Putem medija i ovog portala vec se dosta pisalo o nepravilnostima pri donosenju proracuna studentskog zbora http://portal.connect.znanost.org/content/view/1432//

http://portal.connect.znanost.org/content/view/1402//

http://portal.connect.znanost.org/content/view/1429//

Zbog spornog prijedloga proracuna studentskog zbora prije desetak dana je odrzan sastanak studentskih predstavnika sa rektoricom prof. dr. sc. Helenom Jasnom Mencer. Na sastanku sam bio i osobno prisutan kao poslijediplomski student. Rektorica je isto bila sokirana iznosima racuna za njihove mobitele te su joj predstavnici studentskog zbora obecali smanjiti taj trosak na nacin da studentski zbor zadrzi mrezu koju ima do sada no da korisnici te mreze, osim predsjednistva zbora (njih sestero), pocnu placati impulse iz svog dzepa. Na taj nacin bi se zadrzala prednost koja im VPN mreza pruza (besplatno zvanje unutar mreze), predsjednistvo mi moglo normalno funkcionirati, a ustedjelo bi se oko 140.000kn koje bi se moglo upotrijebiti za financiranje studentskih projekata.

Koliko je taj iznos velik dovoljno govori cinjenica da se tom ustedom mogu financirati dva hladna pogona ustanova poput zvjezdarnica Visnjan. Kao odgovornog clana akademske zajednice moram priznati da me je sram sustava u kojem se moze destiti stuacija da imamo novca za bahato trosnje studenata na mobitele, a nemamo za hvalevrijedne znanstvene projekte poput Zvjezdarnice Visnjan.

No unatoc takvom dogovoru i obecanju rektorici da ce se troskovi smanjiti po opisanom modelu, studentski zbor si je na svojoj zadnjoj skupstini 28.02. izglasao puni iznos od 240.000 kn za troskove telefoniranja opravdavajuci se time da bi oni jako htjeli smanjiti troskove no da su im ruke vezane radi odluka visih instanci. Teza da im je visa instanca (u ovom slucaju to jedino moze biti finacijer dakle Sveuciliste) naredilo kako oni moraju potrositi cetvrt milijuna kuna na telefoniranje je smijesna jer sam i osobno svjedocio soku rektorice kada je cula navedeni iznos.

Davanje laznih obecanja rektoru Sveucilista je ozbiljan pokusaj manipulacije te su time kolege iz studentskog zbora prekrsili sve akademske norme ponasanje, a nesankcioniranje istoga dovodi do podrzavanja takvog obrasca ponasanja. Situacija je posebno ozbiljna zbog cinjenice da se radi o studentskim predstavnicima koji bi trebali biti uzor svojim kolegama u akademskim normama i ponasanju.

S obzirom da ovaj proracun jos mora potvrditi senat Sveucilista, nadam se da ce imati dovoljno mudrosti da sankcioniraju ovakvo ponasanje i neracionalnost u trosenju proracunksih sredstava.

Zbog svega navedenog te zbog svih ostalih skandala  (o kojima se uvelike pisalo) nakon izglasavanja spornog proracuna iz studentskog zbora su istupili predstavnici fakulteta koji predstavljaju oko trecinu studenata Sveucilista u Zagrebu (Pravni fakultet, Filozofski fakultet, PMF, PMF-MO i Muzicka akademija). Vise o samom istupanju na www.student.hr

Komentari (clanova koji su komentirali: 6) Komentara po autoru:    2 2 2 1 1 1

#1: Glasova: 2 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-03 19:14:45 Meni nije jasno da li je proracun Studentskog zbora fiksan, pa se mora "na silu" podijeliti izmedju pojedinih stavaka, ili se vrednuje kvaliteta prijedloga proracuna i konkretnih stavaka. Da ja dajem novce (a to je ovdje MZOS ili Sveuciliste (?)) ja bih nerealne brojke srezao u roku keks, i na kraju bi ukupno dobili bitno manje sredstava (mozda i nekoliko puta). Pa bi dogodine razmislili da li su im dovoljno kvalitetni projekti i programi, da li ce svakodnevno telefonirati u SAD ili Djevicanske otoke i sl. A ostatak proracuna bih dao kvalitetnim projektima (studentskim van SZ, znanstvenim, udruge, itd.).    Zasto bi se studentima podilazilo i davali novci na nevidjeno. Bas njih je potrebno nauciti da novci nisu dosli s neba, da je potrebno dobro objasniti svaku potrosenu stavku, itd., jer ce ih to cekati kada (i ako) jednog dana postanu znanstvenici i budu konkurirali za EU, NSF ili bilo kakve druge fondove. Te ce im biti lakse, jer ce doci s dobrom podlogom. Onaj koji daje novce bi trebao shvatiti da je ovo ulaganje jednako vazno kao i ulaganje u znanstvene projekte, mozda cak i vaznije!    Ja bih svakako preporucio MLAZ-u ili nezadovoljnim predstavnicima da kontaktiraju donatorsku agenciju (Sveuciliste, MZOS ili tkogod).

#2: Ocjena: 3, Pronicavo (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-03 19:36:35 Na #1:    "Bas njih je potrebno nauciti da novci nisu dosli s neba, da je potrebno dobro objasniti svaku potrosenu stavku, itd., jer ce ih to cekati kada (i ako) jednog dana postanu znanstvenici i budu konkurirali za EU, NSF ili bilo kakve druge fondove."    Ne znam za strukturu ostalih korisnika mobitela u SZ-ZG, ali ako je suditi po njihovom dugogodisnjem predsjedniku koji je dogurao do trece godine studija u vremenu u kojem su njegovi vrsnjaci i kolege vec doktorirali, sumnjam da reflektira na neku znanstvenicku karijeru (osim mozda magisterij jednog dana). Ja bi ipak uveo neku klauzulu koja bi sprecavala vjecite studente da parazitiraju na studentskim udrugama gdje se neki novac trosi.

#3: Ispravak pogre¹nog navoda u #2 Ocjena: 2, Informativno (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-03 20:15:22 Ne "...do treæe godine studija..." nego do "...druge godine studija...".

#4: Ocjena: 5, Pronicavo (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-04 03:00:16 Na #1:    Prièa o SZ-u je jedna dugaèka i ru¾na prièa o tome kako nadle¾ne institucije zatvaraju oèi pred problemom i meðusobno prebacuju lopticu odgovornosti ¹teteæi pri tome najvi¹e onom dijelu studenata koji stvarno ne¹to korisno i rade u smislu provoðenja struènih i znanstvenih projekata vezanih uz studij.    Osobno mi je krajnje neshvatljivo kakvi to mogu biti razlozi koji spreèavaju Ministarstvo, Dr¾avnu reviziju i Sveuèili¹te da reagiraju na evidentnu zloupotrebu milijunskih sredstava kojima studenti raspola¾u.     Sve do ove godine, studentski projekti su se financirali iz za to predviðenih stavki u Dr¾avnom proraèunu, korisnik kojih je bio MZOS, a raspodjelu je vr¹io SZ. Od samog poèetka funkcioniranja SZ-a 1997. godine, ta sredstva iz DP-a su se djelila netransparentno i praktièki bez detaljnog financijskog izvije¹æa kojim bi se moglo kontrolirati na ¹to su toèno utro¹ena. Èak je i Zakon o studentskom zboru toliko lo¹ da zapravo ne odreðuje nikakav mehanizam nadzora nad radom SZ-a i time omoguæuje tzv. studentskim predstavnicima potpunu samovolju bez ikakve odgovornosti za njihove postupke.    Za vrijeme mandata ministra Flege 2003. godine, MZOS je po prvi put ozbiljnije poku¹ao uvesti reda u financije SZ-a i te godine je po prvi put uvjet isplate novca prema proraèunu SZ-a bilo dostavljanje financijskog izvije¹æa za pro¹lu godinu. Nakon nekoliko mjeseci natezanja izmeðu SZ-a i MZOS-a, financijsko izvije¹æe je ugledalo svijetlo dana i tek su tada na vidjelo iza¹li pravi razmjeri toga ¹to se u SZ-u dogaða - cijeli niz isplatnica na kojem su korisnik, isplatitelj, blagajnik i likvidator jedno te ista osoba - tada¹nji predsjednik SZ-a, izdavanje mjenica bez pokriæa, sklapanje skoro svih ugovora bez ponuda itd itd. Zbog toga je ministar u potpunosti prekinuo financiranje SZ-a i organizirao natjeèaj za financiranje studentskih projekata od strane MZOS-a.    Sljedeæe godine se promijenila vlast i opet se situacija vratila na staro. Svi apeli studentskih udruga u kojima se javno ukazivalo na problem i sramotan naèin rada SZ-a su ostali bez ikakvog vidljivog uèinka. Cijela prièa je kulminirala pro¹le godine kada je staro vodstvo SZ-a kojemu je istekao mandat mjesecima odgaðalo izbore za nove studentske predstavnike i sabotiralo konstituiranje novog sastava Studentskog zbora, a kada se to konstituiranje konaèno dogodilo - provaljeno je u prostorije SZ-a i ukradena je kompletna arhiva sa svim dosada¹njim podacima o poslovanju i radu SZ-a, Naravno, policija nikada nije na¹la poèinitelje. Cijela prièa je do¹la i do Vlade, MZOS-a i Sabora, ali opet ni¹ta nije poduzeto.    Ove godine je situacija ne¹to drugaèija. U sklopu prelaska financiranja sustava visokog obrazovanja na tzv. lump sum model, studentski programi vi¹e nemaju svoju stavku u Dr¾avnom proraèunu nego su utopljeni u stavke "Redovito poslovanje Sveuèli¹ta (u ZG, RI, ST, DU, ZD, OS)" i to u podstavke "Tekuæe donacije u novcu". Niti jedno tijelo Sveuèili¹ta nikada nije raspravljalo niti je donijelo odluku kako æe se te "tekuæe donacije" raspodjeljivati niti je ovlastilo SZ da njima upravlja. Meðutim to nije sprijeèilo kolege iz SZ-a da oni samoinicijativno tu raspodjelu naprave te da si odrede:    - pola milijuna kuna za materijalne tro¹kove   - 200000 kn za meðunarodnu suradnju (bez i jedne jedine reèenice kojom bi se objasnilo na ¹to æe se toèno ta meðunarodna suradnja odnositi)  - 3 milijuna kuna za studentske projekte koje su evaluirali èlanovi Odbora za financije i proraèun SZ-a koji i sami imaju svoje projekte prijavljene na natjeèaj. Pri tome je financirano 8 nogometnih turnira, meðunarodni turniri u brazilskom jiu jitsuu i taekwandou, ali ne i mnogi struèni projekti.    Zbog tako provedenog natjeèaja, upuæeno je vi¹e prigovora SZ-u poput ovog ovdje, odr¾an je prosvjed èuðenja pred prostorijama SZ-a, te je poslan apel SZ-u, MZOS-u i Sveuèili¹tu.    Kao odgovor na apel, SZ je smijenio èlanicu predsjedni¹tva koja se protivila proraèunu i usvojio proraèun na slu¾benoj sjednici. Od Sveuèili¹ta nije stigla nikakva reakcija, a od MZOS-a dopis kojeg mo¾ete proèitati ovdje.    Kao zakljuèak svega, iscrpiv¹i sve moguænosti akademskog dijaloga i mirnog rje¹avanja problema unutar SZ-a, 5 podru¾nica koje èine skoro treæinu studenata zagrebaèkog sveuèili¹ta istupilo je iz SZ-a. Usprkos tome SZ se i dalje pona¹a kao da ne postoji nikakav problem i raèuna na to da æe Sveuèili¹te isplatiti ovakav proraèun. Mo¾da s razlogom buduæi da mu je to do sada skoro uvijek uspijevalo?

#5: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-04 11:30:35 na #4    Cini mi se da je ovdje odgovornost Sveucilista primarna. Tragicno je da se istovremeno odvijaju izbori za rektora i da to zaokuplja medijsku pozornost, dok ovakva stvar nema odjeka u javnosti a po meni je bitnija od izbora rektora. (Rektor bi trebao usmjeravati Sveuciliste, a primarna svrha Sveucilista je odgoj mladih i kvalitetnih strucnjaka.) Ako Sveuciliste slucajno prihvati ovakav proracun, a na vrijeme su informirani o cijelom problemu, ovdje bi trebalo primijeniti pristup "galame u medijima" jer je ovo stvar od interesa za zajednicu. Mozda bi se cak mogla cijela stvar proslijediti i Drzavnom odvjetnistvu (naravno, ovo je zadnja opcija, ali se mozda moze imati na pameti).

#6: Ocjena: 4, Pronicavo (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-04 13:50:58 Na #5    Galama u medijima je veæ isprobana nekoliko puta i to bez ikakvih rezultata. Mediji iz godine u godinu pi¹u o desecima tisuæa kuna za ¹ahovske turnire, mjenicama bez pokriæa, putovanjima u Johannesburg i Kuala Lumpur, tro¹enju novaca bez nadzora, ali oèito svota od oko 8 milijuna kuna na dr¾avnoj razini (3,7 za SZ-ZG) nije dovoljno velika da bi privukla interes odgovornih u MZOS-u. Pogotovo u usporedbi sa svotama koje se vrte oko raznih drugih afera s nogometnim stadionima, brodogradili¹tima, ¾eljezarama,... Postoji cijeli niz novinskih èlanaka o tome, radio i tv emisija, ali zakljuèak je uvijek bio - "ah, samo jo¹ jedan sukob meðu studentima".    Uostalom, oduènost Sveuèili¹ta da se pozabavi problemom dijeljenja studentskih novaca isto treba gledati u kontekstu toga da studenti imaju 30-ak glasova u postojeæem sustavu izbora rektora. Èinjenica je da æe se u trenutnom omjeru snaga kakav se pro¹li tjedan pokazao, svaki kandidat dobro zamisliti treba li ba¹ sada odmah prionuti rje¹avanju problema studentskog financiranja...

#7: Ocjena: 1, Pronicavo (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-04 15:02:22 Meni je stvarno cudno da studenti imaju glas koji odlucuje u Sveucilistu. To su atavizmi filozofije samoupravnog socijlanizma.     Kao sto je ovdje ocitu, glas studenata prije dovodi do sukoba interesa, nego do poboljsanja edukativne funkcije sveuciliste. Jasna mi je inicijalna motivacija za ukljucenje studenata - ali ona pocinje od kriva premise da ce studenti najvse biti zainteresirani za kvalitetu edukacije.     Ovaj problem je prepoznat , i rijesen, na sveucilistima u inozemstvu (mogu govoriti prevenstveno o USA). Pravo glasa se daje uspjesnim alumnijima, a ne studenatima. Alumni brinu o tome da je kvaliteta edukacije na nivou - njima je u interesu da njihovo sveuciliste ima sto bolju reputaciju, emotivno su vezani, a (buduci da su uspjesni u zivotu), nemaju sukob interesa.

#8: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-04 15:06:34 Na #3:    hvala na ispravku, iako otprilike jednako impresivno zvuci. S takvim postignucima netko moze biti predsjednik SZ Republike Pescenice, ali na ozbiljnom Sveucilistu bi davno ostao bez indeksa.

#9: Nisu novci nego ljudi Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-04 16:47:46 Vidim ovo kao jos jedna primjer da u Hrvatskoj znanosti i visokom sklostvu kljucni problem nisu financije ( nedostatak novaca ) vec da je tezina problema u ljudima u sustavu, a posebno na onima koji donose odluke.   Ovo je samo jedna stavka u nizu koji ide od toboze malih iznosa koji se jednostavno ulupaju u nesto,    240,000 kuna za telefone (nivo jednog znanstvenog projekta i to veceg u Hrvatskoj).    Dupliranja forenzickih laboratorija, ne samo dupliranja, vec formiranje novog cini mi se petog centra za forenziku.   Zatim dupliranje genomike (vec spominjano vise puta). Iznosi su puno veci od par tisuca kuna. A cemu sve to, nije li to nepotrebno za jednu malu Hrvatsku.     Pa prvi kongres znanstvenika i povratnika, taj velebni skup, koliko je tu love utuceno, cak nije ni vazno ciji je novac, ali je svojski spendjan. Na transfere na hotelske sobe, na odlicnu hranu (nitko se nije mogao pozaliti). A sve je to moglo biti puno skromnije i ucinkovitije.    A sada se nazire i skup nobelovaca koji je u smislu zahvale organiziran kao turisticko putovanje, koje ce takodjer biti placeno sredstvima por. obveznika.   Moglo je biti smislenije, na nivou, i sa puno vecim efektom i naravno skromnije uz pomoc onih koji su to i inicirali 1991.    Na kraju sjetih se jednog kolege koji mi je prije nego odoh u USA na postdoc, kazao, NECES TAMO ZARADITI NOVAC, NOVAC SE ZARADJUJE OVDJE U HRVATSKOJ, TAMO DI IDES SE RADI ZNANOST.    No ja odoh, a vecini znanstvenika novac nije od takve vaznosti, a ipak su jako dobro su nauceni kako se novac tesko dobije (grantovi) i kako ga treba svrsishodno potrositi.    Mozda sam izvan teme, ali nekako mi se cini da je sve na jednom nivou i u nacinu razmisljanja jako slicno i jako povezano.