| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Vjesnik: "Sjeme mržnje u hrvatskoj znanosti"
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ivana Šamija
|
|
|
|
2005.12.15. 14:22
U današnjem broju Vjesnika izašlo je otvoreno pismo prof.dr.sc. Šimuna Anđelinovića pod gore navedenim naslovom. Tekst se može pogledati na ovoj stranici. |
Postovani prof Andjelinovic,
vas clanak u Vjesniku naslovljen "Sjeme mrznje u hrvatskoj znanosti" puno vise govori o vama samima i vasim nadredenim nego o meni kojeg tako jako napadate u istom clanku. Pustiti cu javnost da odluci o mojem radu i znanstvenim rezultatima u Hrvatskoj.
Da imate i malo argumenata ne biste prozivali inace vrlo sutljivu akademsku zajednicu i novinare za manipulaciju od samo jednog znanstvenika, nego bi se ta akademska zajednica kao kriticna grupa stala iza vasih argumenata. Laska mi da mislite da sam sposoban pokrenuti preko 200 znanstvenika i studenata da potpisu apel koji ne trazi nista vise od transparentnog financiranja i konkretnog odgovora od strane MZOSa. Kada dobijemo odgovore od MZOS biti cemo svi sretni nastaviti konstruktivnu komunikaciju s MZOSom. (Medutim molim glasnogovornika Pavicina da vise ne laze u javnosti kao jucer u emisiji 101 da smo dobili sve odgovore jer uistinu nismo dobili nista sto vec prije nismo znali kada smo postavljali pitannja). Cak sto vise bivsi pomocnik ministra Primorca opisao je taj nepoptuni odgovor MZOSa (#3) sljedecim rjecima:
"Kolega Božo, ovdje je netko pomiješao lončiće! Dajte to malo sredite! Na primjer, na adresi spomije se neki IIR - Institut za istraživanje i razvoj. Takav institut ne postoji, niti je on sastavna komponenta STP projekta! Tu se spominje i moje ime kao odgovorne osobe, a to ja nisam već 5 mjeseci! Osim toga radi se o nekom nemuštom tekstu koji nema ni glave niti repa!"
Takoder danasnji clanak u Poslovnom tjedniku "Primorac ne govori istinu o Jezgri 23" ukazuje da se s lazima nece daleko stici.
Koji su vasi motivi da se javljate umjesto ministar Primorca koji je pozvan da nam odgovori nisu mi jasni. Mogu shvatiti da ste dobar klinicar forenzicar i dobar prijatelj ministra Primorca ali mi je tesko prihvatiti da se zelite svrstati u krug vrhunskih znanstvenika u HR koji po svojoj znanstvenoj karijeri misli da je vrijedan biti izabran u Nacionalno Vijece za Znanost kao vrhunsko tijelo koje brine o znanosti u Hrvatskoj. Pogledajte molim vas zivotopise drugih znanstvenika u HR i shvatiti cete da ima puno boljih od vas.
Nije li takoder simptomaticno da ste onog trenutak kada se je ministar Primorac povukao iz Tehnologijskog vijeca koji dodjeljuje sve te milijunske projekte vi odjednom postali clan toga vijeca. Po kojim kriterijima? Da li ste u sukobu interesa kao osobni pirjatelj ministra Primorca i clan NVZ i clan Teh. Vijeca?
Nadam se da uvidate da postoji jako puno pitanja koje trebate odgovoriti onoj sutljivoj akademskoj zajednici prije nego javno napadate druge znanstvenike.
Srdacan pozdrav,
Ivan Dikic
P.S.
U prilogu je i moj osvrt o tome zasto ministar Primorac grijesi kada osobno suti a salje druge osobe da odgovaraju umjesto njega:
Bitno je dobiti konkretne odgovore od odgovornih ljudi u MZOSa na postavljena pitanja. Nazalost, ministar Primorac ne zeli javno odgovoriti na pitanja postavljena na ovom portalu niti na pitanja potpisnika apela. Medutim ono sto MZOS sada krivo radi je sirenje lazi i optuzbi na znanstvenike i studente koji ukazuju na probleme, a ne na one koji su ukljuceni u nezakonite radnje. Osobno sam jucer napadnut u emisiji Radija 101 od strane glasnogovornika MZOSa Pavicina (koji se javio umjesto minstra Primorca) bezlicnim lazima koje ne zelim niti demantirati jer su toliko apsurdne, danas je u Vjesniku izisao clanak clana Teh. Vijeca prof. Sime Andjelinovica koji je ispunjen netocnostima, grubim rjecima i prozivanjem cijele akademske zajednice za manipulaciju od strane siritelja mrznje, u drugom clanku u Vjesniku Prof Catic, takoder clan Teh. Vijeca napada 3-4 znanstvenika ne spominjuci njihova imena zbog internetskih propovijedi na ovom portalu, dok u danasnjem Poslovnom tjedniku izlazi clanak: "Primorac ne govori istinu o projektu Jezgra 23". Cemu tolike lazi od strane MZOSa i clanova Teh. Vijeca: komu one sluze ili koga „stite“?
Lijepo bih zamolio ministra Primorca da osobno i detaljno odgovori na pitanja znanstvenika jer je to njegova obaveza kao drzavnog sluzbenika.
|
|
Napad kolege Anđelinovića na Ivana Đikića tipičan je primjer kako se u nas "vode polemike". Pitanja su: tko stoji iza njega? čije interese on zastupa? kojoj interesnoj skupini on pripada? itd. Kao da im je posve neobično da osoba ima svoje misljenje i na temelju njega traži odgovore, da bi ga dodatno argumentirao ili odbacio. Zašto bi itko morao nekome pripadati da o stvarima ima svoje mišljenje i dvojbe?
Za mene je jedino pravo pitanje jesu li pitanja legitimna i jesu li postavljena na civiliziran način tako da se na civiliziran način može i odgovoriti. Zašto postavljanje legitimnih pitanja javnim službenicima treba nazivati "govorom mržnje" to samo autor pisma u Vjesniku zna. Zašto treba tražiti neke skrivene pobude i motivacije, umjesto da se jednostavno odgovori na postavljena pitanja i to samo autor zna. I kako uopće razgovarati s osobama koje, umjesto da protumače kako i zašto se nešto dogodilo i što o tome misle ili znaju, jednostavno prepričavaju događaje? Legitimno je braniti svoju poziciju ali to ipak mora biti argumentirano. Kad argumenata nema onda se obrana svede na napadanje sugovornika. Klasika!
Na kraju još samo moram priznati da je za mene potpuno nova spoznaja da legitimnost pitanja ovisi o tome gdje netko trenutno plaća porez.
|
|
Postovani kolega Andelinovicu,
Jedino sto je ocito u vasem pismu jest mrznja prema profesoru Ivanu Dikicu. Umjesto da kao clan Nacionalog vijeca za znanost i Tehnologijskog vijeca odgovrite na pitanja koja je postavio dio akademske zajednice vi napadate profesora Dikica!?
Pocinjete napadom da ne placa porez u Republici Hrvatskoj.
Kakve veze to ima s trosenjem milijuna poreznih sredstava od strane ministra Dragan Primorac kroz skuob interesa? Kakve veze ima mjesto placanja poreza profesora Dikica s netransparentnoscu u nasoj znanosti?
Nastavljate s optuzbom da organizira rasprave koje prosljedi medijima. To je nevjerovatna optuzba. Dajte nam dokaze?
Optuzujete profesora Dikica da je Nature-u prosljedio podatke o skandalima u Hrvatskoj. I to opet bez ikakvih dokaza. Strasno!
Dalje ga optuzujete da je pokrenio potpisivanje apela zbog netransparentnosti projekta Jezgra 23. U apelu lijepo stoji koji su znanstvenici inicijatori apela. Znaci suprotno faktima koje znate vi optuzujete profesora Dikica. Kako sam jedan od inicijatora apela to tvrdim da sam ravnopravno sudjelovao u njegovom stvaranju. To je vidljivo i po tome jer sam i ranije pitao kako se trose novci u tehnologijskim projektima. To sam pitao ministra na connectu i drzavnog tajnika za znanost ali nisam dobio konkretan odgovor. To pitam jer vec duze vremena trosenje sredstava u tehnologijskim projektima potice govorkanja po kojima se velik dio tih sredstava trosi na honorare. Stoga me kao clana hrvatske akademske zajednice zanima je li to istina ili nije? Sto je lose u tom pitanju? Nadam se da vas odgovor na to pitanje nije u mojoj osobnosti.
Umjesto odgovora, neargumentirano napasti onoga tko pita vrlo je cudno, a optuzivanje bez ikakvih dokaza je uistinu zastrasujuce. Ako se uzme u obzir da je napadnut jedan od najboljih hrvatskih znanstvenika od clana Nacionalnog vijeca za znanost, tj. od sluzbenog predstavniha HR znanosti, dobiva se potpuniji uvid u stanje HR znanosti. |
|
Vec sam vise puta iznosio ovdje svoje misljenje da je jedna od nasih zadaca da promicemo i kulturu dijaloga, sto naravno ukljucuje i polemiku, ali iskljucuje ulazenje u osobne sukobe.
Nemojmo zato upadati u tu zamku, nego ostanimo uvijek kod merituma stvari. I drugi ce onda valjda vremenom nauciti kako se argumentiramo raspravlja.
A svjetlovodi kao svjetlovodi: nekoga prosvijetle, a nekoga zasljepe do te mjere da ostanu trajno sljiepi. |
|
Među mnogo loše kroatiziranih termina "svjetlovod" je čak jedan od boljih. (Iako mi u branši nepopravljivo govorimo "optikal fajber"  )
Ipak, ne mogu se oteti dojmu da opće "rasvjetljavanje" baš ne odgovara svima. Uostalom, sjetimo se samo jednog "doktora" koji je rekao da je Internet zavjera protiv samostalne RH.  |
|
| Software otfikario riječ "svjetlovod" iz naslova... |
|
Onima koji govore o mrznji i siriteljima mrznja najbolji odgovor nalazi se u kolumni koju sam napisao za Vjesnik prije par mejseci. Vjerujem da moje rjeci dovoljno govore o meni i mom nacinu razmisljanja:
Kolumna u Vjesniku: Perpetuum
Pise: Ivan Dikic
O ljubavi za znanost i hrabrosti
Razmisljajuci o cemu pisati u prvoj kolumni prisjetio sam se nedavno procitanog clanka koji je opisivao kako je istinska I dugotrajna ljubav relativno rijetka, te kako se ljubav najcesce pretvori u nesto drugo od svima znanog pocetnog zanosa. Kakve su veze izmedu jedne ekzaktne discipline s osjecajima bez kojih ne mozemo, pokusat cu objasniti u ovom clanku.
Vecina je znanstvenika na pocetku svoje karijere prepuna elana, ideala I nepomucene vjere da je kroz uporni rad sve moguce. Prvo otreznjenje stize sa spoznajom da je znanost, bas kao I zivot, ogromna sloboda, koja je u konacnici cesto najtezi teret jer trazi odgovornost i poduzetnost, fleksibilnost i otvorenost novim idejama, hrabrost i vjeru, te predan rad prepun problema i teskoca gdje ne postoji utabana staza i osiguran uspjeh. Frustrirajuci periodi preispitivanja u kojem se znanstvenik mijenja i formira nastavljaju se kroz njegov cijeli radni vijek. Stoga ne cudi velik broj onih koji vec na samom pocetku razocarano napustaju znanost, okrecuci se necem posve drugacijem, izvjesnijem i bolje placenom. Cini mi se jos je vise onih koji nemaju snage okrenuti novi list, nego nastoje pedantno ponavljajuci vec otkrivene cinjenice pronaci srednji put ciji je krajnji ishod prosjecnost, a ona je u znanosti, bas kao i u sportu i umjetnosti zapravo drugi naziv za neuspjesnost.
Najmanji je pak broj onih koji usprkos svim preprekama ustraju u onome sto vole, oni su zaljubljenici u znanost koji nepokolebljivo nastavljaju istrazivati na sebi svojstven I originalan nacin. Takvi znanstveni idealisti jesu onaj kotac koji pokrece ne samo znanost vec i drustvo ogromnim koracima naprijed, a uglavnom su vrlo jednostavni i skromni ljudi, koji su svu kompleksnost struke sveli na ljubav i predanost, te zato jos uvijek uzivaju radeci eksperimente.
Kroz ova dva primjera zelja mi je presonilizirati zaljubljenike u znanost. Za briljantno otkrice degradacije proteina, Avram Hershko dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju (2004). Iako skoro u 70-tim Hershko je po pricama njegovih suradnika I dalje znanstveni idealist. Nedavno sam susreo njegovog nekadasnjeg PhD studenta, Aarona Ciechanovera, takoder dobitnika Nobelove nagrade. Zapitavsi ga znatizeljno kako je "ucitelj", dobio sam najljepsi moguci odgovor: ?Odlicno, svako jutro dolazi na posao I radi eksperimente zajedno sa svojim studentima. Znas, on jos uvijek ima neke nove ideje koje zeli provjeriti.?
Magda Bienko, 23-ogodisnja studentica biotehnologije iz Krakova, prosle je godine na vlastitu inicijativu provela dva mjeseca u laboratoriju u Frankfurtu, da bi potom posljednju godinu studija organizirala tako da ju moze provesti radeci u Frankfurtu, a odlazeci u Krakov na ispite I bitne kurseve. Bitnije od cinjenice da je Magda odlicna studentica, jest da je ona inteligentna I kreativna djevojka koja voli ono sto radi. Radeci u laboratoriju s entuzijazmom i predanoscu kakva se rijetko vida, u kratkom je vremenu dosla do sjajnih otkrica. No ona se time ne opterecuje, ona je i dalje skromna osoba koja ce, kada bude upitana za planove, kratko kroz osmjeh odgovoriti ?pa tek sam zapocela odgovarati na znanstvena pitanja koja me zanimaju?.
Zato, sto sam dublje ogrezao u znanost i susrecuci ljude poput Avrama I Magde sve sam sigurniji da su upravo istinska zaljubljenost i ustrajan rad glavni cimbenici koji odlucuje da li ce netko na poslijetku postati dio inertne mase ili ostati znanstveni idealista i svojom originalnoscu obiljeziti jednu disciplinu i jedno vrijeme.
|
|
> Iako skoro u 70-tim Hershko je po pricama njegovih suradnika I dalje znanstveni idealist.
70-te nisu bas ekstremni primjer, geldajuci prema primjerima iz matematike.
Israel M. Gelfand je napravio veliki zaokret u svojim istrazivanjima s oko 75 godina,
a danas s 92 stalno iznenadjuje svojim otkricima i energijom. Nekad je bio
poznat po 6-satnim seminarima, a ima niz clanaka i iz teorijske biologije, filozofije i
drugih oblasti (naravno, vjerovatno ispod nivoa kojeg drzi u matematici).
Gelfand unity of mathematics 2003
Analiticar (u smislu mat. analize) Nikolskij sa 100 godina jos uvijek svakodnevno
dolazi na seminare i posao na institutu Steklov u Moskvi.
Nikolskii --photograph
Nikolskii 2005 conference
Paul Erdös, najproduktivniji matematicar 20-og stoljeca je cak i umro na konferenciji.
Erdös biography
Erdos funny
Erdos article
Erdos number project |
|
> Paul Erdös, najproduktivniji matematicar 20-og stoljeca
Tu sam mislio na broj pojedinacnih otkrica i netrivijalnih objavljenih
clanaka u uspjesno realiziranih kolaboracija. Po kreaciji novih sustava i
fundamentalnih ideja od sireh i dubljeg znacaja za matematiku, daleko je
preouktivnija daleko kraca karijera Alexandra Grothendiecka koji je
vec s 41 godinom napustio profesionalnu istrazivacku matematiku
(nakon toga je jos jedno vrijeme predavao i par puta se ukljucio
s revolucionarnim idejama i pismima apela vodecim matematicarima
da nanovo probude istrazivacku matematiku) .
A. Grothendieck je
napustio matematiku s 41, ali to ne znaci nedostatak idealizma.
Dapace, njegov idealizam je bio ekstremniji i dosljedniji od onih koji
su ostali. Kao dijete cija porodica je stradala u nacistickim progonima
i logorima, AG je senzitivan na cinjenicu da znanstvenici cesto
suradjuju s vojskama (prema AG svaki covjek bi trebao napraviti
iskorak i raskrstiti sa suradnjom s plemenskom psihologijom
vojnog ugnjetavanja i nasilja u ime bilo kakvog -izma, od nacizma,
komunizma, zionizma, fasizma do "American way of life");
dapace da medju samim znanstvenicima ima nasilja pritiska
na mladje i nepoznate znanstvenike silom autoriteta,
ovlastima u casopisima, otudjivanjem i zatiranja zacudnosti djeteta
u znanosti, kooperacijom s vojskama, sredstvima ugnjetavanja,
kompromisa s rasnim i nacionalnim zakonima, primanje sredstava
pomoci i kontrakata s vojnim establishmentom i slicno.
Grothendieck -- biographic texts
Allyn Jackon on Grothendieck part 1
Allyn part 2
Grothendieck -- bibliography links
|
|
Koje olaksanje!
Konacno se, zahvaljujuci pravim velicinama, u Hrvatskoj uspostavio kontrolni mehanizam. (toliko nepohodan umisljenim velicinama) Nema vise malih Bogova. Cini se i da su to prozivani pojedinci shvatili. Tempi passati!!  |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(38 kom., prije 1 hrs.) | | "PLIVASI" JOS PLIVAJU
(1 kom., prije 7 hrs.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(8 kom., prije 8 hrs.) | | JL: Vlada HR i stezanje Primorčevog remena
(16 kom., prije 8 hrs.) | | Marija Doslic pobjednica 4. Vip Eureke
(7 kom., prije 1 dan/a.) | | Civitas, znanstvenici i mediji protiv nasilja
(8 kom., prije 3 dan/a.) | | cross citations
(47 kom., prije 3 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(6 kom., prije 7 dan/a.) | | Vlada RH: "Što učinila si ti od života mog?"
(31 kom., prije 7 dan/a.) | | Je li CCA srušila izdavački sustav?
(189 kom., prije 8 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.12.01. 19:49h CET