| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Vrhunski uspjeh prof Sinise Volarevica sa Sveucilista u Rijeci
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ivan Đikić
|
|
|
|
2005.12.19. 14:27
U proslotjednom izdanju Genes and Development (medu vodecim svjetskim casopisima iz podrucja biomedicinskih znanosti) objavljen je i rad prof. Sinise Volarevica i njegove znanstvene grupe. Pored znacaja za imunologiju i razvojnu biologiju ovaj rad ima dodatnu tezinu jer je napravljen kompletno u laboratoriju u Rijeci. Sto je jos impresivnije znanstvenici su koristili suvremene transgenicke tehnologije koje se koriste u manjem broju laboratorija u SADu ili EU.|
Stvarno me cudi me da clanovi portala koji rade u MZOSu nisu vec promovirali ovakav uspjeh znanstvenika u Hrvatskoj (posebice glasnogovornik MZOSa) te da nisu postavili slicnu informaciju na stranice Ministarstva. Ne znam da li su u MZOSu svjesni znacaja ovog rada za znanost ali i za Hrvatsku ali sam sasvim siguran da ovakav uspjeh ne smije proci nezamjecen od strane sire javnosti.
Precesto se zalimo da imamo samo probleme u znanstvenom sustavu a kada netko postigne ovakav svjetski uspjeh svojim radom u Hrvatskoj gotovo nitko od strane nadleznih ustanova ili kolega ne reagira. Nije mi jasno zasto?
|
|
Forza Fiume!
Na medicini u Rijeci ima inace vise grupa koja stvarno postizu svjetske rezultate (jedna je i ona oko Prof. Jonjica o kojemu smo tu diskutirali jer su ga anonimusi svojim pismima osporavali).
Sto se vrednovanja nekih uspjeha u nasem sustavu tice, ima stvarno puno izvrednih ljudi i rezultata koji postizu neprepoznate rezultate u znanosti, ali i u prezentiranju iste u medijima (Tanja et al.) ili pak u manifestacija koje imaju za cilj poticanje obrazovanja i kreativnosti mladih (poput Naba na poklon ili Visnjanske skole astronomije, ...). I ne samo da cesto takve aktivnosti ostanu neprepoznate, nego se nekima od njih i mala sredstva kojima su poticana drasticno smanjuju ili cak i potpuno ukidaju.
Ako jos ima vremena mozda MZOS moze s time u vezi nesto uciniti vec u proracunu za 2006. godinu? |
|
slazem se kolegom #1 da bi se uspjehe trebalo .. makar primjetiti tj pohvaliti... kako ovaj tako i onaj D. Bratka i I Marusica za clanak u SCIENCEu. Mene recimo cudi da mediji nisu uopce(?) reagirali na ovako nesto...
ili nam je to na portalu promaklo? Mozda da kolegica Tanja, ako moze, pokusa nesto dobro napisati o ova dva lijepa otkrica za Hrvatsku? |
|
na #3
Rado, ali kad se vratim s odmora jer sam na rubu snaga. Usput, ponovno koristim priliku da najavim da 22. prosinca starta web portal JL-a. Promocija ce biti navecer, dakle u cetvrtak u kasnim vecernjim satima kliknite na www.jutarnji.hr
Urednik web portala je moj mladi kolega Tomislav Krasnec, jedan od naših najtalentiranijih novinara-istraživača, ali koji istodobno pokazuje mnogo interesa i za nove tehnologije. |
|
Dodatak na 3.
Svako otkrice ima svoj znacaj, medutim biti prvi i zadnji autor na radu (bar sto se tice prirodnih znanosti) nosi gotovo sve kredite ( na nasem fakultet prvi i zadnji autor donose 50% IF rada).
U slucaju rada u G&D sve je napravljenu u laboratoriju u Rijeci od pocetka do kraja i svi suradnici su iz Hrvatske. Na drugom radu koji spominjete, koji sigurno ima vrhunske znanstvene vrijednosti, vise je od 20 autora zajedno s dva ko-autora iz Hrvatske (to je bila jedna velika medunarodna studija u kojoj su sudjelovali autori iz mnogih zemalja). Posto je rad u Scienceu objavljen Oct 7, stvarno je neobicno da se stavlja na portal tek sada i da su ga i znanstvenici u RH i MZOS do sada zanemarili (tema mi se cini jako zanimljiva i za siru javnost i ne znam zasto se o tome i prije nije govorilo-medutim to mozemo sada ispraviti). Uopce mi nije namjera niti za milimetar umanjiti vrijednost rada u SCienceu, jer sam siguran da su autori iz RH znacajno doprinjeli tom otkricu, ali radi znanstvene korektnosti uspjeh grupe profesora Volarevica ima za Hrvatsku znanost dodatnu vrijednost jer je sve napravljeno u laboratoriju u Hrvatskoj.
To je fenomenalni uspjeh za malu zemlju kakva je Hrvatska. To je takoder dokaz da se i u nasim uvjetima moze, nazalost prerijetko, raditi vrhunska eksperimentalna znanost te da se mogu koristiti najsuvremenije metode trangenickih zivotinja. Radi usporedbe, relativni znacaj njihovog rada u G&D je kao da sam ja iz Njemacke objavio 2 rada u Scienceu i Natureu (jer su uvjeti rada u kojima oni rade u usporedbi sa mojim laboratorijem u Frankfurtu toliko razliciti).
|
|
| Vrlo lijep post i gesta tajnika MZOSa Vikic-Topica. Mozda urednik moze prebaciti taj komentar u ovu raspravu. U svakom slucaju takvi znanstvenici koji kao glavni autori postizu ovakve rezultate u RH trebaju biti i adekvatno nagradeni. Slican prijedlog je vec prije bio poslan u MZOS od strane premijerovom savjetnika i sada je vrijeme da se to i prakticno pokaze na primjeru prof. Volarevica. |
|
na #6
Ispravka - ne radi se o gesti tajnika Vikica-Topica. U svom komentaru, naslovljenom Čestitka Ministra i MZOŠ prof. Volarević, g. Vikic-Topic naglasava da je on samo prenosi, a da gesta i prijedlog dolaze od ministra Primorca.
Stoga bi bilo pravilnije da direktno pohvalite ministra Primorca. Time bi i umanjili strahove da se rasprave na poralu cesto motiviraju osobnim sukobima i netrepeljivostima  |
|
Kao sto sam vec i prije napominjao precesto se dolazi do zakljucaka i savjeta tima: "Stoga bi bilo pravilnije da direktno pohvalite ministra Primorca. Time bi i umanjili strahove da se rasprave na poralu cesto motiviraju osobnim sukobima i netrepeljivostima"
Da ste me prije vaseg zakljucka pitali o tome zasto nisam zahvalio i ministru osobno nego samo tajniku koji nam je tu vijest prenio dao bih vam i direktni odgovor. Ovako osjecam da vi meni precesto djelite packe za nesto sto ne zasluzujem. U vasim rjecima ispada da sve sto radim na ovom portalu ima samo namjeru oblatiti ministra. Bas sam se jucer cuo s Dejanom i razgovarali smo kako bi trebali imati vise znanstvenih tema na portalu sto je bio i moj pokusaj stavljajuci ovaj post. Medutim vrlo malo znanstvenika ili pita ili komentira srz ovo otkrica a o tome se moze jako puno raspravjati. Ovaj post stavio sam jer se istinski divim radu prof. Volarevica i branim temeljno pravo takvih vrhunskih znanstvenika da budu prepoznati po svojem radu.
Temeljem onog sto znam, ministar Primorac u ovoj reakciji igra jednu nekorektnu politicku igru i nije iskren prema znanstvenicima koji postizu rezultate a niti prema clanovima ovog portala. Nisam ga htio direktno kritizirati zbog toga jer sam mislio da je bolje kloniti se takvih sukoba pa sam stoga zahvalio bar onome tko je ulazio napor da prenese neke pozitivne informacije sa MZOSa.
|
|
Na #5
> Svako otkrice ima svoj znacaj, medutim biti prvi i zadnji autor na radu (bar sto se tice prirodnih znanosti) nosi gotovo sve kredite
Nemojte generalizirati na sve prirodne znanosti. U nekim bransama teorijske fizike
i u matematici gotovo uvijek se pise abecednim redom. |
|
na #8
Slazem se s vasim komentarom, trebao sam vas pitati privatno zasto ste se zahvalili g. Vikicu-Topicu.
Odlucio sam se da cu se kloniti bilo koje javne rasprave o aferama i jezgrama, ali se nisam uspio suzdrzati. Moj plan je takodjer da se posvetim znanstvenim temama na portalu.
Super je sto ste popricali s Dejanom. Mislim da je dobro komunicirati i pricati uzivo, stoga se nadam da ce u tom pogledu connect: arty biti vrlo korisan. |
|
Na 10. Vjerujem da bi pitajuci, a ne zakljucujuci na temelju prije stvorenih dojmova, bilo puno manje nerazumjevanja u nasim raspravama. Meni je u redu dobiti i bilo koje pitanje na portalu, jer do sada niti jedno pitanje jos nisam odbio odgovoriti.
|
|
| Na 8. Nazalost zbog obiteljskih razloga necu dolaziti u Zagreb pa mi je unaprijed zao da se necemo osobno upoznati na Connect party-u. |
|
| Na 10:Nazalost zbog obiteljskih razloga necu dolaziti u Zagreb pa mi je unaprijed zao da se necemo osobno upoznati na Connect party-u. |
|
| Nazalost, niti ja necu moci doci na party, iz profesionalnih razloga. Zao mi je sto necu moci upoznati ljude koje sam citao na portalu, i sresti stare prijatelje. |
|
Jedna je važnih osobina zrele znanstvene zajednice da prepoznaje i podržava uspjehe svojih članova. Naš će znanstveni sustav biti doista dobar kad to bude redovito radio.
ČESTITKA SINIŠI I KOLEGAMA |
|
Sve cestitke Sinisi!
Ovo je mozda najbolji rad objavljen samo s hrvatskim autorima u zadnjih 30tak godina. |
|
Jako mi je drago da grupa iz Rijeke radi na nivou da radove moze objaviti u vodecim casopisima u svom podrucju. Apsolutno sam za to da se takove grupe i pojedinci poticu kroz kriterije za ocjenjivanje projekata, evaluaciju rada grupa i institucija te kroz kriterije za odobravanje znanstvenih novaka.
Medjutim, reakcije na portalu pokazuju prilicnu dozu provincijalnosti a sve u stilu "hura, sepava i slijepa kokos pronasla zrno". U Hrvatskoj svake godine mnogo autora objavi radove u vodecim casopisima svojih podrucja. U fizici je to Physical review Letters, Physical Review i jos nekoliko. Postoje i casopisi koji iskljucivo na poziv objavljuju revijalne radove, npr. Review of Modern Physics, Physics reports, Reports of Progress in Physics. U svima se nalaze radove iz nasih laboratorija i grupa. Kemicari takodjer objavljuju u vrhunskim casopisima. Znanstvenici iz Hrvatske su objavili mnogo radova koji su citirani nekoliko stotina puta a neki i vise od tisucu puta.
Ukratko, u Hrvatskoj radi lijepi broj ljudi na vrlo visokoj razini. Problem je u tome da su utopljeni u masi i tretirani kao dio te mase. |
|
| Postovani kolega #17: to je upravo dio problema, pa zalaganje vise nas ide u smjeru ne "corave kokosi koja je nasla zrno zita" nego ka promiciji i nagradivanju takvih vrsnih i izvrsnih znanstvenika (i osoba koje djeluju u i oko znanosti i obrazovanja) koji zasad precesto, kako i sami dobro primjecujete, ostaju utopljeni u masi. Za nadati se je da je izjava drzavnog tajnika ovdje da ce Prof. Volarevic i drugi koji postizu takve rezultate biti nagradeni samo prvi korak u tom smjeru. |
|
Poštovani connectovci,
u ime prof. dr. Vikic Topica prenosim u ovu raspravu cestitku ministra i MZOŠ-a dr. Volarevicu i njegovim suradnicima. Ovu cestitku je dr. Vikic Topic osobno stavio na portal, ali ju je greškom postao u krivu raspravu i zbog toga se ispričava.
Srdacan pozdrav!
Ivana
----------------------------------------------------
Poštovani!
Ministar doc. dr. sc. Dragan Primorac me zamolio da zbog njegovih obveza u Vladi RH, u njegovo ime i ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa uputim cestitke profesoru Siniši Volarevicu i njegovim suradnicima na velikom uspjehu koji su postigli objavljivanjem znanstvenog rada u jednom od vodecih svjetskih casopisa Genes and Development. Osobno se pridružujem tim cestitkama, te se ispricavam što se prije nisam javio, buduci da sam do maloprije bio zauzet obavezama izvan MZOŠ-a. Vrijednost rada profesora Volarevica tim je vece, što je napravljen u Hrvatskoj.
Vrhunski rezultat profesora Volarevica ostvaren radom u domovini, potaknuo je ministra da pokrene imenovanje povjerenstva koje ce biti zaduženo za izradbu kriterija izvrsnosti temeljem kojih bi se financijski nagradivali znanstvenici u RH za znanstvene radove objavljene u svjetski uglednim casopisima s visokim faktorom utjecaja.
Srdacni pozdravi,
DRAŽAVNI TAJNIK
Prof. dr. sc. Dražen Vikic Topic
|
|
Naslov je trebao glasiti: Cestitka ministra i MZOŠ-a prof. Volareviću i suradnicima, no nije sve stalo.
Pozdrav! |
|
Slazem se s dijelom komentara 17 da su precesto reakcije na portalu povrsne posebice glede znanstvenih otkrica. Vrlo je malo pitanja o samom otkricu, sigurna sam da mnogi ne razumiju pozadinu niti potpuni znacaj svih tih radova koje stavljamo na portal i moja zelja je uvijek biila da se postavljaju zanstevna pitannja relevantna za taj rad. Niti jedno pitanje nije nekorisno i ukoliko jedan biolog upita vrlo jednostavno pitanje kemicara koji je objavio rad te ukoliko dobijemo adekvatan odgovor svi cemo nesto nauciti.
Na drugi dio o uspjesima fizicara i kemicara. Svima nam je drago cuti o tome i siguran sam da su ti uspjesi vrhunski i da su prepoznati u znanstvenim zajednicama. Fizicari su ove godine uistinu naparvili vrhunske uspjehe poput Hrvoje Buljana, Marin Soljacic i drugih. Jedan konstruktivan prijedlog je da i fizicari naprave klase znanstvenih casopisa koji predstavljaju prvu drugu trecu ili cetvrtu kategoriju. Npr u svim znanostima prva kategorija svakako su Nature i Science. U biologiju u drugu katergoriju spadaju Nature sestrinski casopisi (NCB |
|
Odrezan mi je dio odgovora u 21;
Slazem se s dijelom komentara 17 da su precesto reakcije na portalu povrsne posebice glede znanstvenih otkrica. Vrlo je malo pitanja o samom otkricu, sigurna sam da mnogi ne razumiju pozadinu niti potpuni znacaj svih tih radova koje stavljamo na portal i moja zelja je uvijek biila da se postavljaju zanstevna pitannja relevantna za taj rad. Niti jedno pitanje nije nekorisno i ukoliko jedan biolog upita vrlo jednostavno pitanje kemicara koji je objavio rad te ukoliko dobijemo adekvatan odgovor svi cemo nesto nauciti.
Na drugi dio o uspjesima fizicara i kemicara. Svima nam je drago cuti o tome i siguran sam da su ti uspjesi vrhunski i da su prepoznati u znanstvenim zajednicama. Fizicari su ove godine uistinu naparvili vrhunske uspjehe poput Hrvoje Buljana, Marin Soljacic i drugih. Jedan konstruktivan prijedlog je da i fizicari naprave klase znanstvenih casopisa koji predstavljaju prvu drugu trecu ili cetvrtu kategoriju. Npr u svim znanostima prva kategorija svakako su Nature i Science. U biologiju u drugu katergoriju spadaju Nature sestrinski casopisi (NCB, NM idr |
|
N eznam zasto se to dogada ali ovo je nastavak moje poruke u 22:
U biologiju u drugu katergoriju spadaju Nature sestrinski casopisi (NCB, NM idr |
|
Morati cu ponovo utipkati nastavak.
U drugu kategoriju spadaju Nature i Cell sestrinski casospisi, G&D; dok u trecu EMBOJ, MCB, JCB i dr., dok u cetvrtu dosta casopisa ranga JBC, EMBO Reports, MBC, Oncogene itd.
Bilo bi dobro kada bi i fizicari ili kemicari objasnili kategorije njihovih casopisa.
Medutim na kraju zelim naglasiti da nije najbitnije gdje je otkrice objavljeno nego sto je otkriveno. O tome mogu svoj komentar dati strucnjaci iz tog podrucja. OSim toga puno puta otkrica imaju i siri znacaj za svoje drustvo ili zajednicu upravo poput otkrica prof. Volarevica koji koristi vrhunske svjetske tehnologije u jednoj maloj i izoliranoj znanstvenoj zajednici. Stoga je njegov uspjeh znacajniji (prema mom osobnom sudu) nego 2 rada u Scienceu ili Nature iz laboratorija EU. Drago mi je da su to prihvatili u MZOSu te da ce adekvatno nagraditi sve vrijedne znanstvenike koji su postigli slicne uspjehe u 2005 godini od fizicara, matematicara, kemicara do biologa. |
|
Znanstvenici su placeni za svoj posao, a buduci da sjede na drzavnim jaslama duzni su javno objaviti rezultate svojih istrazivanja. Ne vidim potrebnim, izvan vec postojecih redovitih natjecaja za nagrade znanstvenicima, posebno nagradjivati nekoga zbog REDOVITE publikacije u nekom casopisu.
U posljednjih 5 godina "Hrvati" su potpisali vise od 10 lijepih radova u (plus/minus) najboljem kemijskom casopisu na svijetu - JACS-u. Pa sto? Neka tako nastave.
Nismo tenisaci da zbog neocekivane Davis pobjede primamo ocekivani novac. |
|
Mislim da niste potpuno u pravu u postu 25.
Osnovni problem u RH je uprosjecenost cijelog sustava i nedostatak javne prepoznatljivosti vrhunskih pojedinaca. Najbolji nacin izlaska iz toga je da sama zajednica ukaze na najbolje pojedince koji postizu vrhunske uspjehe. Te grupe mogu stvarati jezgre izvrsnosti u svojim podrucjima ali bi se trebali i povezivati u medudisciplinarne studije. Na taj nacin bi siguran sam znanost u RH postala konkurentnija u svijetu.
Osim toga mnoge od standardnih nagrada automatski ne nagraduju jedan vrhunski rad kao uspjeh sto bi bilo dobro uvesti jer na temelju tog jednog rada znanstvenici trebaju dobiti dodatna sredstva da mogu nastaviti s jos kompetitivnijim pokusima i novim uspjesima u vrhunskim casopisima.
Na taj nacin bi se jako ubrzao proces uspjeh-nagrada-povecana mogucnost za novi uspjeh-boljitak za RH.
|
|
Pozdravljam inicijative da se nagrađuju (i prije svega prepoznaju) međunarodni uspjesi hrvatskih znanstvenika. Zato prije svega čestitke kolegi Volareviću - koji se nakon briljantne karijere u inozemstvu (podsjetimo se da je njegov rad citiran u otkriću o ulozi ribosoma kao prvi runner up za otkriće godine u "Science" 2000.) vratio u Hrvatsku, znajući naše probleme, ali i imajući punu potporu i pomoć tadašnjeg dekana, prof. Stipana Jonjića.
No, kod vrjednovanja "uspjeha" vrlo je važno biti objektivan i prepoznati specifičnosti pojedinih područja (primjerice, ni sam ISI ne računa impact factor za većinu Arts and Humanities časopisa jer su druga dinamika i pravila citiranja). A bez sustavnog praćenja znanstvenog proizvoda u Hrvatskoj nema ni objektivne procjene niti mogućnosti donošenja strategije razvoja znanosti. Stoga je Povjerenstvo za izdavaštvo MZOS-a (kojemu sam član, a koje procjenjuje časopise i knjige za potporu Ministarstva) predložilo, a Ministar prihvatio, osnivanje službe ili ureda koji bi sustavno pratio znanstveni proizvod hrvatske znanosti i redovito davao izvješća i usporedbe u područjima. Trenuto se s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom ispituju mogućnosti takve bibliometrijske analize i vjerujem da će takav način praćenja znanosti zaživjeti.
Stoga još jednom čestitke kolegi Volareviću, ali i kolegama psiholozima koji su objavili rad u Science te svim drugima koji su doprinijeli vidljivosti hrvatske znanosti u vrhunskim časopisima, jer je to pravo mjerilo vrijednosti hrvatske znanosti. Premda je kolega Volarević objavio puno članaka u još boljim časopisima, ovaj je za nas posebno važan jer se "računa" Hrvatskoj, kao što su dobro napisali kolege Jokić i Silobrčić u svome radu o znanstvenom proizvodu hrvatskih sveučilišta. Za sve ostale radove smo ponosni da su ih napravili Hrvati svojom pameću i marljivošću u svijetu, ali su oni s hrvatskom adresom za nas izuzetni. I zato ih doista treba nagraditi. |
|
Pozdravljam inicijative da se nagrađuju (i prije svega prepoznaju) međunarodni uspjesi hrvatskih znanstvenika. Zato prije svega čestitke kolegi Volareviću - koji se nakon briljantne karijere u inozemstvu (podsjetimo se da je njegov rad citiran u otkriću o ulozi ribosoma kao prvi runner up za otkriće godine u "Science" 2000.) vratio u Hrvatsku, znajući naše probleme, ali i imajući punu potporu i pomoć tadašnjeg dekana, prof. Stipana Jonjića.
No, kod vrjednovanja "uspjeha" vrlo je važno biti objektivan i prepoznati specifičnosti pojedinih područja (primjerice, ni sam ISI ne računa impact factor za većinu Arts and Humanities časopisa jer su druga dinamika i pravila citiranja). A bez sustavnog praćenja znanstvenog proizvoda u Hrvatskoj nema ni objektivne procjene niti mogućnosti donošenja strategije razvoja znanosti. Stoga je Povjerenstvo za izdavaštvo MZOS-a (kojemu sam član, a koje procjenjuje časopise i knjige za potporu Ministarstva) predložilo, a Ministar prihvatio, osnivanje službe ili ureda koji bi sustavno pratio znanstveni proizvod hrvatske znanosti i redovito davao izvješća i usporedbe u područjima. Trenuto se s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom ispituju mogućnosti takve bibliometrijske analize i vjerujem da će takav način praćenja znanosti zaživjeti.
Stoga još jednom čestitke kolegi Volareviću, ali i kolegama psiholozima koji su objavili rad u Science te svim drugima koji su doprinijeli vidljivosti hrvatske znanosti u vrhunskim časopisima, jer je to pravo mjerilo vrijednosti hrvatske znanosti. Premda je kolega Volarević objavio puno članaka u još boljim časopisima, ovaj je za nas posebno važan jer se "računa" Hrvatskoj, kao što su dobro napisali kolege Jokić i Silobrčić u svome radu o znanstvenom proizvodu hrvatskih sveučilišta. Za sve ostale radove smo ponosni da su ih napravili Hrvati svojom pameću i marljivošću u svijetu, ali su oni s hrvatskom adresom za nas izuzetni. I zato ih doista treba nagraditi. |
|
Pozdravljam inicijative da se nagrađuju (i prije svega prepoznaju) međunarodni uspjesi hrvatskih znanstvenika. Zato prije svega čestitke kolegi Volareviću - koji se nakon briljantne karijere u inozemstvu (podsjetimo se da je njegov rad citiran u otkriću o ulozi ribosoma kao prvi runner up za otkriće godine u "Science" 2000.) vratio u Hrvatsku, znajući naše probleme, ali i imajući punu potporu i pomoć tadašnjeg dekana, prof. Stipana Jonjića.
No, kod vrjednovanja "uspjeha" vrlo je važno biti objektivan i prepoznati specifičnosti pojedinih područja (primjerice, ni sam ISI ne računa impact factor za većinu Arts and Humanities časopisa jer su druga dinamika i pravila citiranja). A bez sustavnog praćenja znanstvenog proizvoda u Hrvatskoj nema ni objektivne procjene niti mogućnosti donošenja strategije razvoja znanosti. Stoga je Povjerenstvo za izdavaštvo MZOS-a (kojemu sam član, a koje procjenjuje časopise i knjige za potporu Ministarstva) predložilo, a Ministar prihvatio, osnivanje službe ili ureda koji bi sustavno pratio znanstveni proizvod hrvatske znanosti i redovito davao izvješća i usporedbe u područjima. Trenuto se s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom ispituju mogućnosti takve bibliometrijske analize i vjerujem da će takav način praćenja znanosti zaživjeti.
Stoga još jednom čestitke kolegi Volareviću, ali i kolegama psiholozima koji su objavili rad u Science te svim drugima koji su doprinijeli vidljivosti hrvatske znanosti u vrhunskim časopisima, jer je to pravo mjerilo vrijednosti hrvatske znanosti. Premda je kolega Volarević objavio puno članaka u još boljim časopisima, ovaj je za nas posebno važan jer se "računa" Hrvatskoj, kao što su dobro napisali kolege Jokić i Silobrčić u svome radu o znanstvenom proizvodu hrvatskih sveučilišta. Za sve ostale radove smo ponosni da su ih napravili Hrvati svojom pameću i marljivošću u svijetu, ali su oni s hrvatskom adresom za nas izuzetni. I zato ih doista treba nagraditi. |
|
| Pa kad vec radite na definiranju razultata proizvodnosti hrvatske znanosti, ako smijem predlozio bih da se kod tehnickih a mozda i nekih drugih znanosti vrednuju posebno i prijavljeni/dodjeljeni patenti a eventualno i radovi objavljeni na nekim vrlo uglednim skupovima koji okupljaju "kremu" pojedinih podrucja i dovode do vrlo konkretnih rezultata ali ih ISI a cesto ni druge baze podataka ne prepoznaju. |
|
Slazem sa u potpunosti s komentarima u 27. Uisitnu je potrebno uskladiti sve modalitete za pojedine znanstvene discipline. Medutim cvrsto vjerujem da se treba poceti prelaziti sa rjeci na djela.
Ukoliko cemo samo raspravljati o tome koga i kako nagraditi nova otkrica pronaci ce netko drugi. Upravo sada ili vec dva mjeseca koliko se vec zna da je rad u pressu prof Volarevic i kolege trebaju najvecu podrsku jer moraju nastaviti sa kompetitivnim projektima.
Samo jednom takvom prakticnom akcijom znanost u Hrvatskoj ce postati kompetitivna i uspjesna u svijetu. Bolje je da mi nagradujemo nase znanstvenike nego da ih drugi kupuju iz svijeta. Sada je vrijeme da se na kolegama Buljanu (nazalost proslo je vec nekoliko mjeseci od njegovog otkrica), Volarevicu i drugima usitinu financijski pomogne te da njihovi vrijedni projekti dobiju toliko potrebnu pomoc. |
|
"Today is too late" je moto najuspjesnije znanstvene zemlje na svijetu.
Stoga bi i u Hrvatskj trebali vec jednom znati koji su nam strateski ciljevi i u sto zelimo ulagati novce. U strateskim disciplinama trebalo bi se cim je rad prihvacen tj. do dva mejseca prije nego je objavljen, imati dodatna sredstva kojima bi se dodatno stimulirale te znanstvene grupe na dodatni rad i uspjeh. Samo takvim kompetitivnim pristupom se moze uspjeti na svjetskom trzistu znanje. Ukoliko se slicno radi na sveucilistima u SADu i EU zasto se ta pozitivna iskustva ne bi prebacila i u RH? |
|
> Stoga je Povjerenstvo za izdavaštvo MZOS-a (kojemu sam član, a koje procjenjuje časopise i knjige za potporu Ministarstva) predložilo, a Ministar prihvatio, osnivanje službe ili ureda koji bi sustavno pratio znanstveni proizvod hrvatske znanosti i redovito davao izvješća i usporedbe u područjima.
Brzopleta odluka, jos jedan agitprop. Znate li koliko je to novaca, grijati jos jednu prostoriju, placati jos barem 2-3 place permanentno, da bi ljudi citali novine, a ta ista
sredstva se mogu direktno usmjeriti u nagrade, poticaije, sredstva za konferencijska putovanja ?? Birokrate nece bolje procjenjivati znanstvene uspjehe nego to rade
znanstvenici, i davati novce birokratima, a da je sve manje novaca za konferencijska
putovanja koja bi mnogo svrsishodnije pojacavala uspjehe nasih znanstvenika.
Upoznao sam covjeka koji cita novine za Ministarstvo obrane, i ako se dobro sjecam
rekao mi je da ih je nesto tipa troje ili cetvoro koji citaju nacional globus i slicno i dobivaju placu za te stvari tamo. Sad ce neko ko nije znanstvenik procjenjivati
sto je znanstveni uspjeh. Poslije onog magaskupog kongresa u Vukovaru ciji
zakljucak je bio napisan prije pocetka kongresa i sa Svedskim stolom za kojeg
je jedan clan portaka rekao da u 10 godina u SAD nije nikad vidio nista slicno
na znanstvenim skupovima, i propagandnog skupa Gospodarstvo znanja,
jos sustavnog propagandnog izdavajanja novca, a da su fondovi za stvarnu
stimulaciju znanstvenika stalno prazni i nemocni. Soba u kojoj bi ti ljudi
trebali raditi bi se bolje upotrijebila kao soba za gostujuce znanstvenike,
treba nam urgentno prostor da mozemo ugoscavati strane goste. Hoteli
u Zagrebu su kriminalno skupi. Znam stotinu nacina da se napravi
daleko efektivnija i stedljivija stimulacija od nestrucnog pracenja strucnih
vijesti preko nekog novog agitpropa. 4 kaktusa. |
|
Dodao bih k tome da je sadasnja vlast dosla na vlast s parolom o potrebi
smanjenja broja ministarstava. Kao smanjit ce se administracija. Nekoliko mjeseci
su se selili ljudi, sjecam se kaosa kad sam par puta usao u zgrade ministarstva
a bile su u toku selidbe. To je kostalo jako mnogo. Sad nikome nista ako se
pravi nova administracija bez toga dase pita te iste birace koji su glasali za
smanjenje admisnitracije. Nikad nisam vidio nikakav izvjestaj koliko je zapravo
birokracije smanjeno kod tog visemjesecnog mergera u kojem se izgubilo mnogo radnih sati, pa cak i molbi i drugih papira.
Postiglo se da imamo novo megaministarstvo, ministar je ocito preopterecen, tesko je voditi racuna o tome ko je sto postigao
u znanosti, davati stimulacije i slicno, dok moras odlaziti na teniske meceve,
utakmice i slicno. Cini mi se da je merger bio i radi lakseg prelijevanja novaca
iz znanosti u sport gdje je ogroman porast izdataka zadnjih par godina.
Vec i za prijasnjeg mandata, Prof. Flege, znanost je bio zadnja rupa na svirali. Dok
su se u ministarstvu obrane rasprodavali polunovi (2 godine) landroveri za
pola cijene i rashod presao odobren od sabora, 100 milijuna kuna je
odobrilo Flegovo ministarstvo iz fonda za znanost u Antunovickino carstvo
obrane. Na to sam razgovarao s jednim od vodecih sindikalista (na ovim
stranicama neko je branio kako sindikat nije fikus!!) zasto ne reagirate,
zasto dozvoljavate tu pljacku znanosti za financiranje3 landrovera i slicnih
anomalija koje su dovele do netrasnparentnog financiranja obrane.
Sindikalist mi je odgovorio protunapadom da mi znanstvenici ne realiziramo
nase projekte do kraja, podsjecam da su i te godine sredstva kasnila,
-- a da mi racunovodstvo na mojem institutu koje slijedi zakon u dlaku ne
dozvoljava da kupim knjigu od 50 eura preko amazona s posebnim
popustom, ili jos vecim preko clanstva u AMS-u ili nekom drugom znanstvenom
drustvu, nego sve treba ici preko ovlastenog narucioca, sto znaci
mjesec dva cekanja, 30% provizije, nikakvi popusti i skupo obracunavanje
deviznih sredstava (ovlasten je Algoritam).
Kreativne odluke u interesu taxpayaera nisu u redu kad se kupuje knjiga od
50 dolara, ali jest u redu kad se prebaci izvodjac za projekte od
stotina tisuca kuna ili odobravaju novi ofisi napunjeni ljudima koji ne
znaju prevesti niti formulare koji sami koriste. Formulari za bilateralne
projekte s Njemackom su na primjer ocajan i netocan prijevod njemackih
formulara, a neko je dobio place za te prijevode, i tako redom s
administracijom. Kad ce biti sto od toga da mogu predavati tesktove
znanstvenih proposala na engleskom, a ne da svoje tekstove koje koristim
u mejdunarodnom obavljanju znanosti moram prevadjati i doradjivati
za sve moguce izvjestaje.
Da i kaze se da ce novi agitprop za znanost raditi periodicke izvjestaje.
Izvjestajstvo bez duha, onako pod mus, pod birokratskom duznoscu
nije nikad dovelo do realnog sagledavanja stvari. Za to su
bolje javne tribine, internet, koneferncije, preogovori s inzomenim
partnerima, rad u komisijama koje imaju tocno zacrtane projekte
za napraviti itd. a za to sve NEMA para.
|
|
> rad u komisijama koje imaju tocno zacrtane projekte
za napraviti itd. a za to sve NEMA para.
Recimo neko je na ovom sajtu govorio (ili je bio link) da se smanjilo sredstva
za nacionalnu zakladu za znanost, a ona je jedan od odlicnih nacina da se promovira
uspjeh u znanosti i pojedinci s dobrim programima. Nemam podatke iz prve
ruke. Da li je to tocno ? Hocemo li umjesto toga financirati birokrate koji
ce izvjestavati o toj istoj zakladi i njenim aktivnostima u padu ? |
|
Quote:
Stoga je Povjerenstvo za izdavaštvo MZOS-a (kojemu sam član, a koje procjenjuje časopise i knjige za potporu Ministarstva) predložilo, a Ministar prihvatio, osnivanje službe ili ureda koji bi sustavno pratio znanstveni proizvod hrvatske znanosti i redovito davao izvješća i usporedbe u područjima.
Brzopleta odluka, jos jedan agitprop. Znate li koliko je to novaca, grijati jos jednu prostoriju, placati jos barem 2-3 place permanentno, da bi ljudi citali novine, a ta ista
sredstva se mogu direktno usmjeriti u nagrade, poticaije, sredstva za konferencijska putovanja
Prvi odjeljak teksta je citat moga teksta #27 a drugi odjeljak komentar #31. Mislim da u mome tektu nigdje ne piše da se zapošljavaju ljudi koji bi čitali novine. Moje je mišljenje da je praćenje znanstvenog proizvoda Hrvatske (isključujući patente, o kojima sigurno postoje podatci u odgovarajućoj ustanovi) mandat Nacionalne i sveučilišne knjižnice - ona ima ljude koji to mogu i izvrsno rade. Nema potrebe za novim radnim mjestima. |
|
Quote:
Stoga je Povjerenstvo za izdavaštvo MZOS-a (kojemu sam član, a koje procjenjuje časopise i knjige za potporu Ministarstva) predložilo, a Ministar prihvatio, osnivanje službe ili ureda koji bi sustavno pratio znanstveni proizvod hrvatske znanosti i redovito davao izvješća i usporedbe u područjima.
Brzopleta odluka, jos jedan agitprop. Znate li koliko je to novaca, grijati jos jednu prostoriju, placati jos barem 2-3 place permanentno, da bi ljudi citali novine, a ta ista
sredstva se mogu direktno usmjeriti u nagrade, poticaije, sredstva za konferencijska putovanja
Prvi odjeljak teksta je citat moga teksta #27 a drugi odjeljak komentar #31. Mislim da u mome tektu nigdje ne piše da se zapošljavaju ljudi koji bi čitali novine. Moje je mišljenje da je praćenje znanstvenog proizvoda Hrvatske (isključujući patente, o kojima sigurno postoje podatci u odgovarajućoj ustanovi) mandat Nacionalne i sveučilišne knjižnice - ona ima ljude koji to mogu i izvrsno rade. Nema potrebe za novim radnim mjestima. |
|
Quote:
Stoga je Povjerenstvo za izdavaštvo MZOS-a (kojemu sam član, a koje procjenjuje časopise i knjige za potporu Ministarstva) predložilo, a Ministar prihvatio, osnivanje službe ili ureda koji bi sustavno pratio znanstveni proizvod hrvatske znanosti i redovito davao izvješća i usporedbe u područjima.
Brzopleta odluka, jos jedan agitprop. Znate li koliko je to novaca, grijati jos jednu prostoriju, placati jos barem 2-3 place permanentno, da bi ljudi citali novine, a ta ista
sredstva se mogu direktno usmjeriti u nagrade, poticaije, sredstva za konferencijska putovanja
Prvi odjeljak teksta je citat moga teksta #27 a drugi odjeljak komentar #31. Mislim da u mome tektu nigdje ne piše da se zapošljavaju ljudi koji bi čitali novine. Moje je mišljenje da je praćenje znanstvenog proizvoda Hrvatske (isključujući patente, o kojima sigurno postoje podatci u odgovarajućoj ustanovi) mandat Nacionalne i sveučilišne knjižnice - ona ima ljude koji to mogu i izvrsno rade. Nema potrebe za novim radnim mjestima. |
|
Iskrene cestitke prof. Volarevicu ...
Sustav nagradjivanja mora postojati da bi se kvalitetan rad podupirao. Mozda liste koje budu napravljene radi klasificiranja konferencija i casopisa nece biti pravedne i mozda ce "siliti" znanstvenike da publiciraju u odredjenim casopisima, ali ako se sustav ustanovi, vremenom ce se usavrsavati i njegovi ce ucinci biti vidljivi.
Ne samo MZOS, nego i sveucilista i zavodi (fakulteti) moraju imati mehanizme nagradjivanja da bi bili u stanju privuci i zadrzati izvrsne znanstvenike nudeci im kompetitivne radne uvjete, startup sredstva, ...
Ne znam kako je u Hrvatskoj sa projektima, ali meni se svidja koncept "overhead" sredstava koja se dodjeljuju (20% vrijednosti projekta) za svaki odobreni projekt je jedan od nacina stimulacije. Od tih 20% odredjeni dio uzima sveuciliste dio zavod i dio znanstvenik i tim sredstvima se moze raspolagati puno slobodnije od sredstava koja su odobrena unutar projekta za odredjene namjene.
Taj sustav stimulira dovlacenje grantova na instituciju i institucija dobija sredstva kojima moze dodatno stimulirati rad znanstvenika.
Da ne duljim, potrebno je ustrojiti sustav koji ce se brinuti o nagradjivanju i promicanju izvrsnosti na svim razinama. Cini mi se da su neka sveucilista (e.g. Rijecko) vec ucinila neke korake u tom smjeru. |
|
ne slazem se s komentarom #31.
Do sada se na portalu prepoznalo da je najveci problem u Hrvatskoj znanosti nedostatak kriterija na osnovu kojih bi se vrednovao znanstveni rad. G. Radman je to vrlo elokventno iznio u svojoj kolumni. Stoga mislim da je inicijativa gdje #27 jako korisna. |
|
#34 "Moje je mišljenje da je praćenje znanstvenog proizvoda Hrvatske (isključujući patente, o kojima sigurno postoje podatci u odgovarajućoj ustanovi) mandat Nacionalne i sveučilišne knjižnice - ona ima ljude koji to mogu i izvrsno rade. Nema potrebe za novim radnim mjestima."
To je jako lijepo cuti, treba ostati u struci (mada o profesionalnosti jednog dijela kadra
sveucilisne knjiznice bih mogao napisati negativnu knjigu; od togda da izgube knjigu
od stoal za povrat knjige do police (ja sam vec bio osudjen od doticnih
kao krivac za vracenu knjigu) do togda da im trebaju dani pa cak i mjesec
da vam nadju casopis za posudbu unutar Zagreba)) i bez novog zaposljavanja.
Ako imate nacina da utjecete da se ova inicijativa zaista organizira bez kreacije nove
administracije i da se ostane u sferi strucnog obavljanja poslova, ja bih
vas volio podrzati; takodjer bih volio feedback sto se zaista desi s ovom
inicijativom, recimo za nekoliko mjeseci, ili godinu...
|
|
S obzirom na najavu u komentaru 19:
"Vrhunski rezultat profesora Volarevica ostvaren radom u domovini, potaknuo je ministra da pokrene imenovanje povjerenstva koje ce biti zaduženo za izradbu kriterija izvrsnosti temeljem kojih bi se financijski nagradivali znanstvenici u RH za znanstvene radove objavljene u svjetski uglednim casopisima s visokim faktorom utjecaja."
zamolio bih tajnika Vikic-Topica da nas obavjesti kada ce se ta najava i prakticno ostvariti jer su znanstvenicima dodatna sredstva najpotrebnija odmah po objavljivanju a radi sto uspjesnijeg nastavka kompetitivnih projekata.
UKoliko se planira samo imenovanje povjerenstva koje ce trebati nekoliko mjeseci za stvaranje nekih kriterija i jos 6 mjeseci za pocetak rada to onda i nije neka hitna pomoc uspjesnim znanstvenicima. To povjerenstvo moze koristiti i savjete premijerovog savjetnika za znanost koji je vec objavio kriterije za nagadivanje znanstvenika koji objavljuju u vodecim svjetskim casopisima. U svakom slucaju potrebno je sto prije prakticno i financijski pomoci uspjesnim znanstvenicima u RH a ne samo ostati na lijepim obecanjima i povjerenstvima.
Uspjeh znanosti u RH mjeriti ce se po broju znanstvenika, poput prof Volarevica, prof Jonjica i drugih, koji su u stanju iz svojih laboratorija objavljivati u vodecim svjetskim casopisima. |
|
| na #38. Jesu li negdi dostupni kriteriji koje je napravio premijerov savjetnik? |
|
Znam da su poslani ministru Primorcu te premijeru te ih sigurno imaju na MZOSu.
Nadam se da ce se ti kriteriji uskoro izvaditi iz ladica i poceti koristiti na dobrobit znanstvenika u RH.
|
|
Ovo je proslogodisnji intervju ministra primorca o prijedlogu premijerovog savjetnika za znanost:
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040607/temedana01.asp
Interesantne su ove izjave glede MEdILSa. Nekada je dobro citati i stare novine da se podsjetimo sto su nasi politicari pricali prije 1-2 godine:
Dr. Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, u Splitu je najavio skorašnju suradnju priznate visokoškolske ustanove George Washington iz Sjedinjenih Američkih Država, Splitskog sveučilišta i Mediteranskog instituta za istraživanje života, poznatijeg kao Radmanov institut. (nije mi jasno kakvu je to suradnju MedILSa s GWU dogovarao ministar Primorac jer mi nisu poznati nikakvi dokumenti o tome)
Što je novo s Mediteranskim institutom za istraživanje života u Splitu?
? Kada je u pitanju Mediteranski institut za istraživanje života, sada smo došli u poziciju da, prema postojećem sporazumu, zapravo treba obnoviti daljnju fazu radova. Među strankama treba, naime, zaključiti poseban pisani sporazum koji je pretpostavka za ove daljnje radove. Mediteranski institut sada faktički djeluje kao privatna institucija. Jedno od ključnih pitanja vezano je uz želju Splitskog sveučilišta i svih nas da u konačnici od privatne institucije Mediteranski institut osnivačkim aktom postane institucija koja će biti od općega dobra.
Hoćete li prihvatiti Radmanov prijedlog o 500.000 eura nagrade za znanstvenike čiji radovi budu publicirani u vrhunskim svjetskim časopisima kao što su Science i Nature?
? Vidite, na to je vrlo burno reagirala hrvatska znanstvena zajednica. Taj prijedlog je sjajan i odličan je za zemlje zapadne Europe. Kolege s Instituta Ruđer Bošković i svih sveučilišta u Hrvatskoj upozorili su me da bi to moglo praktički biti vrlo pogubno za jedan trenutak hrvatske znanosti. Samo je nekoliko ljudi iz Hrvatske objavilo rad u svjetskim znanstvenim časopisima kao što su Nature ili Science. Druga ideja profesora Radmana, kojom on otvara mogućnost i drugim časopisima, jest vrlo dobra i objektivna jer imate neovisnu recenziju. Posljednjih dana predstavnici ministarstva razgovarali su s puno članova znanstvene zajednice. Vi u Hrvatskoj s nekim potezom koji je brzoplet možete napraviti kompletan kolaps i štetu koja je nepopravljiva. U ovoj fazi to nitko ne želi. Moramo ulagati u strategiju znanosti dugoročno. Prijedlog profesora Radmana meni je vrlo važan jer ne dolazi samo iz ministarstva nego od njega kao savjetnika premijera, dakle, od osobe koja je neovisna i koja je napravila veliki pritisak na znanstvenu zajednicu po načinu kako treba promišljati. Ipak, hrvatska realnost zahtijeva drukčije uvjete i oprezan pristup prema tim naglim rješenjima.
|
|
Najvise me se dojmila nekriticna fascinacija Europom bez ikakvih cinjenica (kao u zemljama zapadne Europe sve je moguce):
"Taj prijedlog je sjajan i odličan je za zemlje zapadne Europe."
Potpuno kriva i zacudujuca izjava ministra znanosti. On bi stvarno trebao znati bolje tu tematiku. Nagradivanje znanstvenika u Njemackoj ili UK koji objavljuje radove u Science i Natureu je potpuno nepotrebno i neprilagodeno tim sistemima. Te zemlje znaju same javno, kriticno i transparentno financirati najbolje projekte i znanstvenike i nije im potreban peer-review Naturea ili Sciencea.
Prijedlog akademika Radman prilagoden je upravo zemljama poput Hrvatske gdje je objavljeni rad u Natureu ili Scienceu kao senior autor jos uvijek lutrija. |
|
Intrevju s Miroslavom Radmanom o prijedlogu grupe znanstvenika o stimuliranju najuspjesnijih znanstvenika u RH:
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040523/novosti06.asp
Zanimljivi komentari:
""""
Kakva je Vaša terapija za boljke hrvatske znanosti?
- Neću uopće biti skroman, pa ću reći da je selektivno financiranje najbolji i najefikasniji sistem za stimuliranje izvrsnosti. Evo, sad ću vam sve objasniti u nekoliko rečenica jer je nevjerojatno jednostavno. Po našem prijedlogu, sve ono bazično išlo bi kao i do sada, dakle, svi bi dobijali, ali nedovoljnu količinu novca. Taj dio nismo zahvatili jer ne želim biti uvučen u kažnjavanje prošlosti. Naš tim založio se za tzv. instant nagrađivanje. Riječ je o nagrađivanju upravo postignutog uspjeha, bez ikakva odgađanja.
Kada ste prijedlog proslijedili premijeru kakva je povratna reakcija?
- Predsjedniku Vlade i ministru znanosti prijedlog je poslan prije otprilike desetak dana, a povratne reakcije za sada nema. Prijedlog je zaista dobar i ako ne bude prihvaćen stavit ćemo ga na Internet.
""""""
Ne znam da li je prijedlog prihvacen ali ga nisam nasao na internetU?? |
|
Stvarnu vrijednost otkrica mozete vidjeti prema posljedicama u buducnosti,
a ne prema prvoj vijesti. Masa senzacija se nakon 10 godina pokazu bezvrijednim
i obratno. Prijedlog koji se ovdje navodi je takav ko da postoji trenutak u kojem
se "odmah" zna je li nesto veliki uspjeh ili ne. To je moguce u nekim slucajevima i
nekim tipovima istrazivanja, i ako se to prihvati neki drugi tipovi
istrazivanja i cijele struke bit ce zapostavljeni. Ja bih se slozio da ima
takvih nagrada ali ako se sustav bazira samo na jednoj vrsti pompe onda
ce to biti jadan sustav. |
|
Komentar na 44.
Prijedlog o nagradivanju znanstvenika nakon objavljivanja u vodecim casopisima nije nesto sto treba dobro funkcionirajucim drustvima. Takav ili slican susta potreban je zemljama u koima ne postoji kvalitetni nacin recenzije projekata (tako da je prosjek financiranja projekata u RH 80-90% umjesto 15-20 % kao u SADu). U takvim situacijama najkvalitetniji znanstvenici se ne mogu oslanjati an kvalitetu recenzije na MZOSu nego trebaju pomoc peer-reviewa vodecih casopisa (nije niti to perfektan i uvijek pravican postupak, ali je svakako puno puno pravicniji i ukazuje na kvalitetu nego recenzija projekata). Osim toga u slabo financiranim projektima koji uspiju postici vrhunski uspjeh takvo nagadivanje znaci jako puno i pomaze opstati grupama u konkurenciji sa medunarodnim kompetitorima.
Evo i jedan primjer: Prof Volarevic je na recenziji MZOSa prosle godine "kaznjen" smanjivanjem financiranja svoga projekta za 20% jer kao nije puno objavio u zadnje 2 godine, iako je prikazao sve preliminarne podatke koji su sada objavljeni u G&D. Iz toga prozlazi da ili su recenzenti MZOSa bili u pravu ili recenzenti G&D nisu znali sto rade u ocjenjivanju znanstvene kvalitete njegovog rada. Prema tome takvim kvalitetnim grupama ce biti vrlo tesko prezivjeti u RH ukoliko se nesto hitno ne promjeni, a ovakvo nagradivanje "posudivanjem" besplatnog peer-review znanstvenih casopisa je mozda i najpravicnije i najbrze u sadasnjoj situaciji (taj sistem ne bi smio trajati predugo nego samo do uspostave kvalitetnijeg i transparentnijeg financiranja od strane MZOSa).
|
|
Cuo sam da je u SD izisao clanak u kojem se spominje cifra od 150-200 tisuca kuna nagrade za objavljivanje radova u znanstvenim casopisima. Da li netko s MZOSa ili portala zna vise detalja o tom prijedlogu?
|
|
| Da li nam netko iz MZOSa moze reci da li najavljene nagrade za vrhunska otkrica vrijede i za proslogodisnje uspjehe znanstveika poput ovog prof Volarevica. Ministar je izjavio da je ponukan u ovim otkricem odlucio formirati povjerenstvo. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Privodjenje fejsbukera zbog grupe o premijeru Sanaderu
(1 kom., prije 3 hrs.) | | JL: Vlada HR i stezanje Primorčevog remena
(17 kom., prije 6 hrs.) | | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(38 kom., prije 8 hrs.) | | "PLIVASI" JOS PLIVAJU
(1 kom., prije 14 hrs.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(8 kom., prije 15 hrs.) | | Marija Doslic pobjednica 4. Vip Eureke
(7 kom., prije 2 dan/a.) | | Civitas, znanstvenici i mediji protiv nasilja
(8 kom., prije 3 dan/a.) | | cross citations
(47 kom., prije 4 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(6 kom., prije 7 dan/a.) | | Vlada RH: "Što učinila si ti od života mog?"
(31 kom., prije 7 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.12.02. 02:38h CET