| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Poslao/poslala: Saša Zelenika
|
|
|
|
2005.11.18. 08:00
Strucnjaci MITa su razvili prijenosno racunalo od 100 U$D koje bi trebalo biti od velike pomoci u obrazovanju posebno u zemljama treceg svijeta. Vise na http://www.physorg.com/news8255.html.|
Za koliko mjesečnih plaća si ga mogu priuštiti ljudi kojima je taj laptop namijenjen?
Pretpostavimo da čovjek na Zapadu može od 1-mjesečne plaće kupiti prosječan laptop. |
|
na #1:
Za 7 do 10 puta manje plaća nego što košta "prosječan" laptop. No, nije ni zamišljeno da si mali afrikanci ili nepalci taj laptop kupuju u obližnjoj željezari. Ljudi kojima je taj laptop namjenjen ne bi si ga mogli priuštiti niti da košta 10 US$.
Poanta je razviti uređaj koji će karakteristikama odgovarati specifičnim uvjetima (npr punjenje baterije na "navijanje", otpornost na udarce i prašinu), te će cijenom omogućiti državama/međunarodnim institucijama da ga kupe u velikim serijama i doniraju gdje treba.
Ja mislim da je to sjajna inicijativa. Još kad bi bila popraćena satelitskim internetom (besplatnim za korisnike tih laptopa), siguran sam da bi se pozitivni rezultati vidjeli vrlo brzo, no i imali dalekosežne posljedice.
Usporedio bih ovu ideju sa indijskim pokušajem u 80-tima da organizira osnovnoškolsku nastavu po bezbrojnim selima putem doniranih televizora i satelitskih edukativnih programa. Pilot projekt je pokazao izuzetne rezultate, no nazalost Indija je tada imala druge prioritete za iskorištavanje raketne infrastrukture.. |
|
Postoje inicijative koje omogucavaju da se internet dovede i do udaljenih sela, sta se moze napravit koristenjem mutlihop wireless-a sa direkcionalnim antenama. Indija i sa time experimentira.
Usluge koje se time dobijaju su nevjerojatne. Stanovnici tih sela mogu preko kamere i terminala u selu razgovarati sa lijecnicima u gradu, te otputovati u grad jedino ako je to potrebno na dodatne preglede.
Postoje i projekti poput autobusa koji prenose e-mailove i web-content. Mozda zvuci nevjerojatno, ali je zapravo vrlo zanimljiva ideja. Autobus koji prolazi kroz selo "pokupi e-mailove" koje stanovnici salju, pa cak i web-stranice koje oni zele vidit. Prilikom slijedeceg dolaska, e-mailovi i stranice su dostavljeni. Naravno, autobus ima wireless mrezu pomocu koje to radi.
Te su inicijative nevjerojatno vazne, i kao 100$ laptop donose ogromne dobiti zajednicama na koje se primjene. Projekt 100 $ laptopa je sigurno jedna od inicijativa koja sigurno najvise obecava. |
|
| Meni se te inicijative cine dosta licemjerne, jer ljudima koji zaraduju manje od dolara na dan bas i nije prva stvar u zivotu slati e-malove i surfati. Zasto mislite da je to super i nevjerojatno vazno? |
|
| Ja mislim da je ovo sjajno! Slazem se da ne znaci nista za zemlje u kojima ljudi zive na manje od dolar na dan, ali ima zemalja gdje si to ljudi budu mogli priustiti a do sad nisu. Osim toga, ovo je tek pocetak i dobro je da se radi na tome, ne vidim zasto bi ova inicijativa bila licemjerna. Nema ni u Hrvatskoj svako dijete laptop. |
|
Nema ni u Hrvatskoj svako dijete laptop.
Da taj laptop dobije neko dijete u Hrvatskoj, mislim da bi ga vrsnjaci ismijali.  |
|
Na #4, naravno da se to tebi cini licemjerno - to smo shvatili i iz posta #1. Koje rješenje za pristup informaciji, komunikaciji i konačno UČENJU ti predlažeš? li kao i obično nemaš nikakvu ideju ali se svejedno bojiš zapadnog imperijalizma i skrivenih namjera, kao da je ljudima na MIT-u koji razvijaju laptop prva namjera podjarmiti zemlje trećeg svijeta?
Antiglobalisti svih zemalja, ako nemate pametnijih konkretnih prijedloga projekata od ovih na kojima konkretni ljudi konkretno rade (A NEMATE), barem ne smetajte. Time ćete načiniti puno manje štete. Vi ste ti koji ste ovdje licemjerni. |
|
Re #4:
Ovo je izuzetno los nacin razmisljanja, vrlo slicno onom koje cujem gdje se neki zale 'zasto se toliko ulaze u visoku znanost, a ima ljudi u svijetu koji gladuju'. Odgovor je, nadam se, ocit.
Isti odgovor stoji i za $100 laptope.
|
|
#7 - osim uvreda i svrstavanja u neke tvoje podjele kako ti unaprijed znas da ja nemam rjesenja? Nemas nikakvih inormacija o tome, pa kako mozes onda donositi zakljucke?
#8 - Meni nije ocito. Volio bih vidjeti analize (ne Kofi Anannovu) o tome da ce laptopi od 100$ pripomoci razvoju treceg svijeta. |
|
#9:
Ciju analizu bi volio vidjeti? Da li ces ju prihvatiti ukoliko bude razlicita od tvojeg uvjerenja?
Takodjer, imas li konkretan prijedlog kako pomoci razvoju treceg svijeta, ako smatras da edukacija, komunikacija i pristup znanju nisu potrebni kao sastavni dio tog razvoja? Mozes li pokazati primjer gdje bi tvoj sustav funkcionirao?
Sto bi tocno ti napravio i zasto tako cvrsto smatras da je informatizacija i povezivanje na Internet ljudi koji zive na par dolara dnevno losa ideja? |
|
Na #4.
Slazem se da se na prvo pogled moze ciniti licemjerno. No, ta djeca bi koristila taj laptop na drugaciji nacin od tebe. U siromasnim zemljama jedan od najvecih problema je nabava knjiga iz kojih bi djeca ucila, raznih edukativnih igara i slicno. Ti laptopi bi bili medij za brzu i jeftinu distribuciju knjiga, udzbenika i slicno. Gledaj na to kao na onu pricu o davanju gladnom covjeku udice umjesto ribe.
Procitao sam negdje citat Nicholosa Negroponetea (pokretac inicijative) da vecina nevolja u svijetu, od rata, gladi pa nadalje se moze dugorocno rijesti edukacijom. To je i ideja iz projekta.
Imas jos i malo vise na http://laptop.media.mit.edu/
Btw, mislim da kolega iz #4 nije antiglobalist, on je samo ponekad "anti"-svega ;-) Uostalom, zasto ne pitati. Ok je ako se pita, bilo sto, sve dok se zeli cuti i odgovor.
Mislim da je ideja odlicna i pogotovo mi se jos svidjaju neke ideje koje se mogu naci po forumima a to je da omoguce prodaju uredjaja i u razvijenim zemljama po principu dva za jedan, platis dva, dobijes jedan a drugi se posalje nekom klincu koji jos nije dobio svoj, mozete ostati i u konktaktu emailom i slicni prijedlozi.
No, brinu me nekoliko stvari kao:
- koliko se lako ti laptopi daju reciklirati jer prestati ce raditi i biti ce gomile otpada?
- Ideja je da tih laptopa bude toliko puno da se ne isplati krasti ih, no u pocetku to nece biti izvodivo i bojim se da ce biti dosta nasilja uzrokovano kradjama. Kako to sprijeciti?
|
|
Na #4 i #9.
Ja se ne zelim upustat u takve rasprave. Zivimo u svijetu koji je zadan i ukoliko mozemo pomoci da se ti ljudi/djeca obrazuju i da dobiju pristup informacijama i pomoci veci od onoga kojega imaju, to je veliki dobitak.
Najbolje bi bilo da su vlade tih zemalja drugacije, da je svjetski poredak pravedniji .... sve bi to bilo divno, ali na zalost nije tako.
Djetetu koje dobije to racunalo ili pristup medicinskoj pomoci koja ga spasi od smrti ili znacajnih ostecenja puno se toga promjenilo.
Mozda ce kroz takve inicijative ta drustva dobijati obrazovanije ljude sa boljim pristupom informacijama i kroz to promjeniti i svoju zemlju i svijet u kojem zive.
Ponekad je potrebno nekome samo malo odskrinuti vrata da mu se perspektiva na svijet promjeni.
Mozda se to tebi cini licemjerno - meni se cini da izrada racunala za 100$ nije samo dobro za zemlje u razvoju nego za sve ljude uopce jer omogucava jeftiniji pristup tehnologiji i informacijama.
Samo dati ljudima hranu bez da ih osposobis da sami kasnije stvaraju i rade je lose.
Ja sam siguran da ce ti 10ak 15godisnjaka sa ovakvim racunalima kroz 2-3 godine programirati za vodece svjetske korporacije, i to sve sjedeci u svom selu. |
|
#10
Ciju analizu bi volio vidjeti? Da li ces ju prihvatiti ukoliko bude razlicita od tvojeg uvjerenja?
Bilo ciju strucnu, ekonomsku - ne politicarsku Uvijek prihvacam racionalne analize bazirane na cinjenicama. Zasto me to pitas?
Takodjer, imas li konkretan prijedlog kako pomoci razvoju treceg svijeta, ako smatras da edukacija, komunikacija i pristup znanju nisu potrebni kao sastavni dio tog razvoja? Mozes li pokazati primjer gdje bi tvoj sustav funkcionirao?
Uvjeren sam da su edukacija komunikacija i pristup znanju vrlo potrebni za razvoj, tako da ne treba "ako". Imam tisuce konkretnih prijedloga:
link
Oni bi svi funkcionirali da svatko tko zaraduje >1000$ da 1% prihoda onima koji zaradjuju |
|
#10 Ostao sam ti duzan, iako vidim da su se drugi javili s
Sto bi tocno ti napravio i zasto tako cvrsto smatras da je informatizacija i povezivanje na Internet ljudi koji zive na par dolara dnevno losa ideja?
Stvarno ne znam di si to iscitao da ja to mislim. Odgovorit cu ti protupitanjem . da li se s laptopima koji se svakodnevno bacaju u razvijenom svijetu isto moze ici na internet?
|
|
Postoji cijeli niz studija koje govore o ekonomskim ucincima obrazovanja. Manje vise svi ekonomisti se danas slazu da je obrazovanje investicija s daleko najvecim povratom (ROI). Znam da je "obrazovanje se najvise isplati" vec postala isprazna fraza, ali je istinita. Osim toga, obrazovanje ima blagotvoran ucinak na demokratske procese.
Doniranje ili prodaja ovakvih laptopa vladama treceg svijeta je puno bolje rjesenje od prastanja dugova, doniranja novcanih sredstava ili bilo kakve utrzive imovine, jer u tim slucajevima 99% donacija zavrsi u rukama korumpirane politicke elite.
Obrazovanje je dakle jedini nacin da zemlje treceg svijeta ostvare gospodarski rast i izadju iz siromastva. Na primjeru Afrike mozemo vidjeti, da sve donacije, oprosti dugova i ostali altruisticki potezi nisu donijeli nikakav pomak. Ti ljudi trebaju samo obrazovanje.
Isti ucinak obrazovanje ima na demokratski standard. Ne mozete narediti ljudima u nerazvijenim zemljama da se ponasaju demokratski, kako je to zamislio G.W. Bush. |
|
Stvarno ne bih želio da me se ovdje okarakterizira kao dežurnog protivnika svega (#11). Eto dodatnih priloga raspravi:
Tekst iz Economistova arhiva (10.03.2005) bavi se upravo temom pririteta u pomoći ljudima trećeg svijeta. Varaju se oni koji tvrde da je tu sve jasno (#15, #10). Je li
digital divide stvarno najveći problem?
Članak citira Billa Gatesa: “Do people have a clear view of what it means to live on $1 a day? About 99% of the benefits of having a PC come when you've provided reasonable health and literacy to the person who's going to sit down and use it."
Postoji i kontroverzni Kopehagenski konsenzus ([URL=http://www.copenhagenconsensus.com/Default.aspx]stranica projekta[URL] gdje se na listi 17 prioriteta za rješavanje ne nalazi IT divide (prvi je borba protiv AIDS-a).
Iako spomenuti članak ne dvoji o uspješnosti besplatnih internetskih kafića u Indiji, ipak priznaje da se informacije (i obrazovanje) u zemljama u razvoju još uvijek moraju distribuirati "low-tech. |
|
Na #16: Možda digital divide nije najveći problem. Ali je veliki problem. I sad te ja pitam - kakva je to logika da netko (ovdje ljudi na MIT-u) ne treba rješavati velike probleme koje zna riješiti zato što postoje veći problemi koje ne zna riješiti? Ljudi na MIT-u ne znaju riješiti problem pitke vode ili korupcije. No, ljudi na MIT-u znaju napraviti laptop od 100$, koji možda neće pomoći djeci koja žive od dolar na dan, ali će puno vjerojatnije pomoći djeci u latinoameričkim slumovima koja danas žive od 3-5 dolara na dan. Neka 0.5% njih pomoću laptopa nauči programirati (a hoće, kao što smo mi naučili na našim Commodore-ima i Spectrumima), i imat će bolju šansu za daljnje obrazovanje, bolji posao i sve ostalo.
Slažem se s #11, #12 i #15 - jedini ispravan način pomoći ljudima u zemljama u razvoju je pomoći im da si pomognu sami sebi (vidi Kinu i Maleziju). Dugoročno održiva rješenja NIKAD ne počinju prvo karitativnim namirivanjem najveće sirotinje, nego ulaganjem u one koji imaju želju i talent da obrazovanjem i radom prestanu biti sirotinja. Prijedlog o izdvajanju 1% iz dohotka bogatijih (link iz komentara #13) me podsjeća na praksu iz jedne bivše zemlje, gdje se takvo prisilno prelijevanje zvalo "fond za nerazvijene". Znamo kako je to tamo bajno funkcioniralo, i kako su ljudi iz bogatijih dijelova spomenute zemlje bili presretni što izdvajaju novce koje su zaradili u taj fond.
Bez funkcionalnog programa koji ima i strategiju i taktiku kako da da u dogledno vrijeme siromašne nacije stanu na vlastite noge, ja ću im odlučno uskratiti svojih 1%, i na izborima glasati protiv svake političke opcije koja predloži takvo nešto. Radije ću tih 1% donirati za kupnju spomenutih laptopa. |
|
Ne radi se ovdje samo o digital divide-u, vec primarno o obrazovanju. Ti laptopi nece posluziti samo u svrhu informatickog opismenjavanja (koje je dio osnovne pismenosti danas), vec u svrhu sireg obrazovanja. A bez obrazovanja i informaticke pismenosti ljudi u nerazvijenim zemljama ce i dalje zivjeti na jednom dolaru dnevno.
AIDS je takodjer problem obrazovanja.
Ne vidim nijedan razlog zasto bi se informacije i obrazovanje u nerazvijenim zemljama distribuirale samo na "low-tech". Ovi laptopi su primarno namijenjeni djeci koja nece imati nikakvih problema ga potpuno samostalno nauce koristiti. Ja sam osnovnu informaticku pismenost stekao na Amstradu cistim eksperimentiranjem, bez ikakve literature ili pomoci sa strane. |
|
| Ne postoji inicijativa, naročito vezana za političare, koja ne može biti na određen način i licemjerna. U biti, uvijek za sve postoji jako puno čak i racionalnih razloga da se - ne uradi. Međutim, u, kako je netko već rekao, zadatom svijetu, sa vrlo teško promjenjivim pravilima igre, te radikalnim rješenjima, ovakva akcija je u svakom slučaju za pozdraviti. Možemo postaviti pitanja, povučeni sličnim iskustvima iz naše bliže i dalje prošlosti, kao: što je u "pozadini" svega, hoće li netko tu papreno zaraditi, koliko će uistinu potrebitih dobiti svoje računalo, i boga pitaj što sve ne? Biće svačega pomalo od toga, vjerojatno. Ali to nikako ne može osporiti istinsku vrijednost inicijative! |
|
#16
Ovdje se uopce ne radi o digital divide problemu, to je povrsno shvacanje ovoga. Radi se o knowledge/educational divide problemu. Nemoj biti opterecen s cinjenicom da su to kompjuteri, to uopce nije bitno, gledaj to kao medij za ucenje, kao izvor znanja, informacija, edukativno pomagalo, nekakav surogat za knjige. Nije namjera nauciti te klince programirati, iako ce neki vjerojatno i to nauciti, nego ih obrazovati, a takav jedan uredjaj je jako zgodno pomagalo, to je samo medij za prijenos znanja i nista vise.
|
|
Iz Vecernjeg Lista: LINK
Ova ponuda MIT-ova računala vrijedi za sve zemlje svijeta, pa i za najbogatije, tako i za Hrvatsku. Misli li ministar Dragan Primorac obradovati našu djecu i roditelje pod cijenu da naljuti jedino naše lakome nakladnike udžbenika, pitali smo ga. – Ovakav nam je koncept vrlo zanimljiv i čini se da ispunjava ono što obećava. Mi smo već uvjerljivo pokazali koliko mladima želimo pružiti informatičko znanje, a sada ćemo kontaktirati i s autorima računala. Želimo najprije dobiti uzorke na testiranje, a potom vidjeti kako se uklapaju u našu strategiju razvoja školstva – rekao nam je ministar Primorac. |
|
Nicholas Negroponte, autor 100$ laptop inicijative na MIT World-u:
http://mitworld.mit.edu/video/313/
ABOUT THE LECTURE:
Imagine a world where all school-age children own a laptop computer, even those living in villages lacking power and telephone service. Nicholas Negroponte has, and his One Laptop Per Child (OLPC) non-profit has propelled this vision into the real world. With backing from News Corporation and Google, among others, Negroponte has begun to line up millions of orders from Brazil, Thailand, Egypt, China and South Africa. Even the United Nations has bestowed its imprimatur on the concept. Negroponte's prototype computer is a "skinnied down" version of what he describes as the typical "obese" laptop. Remove sales and marketing costs, and set the machine up with a 7.5" screen, Linux software, a hand crank for power, rugged rubber case, and super bright display so "it can be taken into the sun and read like a book," and you've got a very inexpensive tool for helping 800 million children explore, interact and create. Don't fret about connectivity; the Media Lab's got that covered: each laptop becomes a "node in the mesh" of other local users, creating a novel network perfect for remote locations. For email and web browsing, just two MB can serve 1,000 kids, says Negroponte. The key to churning out these cheap educational devices is volume -- and the more countries that join the bandwagon, the sleeker and less expensive the computers are likely to be. Negroponte casts a wary eye on the potential grey market appeal of the machines, and is determined to make them so distinctive as a government-distributed, educational tool that taking one would "be like stealing a post office truck." Negroponte concludes, "Changing education on the planet is a monumental challenge," taking decades. But OLPC will "seed the change," and help "invent the future."
ABOUT THE SPEAKER:
Nicholas P. Negroponte has been on the MIT faculty since 1966. He was the founder of the Architecture Machines Group. In 1995, he published the bestseller Being Digital, which was translated into more than 40 languages.
Negroponte was a founder of Wired Magazine, and serves on the board of directors for Motorola, Inc. He has been an 'angel investor' in more than 40 start-ups.
More on Nicholas Negroponte
Laptop site |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 4 hrs.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 17 hrs.) | | Genetska karta Europe
(48 kom., prije 2 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 5 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(3 kom., prije 6 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 9 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 10 dan/a.) | | Otok znanja - ovih dana
(9 kom., prije 10 dan/a.) | | Svaki treći Hrvat sa završenim fakultetom živi u inozemstvu
(3 kom., prije 10 dan/a.) | | Odnos znanstvenika i znanosti u RH spram novca (resursa)
(50 kom., prije 12 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.08.30. 02:58h CEST