su prerasle u nacionalne, ... Jedan od najvecih uspjeha je da su donekle uspijeli uravnoteziti (u odnosu na velicinu, naravno) i izdvajanja iz proracuna za rijecko (a poslije i za druga) u odnosu na zagrebacko sveuciliste.
Sto se kolega koji su puni entuzijazma stigli kod nas (poput nekih samo malo prije njih), ubrzo ce nazalost vidjeti da, za razliku od USA ili Australije, tu teskoce nisu jednake za sve, nego ima puno onih koji su ipak "jednakiji". Naravno, ogromna razlika je i u tome sto se niti na koji nacin ne vrednuje rad, nego puno vise "lobiranje" i slicno, a sto se onda svede na osjecaj da ste samo smetnja i nitko, bas nitko "doesn't give a damn" sto i kako radite, dok se vani rad ipak potice, honorira, priznaje. A kad ce se morati "baktati" sa time gdje dobiti stol i stolicu, kada nece imati niti najosnovniju literaturu, kada ce u 2-3 godine moci kupiti mozda jednu jedinu knjigu, ... entuzijazam ce przo kopniti, posebno kada ce ih, ako nece htjeti sudjelovati u svim prisutnim igrama i igricama, proglasiti neuklopljenima, cudnima, ... Ako se zatvore u kabinete i uklope u mrtvilo ideja i rada, sve OK, ako se usude izraziti svoje ideje i stavove, jao i naopako.
A sto se 1. kongresa tice, znakovito je da nakon 16 mjeseci jos nisu izasli zbornici (priloge smo, barem mi iz nase sekcije predali u sijecnju 2005. ili i prije), o "Unity through knowledge" se govorilo i tada (dakle, prije 16 mjeseci, a u meduvremenu ...???), novci su se potrosili, a rezultat, barem koliko je javnosti znano, je 15 vracenih znanstvenika (cost-to-gain ratio???). A izbori se priblizavaju pa je odrzavanje drugog kongresa svakako vazno. I tako se komedija nastavlja.
|
|
Na post # 1
Cestitke Rijeci na svim pomacima koje je ucinila u znanosti. Moj je dojam, da je Rijeka ubrzanim razvojem trenutno u vecem usponu od Zagreba.
Cestitke glede toga i dr. Rukavini.
No zelio bih reci da se iz ove reportaze vidi da je radjena kao promidbeni materijal ministarstva u reziji Dr. Barisica.
Pa su tako spomenute negativne afere u znanosti koje toboze dobiju vise paznje nego ovi pozitivni pomaci.
Nigdje ni spomena da su kandidati za povratnike izabrani bez javnih i (radi se o povratnicima iz inozemstva) medjunarodno vidljivih natjecaja.
na to Dr. Petravic odgovoriti CITIRAM da je lakse davati savjete izvana, nego biti unutar sistema i onda se boriti da se nase vizije ostvare. I naravno povratak treba sadrzavati veliku dozu rodoljublja.
Kako on jednom prilikom rece da je dobio mjesto na natjecaju koji je bio objavljen na oglasnoj ploci fakulteta i u lokalnim novinama. No suvisno je to komentirati.
U ovom slucaju to je politika mrkve, jer ocito je da su osobni kontakti nekih povratnika urodili plodom.
Za one koji nisu vidjeli te famozne natjecaje, ili im je na prijave negativno odgovoreno ili im je receno za NEMA NATJECAJA, vazi batina, i k tome vjerojatno nisu bas neki rodoljubi. A jos k tome neki drugi stvaraju afere i koji se svadjaju sa cijelom Hrvatskom znanstvenom zajednicom i remete ovaj i ostale pozitivne pomake koje je teskom mukom ministarstvo ucinilo.
A da Prsut.
Sprema se drugi kongres, nakon onog prvog, uz kojeg su vezano i poceli napadi na odredjene znanstvenika, a u cemu je uspio, uspio je dosadasnje povratke po osobnim kontaktima, pretvoriti u (od ministarstva organizirane povratke) po osobnim kontaktima i naravno jos vise podijeliti Hrvatsku znanstvenu zajednicu.
Sada se priprema eto cujemo i drugi kongres. Ako prsut bude dobar kao i prosli put zasigurno cu doci, jer izgleda da su bar na prsut svi dobrodosli. |
|
Apsolutno sam suglasan sa svim što je napisano u #1, osim jednog detalja ili točnije jednog netočnog navoda, a to je:
"...neke (zaklada sveucilista) su prerasle u nacionalne, ..."
Naime, aktivnosti oko osnivanja Nacionalne zaklade za znanost počele su znatno prije i potpuno neovisno od ustanovljavanja zaklade Sveučilišta u Rijeci. Zajedničko tim dvjema zakladama je samo Pero Lučin a ne prerastanje jedne u drugu.
Inače, prvi put sam ideju o osnivanju Nacionalne zaklade za znanost iznio ja kad sam još bio zastupnik u Hrvatskom saboru i to 1999. godine kad se počelo govoriti o podjeli HPT-a na HT i HP i o prodaji dijela HT-a. Na poticaj mog prijatelja fizičara s IRB-a dr. Đure Miljanića predlagao sam da se po uzoru na svojedobnu privatizaciju Volkswagena (kad je milijarda DM izdvojena i s tim kao osnovnim kapitalom osnovana zaklada za znanost - Volkswagenstiftung) ili po uzoru na talijansku privatizaciju banaka u 50-ima (kad je čitava dobivena ogromna svota upotrijebljena za osnivanje stotinjak zaklada za znanost, kulturu i sl.) da se osnuje Nacionalna zaklada za znanost i da se prilikom prodaje velikih državnih poduzeća uvijek dio dobivenih sredstava uplaćuje u tu zakladu. Tada je HDZ odbio takva razmišljanja.
Kad sam postao ministar početkom 2000. godine odmah sam započeo s pripremom prijedloga Zakona o osnivanju Nacionalne zaklade. Moji pokušaji da se to progura kroz Vladu nailazili su na ogroman otpor i to naročito SDP-a - ministar financija Mato Crkvenac uporno je odbijao da se utvrdi makar i mali postotak od privatizacije, osnivanju Zaklade protivila se i meni direktno nadređena potpredsjednica Vlade Željka Antunović, a naročito je protiv toga bio tadašnji Savjet SDP-a na čelu s Tončijem Vujićem. Ipak, do konca 2001. uspjelo mi je da to prođe kroz Vladu, ali uz kompromis da se u Zakonu ne spominje novac od privatizacije i da se doduše propiše da će država u Zakladu uplaćivati sredstva iz proračuna, ali ne i koliko. U Saboru je taj zakon dočekan s velikim odobravanjem svih stranaka (u ime SDP-a govorio je tada akademik Šlaus, koji je stvarno stalno podupirao tu inicijativu) i prihvaćen je konsenzusom. Početni kapital bi je nešto preko 2 milijuna kuna, u proračunu za 2002. predviđeno je 50 milijuna i to je i uplaćeno, u proračunu za 2003. predviđeno je 65 milijuna, ali uplaćeno je samo 31 milijun, a ostatak od 34 milijuna je za vrijeme novog ministra Flege propao prilikom rebalansa u jesen 2003. Nažalost, ministar Primorac, iako se često hvali s uspjesima Nacionalne zaklade, bitno je skresao finacijsku državnu potporu ne svega 10-11 milijuna godišnje.
Predsjednik upravnog vijeća Nacionalne zaklade Pero Lučin izvrsno i promišljeno vodi tu zakladu i to mi je izuzetno drago i zaslužuje svaku pohvalu.
Inače, Flego se usprotivio ideji da se nakon smjene s mjesta ministra mene predloži i imenuje u upravno vijeće te zaklade, podupro je moj prijašnji prijedlog da u upravno vijeće uđe Pero Lučin, odbio je moj prijedlog da u to tijelo uše začetnik ideje Đuro Miljanić.
Još jednom ponavljam, osim u navedenom sa svakom riječi iz prvog odlomka u #1 se u potpunosti slažem i ak. Rukavina i ekipa zaslužuju svaku pohvalu. Slažem se i sa svim navedenim u drugom i trećem odlomku. |
|
"U skladu sa svojom svrhom promocije znanosti, visokog školstva i tehnologijskog razvoja u Republici Hrvatskoj Zaklada trenutno ima 8 otvorenih natječaja, financira 32 projekta sa otprilike 7 miljuna kuna i priprema 2 nova programa. "
zaklada, glasnik |
|
| #3: Iskreno se ispricavam se na nenamjernoj gresci. Radi se jednostavno o mojem neznanju, jer sam ja osobno (a bio sam udaljen, pa sam o tome znao samo iz par novinskih clanaka koje sam neredovito dobivao) prije saznao za rijecku nego za nacionalnu zakladu. Pretpostavio sam zato, ocito krivo, da ste vi i Flego, ugledavsi se na rijecki primjer, krenuli s nadogradnjom, a ne obratno. Jos jednom iskrene isprike. |
|
Na javljanje potaknulo me nepotrebno i deplasirano isticanje patriotizma u kontekstu povratka i zaposljavanja Dr. Petravica, a podsjetilo me na jednu divnu anegdotu kojom me moj, a vjerovatno i Petravicev, profesor Ogorelec na zagrebackom PMF-u upozorio za cijeli zivot da mjerim tezinu rijeci.
Dogodilo se to 1965. godine u starom praktikumu iz fizike na Marulicevom trgu . Pripremio sam vjezbu "Trioda" ,no prije pocetka rada prof. Ogorelec (Ogi, kako smo ga s puno simpatija zvali) imao je dobru praksu da nas temeljito preispita teoretske osnove kao i proceduru mjerenja. Dobro sam pripremio vjezbu i zelio sam naravno svoj trud i znanje na najbolji nacin Ogi-u predociti. Zapoceo sam sa " Trioda je elektronska cijev koja je izazvala revoluciju…… " mislio sam nastaviti sa " …. u elektronici jer je bila prvi elemenat koji je omogucio pojacanje signala itd. itd". Nisam uspio jer Ogi me zaustavio rijecima kojih specificni zvuk njegovog govora pamtim jos danas : "Ma ostavite revoluciju kolega, recite vi meni sto vi znate o triodi ! "
Procitavsi svojedobno prvi razgovor Dr. Petravica s novinarkom Novog Lista, smatrao sam to samo nezgrapnoscu koja se moze svakome omaknuti. Sada, nakon ponovnog i uzastopnog isticanja prilikom razgovora na hrvatskoj televiziji zanima me sto se pod tim domoljubljem podrazumijeva? Imam dojam da se s nekim polemizira a nije mi jasno s kime ? Da li sa samim sobom, jer domoljublje se dokazuje samo kusnjom. "Na muci se poznaju junaci". Ako smo pak dosli dotle da se domoljublje istice cinom povratka u Hrvatsku, da li smo svi mi koji privremeno ili trajno ostajemo vani, samim njegovim cinom povratka, postali neprijatelji domovine ? Zar je pristojno, u zemlji koja se jos oporavlja od rana jedne krvave agresije, pozivati se na svoje domoljublje cinom jednog dobrovoljnog preseljenja s jednog dobrog mjesta na drugo dobro ili jos bolje mjesto? Ma hajte molim vas lijepo postovani kolega, danas ste se vratili u Hrvatsku zbog istih razloga zbog kojih ste svojevremeno otisli. Niti ste otisli zato jer niste bili, a jos se manje vracate jer ste domoljub. Libite se velikih rijeci a za razmisljanje prilazem vam jednu krasnu pjesmicu koju cesto citiram svojim studentima kada izgube mjeru.
Arthur Kudner to his son
Never fear big words
Never fear big words
Big long words name little things
All big things have little names
Such as life and death, peace and war
Or dawn, day, night, hope, love, home.
Learn to use little words in a big way
It is hard to do
But they say what you mean.
When you don't know what you mean-
Use big words
They often fool little people.
U vremenu i kontekstu u kojem se raspravlja zelim sasvim jasno reci da danas hrvatskoj uopce ne trebaju domoljubi, trebaju joj radisni i sposobni strucnjaci. Za nadati se da u doglednoj buducnosti domoljublje nece biti niti trazeno niti potrebno stavljati na kusnju.
|
|
> They often fool little people.
Mislim da mi je mentor u SAD objasnio da je americki izraz za fenomen kad
obaspete slusace ucenim rijecima kojima skrivate sadrzaj
"snowing people" i to ima jos znatno negativniju konotaciju tamo nego u nasim
prostorima... |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 3 hrs.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 16 hrs.) | | Genetska karta Europe
(48 kom., prije 2 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 5 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(3 kom., prije 6 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 9 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 10 dan/a.) | | Otok znanja - ovih dana
(9 kom., prije 10 dan/a.) | | Svaki treći Hrvat sa završenim fakultetom živi u inozemstvu
(3 kom., prije 10 dan/a.) | | Odnos znanstvenika i znanosti u RH spram novca (resursa)
(50 kom., prije 12 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.08.30. 02:21h CEST