Uvjeti korištenja stranica znanost.org.
Connect povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
 
   Edukacija  Gosti  Hrvatska  Inozemstvo  Osvrti  Posao  Razno  Znanost

 
Naslovnica    Linkovi   Urednistvo   O portalu   Pravila   Donacije Baza    Party    Gallery    E-Connect    WikiFF    Science Initiatives
 
Članovi
Korisničko ime

Lozinka

Remember me
Zaboravili ste lozinku?
Niste clan CONNECT-a?

Što je connect::portal?
Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj. Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)

Izdvajamo
Connect::Portal::Gosti

dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)

Akademik Ivan Supek
(opširnije)

Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)

Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)

doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)

Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)

Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne Zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize, osvrte, intervjue, ...

Prijašnji prilozi :
Promocija na PMF-u: cijena 2000 kuna!
Sliku prvog ekstrasolarnog planeta obradio hrvatski znanstvenik
Komunikacija znanosti - od industrijskog do informacijskog doba
Povratak znanstvenika iz dijaspore
Marin Soljačić dobitnik nagrade Adolph Lomb iz područja optike
Kultura plagiranja
Interview: Vjesnikovo novo ruho
BBCev Horizon
Dijalog povodom Projekta Družba-Adria o izvozu ruske nafte kroz Jadran
Transfer "know-how" vs. gomilanje informacija
Neuronski kôd - ulazak u Matrix
Ministarstvo znanosti i umjetnosti (drugi dio)
Razgovor sa Pavom Barišićem, tajnikom organizacijskog odbora Prvog kongresa hrvatskih znanstvenika
Ministarstvo znanosti i umjetnosti (prvi dio)
Službeno-neslužbeno sa FER-a
Planeti ponovo postavljaju pitanja
Interview sa Steven Squyresom, voditeljem znanstvenog tima Mars Rovera
Understanding Melodies of Cosmic Strings
Otkriva li Hubble nove planete?


Posao:

Koliko je Hrvatima vazna znanost... iz pera B. Dezulovica (tekst u cijelosti)   PDF  Print  E-mail 
Poslao/poslala: Mirela Obrić  
2006.02.24. 18:55
Danas mi je stigao e-mail s pretipkanom kolumnom Borisa Dežulovića iz Globusa, koji u clanku na humoristican i nadasve ironican nacin objasnjava vaznost znanosti u Hrvata. Spominju se i clanovi Connecta. Btw, mislim da bi ovaj clanak imao R rating u USA, svi koji se lako uvrijede na "jaci" jezik neka preskoce ovu kolumnu. :)

Dobila sam od Globusove redakcije dopustenje za objavljivanje clanka u cijelosti. Daklem, napokon slijedi tekst:

*Boris Dežulović*
Kolumna *Ugovor s đavlom*
*Globus*, 3. veljače 2006.


*Zašto se u nas snimanjem zvijezda bave paparazzi, a ne astronomi*

Mlada hrvatska znanstvenica Dijana Dominis radi u Astrofizi­čkom institutu u Potsdamu i članica je međunarodnog tima koji je prije nekoliko dana u zviježđu Strijelca otkrio najmanji i Zemlji najsličniji planet izvan Sunčeva sustava. Druga je naša mlada znanstvenica, Ana Bedalov s Astrofizičkog instituta u Jeni, nedavno sa suradnicima objavila prvu izravnu sliku nekog ekstrasolarnog planeta. Mlade znanstvenice Tea Mišić i Amela Hozić-Zimmermann s Instituta Ruđer Bošković, zajedno s mentoricama dr. Verom Svetličić i dr. Vesnom Žutić, svojim su snimkama stanica nanoplanktona nekidan zaslužile nagradu za najbolje svjet­ske radove na nanoskopu.

Na Ruđeru radi i Zorka Mikloška, ko­ja tamo dovršava svoj rad na cjepivu protiv genitalnog herpesa, započet na sydneyskom Westmead Millennium Instututeu. Dr. Dijana Matak-Vinković je zajedno sa stručnjacima iz Cambridgea objavila 3D strukturu najvažni­jeg ljudskog enzima zaduženog za razgradnju lijekova. Druga hrvatska znanstvenica, dr. Dani­ca Ramljak, izazvala je malu sen­zaciju objavivši na sveučilištu Georgetown svoje otkriće da polifenol iz čokolade zaustavlja rast tumorskih stanica kod raka doj­ke. Mlada hrvatska znanstveni­ca dr. Mihaela Skobe, pak, člani­ca je tima s Harvarda koji je ot­krio kako se tumor dojke širi lim­fnim sustavom.

Njihova imena vama, dakako, ne znače baš ništa. A i zašto bi? Nisu bile u Big Brotheru, nisu se razvele od nogometaša, nisu se čak ni udale za njih, nisu snimile album kod Huljića, nema ih na špici, ne pokazuju gaćice na partyjima, niste nikad vidjeli čak ni njihove bradavice. Što su to onda napravile da biste morali znati za njih? Dobro, osim što su otkrile nove planete ili lijek za genitalni herpes i rak dojke.

Uostalom, astronomija, snimanje planeta i nanonplanktona, zvi­ježđe Strijelca, dojka, rak, medi­cina i genitalni herpes mogli bi završiti na naslovnicama samo kad bi neku manekensku zvijezdu rođenu u znaku Strijelca i podznaku Raka - koja je postala pozna­ta kad je operirala grudi, pa dobila herpes - fotografi uhvatili u restoranu "Planet Hollywood" dok jede nanoplanktone, pa joj ispod stola snimili genitalije.

Snimanjem zvijezda u nas se, naime, umjesto astronoma bave paparazzi, a genitalijama i dojkama urednici novina.

Vi, naravno, znate sve o Tanji Tušek, Renati Sopek i Nikolini Pišek, znate sve o Lani Klingor, Lani Banely, Lani Pavić i ostalim belaj-lanama. A i one, bogami, znaju sve. Znaju kad nadire anticiklona sa sjevera, znaju što će se nositi ovoga ljeta i tko je protiv koga trudan, znaju koji su psići danas "in", znaju sve o wellnessu i feng-shuiju. Zašto bi još morale znati i kako djelova­ti na molekule kojima tumor potiče izgradnju limfnih žila u tkivu?

Jedna od tih zvjezdica, nema više od dvadeset pet godina, nedavno je uz ve­liku medijsku pompu najavila ukoričavanje svog bogatog životnog iskustva.

Memoari su njena davnašnja želja, htje­la ih je, kaže, napisati još prije dvije go­dine, ali - citiram - morala je sačekati da prikupi još tog, kako se kaže, životnog iskustva. Evo, upravo dok ovo pišem jedna mladica na Sanjinu talk-showu govori o kokainu među hrvatskim zvije­zdama. Na stranu tema - opet, dakle, medicina i astronomija - ali koje su nje­ne kvalifikacije da o tome kompetentno govori? Ona je, pazite sad, manekenka s fotografije objavljene u Globusovoj temi o kokainu, na kojoj je pozirala kao da šmrče bijeli prah! U debilnoj red-carpet civilizaciji, u kojoj na reality showu slavnih pobjeđuje dvojnica Paris Hilton, dakle osoba koja je nitko i ništa, i kojoj je jedini atribut to što neobično nalikuje drugoj osobi koja je nitko i ništa - netko i nešto, kako vidimo može biti samo netko tko je apsolutne nitko. I ništa. Ili netko tko tako izgleda.

U toj je debilnoj civilizaciji važno biti slavan i lijep, jer slavni i lijepi ljudi ništa ne rade i od toga dobro žive, Nedavno istraživanje u Britaniji pokazalo je da bi tri četvrtine djevojaka radije bile lijepe nego pametne. Ako bi u nas taj postotak i bio manji, to ne bi bilo zato što naše cure žele biti pametne, nego zato što su ih uvjerili da su već lijepe.

A sve te Dijane, Ane, Zorke i Mihaele koje uz ime nemaju broj godina u zagradama i prezimena centarfora, već ono rogobatno dr.sc., dosadne su punoglavke s malim sisa­ma koje ne znaju ništa o pilatesu, fitnessu i wellnessu. Nijedna od njih nikada neće biti celebrity, novinari je nikad neće pitati koja joj je omiIjena mineralna voda i koje je najegzotičnije mjesto na kojemu je vodila ljubav, kako je bilo na tom snimanju na Tasmaniji, kako to misli teleskopsko snimanje, što je to točno statističko i kompjutersko modeliranje dvojnih zvijezda i je li na Tasmaniji vidjela to čudovište o kojemu svi pričaju.

Toj debilnoj civilizaciji znanje je jedini prirodni neprijatelj i zato cure s početka priče drže daleko od vas. Ali ne brinite se za njih. Dok vi budete čitali o najnovijem skandalu s manekenkom hrvatskog L'Oreala - recimo baš onom što je operirala grudi pa pokupila genitalni herpes - jedna će druga, nepoznata djevojka, recimo mla­da splitska molekularna biologinja Silvija Bilokapić, prva hrvatska znanstvenica koja je dobila stipendiju For Women in Science što je dodjeljuju L'Oreal i UNESCO, u pariškim Laboratoires Garnier za dobru lovu smišljati načine kako da - kad već niste pametni - budete barem mladi i lijepi.

Jer vi to zaslužujete.

Komentari (clanova koji su komentirali: 5)
Komentara po autoru:    4 1 1 1 1

#1:
(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-02-28 14:43:02
Mirela, hvala. Tekst je odlican :)


#2: dobro je da se ne mirimo Ocjena: -3, Suvisno
(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-01 21:16:12
Hvala kolegici sto ukazuje na apsurde, koje nasom medijskom politikom mi u Lijepoj nasoj, sami sebi stvaramo. Ovaj portal je divni prostor da to uocavamo i pripremamo se za OLUJE nad ovakvim "kninskim balvanima", koje je stvorio odnos prema znanosti i posebno mladim znanstvenici(a)ma.


#3: Ocjena: -3, Suvisno
(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-02 14:21:40
"Vi, naravno, znate sve o Tanji Tušek, Renati Sopek i Nikolini Pišek, znate sve o Lani Klingor, Lani Banely, Lani Pavić i ostalim belaj-lanama" 
 
Ja nikad cup ni za jednu od osoba niti razumijem ovaj gornji 
izraz "belaj-lana", koji mi zvuci turski. Mislim da je i medju 
intelektualcima u Hrvatskoj strasno popularan mit o tome da treba 
sve pratiti, koji je podrzan cak i u skolskom sustavu (na polaznim 
ispitima na filozofskom fakultetu su se ispitivala imena americkih 
glumaca i filmova, na sto su sastavljaci odgovorili da je to dio 
opce, tj. trivijalne i nasilnicke kulture), u opcem podrazumijevanju 
da ste ako ste intelektualac poznavalac gluposti kao sto su pivo, 
politicke konstelacije, posjedovanje tzv. mobitela, praćenje dnevnih (kvazi)vijesti i slicno. Na televizijskom kvizu pitanje 
je bilo i o Kovacevicevom igredu u saboru, pitanje za osvajanje 
kuna u kvizu "znanja" bavilo se razlikom izmedju mudraca i madraca!! a da vlasnik ljudi-oglasa koji trckaraju po gradu,  
Tarik Filipovic ipak nije imao nimalo problema s komisijom za neprofesionalnost... 
 
O ovom otkricu "cokolade" gore je bilo i spomena 
i sporenja na ovom sajtu. Senzacija bas nije usla u neki  
znameniti casopis izmedju ostalog. O otkricu M. Skobe je bilo 
jako puno u dnevnoj stampi pred nekoliko godina, no u posljednjih 
par godina nista, bilo bi lijepo cuti update.


#4: Glasova: 1 (min. 3)
(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-02 19:05:36
Smatram da se gornji tekst ne bi trebao toliko izravno shvacati. Svako od gornjih imena (Lana, Renata, Tanja,...) se moze vrlo jednostavno zamijeniti sa npr. Nives Celzijus i Severinom, i tekst nece poprimiti drugo znacenje. Mozda u tome i lezi poanta. Jer nitko drugi nece npr. snimiti planet oko druge zvijezde po prvi puta kao sto je to napravila Ana Bedalov. Dec it, to je jedinstveno postignuce. A sve ove LaneTanjeNivesSeve su vrlo lako zaboravljive i lako se zamijene s drugima... 
 
Po meni, problem se ne zaustavlja tu, jer ce i financiranje (i novci poreznih obveznika) radi takvog stava sire javnosti prije ici nogometasima, u stadione itd., a ne u znanstvene projekte, gradnju i opremanju skola i sl. Primjer: kad smo mi radili medjunarodnu konferenciju za studente fizike u Zadru 2001 i trazili donacije, velike firme u HR su nam dale reda velicine par tisuca kuna (i to uz povlacenje veza na razini direktora), dok su te iste firme sponzorirale Dinamo sa 200,000kn bez ikakvog problema. Zanimljivo je da te iste firme *trebaju* znanstvenike u svojim razvojnim pogonima... Logicno, ili mozda HR stav sto je vaznije u zivotu? 
 
Btw, ne cini li se i vama svima da je ovaj kolumnist predobro shvatio srz problema? Ja bih cak rekla da je imao priliku razgovarati sa nekim od mladih znanstvenika/znanstvenica... :)


#5: Ocjena: -2, Suvisno
(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-02 20:17:50
Ne znam ni ko je Nives Celzijus, tako da nemam koristi od 
vase permutacije. Znam ko je Severina.


#6: Ocjena: 1, Pronicavo
(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-02 20:23:56
Ja bih svoj prilog #3 rezimirao izjavom da je po mom sudu prosjecni znanstvenik u Hrvatskoj veci snob od prosjecnog 
Hrvata. Toliko o pomodarstvu.


#7: Ocjena: -1, Suvisno
(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-02 20:41:35
Ko ne vjeruje #6 moze eksperimentalno provjeriti.  
Dodjite u ljetnim mjesecima na Rudjer u menzu dok je toplo, i ljudi na verandi ispijaju piva i pricaju, pa cete iz razgovora cuti tonove glumatanja o poznavanju jednakih gluposti  
kao sto su ove gore anticiklone, Severine i in psici, samo s manifestno vecom dozom samouvjerenosti i hvalisavosti nego kod vecine "obicnih" gradjana. 


#8: Glasova: 2 (min. 3)
(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2006-03-03 14:40:42
Ni ja nisam ljubitelj trivije, ali najlakse se izolirati od drustvenih zbivanja pod izlikom "ja sam iznad toga". Od mnogih znanstvenika i intelektualaca se moze cuti: "mene ne zanimaju drustvene aktualije", "ja se necu mijesati u politiku", itd. 
 
Nazalost, doticne gospodjice su u zaristu drustvenog interesa, a znanstvenici nisu. Moramo shvatiti da glas ljudi koji provode dane citajuci o trivijalnim detaljima zivota ljudi, koji natjeravaju komad koze po travnatom terenu ili koji prezentiraju koji komad tkanine trenutno simbolizira visok drustveni status, na izborima vrijedi jednako kao i glas vrhunskog znanstvenika. Nemate se onda sta cuditi kad Vlada s milion kuna nagradjuje skijase, a vi nemate pristup osnovnim casopisima. Za razliku od gorespomenutih gospodjica, vi ste dosadni i nerazumljivi. 
 
Zao mi je, ali ako zelite da drustvo vise investira u znanost, morat cete sici sa kula bjelokosnih i demistificirati ju sirokim masama. Sretno! 
 
Na #6: 
 
Potpuno se slazem. Takvog intelektualnog snobizma i hohstapleraja mjerenog omjerom samopouzdanje/rezultati, gdje su rezultati nesto zaista drustveno korisno, a ne hvalisanje IQ-om, znanjem i CV-em, vjerojatno nema nigdje.  
 
S druge strane, "hoch" stav je cesto samo obrambeni mehanizam ega u prisutstvu slabog IQ-a, znanja i/ili CV-a. Jedan od "najnapuhanijih" profesora koje sam imao je bio docent koji u 20tak godina rada na fakultetu nije uspio napraviti nijedan znanstveni rad. Malo je znanstvenika/profesora koji su nesigurni u svoje znanje, koji jos imaju djecju znatizelju i koji sa srednjosklocima raspravljaju sa jednakom strascu kao i sa svojim kolegama. Pretpostavljam da uza sve titule i nagrade to nije lako.


Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.


   znanost.org
   CONNECT
   Nebo na Poklon
   Svemirsko ljeto 2007
   Ljetna skola astronomije
   Ljudski boravak u Svemiru
   Sastanak FHA 2007
   Skola Medijskog Pracenja
   Casopis INDECS
   SIWA 2007
Teme:
Dogadjanja
No Latest Events


Rasprave o 2. kongresu hrvatskih znanstvenika

Kalendar dogadjanja
August 2008
M T W T F S S
282930311 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
This month

Zadnje komentirano
1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 4 hrs.)
ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 17 hrs.)
Genetska karta Europe
(48 kom., prije 2 dan/a.)
"in honour of my seniority"
(2 kom., prije 5 dan/a.)
Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(3 kom., prije 6 dan/a.)
Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 9 dan/a.)
Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 10 dan/a.)
Otok znanja - ovih dana
(9 kom., prije 10 dan/a.)
Svaki treći Hrvat sa završenim fakultetom živi u inozemstvu
(3 kom., prije 10 dan/a.)
Odnos znanstvenika i znanosti u RH spram novca (resursa)
(50 kom., prije 12 dan/a.)

Tekstovi proteklih dana
Srijeda
"in honour of my seniority"
Utorak
Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
Ponedjeljak
GDJE PREPORUCITI PRIJATELJIMA I KOLEGAMA LJETOVANJE U HRVATSKOJ?
Nedjelja
Otok znanja - ovih dana
Četvrtak
Genetska karta Europe
Srijeda
GNSS Vulnerabilities and Solutions
Ponedjeljak
Odnos znanstvenika i znanosti u RH spram novca (resursa)
Tea Žakula, znanstvena novakinja FSB-a dobila stipendiju od 60 000 USD na MIT-u
Petak
Hrvatski učenici osvojili tri brončane medalje na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi
Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema

 
top


Disclaimer: poslane vijesti ne odražavaju nužno mišljenje Društva znanost.org, već individualnih članova connect zajednice. 2008.08.30. 02:53h CEST

 
johnsmith@fizika.pmfst.hr