| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
MZOS objavljuje nova pravila za prijavu znanstvenih programa i projekata
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Ivana Murkovic Steinberg
|
|
|
|
2005.11.24. 08:16
Nova pravila za prijavu znanstvenih projekata objavljena jucer na stranici MZOS.|
Pokušao sam na webu MZOŠa pronaći dokument koji se spominje u točki 19. navedenih pravila ali bez uspjeha.
Zna li netko koji su to prioriteti kratkoročne strategije razvoja znanosti RH prihvaćeni na 13. sjednici NVZ od 25.10.2005. ?
|
|
Iz intervjua dr.Vikić Topića u Nedjeljnom Vjesniku 12.studenog ove godine:
"Definirali smo dugoročne i kratkoročne prioritete znanosti u Hrvatskoj. Za kratkoročne prioritete, znači pravce istraživanja
u sljedećih pet godina u znanosti i tehnologiji, prihvaćeni
su okoliš, zdravlje, energija, materijali i hrvatski identitet.
Sva znanstvena temeljna i primijenjena istraživanja u
tim područjima moći će konkurirati, a jedini kriterij bit će
izvrsnost, odnosno vrhunska kvaliteta istraživanja i nacionalni
interes za takva istraživanja", pojašnjava državni tajnik
Dražen Vikić-Topić
Bilo bi dobro imati i dodatne informacije (a pogotovo posebne Web stranice) o tim prioritetima, kao i proceduri prijavljivanja projekata.
|
|
| Evo ja upravo otvaram gostovanje dr. Vikić-Topića, pa bih vam predložio da sva pitanja, koja biste možda postavili na ovu temu, premjestite i u to gostovanje. Bit će online za pola sata... |
|
Bas zgodno - kao slucajno svi prioriteti su aplikativni! Osnovne znanosti tu ne igraju...
Jos jednom zabluda. |
|
Ja bih prosirio pitanje iz #1:
Da li se zapisnici sjednica NVZ stavljaju negdje na web ? Na stranici
MZOSa nisam uspio naci linkove na sjednice NVZ. |
|
Guy, osnovne znanosti i aplikativne znanost su dio iste priče! Nas zanima krajnji rezultat a to je dobrobit hrvatskog građanina! Any way is welcome but ...pokazalo se da NIKAD nije ulaganje u temeljna istraživanja imalo izravan utjecaj na porast brutto nacionalnog dohotka! Tako to funkcionira u Europi! Postoji niz primjera u Europi koji to potvrđuju, no mi smo, kao i uvijek do sada, skloni mistifikaciji, dakle razvijamo vertical thinking umjesto lateral thinking što znači automatski generiranje novih rješenja. To nije pravi put, kao niti "best practice", dakle što nam od svega preostaje? To će nam naš državni tajnik opisati! Mi trebamo lučonošu i samo poput štakora slijediti pravi put, to smo mi Hrvati! Austrija, Madžarska, Srbija, sve su to šablone koje smo slijedili...jesmo li sada došli do trena kad smo konačno stali na vlastite noge? To je pitanje! Prava svirala je ono što nam nedostaje, ono što će nas povesti pa makar i u propast! Nažalost ja ne vidim pravoga svirača! 
|
|
No osnovne znanosti su dio infrastrukture za aplikativne. Mislite da ce se
dijaspora iz aplikativnih znanosti vratiti ako znaju da nemaju koga pitati
za teorijske modele ili eksperimentalnu fenomenologiju van tocno one problematike
na kojem su oni razvijali svoju karijeru ? I da ce voljeti dati svoje dijete u skolu u kojoj
nema naictanog teoreticara iz temljenih disciplina ? Odredite proporcije, dobro
vise sredstava za aplikativne projekte, ali jednom dok se to odredi prestani
vrijedjati one druge (ne mislim Vi licno, Vi ste tu jako fer,
nego govorim opcenito o nasem minijenju i politici). Znate npr.
teorijski fizicar ima istu placu kao i elektronicar u znanosti na istom rangu,
no sredstva z anjegov papir i kompjutor su daleko manja nego kapitalna
oprema kao sto je STM ili razvoj pogona u nekoj razvojnoj tehnologiji.
To je u redu -- da se vise novaca da za STM
i da se zaposli vise laboranata; no jednom dok se ta proporcija ustabili onda
se trebaju postovati svi dijelovi sustava jednako, ukoliko dobro obavljaju svoj
posao. Uz to, tipicno, ljudi iz fundamentalnih znanosti tipicno uzimaju daleko veci
(uglavnom slabo placeni) dodatni posao u sutavu obrazovanja i publiciranju
temeljne literature (pregledi, monografije, udzbenici). Aletrantiva vam je
da zaposlite na tim poslovima ljude koji su samo u obrazovnom procesu
a ne bave se iztrazivanjima no to ce dati dosta jadne rezultate. |
|
Tipicna je situacija na konferencijama na kojima sam bio. Cim je aplikativnija tema
vise se para baca na skupo vino i bankete, kompjuterske slajdove i slicno,
jer tamo ima vise para (ako postoje kotiacije one su jako velike jer si doticni
mogu priustiti). Ne znam po cemu je korisnije za sustav da
elektronicar pije skupo vino na konferencije, a da teorijski fizicar dodje
na konferenciju s vrecom za spavanje i da se kod nekog uvali u sobu kao
ilegalac (ja sam to nekoliko puta radio u raznim varijantama, bez obzira sto sam
bio sluzbeni sudionik). Ako ii u bed and breakfast hotelu prenazderes se
za dorucak tako da mozes preskociti rucak, i onda se izvinjavas oniima s dobrim
grantovima koji idu na rucak u resotran da nisi gladan. S druge strane,
znam covjeka s velikim grantom koji cim dodje u grad pita
u kojem restoranu se trosi najbolje vino u gradu i placa kreditnom karticom od
svog granta. Znam i covjeka koji smatra da je nemoralno tarziti organizatore
za financial aid i radije dijeli banane i slicno s prijateljima da prezive konferenciju a uvijek
su ilegalci u necijim sobama. |
|
Mislim da Hrvoje iskrivljuje cinjenice. Takodjer mislim da kao fundamentalac dio tima koji je prodavao radiofarmaceutike do Beca i radio druge "aplikacije" NEMA nit jednog rezulatta osnovnih znanosti koji nije nasao svoj put u aplikacije. Boole algebra potjece iz 19 stoljeca adanas ne bi mogli zamisliti kompjutere bez.
Jos jedna stvar. U SAD se tocno razaznaje pojam precompetitive R&D kao granica dokle idu financiranje iz drustvenih fondova.
Raditi dobru osnovnu znanost je od najvece koristi za svaku zemlju. Naravno nece nista promjeniti se na financiranju OBOJAT ce se programi unutar zadanih kockica ali i opet znaci da cemo sami sebi lagati. Politicari i znanstvenici. Nije li cas da se pogledamo u oci? |
|
na #9
Možda čak i iskrivljujem činjenice ali u želji da stvari dovedem do apsurda u cilju otkrivanja kvalitete! Poanta je upravo u dobroj znanosti, kvaliteti znanstvenog rada, bilo da se radilo o temeljnim bilo o aplikativnim istraživanjima. Na primjeru CERN-a lako se vidi kako temeljne znanosti mogu u dobro osmišljenom sustavu dovesti do visoko vrijednih primjenjivih rezultata (WWW). Dobra temeljna znanost nije conditio sine qua non! Sve ovisi o politici. Primjerice Finska je davnih dana izjavila da ju uopće ne zanimaju temeljne već primjenjene znanosti! Oni čak javno u svojim SWOT analizama izjavljuju da je njihov "W" nedostatak temeljnih istraživanja, svjesni svojeg laganog hendikepa, no to ih ne sprječava da budu u samom vrhu svjetske konkurentnosti! Mi, hrvatski fizičari, nosimo teret prijašnjih generacija Supeka, Alage i dr. gdje se vrijednom smatra samo temeljna znanost. Da, trebali bi pogledati sebi u oči! |
|
Tesko je sad stvoriti stvarno primijenjenu fiziku u Zagrebu, nakon sto je
u 90-tim decimiran najveci privredni institut (Koncara). Govoriti o komercijalizaciji
iz akademskih laboratorija je daleko praznije nego da se radilo zadnjih
15 godina na povezivanju Koncara, Tesle, Plive s Rudjerom, IFSom,
FERom, PMF-om...nesto blize, vrlo nedavno doslo se do raspustanja ideje
fuindamentalne konkurentnosti i u Plivi, koja postaje generic drugs company.
Ljudi iz Koncara koji su radili i vani 7--tih godina, kazu da su
mnogi njihovi proizvodi bili
visi po kriteriju "reliability" nego Siemensovi; govorim tu o industrijskim,
elektroenergetskim itd. kompenentama (ne o kategoriji consumer goods).
Nije sustina primijenjivosti u povezivanju s nedrzavnim kreditorima i
patentskim zavodima nego u povezivanju s industrijom, evropskim
programima za zastitu okolisa, i drugim partnerima i korisnicima. |
|
nazalost potrebno je reci da je razvoj aplikacija vezan uz trziste i opet uz uvjete koje namece vlada. Tebi dobro poznati kolega hrvoje razvio je spirometar kojeg unatoc svim svojim trgovackim vrlinama nije uspijevao plasirati na trziste.
Osobno sam radio na razvoju betona sa smolama za postolja strojeva alatljika,ali je sve zavrseno na prototipu u ravnateljskoj sobi Prvomajske
kako znam dovoljno o aplikacijama na nasim prostorima to smatram da znam o cemu govorim. A nabacivati se na Supeka, Alagu i druge nema smisla nikakvoga.
Za Tvoju informaciju Prof Supek zajedno sa Paicem, Tezakom, Alegretijem i nekoliconom stvorio su institut u kojem ti radis u kojem se razvio neutronski generator, u kojem su razvijani elektronski sklopovi koji su bili na svjetskoj fronti. Dr Radeka iz te ekipe jos uvijek rukovodi odjelom za instrumentaciju.
Bas me zanima sto ce se naci u prijedlozima programa. Takv stav ministarstva ne moze se nazvati drukcije nego pogubnim. |
|
Na #4/#9: Dr Vikić-Topić u interviewu (citat iz #2) lijepo kaže:"Sva znanstvena temeljna i primijenjena istraživanja u
tim područjima moći će konkurirati." Ono u čemu Vi griješite u svojoj ljutnji je da ne uviđate su okoliš, zdravlje, energija, materijali i hrvatski identitet strateški prioriteti. Strateški prioriteti su uvijek "aplikativni" - pogledajte strateške prioritete EU frameworks. Nađite mi i jednu zemlju koja je kao strateške prioritete navela npr. proteinsku kristalografiju ili fiziku čvrstog stanja. Fundamentalna istraživanja ne spadaju u strategiju nego u taktiku. Kada se spominju "materijali", naravno da se tu računa na čvrstostanjce, kao i na proteinske kristalografe pod strateškom točkom "zdravlje". To je sasvim normalna praksa u svijetu. Poanta strateških prioriteta i jest ukrupnjavanje tematika da bi se stvorile veće jezgre istraživačkih grupa (temeljnih i primijenjenih) sa zajedničkim interesima, umjesto da svatko autistički čeprka po svojoj maloj temici kao što je čest slučaj sada u Hrvatskoj. |
|
Stvaran je problem da je znanost previse isparcijalizirana kod nas; ja to mogu
posvjedociti za teorijska istrazivanja gdje se radi puno veci postotak izoliranih
tema nego onih koje su vodece tendencije u svijetu;
a upravo si to male sredine ne mogu
dozvoliti jer je to pogubno za mladu generaicju koja ne vidi cjelovitu motivaciju u
nekom kako kazete ceprkanju svojih mentora. S druge strane, admisnitrativno to
necete promijeniti takod a deklarirate te iste znanstvenike u neke strateske
konglomerate, a da oni opety u praksi razmisljaju na isti nacin. Ne moze neko
promijeniti svoju znanstvenu licnost preko noci.
Postoji medjutim niz mjera koje jesu poluadministrativne prirode a mogle bi ici na
promjene u isparcijaliziranoj strukturi. Cisto brojenje publikacija, bez uzimanja u
obzir cjelovitosti, relevantnosti opusa i znanstveno-obrazovnog rada pojedinaca
vodi do toga da pisete serije jednakih radova iz specijalistickog podrucja. Malo se
vrednuju odrzani seminari, uspjesi u vodjenju studenata, otvaranje novih podrucja,
suradnja s drugim znanostima (bilo je nedavno na Rudjeru osuda nekih pojedinaca
da se neki bave znanostima "kojima se Rujder ne bavi" bez obzira sto je po statutu
to interdisciplinarna ustanova). prije svega kad ce se kod nas postdiplomska
nastava placati vise nego smijesni honorar, pa tako kvalitetna nastava postaje
stvar dobre volje, i interne kulture u malim sredinama,
a na nekim odsjecima se ne odrzava nego se ljudima podijeli
literatura (npr. na PMFu na matematici se odrzava skoro puna
satnica vecine oglasenih kolegija; dok je na fizici standard u tome blizi nuli,
i tako je vec desetljecima).
Ono sto mi je nejasno u izglasanim prioritetima je da li se tu radi
o tematici ili jednom od kriterija odredjivanja faktora znacaja projekta?
Po meni recimo, za razliku od ostalih tocaka, hrvatski identitet nije tema
nego aspekt i taj aspekt pridonosi znacaju nekog projekta. Ako se proglasi
temom onda ce biti dosta novog premetanja supljeg u prazno
i botanickih inovacija u podrucju jezikoslovlja i slicnih nebuloza.
|
|
Na #10:
Nije temeljna znanost dovela do weba. Tim Berners-Lee je na CERNu radio kao programer u racunalnom centru, a ne kao znanstvenik na znanstvenom projektu. Dakle nije bilo bitno da li je CERN orijentiran temeljnoj ili aplikativnoj znanosti, nego to da je bio otvorena okolina za nove stvari.
Kao i mnogi drugi izumi, tako je i web, posljedica kreativnosti i bezobrazne upornosti jednog covjeka, poticajne okoline te sretnih okolnosti. |
|
Slazem se s #15 i htio sam reagirati na slican nacin na sam primjer. No ne slazem
se s poopcavanjem tog primjera. Stvar je da Hrvatska nema kriticnu masu za jako
velike aplikativne projekte, npr. nema sanse da mi sami izmisklimo cip nove generacije.
Aplikacije su ili servisno-sitnog karaktera, moderni pandan visokotehnoloskog
obrtnistva, ili kooperacija u servisu za vece centre, i to je jedan vazan aspekt;
ili su ti veliki projekti, koji su zasad van hrvatske zbilje. U fundamentalnim
znanostima obicno se ide na jako specijalizirane eksperimente i medju njima
postoje veliki i mali; recimo znanosti kao sto je fizika visokih energija zahtijevaju
velike ekepserimentalne timove i uredjaje; dakle nasi ekesperimentalci imaju
sanse samo preko cestih gostovanja vani i onda dolaziti kuci i
obradjivati podatke. U nekim drugim podrucjima, recimo kvantna optika,
neka podrucja biologije itd. moze se raditi u manjim timovima i manjim
laboratorijima i tu se moze prepoznati i financirati izvrsnost ako ima
volje i sloge i u nasim uvjetima.
Sad, kad se radi o pronalascima koji doalze kao slucajnost
ili imporovizacija u velikim timovima,
onda tu jesu fundamentalne znanosti u prednosti jer zahtijevaju
jako specijalizirane uvjete eksperimentiranja. Recimo svemirska tehnologija
je dovela do otkrica niza posebnih keramika (pa i teflona!) itd. Mozete reci
zasto ne bi jednostavno napravili 20 laboratorija za keramiku i ne dobivali keramiku
slucajno iz svemirskog programa. Stvar je u tome da bi laboratorije za keramiku
imale lokalne kriterije da budu nesto bolji od predhodnika i bili bi jednostavno
zadovoljni napretkom. Svemirska tehnologija, s druge strane, zahtijeva da
vam svemirski brod ne izgori; nema tu sad trzista i jucerasnjih rezultata
za usporedbu; to je koncentrirani apriorni cilj koji je postavljen donekle
samom prirodom. Ili druga usporedba. Mozete napraviti skolu za
alpinizam. Napravite park pun visokog kamenja, strmina i dovedete
instruktore , uzad i klinove i ucite oplaznike da planinare. S druge strane
imate prirodne izazove tipa Mount Everest. jednostavno ljudi si postave
dugotrajni cilj, veliki broj ljudi u sustavu jedan te isti, cilj je apriorni i strukturirani,
na njemu svi uce, nisu zadovoljni kad prodaju prvi radio i osamostale svoju
formu d.o.o. i onda prave kucu kad zarade prvih 70 tisuca eura; taj sustav
radja izuzetne improvizacije. Vrsta potreba za komunikacijom
u jednom visokotehnoloskom timu tipa CERN trazi vise inovativnosti nego
klasicna proizvodna ustanova. Osim toga, rigoroznost i dosljednost u
znanosti vas uci da se ne bojite ideja (losi timovi u fundamentalnim
znanostima nisu dobri ni u jednom od toga).
Einstein je, koliko mi je poznato, patentirao i frizider, a nije morao
okrupniti svoj projekt iz teorije relativnosti u program razvoja urarstva u
zemlji u kojoj je radio, niti energetike (t.rel. je relevantna za obe  ).
|
|
na #12 i #13
Mi se u biti slažemo, no opet bih se htio vratiti na pitanje što je to zaista strateški interes i što je to strateško odlučivanje? Usput ću se osvrnuti i na IRB u kojem sam aktivan od 1975. IRB je tipičan primjer strateškog odlučivanja s polovine prošlog stoljeća. Politika je donijela stratešku odluku s određenim ciljem, tada je taj cilj svakako bio stvaranje instituta za nuklearna istraživanja, zajedno s Kidričem i Stefanom. Na stranu to kakav je bio cilj... Sličan primjer bio je stvaranje IFS-a, itd. Nažalost tih itd. baš i nema previše! Dakle, mislim da tu lekciju ne bi trebali učiti stalno iznova, već samo odrediti strateške prioritete i u njih usmjeriti sredstva i energiju, no zna li politika uopće što želi od naše znanosti? Sudeći po prioritetima koji su objavljeni ili pred objavljivanjem bojim se da se radi prije svega o zadovoljavanju interesa većine nego o čvrstom nacionalnom znanstvenom opredjeljenju!
Po pitanju autističkog čeprkanja i znanstvenog samozadovoljavanja dijelim u potpunosti mišljenje kolege #13! |
|
Mi u Hrvatskoj nikako da napravimo jedinu pravu stvar: da odvojimo istrazivanja koja daju rezultate (clanke, patente, i sl.) od istrazivanja koja ne daju nista. Tek nakon toga bi bilo moguce govoriti o nasim potencijalima i mogucim aplikativno usmjerenim istrazivanjima.
Pravila koja se objavljena izgledaju kao skup ideja sto bi mogli biti kriteriji i postupci a ne kao dobro smisljeni sustav u kojem se vidi uloga akademskih istrazivanja, uloga javnih instituta, razvojnih instituta....
Pored toga tu ima dosta upitnih stvari. Npr. u 16. pise da ce vrednovanje 15% najboljih projekata provesti MZOS pri cemu ce uzeti u obzir i misljenja podrucnih vjeca. Kako ce MZOS to izvesti, s kojim snagama i sto ga za to kvalificira je izvan onoga sto ja mogu razumjeti.
Sto znaci tocka 19 u kojoj celnik ustanove potpisom potvrdjuje da je svjestan....? Celnik ustanove bio svjestan ili ne, po Zakonu, provodi odluke Znanstvenog vijeca kada su u pitanju znanstvena i strucna pitanja.
U istoj tocci se spominje i dugorocna strategija.... Kakav smo mi to sustav kada prakticki nitko ne zna kako izgleda taj dokument, a usvojen je prije mjesec dana. |
|
| #18: Neke od tih dubioza sam ja u obliku pitanja postavio Prof. Vikic-Topicu u drugoj diskusiji ovdje. Kada odgovori, valjda cemo znati veise. U svakom slucaju bi bilo dobro da mu i Vi uputite kroz nejgovo gostovanje ovdje takva pitanja. |
|
|
A sto valjda znaci da nas citaju, tj. da Connect polako postaje utjecajan lobby  |
|
#10
Nije mi jasno sto zelite reci s vasim primjerom Finske -- da je zemlja uspjesna mada
nije stavila temeljne znanosti kao strategijsku smjernicu ? Njihove temeljne
znanosti su bolje nego u Hrvatskoj. U matematickoj fizici npr. ja znam nekoliko ljudi
ranga kakvih u Hrvatskoj nema koji su ili Finci u Finskoj, ili stranci u Finskoj ili Finci
koji su privremeno vani. To sto nisu deklarativno pricali o tome ne znaci da nemaju
infrastrukturu u temeljnim znanostima -- tu mislim na stalne medjunarodne
suradnje s drugim zemljama, izrazito visoku mobilnost studenata, mnogo stranih profesora iz svih znanosti (ukljucujuci kao novi feneomn znacajnu rusku
znanstvenu emigraciju), jaka kooperacija unutar Skandinavije (recimo
sa Svedskom, znam nekoliko konkrfetnih programa koji imaju vrlo visoku
protocnost; ja sam recimo gostovao na Mittag Leffler institutu u Svedskoj i
posvjedocio se u snaznu unutar skandinavsku suradnju u bazicnim znanostima).
Ako zelite stavljati primjer Finske onda stavite i zemlje s nesto slicnosti --
recimo ona ima jako puno stabilnosti, postuje se zakonski sustav, visoko uredjenje
i placanje dugova na vrijeme -- odlike backgrounda koje omogucavaju
uredjeno poduzetnistvo, a ne grabezno poduzetnistvo kao netom oslobodjeni
Kutle i slicni kod nas. Po tome je slicna Svedskoj za koju ne mozete reci da nema
orijentaciju i bazicnim znanostima. Tu je dalje porimjer Poljske koja je
slicna s Finskom po tome sto ima bum u posljednje vrijeme; kod nje su
takodjer jako razvojene bazicne znanosti; evo recimo imaju plenarnog
speakara na svjetskom kongresu matematicara sad u kolovozu u Madridu
(jedan od 10-rice na svijetu).
Ne znam ovako vadjenje neke deklarativne izjave neke vlade van konteksta stvarnih
prilika, podataka o broju i aktivnosti instituta, broju znanstvenika, sredstvima
odredjenim za znanost, sustava placanja, pravnog sustava i sustava
obrazovanja je po meni vrlo los argument da bi Hrvatska trebala napraviti
hajku na ovbo malo fundamentalne znanosti zato sto je fundamentalna.
Onaj dio znanstevnika i programa koji su u fundamentalnoj znanosti
zaostali na svijetu, da iscistite to, podrzavam vas absolutno, u mojoj
struci ima neradnika i ljudi koji rade zastarjela istrazivanja; no to je sasma jedan
drugi argument.
|
|
na post 13
There are seven key areas within FP6:
research in genomics asnd biotechnology for health,information society technologies; nanotechnologies and nanosciences; aeronautics and space; food safety; sustainable development; and economic and social sciences.
bez daljnjih komentara!
Na 15:
Mala korekcija o webu. Web je nastao kao POTREBA osnovnih znanosti i velicina CERNa je sto okuplja interdisciplinarne timove koji se unapreduju pos svojoj kvaliteteti a ne po nekim pravilnicima.
Opcenito na diskusiju:
zamislite Rentgena koji se prijavljuje za rad na istrazivanju - u koji prioritet spada.
Ima nesto sto se zove serendipidity u znanosti - Viagru su istarzivali kao lijek protiv gripe ;-)
Taj element treba cuvati i njegovati jer bez njega nema napretka. Toga su svjesne i velike kompnije. Vidi knjigu :In search of excellence.
Ja nisam u ljutnji vec znam da bilo koji aplikativni projekt koji je proizlazio iz mojeg znanstvenog rada nije uspijevao naci na financiranje. Jer zaboravljamo da aplikativna istarzivanja i R&D zahtjvaju mnogo mnogo veca sredstva koja ne postoje. Prema tome prodaju se stvari pod aplikativno koja to nisu. Dovoljno bi bilo pogledati sto se smatra aplikativnim a sto ne u proslosti u Hrvatskoj i prosuditi.
O suradnji s industrijskim institutima:
Iz vlastite prakse znam da postoji panicni strah od suradnje s Institutima koji nisu industrijski.
Znam da takvi instituti odbijaju opremu koja im se nudi da bi unaprijedili svoje poslovanje...
Jedini institut u Zagrebu koji zeli suradjivati jest Tesla i sada suraduju sa CERNom, zaslugom Dr Carica
Potpuno se slazem sa postom 18. I kao uvijek naglasavam da je velika odgovornost na politickoj strukturi, koja zapravo ne zeli nista mjenjati jer joj znanost ne znaci nista ali smatra da je dobro imati ju kao dio Evrope. |
|
Na #20: Dugoročni strateški pravci mogu se sažeti u "Anything goes"...  Sorry, ali točka 1 ("Temeljna istraživanja potaknuta stjecanjem novih znanja") NIJE strateški pravac, niti bilo kakav pravac. Ukupna zbirka pravaca načinjena je tako da se apsolutno svako (opet) autističko čeprkanje može podvesti barem pod jednu od točaka. Ministre, opet muljamo. |
|
Na #23:
1. Ne znam što znači "bez daljnih komentara". Vidite li u prioritetima FP6 nešto što se kosi s onim što tvrdim u #13? Ja ne vidim.
2. Serendipity doduše igra značajnu ulogu u znanosti, što ne znači da serendipity jest niti da treba biti strateški pravac. Serendipity nije nešto što se njeguje nego nešto što se događa (inteligentnim ljudima koji razmišljaju o svojim opažanjima), i nije istina da ga primijenjenost istraživanja sputava - kao što ste sami primijetili Viagra je otkrivena u sklopu primijenjenog istraživanja. |
|
"Serendipity nije nešto što se njeguje nego nešto što se događa (inteligentnim ljudima koji razmišljaju o svojim opažanjima)"
Njeguje se do neke mjere. Ako meni pise na radnom ugovoru da sam na nekom
projektu ministarstva, ako je hijerarhija protiv toga da suradjujem s drugim
projektima, ako je sve odredjeno ugovorima s kreditorima itd. onda dok dobijem
ideju necu ici na njenu realizaciju. Znam izuzetno inteligentne ljude koji su propali
u sustavu jer se nisu snasli u tim vodama.
Slazem se da primijenjenost ne sputava sama po sebi, da pace, postavljeni
konkretni zemaljski ciljevi pomazu uocavanje relevantnih pravaca i metoda
u istrazivanju. No u nasim konkretnim uvjetima se ne radi o povezivanju
preko smeinara, ugovora, posjeta laboratorija, sastanak s privredom itd. nego
o stvaranju pravila, ugovora sa kreditorima, obavezama za FORMALNO udruzivanje,
i novim administrativnim potezima i sad se vodi borba o tome koliko ce
to biti doslovno sputavajuce ili ce se ipak napraviti realni odnos
kriterija koji nastanu unutar same znanosti i tog konglomerata
ekonomsko-adminisitrativnih stega koje se pojacavaju po nejasnim
kriterijima, i dovodi znanstvenike pred gotov cin. Svi inputi i outputu
bi se trebali zbrojiti -- od clanaka do komercijalnih dostignuca na outputu,
i svi grantovi i potroseni novci na inputu. Pa nek se vidi ocjena
produktivnosti (omjer inputa i putputa).
Postoji opasnost da
se neki projekti deklariraju kao korisni unparijed u ime hrvatstva,
deklarativnih veza s primjenom ili Evropskim parolama, da se da puno
sredstva u njih i onda se kaze, da li su nesto vece rezultate. Ako se da 3 puta vise
dredstava a dobije 2 puta vise rezultata od konkurentskog projekta to je
po zdravom razumu losa realizacija. Takodjer postoji opasnost da se
preuzmu obaveze koje neki instituti ne mogu podnijeti raznim kreditorima
i da se onda poslije rasprodaje njihova medicinska oprema, otpustaju
ljudi ili prodaju NEKRETNINE da bi se dug vratio (zamislite samo
livade IRBa i njihob polozaj u Zg), a podobni kupci s vezama
u strukturama vec unaprijed trljaju ruke (sjecam se slicnih procesa
recimo u sustavu knjizara mladost (gdje sam provodio
3-4 sata tjedno sav svoj studij u kupovanju jeftinih knjiga)
kad su mi zaposlenici krajem 90-tih
pricali o tome kako ih se nevjerovatno ocito srlja u propast; poslije ih
je jedan zasluzni plakatar iz plakatasko-propagandnog rata za vlast
dobio za nista, a ja nemam gdje vise kupovati jeftine strane knjige). |
|
"omjer inputa i outputa"
obratno, omjer outputa i inputa
Zalosno ali kod nas se cinjenica da je neko dobijao donacije od ministarstva
u proslosti gleda kao olakotna okolnost kod trazenja nove love od tog istog
ministarstva. Pri istim rezultatima veci potrosaci iz proslosti su po definciiji
nesupjesniji realizatori. |
|
Na #23:
Web nije nastao kao potreba osnovnih znanosti, vec kao rjesenje za problem upravljanja znanjem u organizacijama, bez obzira bavile se one osnovnim znanostima, aplikativnim znanostima ili proizvodnjom hozntregera. O nikakvim pravilnicima nisam govorio.
Na #20:
Bilo bi lakse definirati sto nije "strateski pravac". |
|
Na 20 i 28
Pa tamo je pod dugorocni strateski pravac nabrojano sve (i drustvene i proridone i
temeljne i aplicirane...) tako da mi se cini da je dugorocna lista tautologija.
Na 28
Ralzike izmedju osnovnih i nesto aplikativnijih znanosti su tu manje bitne,
no hozintregeri su ovdje van igre. Evo zasto.
Potreba u ekstremnim uvjetima kao sto je razmjena ogomnih kolicina podataka
s eksperimentalnih uredjaja koje korisnici mogu koristiti pristupom u raznim
programskim jeizicima i slicno je tip ekstremnog tehnickog zahtjeva koji treba vise
inovativnosti nego informatika komercijalnog poduzeca. U Femrilabu na primjer
je napravljeno niz vrlo kriticnih rjesenja za eketrmen volumene podataka. U industriji
se gleda "reliability", "security" i slicno, sto su sablone postepenog usavrsavanja.
Dok zelite simuloirati hidrodinamiku sunca ili eksplozije atomske bombe, ili
pobijediti prvaka svijeta u sahu morate biti inovativni. Ne ekspert koji sredjuje
sigurnosne bugove ili polako ubrazava sustav za 50% vise financijskih transakcija.
Pogledajte malo sajtove od vodecih recunarskih prozivodjaca, zasto se
razvijaju superkompjuteri i slicno. Ogromne koomercijalne
firme u SAD su jos i krajem
90-tih godina koristile primitivni jezik COBOL za svoje aplikacije.
Pokazite mi nekog iz podrucja znanosti koji bi radio nesto
na tom nivou u isto doba. Potrebe vasih hozentregera bi uspavale
i najjadnijeg znanstvenika u R&D firme.
Vi ekonomisti
bi trebali razumjeti da lokalni veseraji nisu bili potrosaci cija prisutnost
je dovela do razvoja superkompjutera itd. |
|
Jos na 28
Mislim, znam da je za ekonomsku teoriju jednako da li prodajete cipove ili
hozentregere, sve to donosi jednake novcanice i
moze biti razlog da neko ulozi u neki razvojni program,
no kao motiv i meta za fokusiranje
i privlacenje znanstvenog kadra i inovacija globalnog znacaja
te dvije stvari se razlikuju barem koliko novcanice i prazni papir
(gumbi ) u ekonomskim pitanjima. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Priznavanje doktorata iz inozemstva
(5 kom., prije 4 hrs.) | | Zločin je etanolom »hraniti« vozila
(70 kom., prije 4 hrs.) | | Novi clanovi Investicijskog odbora BICRO-a
(77 kom., prije 4 hrs.) | | Zakljucak vijeca casti HNDa
(13 kom., prije 10 hrs.) | | Drzavne nagrade za znanost
(25 kom., prije 2 dan/a.) | | Izjava o recentnim postupanjima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH
(43 kom., prije 2 dan/a.) | | Prvi magistri inženjeri Sveučilišta u Zagrebu
(7 kom., prije 3 dan/a.) | | Znanost, nogomet i nacionalni identitet
(93 kom., prije 4 dan/a.) | | Je li CCA srušila izdavački sustav?
(188 kom., prije 4 dan/a.) | | Tekst za godišnju novinarsku nagradu
(43 kom., prije 5 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.07.20. 23:40h CEST