2005.11.24. 13:30
 Poštovani connectovci, čast mi je i zadovoljstvo otvoriti gostovanje državnog tajnika za znanost, prof. dr. Dražena Vikić-Topića.
Nakon završenog studija kemije na zagrebačkom PMFu, prof. dr. Vikić-Topić magistrirao je i doktorirao na istome fakultetu iz teorijske i fizikalno-organske kemije, odnosno NMR spektroskopije. Od 1979. radi kao istraživač na Institutu 'Ruđer Bošković', a tijekom karijere znanstveno se usavršavao u Sloveniji, Indiji i SAD...
Dužnost Državnog tajnika za znanost prihvatio je krajem srpnja ove godine. Na tu je poziciju došao s mjesta voditelja Centra za nuklearnu magnetsku rezonanciju Instituta 'Ruđer Bošković' i savjetnika sadašnjeg ravnatelja IRB-a za znanost i obrazovanje. Također, tijekom ravnateljskog mandata prof. dr. Stjepana Marčelje prof. dr. Vikić-Topić bio je savjetnik ravnatelja za organizaciju i predsjednik znanstvenog vijeća IRB-a.
'Pravila za prijavu znanstveno-istraživačkih projekata' prvi je od velikih poslova u kojima je sudjelovao tijekom svojeg dosadašnjeg mandata. Budući je osobno stajao iza tog projekta od samog njegovog začetka, vjerojatno je najmjerodavnija osoba za sve upite vezane za tu temu. Naravno, vjerujem da će rado odgovoriti i na sve druge upite koji spadaju u njegov djelokrug unutar ministarstva.
I na koncu, kao osobitu zanimljivost vezanu za connect, spomenuo bih i to da mu je pri razvoju gore spomenutog dokumenta više nego dobro došao i čitav niz 'zaboravljenih' napisa koje su brojni connectovci tijekom posljednih par mjeseci razvili na wiki::connectu. No o tome – i svemu drugome - budite ga slobodni izravno sami priupitati... |
Postovani,
potaknut raspravom o novim pravilima za prijavu znanstvenih programa i projekata, molim Vas da malo opisete prioritete kratkoročne strategije razvoja znanosti RH, kako su doneseni tj. odabrani, te koji je odnos i uloga primjenjenih i temeljnih istrazivanja unutar te strategije.
Hvala. |
|
| Super, evo i ja se pridružujem kolegi #1 pa me zanima kako je kreirana spoznaja da je Hrvatski identitet (s veliko H) državni nacionalni interes? Hoće li se favorizirati hrvatska fizika, hrvatska kemija i sl??? Znači li to da će npr. hrvatski matematičari, žele li biti prepoznati kao hrvatski zanimljivi i prioritetni, morati osnovati umjesto sadašnjeg Hrvatskog matematičkog društva Društvo za hrvatsku matematiku, fizičari Društvo za hrvatsku fiziku, itd. ??? Evo, s nestrpljenjem čekam odgovor!!! |
|
Na #2
Mislim da postoji donekle mjerljiva kategorija znacaja projekta; imamo kvalitetu i imamo znacaj. Ako usporedjujemo dva projekat,
jedan kvalitetniji drugi manje kvalitetan,
na izbor jos uvijek moze uticati znacaj -- da li su projciriani rezultati ne samo
tehnicki teski nego i od znacaja (za primjene, za razvoj same discipline, za
procese razvoja u hrvatskoj drzavi, za razvoj prepoznatljivosti hrvatskih kapaciteta idt.). Treba gledati i treci faktor -- a to je projicirana ostvarivost (npr.
biolozi su u principu nekompetentni za projekt iz geneze hravtskog jezika sto
se pred nekoliko godina nije postovalo kod dodjeljivanja novaca za neke
takve projekte).
Dakle, moze imati smisla govoriti o hrvatskom identitetu kao PODFAKTORU
faktora znacaja. Npr. baviti se beznacjanim deteljima u biografiji
skolovanja Rujder Boskovica npr. ima par excellance veze s hrvatskim identitetom no cak i uz to nema veceg znacaja za Hrvatsku drzavu. Recimo jedna dobra studija o
kozarstvu nema jako nacionalni karakter no ima jaki nacionalni znacaj s obzirom
na hrvatske kapacitete i izrazito nedoreceni razvoj i politiku u tom podrucju.
Postoji opasnost da se deklarativno hrvatstvo i minorne teme vezane uz
nacionalne teme istaknu, a da nisu pri tome od nacionalnog znacaja.
Podrzavam gledanje nacionalnog interesa ali ne kao misticnu kategoriju
nego i iskljucivo u komparaciji s ostalim podfaktorima faktora znacaja.
Da li ministarstvo razmislja slicno meni ?
|
|
Postovani prof. Vikic-Topic,
Moja pitanja su vezana uz nova pravila za prijavu znanstvenih projekata i programa.
U pravilima je navedeno:
“Poticat će se udruživanje znanstvenih projekata u programe, a napose između laboratorija iz raznih odjela ili zavoda, kao i između instituta i sveučilišta. Osobito će se podržavati međuregionalno povezivanje u znanstvene programe, kao i interdisciplinarnost predloženih znanstvenih programa”
1. PITANJE: Na koji nacin i u kojoj mjeri ce se u prijavi projekta vrednovati gore navedeni parametri, doprinosi? Koliku tezinu u projektnoj prijavi donosi npr. interdisciplinarnost predlozenog programa? Kada mozemo ocekivati objavu pravila posupka recenzije (bodovanje prijedloga projekta), tako da se moze predvidjeti tezina pojedinih znacajki projektne prijave?
U pravilima stoji:
“Znanstveni novaci koji se prijavljuju na projekte moraju već biti u potpori Ministarstva, tj. ne mogu se prijavljivati novačka mjesta koja se tek traže od Ministarstva.”
i ...
“Znanstveni novaci se u slučaju neprihvaćenog projekta moraju rasporediti u dogovoru s čelnikom ustanove na neki srodni znanstveni projekt ugovoren u istoj ustanovi uz suglasnost voditelja tog projekta.”
2. PITANJE - polozaj znanstvenih novaka
a) Na koji nacin se planira organizirati zaposljavanjenovih znanstvenih novaka?
Ako budu i dalje vrijedileupute Ministarstva o postupku odabira znanstvenih novaka (21.04.2005), onda, ako sam dobro shvatila, postoji jedna velika nelogicnost u sustavu. Naime, logicno bi bilo da prilikom prijave projekta voditelj projekta predvida financijske potrebe i potrebe za suradnicima na projektu, ukljucujuci i znanstvene novake. Ako projekt bude odobren, voditelj raspisuje natjecaj za novaka ili novake, i prima odabrane kandidate na projekt. Nije mi jasno kako ozbiljna prijava projekta koji traje npr. tri ili pet godine i ukljucuje detaljan plan projekta, moze biti zasnovana na pretpostavci da Ministar moze, ali i ne mora (nisu jasni kriteriji donosenja odluke) u buducnosti odobriti 1, 2, 3, ili vise znanstvenih novaka za projekt.
i...
b) Da li to znaci da ce znanstveni novaci koji izraduju doktorat u podrucju koje ne spada u prioritete ili novaci koji imaju nekompetentnog mentora, biti “kaznjeni” i biti dodjeljeni (mozda i nakon par godina rada na jednom problemu!) nekom drugom mentoru i projektu? Na primjer, znaci li to da ce znanstveni novak koji vec par godina uspjesno izraduje doktorat iz teorijske fizike morati promijeniti temu doktorata i zapoceti doktorat iz novog podrucja koje je definirano kao prioritetno?
3. PITANJE
Sto ce biti s voditeljima i mentorima neuspjesnih projektnih prijava? Da li oni onda spadaju u sljedece pravilo?
“Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa može za projekte, koji ne zadovolje proces vrednovanja, ali dobiju barem jednu pozitivnu recenziju, osigurati minimalna sredstva za hladni pogon. Iznos bi se odredio naknadno u skladu s raspoloživim sredstvima, ali
samo za suradnike, koji nisu uključeni u rad drugog ugovorenog znanstvenog projekt.”
Ovaj kompromis je potpuno nejasan. Sto je njegov cilj?
Unaprijed zahvaljujem na odgovorima. |
|
Postovani Prof. Vikic-Topic,
Na osnovi Vaseg ovdje postanog interviewa u Vjesniku od 12./13. studenog i Pravila za prijavu znanstvenih programa i projekata, slobadan sam Vam postaviti par pitanja:
1) Zasto prijedlog nacrta provedbenog plana strategije znanosti i tehnologije RH koje je po Vasim rjecima prihvatilo NVZ 25. 10. o.g. niste prethodno ponudili znanstvenoj zajednici na dikusiju? Zasto to ne ucinite sada?
2) Na osnovi kojih kriterija su odredeni kratkorocni prioriteti znanosti u Hrvatskoj (tko je i kako "iskristalizirao" tih 5 navedenih tema od 61 predlozenih)?
3) Ako ce projekte i programe ubuduce ocjenjivati i recenzirati i strani znanstvenici, zasto iste kriterije ne primjenite i pri odredivanju prioriteta, tj. zasto se pri ministarstvu, NVZ, pa i institutima i sveucilistima ne ustroje "Scientific Advisory Boards" (SABs) najeminentnijih svjetskih strucnjaka iz odnostih podrucja koji ce usmjeravati i "usustavljavati" nase prioritete i cijeli sustav?
4) Dok u interviewu govorite o transferu tehnologija, u "Pravilima" se nekako taj aspekt "zagubio". Kako cete konkretno poticati transfer tehnologija iz prijavljenih projekata/programa, i uopce suradnje akademije i gospodarstva?
5) Najavljano poticanje izvrsnosti i okrupnjavanje potencijala na zajednickim programima je svakako izuzetno vazno (istaknuo bih tu kao izuzetno pozitivno i eksplicitno navodenje meduregionalnog povezivanja (napokon nesto i za nas izvan Zagraba!) te interdisciplinarnosti). Da li cete u tom pogledu npr. stvoriti sustav "partenr search" poput analognog koji se nalazi na "Cordisu" tj. kod prijava EU framawork projekata? Zasto teznju ka izvrsnosti na naki nacin relativizirati pravilom 12. "... za projekete, koji ne zadovolje proces vrednovanja ... (MZOS) moze osigurati minimalna sredstva" koje je nefinirano te stoga podlozno potencijalno zloupotrebi (nas poznati "ja tebi ti meni" sustav)? Slican je slucaj i s pravilom 16./17. o vec postojecim projektima gdje su kriteriji izvrsnosti po kojima ce se odlucivati o njihovom produzenju takoder mozda nedovoljno definirani.
6) U pravilu 18. navodite da ce celnik ustanove svojim potpisom potvrditi da je program/projekt sukladan znanstvenoistrazivackim usmjerenjima ustanove. Sto ako su ta usmjerenja nesukladna s kratkorocnim i dugorocnim prioritetima RH kako iz MZOS (ili sutra SABs - vidi gore) definiraju? To sto po pravilu 19. celnik potpisom potvrduje da je i "svjestan da ce prioritet u financiranju imati prijedlozi ... cije su teme ... unutar prioriteta dugorocne strategije razvoje znanosti RH ..." ne znaci jos uvijek da projekti/programi nisu sukladni usmjerenjima ustanove, pa ce u najboljem slucaju celnici ustanova biti u velikoj nedoumici sto im je ciniti (u najgorem slucaju ce potpisivati, kao i dosada, sve prijedloge). Posebno je problematican dio gdje celnik svojim potpisom potvrduje "... da je prijedlog iz podrucja djelatnosti te ustanove" - pa ne radi li svaki djelatnik te ustanove po definiciji na podrucju djelatnosti te ustanove?
7) Dok bi po nekavoj logici znanstveno-nastavni kadrovi kod kojih su nastavne kompetencije nedovoljno kvalitetne trebali, ako imaju dobre znanstvene rezultate, nalaziti mjesto u institutima (i onima u gospodarstvu), Vi najavljujete obratan proces kojim bi kadrovi iz instituta radili na sveucilistima. Iako je intencija toga svakako pozitivna (povezivanje s praksom i najnovijim dostignucima u teoriji), kako cete osigurati da ti kadrovi imaju potrebne nastavne kompetencije?
 Sto se tice statusa znanstvenih novaka, pridruzio bih se nedoumicama iznesenim u pitanju 2 posta #4.
9) Iz posta #0 ovdje se da zakljuciti da ste Vi "nesluzbeno" konzultirali Connect::WikiFF pri izradi svojih dokumenata. Zasto se onda niste ukljucili direktno u poboljsanje tih dokumenata na Wikkiju, cime bi potakli i druge da to ucine pa bi vjerojatno na kraju usvojena rjesenja bila kvalitetnija? Zasto niste primjerice i sami nacrt (draft) svojih dokumenata tamo stavili da ih podvrgnete sudu javnosti prije konacnog usvajanja? Vjerujem da bi javno koristenje intelektualnih potencijala Connectovaca u tome moglo samo koristiti kvaliteti ali i sirem prihvacanju konacno usvojenih rjesenja, ali i transparentnosti rada MZOS.
U nadi da cete naci vremena da na ta dosta opsirna pitanja sto konkretnije odgovorite, srdacno Vas pozdravljam,
Sasa Zelenika |
|
Poštovani prof.dr.Vikić-Topić,
najljepše zahvaljujem na Vašem gostovanju.
1. Dokument koji sadrži Pravila ne sadrži ničiji potpis, niti memorandum, te se ne bi moglo smatrati službeno prihvaćenim dokumentom. Da li se radi o radnoj verziji, odnosno prijedlogu dokumenta (uostalom i sam naziv datoteke ukazuje na to) i ako da:
i) da li planirate provesti javnu raspravu, pri čemu bih predložio Connect::Wiki kao jedan od pogodnih načina javne rasprave;
ii) koji je vremenski plan od raspisivanja natječaja za programe/projekte (najavljen za kraj studenog 2005), preko recenziranja prijava pa do prihvaćanja/odbijanja projekta?
2. Kakvi će odnosi biti omogućeni između ustanove i projekta/programa (npr. da li voditelj projekta mora isključivo biti zaposlen u toj ustanovi, ili će se omogućiti i mobilnost među ustanovama). Tko bi bio pravni vlasnik projekta (ustanova projekta ili ustanova voditelja projekta?)
3. Koliki će biti maksimalni iznos financiranja po projektu?
Hvala! |
|
Poštovani Prof. Vikić-Topić!
Zahvaljujem Vam se na sudjelovanju na ovom portalu. Mene zanima slijedeće:
1.) Može li se prema novom zakonu isti znanstvenik prijaviti na dva odvojena znanstvena projekta? Ako da, da li se to odnosi i na znanstvene novake?
2.) Postoji li mogućnost da znanstveni novak koji nakon prvih par godina poslijediplomskog studija ima odlične rezultate, upiše još jedan doktorski studij na teret projekta na kojemu je zaposlen?
Unaprijed Vam zahvaljujem i srdačno pozdravljam
|
|
Postovani Prof. Vikic-Topic,
Postavio bih Vam dva pitanja vezana uz
Pravila za prijavu znanstvenih programa i projekata.
1. Mozete li pojasniti kako ce se odrediti "15% najboljih
sadasnjih samostalnih znanstvenih projekata prema CROSBI bazi"
(clanak 16)? Znaci li ovo "CROSBI" da ce kao osnova uzeti tablice
projekata rangiranih prema broju CC radova sa http://bib.irb.hr/,
ili nesto drugo? (Mislim da bi bilo dobro imati u vidu "Napomene"
koje stoje iznad tih tablica.)
Kada bi se moglo (trebalo) znati koji su projekti odabrani u tih
15% posto?
2. Moje drugo pitanje se tice znanstvenih novaka - preciznije,
potencijalnih znanstvenih novaka, tj. izvrsnih studenata koji
su nedavno diplomirali ili ce diplomirati u sljedecih 1-2 mjeseca.
Za neke od njih, poslane su zamolbe za primanje na stare
projekte koje jos nisu rijesene. Moze li se ocekivati da ce te
zamolbe biti uskoro rijesene, tako da se i ti novaci mogu prijaviti
prilikom prijave novih projekata (prema clanku ?
Hoce li u periodu do odobravanja novih projekata biti moguce
i dalje prijavljivati znanstvene novake na stare projekte (na sve,
na samo 15% izabranih, ili ...)? U protivnom ce neki mladi kolege
cekati barem pola godine na primanje u znanstvene novake, sto i
nije bas najljepsi pocetak znanstvene karijere (ali je vec vidjeno).
Unaprijed Vam zahvaljujem na odgovorima.
S postovanjem,
Andrej Dujella |
|
ad #4 pod 2
ad #8 pod 2
Postovani prof. Vikic-Topic,
profesori Murkovic Steiberg i Dujella preduhitrili su me sa pitanjima vezanim uz znanstvene
novake. Nadam se da cete naci vremena da odgovorite i na ova potpitanja:
1. Zasto je u 2004. godini odobreno 565, a u 2005. samo 200 novackih mjesta (ako i toliko)? Koje su projekcije za naredne godine? (Podaci sa stranica MZOSa)
2. Mozete li demistificirati sam proces donosenja odluke. Naime, poznato je da na odluku o
dodjeljivanju novaka projektu utjecu broj postojecih novaka na projektu i ustanovi,
broj raspolozivih mentora i kvaliteta, odnosno sredstva kojima projekt raspolaze. Kako tocno ministar donosi odluku? Ako postoji rang lista mozda bi mogla postati dostupna na stranicama Ministarstva.
Napominjem da mnogi vec cekaju sest mjeseci, a neki i gotovo citavu godinu.
Srdacan pozdrav,
Maroje Marohnic
|
|
Postovani Prof. Vikic-Topic,
Uz pitanja pod #8, dodao bih jos jedno u vezi
"suradnika stranaca" koji se spominju u clanku 8.
Sto se tice "stranih drzavljana nastanjenih u RH",
to se dalje pojasnjava u clanku 11.
No, o strancima nastanjenim izvan Hrvatske nigdje
u daljnjem tekstu nema rijeci.
Dakle, zanima me mogu li i stranci nastanjeni izvan RH
biti suradnici na projektima, te koja je intencija
tog dijela clanka 8 (zadnje dvije recenice).
Naravno da mnogi voditelji projekta imaju medjunarodne suradnike,
pa i zajednicke medjunarodne projekte s njima.
Mozete li mi pojasniti koja bi bila prednost i formalnog ukljucivanja
tih stranih suradnika u ove nove znanstvene projekte?
Hoce li se mozda takvim stranim suradnicima moci s projekata
isplacivati honorari npr. za odrzana seminarska predavanja?
Hoce li se clanci tih suradnika (koji nisu u koautorstvu s
hrvatskim clanovima projekta) upisivati u CROSBI bazu?
(Ovo pitanje mozda i nije irelevantno ima li se u vidu clanak 16,
za koji se cini da rangiranju u toj bazi daje veliku vaznost
kod odredjivanja "izvrsnosti". )
S postovanjem,
Andrej Dujella
|
|
Postovani Prof. Vikic-Topic,
Pitanjima u # 4,8,9, o znanstvenim novacima i njihovoj ulozi u znanstvenom radu te njihovom zaposljavanju na znanstvenim projektima, zelim dodati pitanje o radu znanstvenih novaka asistenata u nastavi.
Po starim pravilima novaci su na fakultetima cesto bili zaposleni 11 godina (4 godine magistarski + 4 godine doktorat + 3 godine novak postdoc). Pri tome su znanstveni novaci drzali vjezbe, tj. radili kao suradnici u nastavi.
Prijelazom na nove Bolonjske programe (3+2 i 5+0) povecao se broj godina redovne nastave za 25%. Istovremeno je doslo do povecanja obveza u nastavi (vise kolokvija, domacih zadaca, itd.), a na nekim fakultetima je u nove programe ukljucen i veci broj (izbornih) kolegija.
Kako ce se po novim pravilima rjesiti odrzavanje vjezbi na fakultetima? Ako vjezbe budu drzali samo znanstveni novaci tj.studenti na doktorskim studijima (3 godine), onda njihov broj mora biti veci nego po starim pravilima (po broju ljudi, ali ne nuzno po ukupnom broju placenih novak-godina od MZOS-a). Zaposljavanje novaka na fakultetima (na 3 godine) mora biti vrlo brzo kako bi se omogucilo redovno odrzavanje nastave.
Hvala na odgovoru.
|
|
na #11
Ovo ste pitanje trebali uputiti državnom tajniku za visoko školstvo prof. Uzelcu! |
|
na #12
Slazem se da tu ima posla i za prof. Uzelca.
Medjutim, i pored toga sto kolegama koji rade na institutima izgleda da pitanja o nastavi (vjezbe, predavanja, veliki broj kolegija i nastavnih sati za zaposlene na fakultetima) nisu povezana s novim pravilima o znanstvenim projektima, mislim da nije tako. Znanstveni projekti nisu i ne mogu biti vezani samo za institute. Sudjelovanje znanstvenih novaka u nastavi je pitanje za oba drzavna tajnika.
|
|
| Na #12: Kolega, mislim da bi se pitanjem sudjelovanja novaka u nastavi trebala koordinirano baviti oba državna tajnika, jer se i te kako tiče modela financiranja novaka i njihove znanstvene produktivnosti. Sadašnje stanje je vrlo nelogično i nepravedno za novake koji su zaposleni na Sveučilištu, jer imaju dodatna nastavna zaduženja (koja IRB-ovi novaci većinom nemaju), a zakonsko vrijeme za izradu doktorata im je jednako. (Ovdje u Norveškoj trogodišnji "bolonjski" doktorski studij je striktno bez ikakvih nastavnih zaduženja. Oni doktorandi koji drže nastavu ili servisne aktivnosti imaju četiri plaćene godine za izradu doktorata, u okviru kojih ih nitko ne može natjerati da na sve nastavne i servisne aktivnosti (ukuljučujući pripremu za nastavu , čuvanje studenata na ispitima i sve ostalo) utroše više od 1/4 ukupnog radnog vremena.) Zato molim Dr. Vikića-Topića da ipak odgovori na pitanja kolegice #11. |
|
Dear Professor Vikic-Topic,
I’d appreciate your answers to the following questions:
1 – What are your top priorities as State Secretary for Science and Technology, and how do you intend to achieve them?
2 - What lessons have you learned from your predecessor’s activities, and what will you do differently?
3 – What does MSES do particularly well at in S&T, and why?
4 – Which S&T policies or practices could be improved at MSES, and how?
5 - What are the headline results of the RAZUM program, and when will full details be published?
6 – How does the World Bank funded STP project compliment and integrate with MSES’s own initiatives, and what do you expect the three components of STP to achieve, and how?
7 - What is the purpose of the newly proposed technology transfer centre at RBI (AT2), and what is AT2’s imagined operational relationship with BICRO? What managerial, operational or productivity changes have occured at RBI or at the University of Zagreb since January 2005 that lend support to the establishment of AT2?
8 – Which of your new rules regarding Science Projects positively reinforce Croatia’s published S&T strategies, or EU recommendations for S&T development, and how?
9 – How do you interact with your fellow State Secretaries in the Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship (MINGORP), and Ministry of Foreign Affairs and European Integration (MFAEI) in developing strategy for Croatia to become a knowledge-based economy?
10 - If you could achieve only one thing during your time as State Secretary, what would it be, and why?
I look forward to reading your replies.
Kind regards,
M. Steinberg
|
|
Postovani Prof. Vikic-Topic,
Uz pitanja u #5, dozvolite mi jos par:
10) Iz Vasaeg interviewa i pravila proizlazi veliko i pozitivno inzistiraje na izvrsnosti, koja ce biti odlucujuca za produljenje i odobravanje novih projekata/programa. Sto je sa onim znanstvenicima koji rade na znanstvenim projektima EU, ili pak inozemnih ili nase Nacionalne zaklade za znanost ili slicno, tj. projektima izvan sustava financiranja projekata MZOS (za koje mozda onda nemaju niti vremena)? Kako ce se vrednovati njihova izvrsnost, tj. hoce li i oni imati "povlasteni" status pri prijavi projekata MZOS? Ako bi se vrednovanje svelo samo na prosle projekte MZOS, vremenom bi se stvorio zatvoreni sustav u kojem bi se ocjenivanje vrsilo usporedbom sa samim sobom i u koji bi bilo tesko i uci (sto je s mladim i "nadobudnim" koji imaju izvaredne ideje, elan i entuazijazam da ih razviju, ali ne mogu formalno dokazati svoju "povijesnu izvrsnost??) ali i izaci?
11) Vise puta navodite 15-20% od prijavljenih projekata koji ce se financirati. Ako ste pratili diskusiju o anketi MZOS po tom pitanju ovdje na portalu, mogli ste vidjeti da je vise kolega opravdano primjetilo da cilj ne moze biti odredeni broj prihvacenih
/odbijenih projekata (sto ako se, hipotetski, prijavi samo 15 projekata i svi su vrlo dobri i traze po 500 kHRK - da li cete stvarno odobriti samo 1 projekt i dati mu svih 150 M HRK na raspolaganju?), nego da taj broj, u okviru odobrenih sredstava, mora jednostavno biti odreden kvalitetom prijedloga (iako je, naravno, tesko vjerovati da je, na osnovu dosadasnje prakse, stvarno 85% projekata toliko kvalitetno - sto je ustvari samo jos jedan argument istoj tezi).
12) U par javih izlaganja zadnjih dana Ministar je najavio ustroj hrvatskog tehnoloskog instituta po "uzoru na americki MIT". Mozete li nam reci nesto vise o toj inicijativi i o njenoj konkretnoj implementaciji (tko, gdje, kada, kako, ...)?
Pozdrav,
Sasa Zelenika |
|
Poštovani prof. Vikić-Topić,
Zanima me kako se u "Pravilima za prijavu znanstvenih..." (točka 6.) namjerava odrediti pojam "zaslužnog znanstvenika"?
Također, spomenut je pojam "transfera tehnologija" između gospodarstva i sveučilišta pa ako možete malo pobliže objasniti namjere Ministarstva kako taj transfer zamišlja izvesti, odnosno pobliže:
- podrazumijeva li to dvosmjernu razmjenu koja bi znanstvenike iz gospodrastva uključila u nastavu i istraživanje na Sveučilištu, ali i sveučilišne nastavnike na projekte gospodarstva;
- po kojim kriterijima će se definirati koji "znanstvenici" iz gospodarstva zadovoljavaju uvjete za sudjelovanje u radu fakulteta (da li po istima koji vrijede kod izbora u znanstvena zvanja prema MZOS-u ili drugačijim), odnosno kakav tip suradnje (volonterski, honorarni, part-time) se podrazumijeva pod pojmom "transfera"?
Zahvaljujem,
Tomislav Malvić |
|
Poštovani prof. Vikić-Topić,
molim vas da mi odgovorite gdje se moze doci do cjelokupnog dokumenta o dugoročnoj strategiji znanosti RH za razdoblje 2005-2010. prihvaćene na 13 sjednici Nacionalnog vijeća za znanost od 25. listopada 2005. na koji se poziva u članku 19 pravila za prijavu znanstvenih programa i projekata.
Unaprijed zahvaljujem
Željka Knežević
|
|
Postovani,
zanimalo bi me znati da li ste Vi procitali i da li znate za ostale cimbenike politikae nase znanosti procitalo dokument startegije SAD pod naslovom "Unlocking our future " prihavcenom u Americkom kongresu.
Hvala unaprijed |
|
Postovani,
zanima me zasto ustrajete na tome da su projekti i suradnici na projektu odvojene stavke. Zasto napokon ne primjenite iskustva sa potvrdenih ustanova kao NIH ili DFG gdje za svaki projekt treba imati znanstveno i financijsko opravdanje za reagense ali i ljude koji taj projekt trebaju dovrsiti. U takvim porjektima se financiraju i novaci (studenti) i postdocovi, te je to sastavni dio cjelokupnog iznosa granta.
Aplikacije za projekt bez znanstvenika koji ce taj projekt moci uspjesno provesti je nelogicno. Tko ce taj projekt na kraju prakticno izvesti? Oni novaci iz proslog projekta (treba se imati najmanje tri-za vjerovati je da su ti studenti vec zavrsili svoje projekte). Izgleda da politika zeli kontrolirati znanstvenike na dva nivoa: prvo kod odobravanja projekata putem recenzija a nakon toga da ministar odobrava novake za te iste projekte. Sve u svemu prebirokratizirano i neproduktivno. |
|
Ovo pitanje je vezano uz gostovanje ali nije za gosta, vec za domacina gostovanja.
Duje, mozes molim te napisati kakav ce biti raspored ovog gostovanja, znaci kada se mogu ocekivati odgovori, da li ce biti direktno na portal ili? Da li ce biti drugog seta pitanja i dgovora, do kada ce trajati gostovanje. Nesto slicno kako je Hrvoje Mestric napravio kad je bio domacin gostovanja, ono je bilo super.
Hvala
|
|
|
na #21 (a i #22  ) :
ispričavam se na šutnji - evo me natrag online nakon dva dana reinstaliranja računala...
Vrlo kratko: Dr. Vikić-Topić će sam odgovarati na pitanja.
duje |
|
Na #23:
Bilo bi pristojno odgovoriti na sva četiri pitanja iz #21, jer su sva relevantna, a ne samo jedno od njih. |
|
Poštovani kolega Vikić-Topić!
Ovih smo dana ostali bez on-line pristupa Elsevier-ovoj bazi poznatoj pod imenom ScienceDirect. Zanima me kada bi Ministarstvo moglo regulirati financijske obaveze prema Elsevieru, kako bismo mogli nastaviti normalno sa znanstvenim aktivnostima. Nadam se da se slažete kako za većinu prirodoslovaca taj izvor predstavlja vrlo važan dio u redovitom praćenju znanstvenih prodora pa molim da ubrzate postupak plaćanja!
Drugo pitanje odnosi se na znanstvenog novaka kojeg mi je odobrio ministar Primorac prije točno 5 mjeseci (29. lipnja), a za kojega do današnjeg dana nije stiglo rješenje. Također nije urodilo plodom niti moje višekratno pisanje Ministru (na njegovu službenu i osobnu adresu), prof. Petrovečkom, kao ni moja usmena molba Vama.
Unaprijed zahvaljujem na odgovorima! |
|
Postovani, imao bih par pitanja
1. Da li ce projekti prolaziti medjunarodnu recenziju, kako vjerujem da je odgovor potvrdan, sljedece je pitanje da li ce se kompletan projekt prijavljivati na Engleskom jeziku. Naime, mislim da sam sazetak na Engleskom ne bi bio dovoljan za kvalitetnu recenziju.
2. Sto mislite uciniti glede povratka znansvenika prema Okruznici Ministra Primorca.
Naime Sveucilista prema toj okruznici biraju kandidate bez objavljenih medjunarodnih natjecanja (radi se o znanstvenicima iz inozemstva), te oni trebnutno bivaju potvrdjeni od strane ministarstva.
Neki od tih kandidata koji su potvrdjeni od strane minsitarstva nemaju ni magisterij ni doktorat.
Kakvo je vase vidjenje ove problematike i sto mislite poduzeti da bi se kriteriji odabira poboljsali.
I posljednje,
Pri prijavi projekta ocekuje se da se u njega ukope postojeci novaci,
da li mislite da bi bilo bolje da predlagac projekta bude u poziciji da sam bira znanstvene novake, prema njihovom interesu (ukljucujuci i nove novake) i svojim procjenama kvaliette tih kandodata za novacka mjesta.
Hvala
ivo Kalajzic
|
|
dodatak na #23:
Dr. Vikić-Topić će početi s odgovaranjem sutra. Gostovanje traje, kao i sva dosadašnja, 2 tjedna (do 9.12.2003.). Nakon prvog seta odgovora budite slobodni postavljati i daljnja pitanja.
Srdačan pozdrav svima!
duje |
|
Sutra je sada jucer, ali od odgovora jos nista?
Svjesni smo, naravno, da je Drzavni tajnik strasno zauzet, ali ako je vec prihvatio gostovanje ovdje, bilo bi lijepo da se oglasi, pocne barem odgovarati na prvih par pitanja te nam kaze kada ce otprilike imati vremena za ostale odgovore.
Hvala. |
|
U tocki 7. "Pravila za prijavu..." navodi se da "znanstveni program vodi voditelj programa i brine se o cjelovitoj znanstvenoj komponenti programa... itd." Pitanje: Ako se znanstveni program sastoji od nekoliko projekata s razlicitih institucija, da li institucija (i njena uprava) s koje potjece voditelj programa time dobiva i neke vece ovlasti (financijske, administrativno-upravne, kadrovske?) nad provedbom pojedinih projekata s drugih institucija koji su ukljuceni u program?
|
|
Poštovani,
Ispričavam se što do sada nisam odgovarao, budući da su me moja cijelodnevna zaduženja u tome sprečavala.
Vaša pitanja sam sa zanimanjem pratio i nastojat ću na njih odgovoriti.
Prije nego krenem s odgovaranjem, obavjestio bih vas da na na connect::wikiFF možete naći prijedlog pravila za prijavu znanstvenih projekata i programa možete naći prijedlog pravila za prijavu znanstvenih projekata i programa koji će se financirati od strane MZOŠ u slijedećem projektnom razdoblju.
Pozivam vas da svojim sugestijama, izmjenama i dopunama pomognete nama u MZOŠ u poboljšanju ovog dokumenta.
Unaprijed zahvaljujem i srdačno vas pozdravljam!
DVT |
|
Od početka ljeta ove godine područna znanstvena vijeća (ima ih 6: prirodne znanosti, biomedicinske, tehničke, biotehničke, društvene i humanističke) dogovarala su se o znanstvenim prioritetima.
Početkom 10. mjeseca područna vijeća su izašla sa prijedlozima šesdeset i jednog prioriteta istraživanja, od čega je
Nacionalno vijeće za znanost (NVZ) u konačnici prihvatilo devet dugoročnih prioriteta, odnosno četiri kratkoročna prioriteta.
Predlagači i NVZ su smatrali da su temeljna istraživanja osnova iz koje proizlaze primijenjena istraživanja, te da je jedini kriterij vrednovanja jednih i drugih izvrsnost.
Upravo zbog toga NVZ je mišljenja da temeljnost ili primijenjivost istraživanja ne bi trebali biti presudan čimbenik u ocjenjivanju programa i/ili projekta već samo kvaliteta njihovih rezultata.
Srdačni pozdravi,
DVT
|
|
Hrvatski identitet se odnosi na društvene i humanističke znanosti,
koje bi trebale Europi i svijetu bolje prezentirati naša jezična, kulturna, umjetnička, idr. postignuća u tim disciplinama, u prošlosti ali i danas. Npr. našu glagoljicu, naša arheološka otkrića, naše specifičnosti u religiji, idr. Tu spadaju i neka arhitektionska-urbana dostignuća idr.
U tom smislu navodim isječak iz dokumenta navedenog u #31.
Quote:
4. Croatian Identity. Basic and Applied Researches in Social and Human Sciences Revealing Croatian Past and Present Contributions to World Religion, Culture, Art and Sciences;
Croatian Language and Slavic Languages; Croatian Linguistic Peculiarities; Inter-regional Collaborations; Croatia and European Economy; Present and Future Croatian Social Participation in Europe.
Budući da je već kasno s ostalim odgovorima nastavit ću sutra.
Srdačni pozdravi,
DVT |
|
Neka mi Dr. Vikić-Topić dopusti potpitanje na #31.
Prvi od devet dugoročnih strateških pravaca glasi "Temeljna istraživanja potaknuta stjecanjem novih znanja". Smatram da ovakva formulacija predstavlja ili temeljno nerazumijevanje ili blatantno ignoriranje samog smisla i značenja pojma "strateški prioritet" (ili "strateški pravac", kao što stoji u dokumentu MZOS-a). Strateški pravci služe za definiranje prioritetnih PODRUČJA istraživanja. "Temeljna istraživanja" nisu nikakvo područje, te niti ne mogu biti strateški pravac (Pored toga, sama formulacija je nemušta - kakva bi to bila temeljna istraživanja koja NISU potaknuta stjecanjem novih znanja?). I opet pogledajte strateške pravce EU Frameworks, kao i zemalja u kojima je znanost posljednjih godina u najvećem usponu. Niti jedna nema među svojim prioritetima ništa ni približno tako općenito i neodređeno. Čemu ovakve izmišljotine suprotne zapadnoevropskoj praksi? Je li to još jedno "uvažavanje hrvatskih posebnosti"? Bojim se da jest - ovakva formulacija je vjerojatno posljedica (štetnog!) utjecaja trenutnih "drmatora" u hrvatskoj znanosti koji i dalje žele neometano raditi što su radili do sada, te namjeravaju iskoristiti ovakvu "all inclusive" formulaciju za to.
Dalje, ne mogu se složiti sa slijedećom Vašom konstatacijom:
"Predlagači i NVZ su smatrali da su temeljna istraživanja osnova iz koje proizlaze primijenjena istraživanja, te da je jedini kriterij vrednovanja jednih i drugih izvrsnost."
Ne znam za vrednovanje, ali ako je "izvrsnost" jedini kriterij za njihovo financiranje, to znači da strateški pravci NE ZNAČE NIŠTA. U EU frameworks, kao i u nacionalnim istraživačkim programima zapadnoeurposkih zemalja, i temeljna i primijenjena istraživanja financiraju se na temelju usklađenosti sa (konkretnim) strateškim prioritetima - pogotovo (praktički bez iznimke) najveći i najskuplji projekti. Naravno da će nacionalna tijela financirati i pojedinačne slučajeve vrhunskih istraživačkih grupa izvan strateških prioriteta, ali samo ako su njihovi istraživači "world leaders" u svom području. Koliko ima znanstvenika u Hrvatskoj koji su objektivno "world leaders" u svom području? Jedan? Dva? Ne puno više od toga, a i tada se ne radi o područjima koje će Hrvatskoj donijeti naslovnicu Nature-a u dogledno vrijeme.
Moje pitanje je: Zašto MZOS i NVZ ovakvom nesuvislom definicijom prvog dugoročnog prioriteta od početka protuslove zapadnoeuropskoj praksi i de facto omogućuju situaciju u kojoj će temeljna istraživanja biti izuzeta od potrebe priklanjanja KONKRETNIM strateškim prioritetima?
|
|
Dear Prof. Vikic-Topic,
I have three further questions for you which are relevant in light of recent revelations on Connect Portal. I trust you will be kind enough to answer them for me.
- BICRO has approximately 6 professional employees, of whom 3 joined the firm only in March 2005. What is the business case for BICRO occupying and renovating a 3-story office block?
- As a lean, efficient private investment company that advises SME’s on their business plans, why doesn’t BICRO occupy modern office space appropriate to its size and function, and that is suitable for future organic growth?
- How can a serious project for Croatia’s development into a knowledge-based economy such as JEZGRE 23 wait over 2 years to start for lack of lab space? Why wasn’t the risk of insufficient lab/office space to host the project identified in the project proposal by the applicants, and why was a major project with such a serious flaw in its business plan approved by the Technology Council at MSES?
Yours sincerely,
M. Steinberg |
|
Kod projekat će se gledati i kvaliteta i značaj.Kako ste vi u svom pitanju ujedno dali odličan komentar prijedloga, ja nemam puno više što dodati.
Značaj je naravno povezan i s interesima ove države, dakle s prioritetima, tj. koliko ona želi financijski neka istraživanja podupirati.
Vjerujem, kao i vi da se minorne istraživanja na temu hrvatkog identiteta neće propustiti, jer to nije bila ideja ovog pravca, već ministarstvo, a i ja osobno, msilimo kao vi.
dvt
|
|
Vaše pitanje je jako dugačko i neću vam detaljno moći odgovoriti.
Interdisciplinarnost i međusobno povezivanje (međuinstitucijsko i međuregionalno, idr) će donositi dodatne bodove, ako se radi zaista o tematskom povezivanju i povezivanju koje će pomognuti razvoj nekih područja znanosti u drugim institucijama i drugim regijama. Ako se ustanovi da se radi o čistom mehaničkom povezivanju da bi se samo zadovoljio taj uvjet, to se neće se bodovati. Nakon dva mjeseca natječaja slijedit će period recenziranja od najmanje 3 mjeseca, pa će se tada znati o pravilima ocjenjivanja.
Novi znanstveni novaci će se zapošljavati na novim projektima, nakon što se vidi kako su projekti ocijenjeni, koliko imaju suradnika i koliko su novaca dobili. Vodit će se posebna briga da postojeći znanstveni novaci ne propadnu u slučaju da se ne prihvati projekt predlagača. Nitko neće biti kažnjenj već će se dapače početi voditi veća briga o novacima, a otvorit će se i poseban natječaj za projekte za znanstvene novake.
Znanstvenicima se mora omogućiti rad do slijedećeg natječaja. Ako bi bilo dostatnih financijskih sredstava onda bi im se pomoglo da prebrode taj period. Po zakonu ako znanstvenici na javnim znanstvenim institutima nemaju projekt više od godinu dana mogu izgubiti posao.
Stvari se nesmiju gledati crno-bijelo već se trebaju postupno mijenjati da bi efekt bio dugotrajniji.
pozdravi dvt |
|
#5 Prijedlog provedbenog plana....
1)Nacrt prijedloga provedbenog plana strategije znanosti i tehnologije RH je 25. 10. 05. prihvatilo NVZ, uz zahtjev za promjene određenih dijelova. Kratkoročni i dugoročni prioriteti su prihvaćeni i s njima se moglo ići odmah u javnost. Pravila za prijavu projekata i programa, koja su isto dio provedbenog plana, su na zahtjev NVZ korigirana, te prihvaćena na slijedećoj sjednici NVZ. Korekcije preostalog dijela se rade i takav popravljeni dokument će uskoro ići ponovo na NVZ na prihvaćanje.
Znanstvena zajednica je u proljeće i ljeto ove godine provodila diskusije o strategiji znanosti RH. Koliko znam znanstvenici su imali primjedbe na tada predočeni dokument koji se zvao znanstveno-tehnologijska politika RH, te isti nije prihvaćen u predočenom obliku od strane NVZ. Budući da sam došao u ministarstvo tek krajem srpnja ove godine, ja sam preuzeo postojeći odbijeni dokumenti. Uz pomoć niza znanstvenika s naših znanstvenih institucija, te uz pomoć nekoliko povjerenstava koja smo osnovali, napravio se novi dokument, koji je uzeo u obzir prethodne kritike i sugestije znanstvenika. Kada ovaj dokument bude prihvaćen u konačnoj verziji od NVZ, bit će javno objavljen. Trenutačna diskusija na connect portalu i na wikiFF će sigurno pomoći, sugestije će biti uzete u obzir, jer se za svaki važan dokument mora osigurat mogućnost promjena na bolje. Naravno u konačnici to ovisi o NVZ.
2) Područna vijeća su dala svoje prijedloge, koji su se onda saželi sastancima povjerenstava i na NVZ. Uzimalo se u obzir da su u RH najproduktivnija područja biomedicine, prirodnih znanosti te tehničkih znanosti. Isto tako su se gledali prioriteti u susjednim zemljama, te u nekim malim EU zemljama. Analizirani su prioriteti i u većim EU zemljama. Također je uzeto u obzir u čemu mi možemo kratkoročno biti konkurentni, te što je od interesa za našu državu, npr. zdravlje, okoliš.
3) Podržavam ideju SAB, no sada se u mom kratkom mandatu to nije moglo napraviti. Ne znam zašto se to nije već prije napravilo.
4)U Pravilima transfer tehnologije nije spomenuti jer će biti spomenut u samim formularima za projekte/programe. Ipak transfer je posebno naglašen u Provedbenom planu strategije na više mjesta. Suradnja s gospodarstvom je naš veliki problem i tu još nismo iznašli efikasan model poticanja. Suradnja s gospodarstvom će biti spomenuta u formularima. Nacionalna zaklada za znanost..... (NZZ) nudi projekte suradnje s gospodarstvom. MZOŠ trenutačno isto radi na tome.
5)Okrupljavanje projekata na programima, međuregionalno povezivanje i interdisciplinarnost će se posebno bodovati i stimulirati. Niti za jednu zemlju nije dobro, da se razvija centrično. Stoga podržavamo i motiviramo policentrični znanstveni i tehnologijski razvoj RH. Slažem se da pravilo 12. malo relativizira cijelu priču, no to jestavljeno samo kao mogućnost za pomoć.
Radi se o jednom od mogućih rješenja za prelazni period, dok se ljudi ne nauče drugačije raditi. Naravno uz ograničenje da za to ostane novaca u buđetu.
Što se tiče pravila 16. i 17. o izvrsnim projektima, tu se uz postojeći način ocjenjivanja dodatna pravila još definiraju: dakle osim broja CC radova gledao bi se i impact faktor časopisa, te koliko je suradnika bilo na projektu, uz još neke aktivnosti, kao izdavanje knjiga, nastava, prijava patenata, suradnja s gospodarstvom.
6) Po Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju svi javni znanstveni instituti moraju imati barem jedan znanstveni program kojim definiraju svoju misiju. Ako to nemaju njihovo postojanje postat će upitno. Prema čl. 25. javne znan. Inst. Vlada RH osniva radi ostvarivanja znanstvenih programa od strateškog interesa za RH.. Dakle ako usmjerenja ustanova nisu unutar strategije razvoja znanosti RH trebat će se nešto mijenjati. Sve ustanove moraju taksativno navesti u svojoj organizaciji čime se bave, pa ako je takav prijedlog izvan toga ravnatelj nesmije potpisati. Do sada je bilo mnogo takvih primjera da su ljudi u ustanovi radili nešto za što ustanova nije registrirana. Nažalost ne rade uvijek svi djelatnici ustanova na području djelatnosti ustanove. To su stvari o kojima znanstvenici uopće ne razmišljaju dok se bave samo svojom znanošću, a tek to susreću kada se počinju baviti organizacijskim i administrativnim poslom u znanosti, koji je kod nas puno kompleksniji i teži, nego vani, zbog mase nelogičnosti i neprovođenja osnovnih pravila.No to ćemo pomalo rasčistiti i srediti.
7)Mi najavljujemo proces transfera s instituta na sveučilišta, ali samo za one kadrove instituta koji zadovolje kriterij sveučilišta. Dakle u ovom trenutku to bi bili svi oni koji rade na institutima a imaju već sada naslovna znanstveno-nastavna zvanja različitih fakulteta. Njih naravno nema dovoljno pa bi se regrutirali i ostali kvalitetni ljudi s instituta, koji bi morali proći proceduru na sveučilištu. Slažem se da bi trebao postojati i obrnut proces da oni koji su znanstveno dobri na sveučilištu, a nastavno ne, mogu preći na institute. Prijelaz s instituta na sveučilišta je u funkciji Bolonjskog procesa.
Sistem znanstvenih novaka je neupitan. Bio je veliki pomak u našoj znanstvenoj politici kada je uveden i tu se sigurno ništa neće reducirati. Znanstveni novaci su izvan ustroja institucija koji su kod nas prilično fiksirani, tj. jako se sporo mijenjaju, nekada i godinama ostaje isti. Novaci da nisu poseban sistem teško bi ušli u tom broju u znanstvene i visoko školske institucije. Novaci će kao i do sada biti vezani na projekte. Novake će dobivati najbolji projekti.
9) Već sam odgovorio da je znanstvena zajednica sredinom ove godine diskutirala o ovoj tematici. Sugestije znanstvene javnosti dolazile su pismima, e-mail porukama, a organizirani su i okrugli stolovi. Područna vijeća su o tome mjesecima diskutirala, kao i znanstvena vijeća znanstvenih institucija. Konačno je to odradilo NVZ. Prema tome vaša sugestija nije točna da javnost nije učestvovala. Osim toga vaša izjava malo djeluje i prepotentno, jer bi moglo prema njoj ispasti da je samo connect portal javnost ove države.
Isto tako bih connectovce molio da stalno ne ponavljaju što je bilo u prošlosti ili što bi bilo da je bilo, već da sad iskoriste šansu i kreativno nešto naprave za sadašnjost i budućnost.
Kao državni tajnik imam vrlo malo vremena za praćenje connecta, e-mailova idr., pa tu pomažu drugi. Tako su me upozorili za teme na wikiFF gdje sam pročitao vaše i Z. Bačićeve sugestije koje su mi se svidjele. Pišite i šaljite i dalje sugestije, a mi ćemo odrediti jednu osobu koja će to pratiti i održavati kontakte na mreži.
Na kraju bi dodao svoje osobno mišljenje, dakle ne kao državni tajnik, već kao znanstvenik Dražen Vikić Topić.
Iako smatram da je connect vrlo koristan jer obavještava javnost, no ipak samo jedan njen uski dio, pojedinci s connecta su često nerealni i gube se u osobnim sukobima.
Nerealni su vjerojatno zato jer ti pojedinci nikada nisu osnovali neku grupu, laboratorij, zavod ili institut, nisu se borila za nabavku ili nabavili neki veći znanstveni instrument ili neku veliku opremu, nisu lobirali za velike financijske podrške, ili bili voditelji neke veće grupe istraživača, projekta ili programa, barem ne kod nas u Hrvatskoj. Pored toga ti pojedinci uopće ne čitaju naše zakone stoga ne poznaju i ograničenja koja iz njih proizlaze za znanstvenu zajednicu. Naravno većina nas zna što treba mijenjati, no provedba ovdje na „bojnom polju“ je druga priča. To je klasična razlika teorije i prakse. Ipak mi stvari mijenjamo i one idu na bolje–kada usporedim stanje prije moje Amerike i poslije puno je toga otišlo na bolje, upravo nevjerojatno.
Oni koji su karijeru napravili u inozemstvu, došli do laboratorija, instrumenata i ljudi, znaju da to nije lako, a kod nas je za sada višestruko teže, jer zahtjeva puno veći trud i puno više vremena, uz rizik da na koncu ne uspijete. To je ono što mi pokušavamo novim Pravilima i Provedbenim planom mijenjati, no to se ne može, čak ne smije napraviti naglo već postepeno, ali ubrzano. Ne bi sada ulazio u daljnju raspravu zašto to tako ide kod nas, jer to su prežvakane stvari, već mora manje diskutirati, a više vući konkretne poteze. Evo npr. Postoji program NZZ koji daje mogućnost da povratnici dobiju 100.000 Eura za početak istraživanja kod nas, kasnije se može naravno još dobiti novaca, no nitko se još nije javio! To su možda mali novci u komparaciji s inozemstvom, no za nas su prilični i na koncu je ipak izazov da se nešto napravi kod kuće.
Ako connectovci zaista žele pomoći onda moraju izostaviti međusobno komuniciranje koje kod nekih pojedinaca povremeno sliči više žutoj štampi nego razgovoru akademskih građana. S time odbijate javnost-i znanstvenike pogotovo obične ljude koji svojim porezima plaćaju znanost. Kopije vaših diskusija došle su do ljudi koji nisu u znanosti, komentar je bio pa zar se ti ljudi bave znanošću. I većina znanstvenika zazire od vašeg „demokratskog“ načina komunikacije, pa kako onda možete očekivati da će vas javnost ozbiljno percipirati. Pišite kritično, no budite kreativni i onda će se vaše djelovanje više respektirati u znanstvenoj i široj društvenoj javnosti.
Srdačno dvt
|
|
1. Da još uvijek se radi o radnoj vrziji, to je nacrt prijedloga, no koji je već dva puta prošao kroz NVZ. Naravno sugestije su još dobrodošle, a Pravila su stavljena na wikiFF. Dakle očekujemo sugestije i promjene. Potpispod dokument je sada i ubuduće od NVZ. Sve je to već bilo u javnim raspravama, a i sada je.
Natječaj će početi uskoro (trebao je krajem studenog no zbog tehničkih raloga se nije stiglo) i tralat će dva mjeseca. Za recnzije je određeno onda još tri mjeseca. Dakle računa se da bi ugovrnja programa/projekata počela krajem travnja ili u svibnju 2006.
2. Podnositelj može prijaviti projekt/program preko bilo koje znanstvene ustanove, ako se s time složi čelnik matične ustanove podnositelja.
Pravnik vlasnik projekta je podnositelj koji potpisuje ugovor, institucij preko koje se projekt provodi i Ministarstvo znanosti, obraz. i športa.
3. Prosječni iznos projekata u periodu 2002-2005 je bio 65.000 kn.
Maksimalni projekt je dobio 690.000 kn, a minimalni projekti su dobili 10.000 kn. Za novi ciklus se računa da će prosječni projekti dobiti 4-5 veći iznos od dosadašnjih prosječnih, a najbolji nekoliko
milijuna kn.
srdačni pozdravi
dvt |
|
1) Da može, samo na jednom može biti voditelj, a na drugom suradnik. Znanstveni novaci moraju biti vezani uz jedan znanstveni projekt, kao što je bilo i do sada.
2) To ne ovisi o Ministarstvu već o projektu i instituciji. Ako ih uvjerite oni vam mogu plaćati još jedan doktorat, dakle što se nas tiče nema ograničenja.
srdačni pozdravi
dvt |
|
Postovani Dr. Vikic-Topic,
cjenenci vase misljenje kao znanstvenika odgovoriti cu vam kao znanstveniku ali i drzavnom tajniku za znanost jer ste odgovorni za sustav znanosti.
Prije svega zao mi je da ste u vase gostovanje na portalu ubacili tekstove kojima tu nije mjesto. Ukoliko ste nam zeljeli odrzati lekciju iz znanosti, demokraticnosti i ponasanja mogli ste to napraviti na drugom mjestu i u drugoj diskusiji a ne u raspravi o financiranju projekata. Saslusao bih vase argumente i odgovorio vam s puno vise detalja.
Ovdje vam mogu podariti samo jedan argument koji ce ukazati da mi na portalu nismo nerealni i naivci. Jedan sam od znanstvenika koji su uspjeli izgraditi znanstvenu karijeu u svijetu. Zelja mi je bila otvoriti laboratorij i na Medicinskom fakultetu u Splitu i Laboratorij Biologije Tumora u MedILSu i mogu vam reci da je vasa maticna kuca MZOS glavni uzrok zbog kojih imam problema u ostvarivanju stremljenja da volonterski radim na dobrobit studenata u Hrvatskoj.
Medutim najvise me boli vasa demagogija na kraju izjave:
"Ako connectovci zaista žele pomoći onda moraju izostaviti međusobno komuniciranje koje kod nekih pojedinaca povremeno sliči više žutoj štampi nego razgovoru akademskih građana. S time odbijate javnost-i znanstvenike pogotovo obične ljude koji svojim porezima plaćaju znanost. Kopije vaših diskusija došle su do ljudi koji nisu u znanosti, komentar je bio pa zar se ti ljudi bave znanošću. I većina znanstvenika zazire od vašeg „demokratskog“ načina komunikacije, pa kako onda možete očekivati da će vas javnost ozbiljno percipirati."
Posto znate za sve probleme u prosloj raspravi pomoci cu vam rekavsi da svi sudionici rasprave osim dvojice DB i IV su pokusali doci do istine o aferi koja drma vase ministarstvo a posebice vaseg nadredenog ministra Primorca. Ne znam koji su njihovi razlozi bili da neargumentirrano brane krivicna djela, ali bar jedan od njih se javno ispricao svima i mi smo sretni da ljudi mogu nesto krivo reci ali ipak prihvatiti svoje greske. Bit portala je sloboda komunikacije a vi bi trebali znati da sa mladim ljudima treba imati dovoljno tolerancije da im ipak dopusitmo da vele sto god zele. Pozitivna uloga velike vecine clanova portala je da ukaze na cinjenice i pokusa vratiti raspravu na temu. Vjerujem da su connectovci sretni sa svojim radom inace se ne bi niti javljali.
Ukoliko vas bole kritike rada nedodirljivog ministra Primorca ucinite nesto i dokazite nam da nije osobno ukljucen u nelegalne poslove glede projekta JEZGRA23. To je ionako dio vaseg posla i vjerujem da bi vam kao strucnjaku trebalo biti vaznije da li se nelegalno trosi 8 mil HRK u vasem sektoru ili neke male rasprave clanova portala.
Nakon svega oocekujemo da cete nam i objasniti vasu stranu i pogled na cjelu aferu JEZGRA 23.
Srdacan pozdrav,
Ivan Dikic
|
|
1)Ideja je bila da se konačno jednom nagrade oni koji u pokazli izvrsne rezultate. Kako još to nije konačna odluka, nismo sigurno da će proći u ovom obliku, no ipak ću vam objasniti. Dakle uzelo bi se iz rezultate CROSBI baze, broj CC radova, zatim pogledao impact factor radova, zatim broj suradnika na projektu, pa bi se ocjenila efikasnost i izvrsnost. Gledali bi e i još neki rugi parametri, kao npr. knjige, nastava, patenti. Naime u pravili pise da osim CROSBI bi vrednovanje radilo povjerenstvo MZOŠ koristeći i rezultate vrednovanja područnih vijeća. Naravno to je samo jedan od mogućih modela vrednovanja.
2)Inače sve više prevladava mišljenje da bi bilo bolje te financije za 15% najboljih usmjeriti na novake i njihove posebne projekte, a izvrsnost ocjenjivati prema impact factoru časopisa u kojem je rad (to je inače već prof. M. Radman predlagao, a i ja u svom članku u Vjesniku od svibnja 2004. kada sam bio predsjednik ZV Instituta Ruđer Bošković. Vidjet ćemo što će na to reći NVZ.
Da budem kratak, znan. novaci neće trpiti zbog ovih promjena.
To obećaje gosp. Ministr D. Primorac, a i ja i ostala Uprava za znanost stojimo iza toga.
srd dvt
|
|
1) neznam odgovo na vaše pitanje jer sam došao na MZOŠ tek 21.7. 2005. Pretpostavljam da naprosto nije bilo dovoljno novaca.
Znam da se ovdje na MZOŠ do sada sakupilo zahtjeva za oko ca. 500 znan. novaka.
2)Utječe već broj postojećih novaka na projektu, ali ukupno i u ustanovi, te kvaliteta projekta, tj. mentora. Gledaju se i međunarodne suradnje, kao i druge aktivnosti mentora, te naravno uspjeh kandidata. Vodi se pažnja i o regionalnom rasporedu. Ostale podatke neznam jer je u to direktno uključen pomoćnik za znanost za koje priređuju podatke, a onda to ide gospodinu ministru.
Slažem se da će tu trebati nešto popraviti da stvari idu brže.
srdačno
dvt |
|
Postovani Dr. Vikic-Topic,
cijenim vasa i obecanja ministra Primorca za buduci status novaka, ali zbog znacaja krize oko Jezgre 23 zamoliio bih vas da nam sto hitnije vi kao odgovorni tajnik za znanost date odgovore na pitanja postavljena u diskusiji o Aferi 23:
Uistinu me zanima da li je tocno i ukoliko jest zasto, tko je odgovoran za moguce malverzacije u cjelom slucaju koji je lijepo kornoloski obraden od kolegice Teute u #31.
Mene kao pojedinca zanimaju sljedecI odgovorI:
Zasto je IRB uzeo novac sa Svetog Duha kada imaju kronicni problem u prostoru?
Zasto nakon prebacivanja novaca na IRBu, BICRO odjednom ustupa nezakonito svoje prostorije za taj isti projekt?
Zasto BICRO ulaze dodatna proracunska sredstva u nezakonitu svrhu adaptacije laboratorijskog prostora?
Zasto odgovorni ministar ili Vlada nisu reagirali na niti jednu od ovih djelovanja?
Kakva je odgovornost ministra za sve ove transakcije jer izgleda da je sve napravljeno da se njegov originalni projekt otvaranja Laboratorija forenzike, citogenetike i molekularne dijagnostike ostvari po bilo kojoj cijeni?
Kakva je namjena tog laboratorija - da li se radi o znanstvenim projektima unutar Jezgre 23 ili je to stvaranje privatne dijagnosticke ustanove u kojoj ce pojedinci zaradivati novac?
Da li je dopusteno ovakvo netrasparentno igranje proracunskim novcima u bilo kojoj demokratskoj drzavi pa tko god bio ukljucen?
|
|
1) U čl. 8 piše da su to stranci, dakle ne spominje se da li su u RH ili izvan nje, prema tome mogu biti izvan RH. Oni samo moraju priskrbiti pismo namjere da žele raditi na projektu. Isti stranac može biti makimalno na dva projekta. Intencija je da se sa strancima podigne nivo projekata i da se što bolje umrežimo radi pulaska u EU. Neću uopće spominjati moguće makinacije, jer njih ćemo promptno presjeći.
Strancima će se moći platiti put, boravak i honorar za predavanje, no znamo da to nije jeftino i racionalni znanstvenici sigurno neće stavljati previše stranaca.
Samo radovi stranaca koji su napravljeni u tematici projekta sa menimalno jednim suradnikom projekta će se računati kao rezultat projekta, ostalo se neće gledati. Znam da st ciljali što su neki ljudi stvljali radove konzultanata na kojima nitko s projekta nije, što je nemoralno, ali se nije nigdje izričito zabranjilo.
Mi ćemo kasnije izdati pravila izvještavanja s projekta i programa gdje će sve eksplicitno pisati i neće biti snalaženj.
srdačno dvt
|
|
Poštovana kolegice,
Iako se ovo pitanje najvećim dijelom odnosi na prof. S. Uzelca bit ću slobodan pokušat dijelom odgovoriti, koliko znam.
Kada je sustav novaka počeo, za vrijeme gosp. minsitra prof. Kraljevića, koliko znam nije bilo predviđeno da zn. nov.rade u nastavi, već na znanstvenim projektima. Naravno to se vrlo brzo promijenilo zbog nemogućnosti održavanja vježbi, seminara i predavanja, a pogotovo zbog nemogućnosti zapošljavnja asistenata, docenata idr. Po meni su ti novaci bili diskriminirani na one na institutima, i trebalo bi im se pomoci jer zbog opterecenosti mnogi nisu mogli završiti nma vrijeme svoje školovanje.
Kako ste rekli zn. novaci koji idu po starom sustavu imaju 8+3 godina, dok novi koji idu po Bologni 6+4, govorim ukupno od mag., dr. sc. i postdoca. Po meni bi trebalo novacima s dr. sc. što prije omogućiti da pređu u zn. zvanja, čime bi se ponovo mogli uzeti novi novaci, ili ih na vrijeme obavjestiti o ne mogućnosti da ostanu, na datom mjestu. Situacija je sada takva da zbog Bologne imamo premalo kadra na Sveučilištima.
Mislim da su u Upravi za visoko školstvo svjesni problema i da se traži rješenje. Između ostalog koliko sam čuo za iduću godinu se predviđa 400-500 novih mjesta na sveučilištima, što se prvenstveno odnosi na one novake koji prelaze u znanstvena zvanja.
srdacno
dvt |
|
Iz mog prethodnog odgovora se vidi da se potpuno slažem s kolegicom GB i kolegom BL. Bitna je razlika raditi na institutu npr. IRB ili na sveučilištu, te stoga ZN na sveučilištu moraju dobiti određenu kompenzaciju. Mislim da je model o kojem me je informirao kolega BL odličan i to ću čim prije sugerirati prof. Uzelcu.
srdacni pozdravi
dvt |
|
Na #37:
Postovani g. Vikic-Topic,
Zahvalju Vam se najsrdacnije na Vasim odgovorima, ne zbog toga sto su to odgovori na moja pitanja, nego jer oni, po mom dubokom uvjerenju, doprinose transparentnosti u radu MZOS te, nadam se, kvaliteti na kraju prihvacenih rjesenja.
Sto se odgovora na pitanje br. 9 tice, vjerujte mi da mi ni u primisli nije bilo biti prepotentan niti isticati zasluge Connecta prema bilo kome drugome u javnosti (kako onoj znanstvenoj tako i onoj siroj), nego sam smatrao i smatram da bi Vase i/ili otvoreno ukljucivanje Vasih suradnika u rasprave ovdje i na Wikkiju pridonijele, opet, i transparentnosti i kvaliteti i diskusije i rjesenja. To bi po mogucnosti potenciralo i koristenje intelektualnog potencijala onih koji se tu javljaju na konkretnijem radu na projektima koji imaju za cilj dobrobit znanosti u RH. A mozda bi to pomoglo i Vama i MZOS uopce u Vasem radu?
Sto se Vasih komentara kao znanstvenika na temu Connect portala tice, mogao bih se sloziti da diskusije ovdje ponekad skrenu sa glavne teme, te time gube na kvaliteti i konsistentnosti.
Ipak, smatram da je Connect svojim djelovanjem:
- doprinio otvaranju mnogih tema koje su bile i jos uvijek su tabu u nasem sustavu
- na konkretan nacin je doveo do ukljucivanja nasih znanstvenika u inozemstvu u rasprave o nasem sustavu pa tako i o prenosenju njihovih znanja i iskustava (koje, svi se slazemo, nasusno trebamo) do nas
- otvorio je mjesto gdje se svi, od akademika do brucosa, ne plase reci sto misle
- ako hocete i "razbudio" spoznaju kod djelatnika MZOS da njihov rad i odluke imaju velikog odjeka i velikog utjecaja na rad mnogih nas u sustavu - pa zato moraju biti transparentni i sto kvalitetniji,
- te imao jos jako puno pozitivnih efekata.
Mislim da bi zato MZOS trebalo biti zahvalno i posebno organizatorima ali i svim diskutantima na portalu, jer smo Vam mi najveca podrska u Vasim nastojanjima na konkretnim promjenama u sustavu znanosti RH i posljedicnog priblizavanja istog sustavima u znanstveno najrazvijenim zemljema Europe i svijeta.
Sto se Vaseg kometara o diskusijama onih koji sustav (Vi kazete zakone i njihove posljedice) ne poznaju jer su negdje drugdje, morati cu odgovoriti ono sto odgovaram onima koji me istim argumentom pokusavaju usutkati svaki put kada pokusam u svojoj sredini pokrenuti diskusiju o bilo kakvim konkretnim promjenama, a oni me uvjeravaju da sve mora ostati kako je a da se ja i onako ne bih trebao javljati "jer ne poznajem sustav" - pa odgovor je
"ja cu to, dok me netko ne uvjeri u suprotno, ipak smatrati svojom prednoscu a ne svojim nedostatkom".
Vjerujete mi, ja sam u inozemstvu, a znam da je to slucaj i sa mnogim drugima poput mene, jako pazljivo citao i nase zakone o znanosti, i mnoge druge dokumente koji su na tu temu pisani. Cesto sam u tom citanju, barem mi tako recentno iskustvo (od kada sam se vratio u domovinu) kaze, bio puno temeljitiji od velikog dijela kolega u domovini. Nadam se da to nije zbog toga jer su se oni osvjedocili da se, bez obzira na promjene u zakonima i deklaracijama, bez obzira na promjene ministara i njihovih ekipa, u sustini ipak nista ne mijenja?
Ja, iako me praksa na onome sto Vi nazivate "bojnom polju" uci da i najbolje namjere cesto ostanu na deklarativnoj razini ili se cak izvrcu u svoju suprotnost, duboko vjerujem da tako ne smije biti i svim se silama, nerazumijevanju okoline usprkos, trudim svojim radom nesto i mijenjati. Izuzetno mi je drago da izgleda i Vi tezite istom cilju jer ce nam svima na "bojnom polju" Vasa podrska sigurno puno pomoci.
Nadam se da cete i u buducnosti ostati na raspolaganju za odgovore na nase upite i konkretne probleme kao i za diskusiju o Vasim prijedlozima i projektima na Wikkiju, te da necete dozvoliti da do Vas dopiru samo "filtrirane" informacije koje ce Vam predociti Vasi suradnici, a sto je nazalost do sada cesto bio slucaj kod Vasih kolega.
Zeleci Vam dakle puno uspjeha u radu, srdacno Vas pozdravljam,
Sasa Zelenika |
|
Dear Collegue,
You really put lot of questions and I applogize in advance if my answers would be short.
1) My top priorities are to take care (with my collaborators) for:
26 public scientific institutes throughout Croatia, for 5 technology centers, for scientific work at 6 Croatian universities, polytechnics, shools of professional higher education, etc. I am making the conntacts with Croatian industry (Pliva, Belupo, INA, Končar, etc), trying to persuade them and motivate them to collaborate more with public scientific institutions. Also with other people I am involved in S&T strategy making for Croatia, in changing the low for science and tech, to become "better" for the development of S&T in Croatia, to adjust the articles of law for easier hiring of scientists, especially young ones, in quality insurance of the scientific institutions etc.
Although I am not a member of any political party my dutiy is also to replace the Minister at governmental sessions, when needed, at openning ceremonies of conferences, meetings etc. Also I'm going very often to Croatian parliament (Sabor) to defent or to propose new laws for science or other documents. I'm also connection to Croatian Academy of Arts and Science and Technical Academy. Any wa there are a lot of duties and I can not list them now all.
2) I do not know what were mistakes of my predecessors in this position, and in fact I do not take to much care of them, since I am doing new job and I will behave normal and open in communications and transparent in work. What I know I know, and what I do not know I will learn in a course.
I mentioned before I am not member of any party, I am a scientist who wants to do something useful for its country but not to complain or blame somebody of something.I praise only results.
3) Question is very general-we are trying to give boost to croatian academia to work more on transfer of technology.
4) We are trying to make some changes in BICRO and we are lo establishing the Croatian institute for technology (instead of ITP), and transfer program TEST to this new institute in near future. MSES will do analyses, advice and control of technologies
5) For details you will have to ask director of BICRO dr. H. Prpić.
RAZUM program is going well, althogh financing is not, in my oppinion, enough. Till now 15 projects are finished or on way, and other 14 are in preparation.
6) For detil please conntact dr. D. Šoljan who is the leader of PMU for WB collaboration. The process is going well with BI and BICRO, while RBI is out of this.
7) The purpose of AT2 of RBI is to enable tech. transfer at RBI by the help of WB, if WB will agree with this. If not RBI will solely continue this work. There is no conflict with BICRO, since AT2 wants to operate predominantly at the orld market, as they quoted in their BP.
National research councill recentl accepted version of rules for new projects and programs. These rules give more flexibility to researchers, than it was before. Rules are on a web of MSES.
9) We interact, but still I am not satisfied with its efficiency. The blame is on me as well, since I m very much occupied with othr duties.
10) One of my personal goals is to make better and efficient relationship between scientific intitutes nd universities in Croatia, and the second is to enable greater involvment of croatian industry in academia and vice versa.
I appologize for short answers, but that was what I can do momentarly.
Best wishes
DVT
|
|
Poštovani kolega Zelenika,
10)Molim da pogledate malo i osgovore koje sam dao na pitanja ostalih znanstvenik.
NZZ je poseban entitet, drugi izvor financiranja pored MZOŠ. Bilo bi odlično da se što više ljudi javlja na zakladu, što sada nije slučaj.
Znanstvenici koji rade FP projekte se stimuliraju već sada s 15.000 kn za predanu prijavi, i ako se projekt ne prihvati, dakle samo zato jer su se trudili da to naprave i borili se. To nije moja zasluga, to se već radilo prije mene, makar sam i ja to podržao u svojim dopisima neznajući da to postoji. Ako znanstvnici npr. dobiju FP projekt, onda od MZOŠ dobiju još 50.000 kn. Mislim da je to za nas (RH) solidna timulacija, za sada.
Vi izgleda niste shvatili ideju izvrsnosti s 15%, za koju je još upitno da li će konačno proći. Naime htjelo se konačno nagraditi one koji su dobro rdili, jr vi niti niste vjerovatno svjesni kako se tu radilo. Ta kako ju vi zovete "povjesna izvrnost" nema nikakv utjecj na nove projekte. Gdje to piše. Dakle nagrađuje se konačno netko tko je prije dobro radio, a u novim projektima taj isti možda neće niti proći. Sve ovisi kako sada napišete projekt i da li će on proći recenziju. dakle krivo ste shvatili 15%. dakle pišite i šaljite projekt,
ako je dobar prihvatit će ga. Mladi i s dobrim idejama su dobrodošli i nigdje ne piše da da će se budući projekti mjeriti po minulom radu, već samo nagraditi minuli rad, a takmičenje ponovo počinje s novim projektima.
11) Uopće ne kužim od kuda ste izvadili 15-20% projekat koji će se financirati u buduće. Opet nek misinformation i nerazumijevanje. Dakle nagradilo bi se 15% dosadašnjih projekata koji su izvrsni, naravno ako to na koncu na NVZ prođe.
Ali isto tako je očito da nije realno da je na zadnjem natječaju 2001. prošlo 85% projekata. Kako je to moguće. Pa zar su svi tak kvalitetni, a mi uopće u svakodnevnom radu i životu ne vidimo posljedice te velike kvalitete. ne zaboravite da je na NIH ispod 20%. Ja narvno neznam kolika će sada biti prolaznost, al ako će se solidno recenzirati morala bi biti manja od 85%.
Dakle apsolutno se slažem s vama. Moraju svi koji imaju dobre ideje prijaviti projekte, povjesni razlozi nemaju |
|
|
Edukacija
Connect::Portal::Gosti
