2005.11.08. 02:32
Poštovani Connect Portalci,
U Privrednom Vjesniku br. 3412, Leszek Balcerowicz, guverner narodne banke Poljske, Republici Hrvatskoj nudi zanimljiv savjet:
"I za Hrvatsku preporučam apsolutnu vladavinu ultraliberalizma, nesuzdržanog kapitalizma - šok-terapiju. Socijalna sigurnost? Ona se može osigurati samo gospodarskim rastom."
http://www.privredni-vjesnik.hr/index.cgi?A=I&SIF=00001&BR=003412&DA=20051017 "Uoči ulaska zemlje u EU poljski su mu seljaci u znak prosvjeda protiv nužnih reformi poklonili izgladnjelu kozu, koja je u cijeloj Poljskoj postala poznata kao “Balcerka”. Na demonstracijama pred Ministarstvom financija moglo se na transparentima pročitati i ovo: “Lenjin nas nije uništio, Staljin nam nije došao glave, ali nas Balcerowicz baca na koljena!” Danas kad vodi Narodnu banku Poljske, ni najveći protivnici ne mogu mu osporiti da je svojim radikalnim reformama položio kamen temeljac za poljsko privredno čudo. Dok su devedesetih godina na vlasti bili njegovi ljuti protivnici lijeve alijanse, politika se provodila prema “osnovnim crtama” Balcerowiczeva plana. U Europu je Poljska ušla nakon što je ubrzan proces privatizacije u industriji i poljodjelstvu, proveden po Balcerowiczevu planu."
P.V.: Jedan od čestih argumenata protiv oštrih reformi kod nas jest i to što nije lako štedjeti kad je zemlja u problemima?
L.B.: Prilično slabašan argument. To prvo znači da je s reformama trebalo početi ranije. Zemlja je i dospjela u teškoće zato što gospodarske reforme nisu provedene na vrijeme. Drugo, može biti da je bolan program štednje u krizi. Ali ima dovoljno argumenata i za to da stabilan državni proračun i u recesiji daje potrošačima veću sigurnost, nego što to čini novo zaduživanje države. U Litvi je to funkcioniralo, ali i u članicama kao što su Irska i Danska. Siguran sam da ta strategija vrijedi i za Hrvatsku: što prije provesti reforme i tako se najbolje pripremiti za ulazak u Europsku uniju. Gospodarstva su kao i ljudi: ako svi imaju istu bolesti i lijek je za sve isti, bez obzira odakle dolaze.
|
| Iluzorno je očekivati da bi u Hrvatskoj, u uvjetima gdje zastupnici u Saboru i ministri neprekidno prebrojavaju svoj rating među biračima, moglo doći do primjene oštrih reformi! Vjerojatno i zbog toga jer nam nije dovoljno loše da bismo osjetili potrebu za tim. Jedan od osnovnih preduvjeta za uspjeh bilo kakve reforme je kriza u sustavu. U protivnom svaka inicijativa pada u vodu. Još je jedan problem, a to je nedostatak vizije i nesposobnost strateškog promišljanja! Polazeći od jedino opravdanog cilja, a to je u konačnici boljitak za sve stanovnike Hrvatske, moguća je primjena mnogih nepopularnih mjera. Sve bi one, uostalom kao i u Poljskoj, naišle na otpor zbog prirodne inercije sustava (bilo kojih). Sjetimo se dobrog starog Newtona koji je to već davno uočio! Sreća je da nam predstoje pregovori s EU koji će naše pregovarače jasno staviti pred odluku što je za Hrvatsku korisno, a što nije pa će barem jednom biti prisiljeni razmisliti o nacionalnim strateškim interesima! |
|
Vekliki je idiotizam koji vlada na nasim prostorima da se u ime parola ne gleda konju u
zube tj. rade veliki koraci po inerciji, a istovremeno naprave lose, neprincipijelno
i nepotpuno.
Evo reci cu vam primjer. Pred nekoliko godina raspravljalo se u saboru o
privatizaciji telefonskog sustava. Ja sam pratio cijelu raspravu na televiziji (ogroman
broj sati). Men eje to jako zanimalo jer sam u to doba bio veci dio godine
u SAD i njihov telefonski sustav mi se svodjao i nadao sam se da ce od sutra biti
otvorena mogucnost otvorene konkurencije i da ce mi MCI ili Sprint
zakucati na vrata s povoljnijim ponudama.
S jedne strane u ime progresa kapitalizma gurala se brza privatizacija
POSTOJECEG sustava telefonije (ja sam za svoj prikljucak platio 2700DM,
koje su sabornici svesrdno poludarovali Nijemcima),
a u isto vrijeme se usutkivala rasprava i inicijativa malog
broja ljudi da se liberalizira mogucnost otvaranja slobodne konkurencije,
dakle otvaranja konkurentskih sustava.
Dakle kad je u pitanju nesto sto se godinama stvaralo onda daj to rasprodaj cim brze mozes, onda smo veliki kapitalisti,
ali dok je u pitanju mogucnost da neko drugi ulozi
SVOJ novac onda mu nedamo, pod izlikom nespremnosti. Mali dio sabornika,
te visokopozicionirana osoba iz tadasnje poste zalagali su se za oprez u rasprodaji,
i spominjali situaciju u Ceskoj gdje je nakon prodaje strancima telefonska usluga
poskupjela za 300 %, cemu se veci dio sabornika rugao
(i sad imaju osiguranu mirovinu
za taj nacin rada za hrvatsku drzavu), sto i mi sad imamo (ko ne vjeruje/pamti
ja cuvam stare racune, i manje trosim a daleko vise placam).
Zdrav razum je bio: napisati zakone, pa nek si Deutsche Telecom izgradi novi
sustav, a zadrzati stari za profit drzave. Od kad je mreza prodana,
usporena je modernizacija. Da je Deutsche Telecom morao sam napraviti svoju
mrezu, druckije bis e ponasao nego s vec izgradjenom. Ja bih
dao nek si gradi ko kakvu hoce fiksnu telefoniju. Propisati uvjete
otkupa zemlje, izgradnje mreze itd. i nek ih ima sto ako hoce, ali nedam
svojih 2700 maraka koje sam ja dao za postojecu mrezu 1989 godine.
nije mi jasno kako je uopce moguce razmisljati tako da se nije dala
konkurencija, a islo se na rasprodaju. Time je ukupno ulaganje u nasu
privredu iz inozemstva bilo manje. Jer da smo zadrzali mrezu unutar
drzave, stranci bi svejedno htjeli uci u sustav i oni bi usli jednostavno izgradnjom
nove fiksne mreze, kombiniranim s konktraktima na odredjeno vrijeme
s postojecim sustavom, koji bi bili cista racunica. Jako je
nreprincipijelno zabraniti da neko stvara novu mrezu iz pocetka,
dakle biti staljinist u cuvanju starog sustava, a istovremeno licitirati
tudje (dragi sabornici, vratite mi mojih 2700 maraka i tako svim ostalim
gradjanima i onda raprodajte tu mrezu). A pogotovo kad je u pitanju
o rasprodaji pod javnosti nepoznatim uvjetima. Jedan mRacan tip se
tu pokazao veliki lazljivac.
|
|
"u SAD i njihov telefonski sustav mi se svodjao"
svidjao
|
|
Nije problem u Hrvatskoj niti nedostatak vizije, niti straskog promisljanja, niti to sto se politicari bave prebrojavanjem svojih biraca (svuda to rade) itd. Problem je sto se ne radi. Mislim da je rjesenje jednostavno. Neka svako pogleda tocno sto im je u opisu posla i to radi. Kad bi drzavni sluzbenici, svi, i sefovi i nize rangirani, svjesno radili svoj posao najveci problemi bi ubrzo nestali. Imamo fine zakone, sve je to kao dobro osmisljeno, ali nista ne funkcionira. A ne funkcionira jer ljudi jednostavno ne rade savjesno svoj posao. I to vrijedi i za politicare, sudove, drzavnu administraciju, sveucilista itd. Naravno, tu i tamo se nadje ljudi koji bi zeljeli raditi svoj posao kako treba ali oni ili svojim primjerom pokazuju koliko drugi ne rade pa dobiju otkaz ili da prezive se uklope. Razlozi? Mislim da je korupcija i kradja najvaznija. Ekipa bliska vlasti je pocela masovno krasti prije desetak-petnaest godina (ovisi koga pitate) i to se prenijelo na nize razine i ljudi su izgubili volju za savjesno obavljanje svoga posla kad vide da je isplativije je krasti. I to je svuda tako, od sudstva, drzavne administracije do sveucilista. Imate primjera koliko zelite.
Rjesite kradju i korupciju i rjesili ste sve probleme. Jedino, sto je korupcija i kriminal, i jos gore potpnuo toleriranje toga, toliko prozelo cijelo drustvo da ne znam otkuda bi se moglo poceti. |
|
Na #2:
1. Nije se islo u privatizaciju "u ime progresa kapitalizma" nego zato da se pljacka. Nemojte negativne posljedice kriminalnog djelovanja i nefunkcioniranja pravne drzave pripisivati kapitalizmu. Kapitalizam funkcionira samo u pravnim drzavama.
2. Zadrzati HT-ovu infrastrukturu u drzavnim rukama, a strancima prepustiti da grade svoju bi vjerojatno bilo jos gore rjesenje od ovog sto imamo danas. HT je prije dolaska DT-a bio tehnoloski i marketinski nesposobna firma. 5 godina su testirali ISDN i tek kad je dosao DT su ga komercijalizirali. Da je HT ostao drzavna firma vjerojatno bi i ADSL jos bio u fazi testiranja. To se nigdje ne radi tako. Infrastrukturu je trebalo izvodjiti u janvo poduzece koje se financirao naplatom koncesija od pruzatelja telekomunikacijskih usluga kojima je trebalo otvoriti vrata. Dakle nije trebalo privatizirati infrastrukturu, ali nije trebalo ni zadrzati HT u drzavnim rukama.
3. Odluku o privatizaciji HT-a je donijela HDZova vlada i privatizaciju je vodio Borislav Skegro (ukljucujuci i tajnost ugovora). Racan je odgovoran za tajnost druge transe ugovora i produzetak monopola koji je i dan danas prakticki na snazi. |
|
#4
Vi se pozivate na svijesno obavljanje posla. Nema toga samo po sebi. Kvaka u sustavu je: kontrola i nadzor, ili prevedeno sankcije za nečinjenje. A to postoji, i to djelimično, samo u razvijenim demokracijama sa vrlo razvijenom javnošću. Do tada, država, koliko god to bilo nepopularno, mora radikalno, uz svu opasnost voluntarističkoga pristupa pojedinih funkcionara, biti nadzor nad tranzicijskim procesima!
Nije se krađa prenijela na niže razine. Ona je sastavni dio funkcioniranja društvenoga sustava, morala, poimanja vrijednosti, dakle: imanentna je svim društvenim strukturama. Kako je zaustaviti? Samo i isključivo: S vrha!
|
|
#6 Slazem se. No, sto kad je i sam taj nadzor iskorumpiran i ne radi svoj posao kako treba? Tko njih tjera na posao i kontrolira? Policija? Evo citam uhapsili jednu inspektoricu za privredni kriminal jer je primala mito. Prva misao koja mi je pala na pamet je bila da ocito nije odvojila dovoljno od tog mita za nekog drugog pa su joj ,eto, pokazali. Nadam se da sam u krivu. Ja se samo prisjecam koliko puta sam cuo od ljudi koji se pitaju cemu da oni rade kad im sefovi ili suradnici bliski sefu ili nekom "vaznom" si fino pokupe "provizije" ili koji je vec eufemizam za mito i nista ne rade po cijeli dan. Ili izmisljena radna mjesta pa troje ljudi radi posao za jednu osobu. I tako to onda ide, zacarano kolo.
Da je kriminal drustveno opravdan ljudi valjda uce jos od fakulteta. Znam preko nekoliko ljudi koji su proveli nekoliko godina dizuci novac za svoje profesore na fakultetima preko SC-a kao studenti. Mozda nisu to odobravali u pocetku, no nisu imali izbora, i kasnije su se naviknuli. Vjerujem da vecina ovdje zna i gorih primjera, npr price o kupovini ispita. Ne znam gdje pocetak a gdje kraj ovakvom ponasanju, ali znam posljedice.
I sve je to ok, sve je super, niko nema problema s time jer ako ministar moze onda valjda mogu i ostali. Bune se samo oni koji jos nisu u igri ili su luzeri postenjacine kako sam cuo da ih kod nas zovu.
Slazem se da treba poceti s vrha, no tko ce dovesti vrh u red? |
|
Na #5
ad 1 -- molim vas da li vi mene citate ? Ja nigdje nisam pripisivaao
"negativne posljedice kriminalnog djelovanja i nefunkcioniranja pravne drzave
kapitalizmu" nego parolaskom i neprincipijelnom slijepilu. U ime parole
kapitalizma se usutkavala svaka rijec opreza, a kako sam objasnio i
napravio vrlo eksplicitnu distinjkciju tu se liberalni principi kapitalizma
upravo NISU postyovali.
Drugo govorio sam o svezi privatizacije telefonije i ulaganja u konkurentni
sustav, po principima liberalizacije trzista.
Drugo nisam spomenuo nikakvu "privatizacijsku pljacku", ja sam pisao samo
o tadasnjem fiksnom telefonskom sustavu, a fakat da je tu vezan gubitak
nasih privatnih ulaganja u ime shvacanja da ulaganje znaci rasprodaja
javnog dobra je slican ali drukciji postupak od onog u kojem su pojedinci
zahvaljjujuci svojim vezama ni za sta dobili neka druga poduzeca.
Distinkcija je tu jako bitna: DT je imao pokrica za sve; no nasa vlast nije
jer se njena sposobnost da to uradi bazirala na lazima tipa
mRacanova da ce sramotni sporazum biti objavljen za nekoliko dana
ad 2
"HT je prije dolaska DT-a bio tehnoloski i marketinski nesposobna firma"
Tehnoloski je, u telefonski sustav, prema ljudima iz samog DT-a (brojke i intervjui
od pred nekoliko mjeseci na TV-u) ,mnogo MANJE ulozeno
po godini u razvoj prije rasprodaje nego nakon rasprodaje.
Pitanje interneta je pitanje doba, danas su te stvari jeftinije, kablovi imaju
daleko veci kapacitet, racunari za kucanstva su jeftiniji i naravno da se
to danas brze razvija, pa tu hrvatski gradjani placaju dobro i to je normalno.
Ja sam govorio SAMO i ISKLJUCIVO o telefonskoj mrezi. Bilo sto drugo
sto radi telekom nema veze s faktom da je dobio telefonsku mrezu
gotovo badava, a da se isti sabor nije dozvoljavao da recimo AT&T
izgradi paralelnu mrezu. Razvoj interneta MIMO telefonije je upravo ono
sto sam rekao: to je trebalo omoguciti Deutsche Telekomu u samom startu
i ne vezivati to na prodaju telefonske mreze.
Eskperimentalni programi nemaju puno s large-scale prgramima koji
su progutali najvise novca. O tome sam i ja pricao!!!!!
To sto vi skocite na svaki prilog na sajtu koji spomene te rijeci
i praole tipa liberalizam, kapitalizam. americki nacin zivota ili slicni
-izam, ne znaci da ste bolji kapitalist od mene, dapace,
prozivka i etiketiranje u ime parola
je upravo totalitarno, npr. i ne samo, komunisticko, obiljezje
[no u vasem slucaju nadam se, samo malo povrsnosti u citanju mejlova.
Vi ste svakako dobronamjerni i shvacate opasnosti od malverzacija, no
malverzacije se lakse desavaju u drustvenom okruzju u kojem su vezane uz
aktivnosti koje se smatraju bozjim darom.]
ad 3
"Odluku o privatizaciji HT-a je donijela HDZova vlada i privatizaciju je vodio Borislav Skegro (ukljucujuci i tajnost ugovora). Racan je odgovoran za tajnost druge transe ugovora i produzetak monopola koji je i dan danas prakticki na snazi."
Racan je lagao da ce sve objaviti, da li je on to morao ili je to islo od prije
nije me briga. On je lazljivac za mene za sva vremena. Drugo nije to samo
Skegro, on je egzekutor podrzan od Sabora, praznoglavih novina punih parola,
efekta slabog pamcenja nasih biraca i slicno. O tome je, meni se o nekom
Skegru ne diskutira, on me ne zanima. Zanima me da sprijecim da neko
dodje ponovo s nekim parolama, uzme velike ovlasti, i nacini opet
nesto slicno. Recimo crkvenjaci koji urlaju o tome kako je nedjelja sveta
i ducani ne smiju raditi nedjeljom, a nisu se bunili dok su mnogi ducani
radili cijelu noc. Da ja radim u ducanu sto put radije bih
uzeo nedjeljnu smjenu nego nocnu. Nek idu crkvenjaci drzat misu u 3 ujutro
i nek je drze u GETRO-u, ako ne znaju i za svetost noci.
To je parolastvo, jer prevari slusaoca,
a ne prolazi ocitu kritiku zdravog razuma.
|
|
Jos da dodam da je DT los i u Njemackoj. Podjite na ulicu i pokusajte
telefonirati s javne govornice. U SAD uzmete na internetu ili kiosku
calling card, nazovete broj koji je badava i govorite po istoj cijeni
kao i od kuce s tom karticom, jedino sto platite 49 centi (tako je bilo 2002, ne znam kako je sad) ekstra za poziv jer je s govornice, neovisno o duljini poziva.
U Njjemackoj su cijene tih kartica puno vece, trebate ubacivati novcice cijelo vrijeme
za poziv, mada imate internetsku karticu; ili morate imati karticu od telecoma
za lokalni poziv, dakle morate kombinirati dva velika izvora impulsla, jedan
za lokalne, drugi za daljinske -- u SAD jednostavno vam se s te iste kartice
s interneta oduzme 49 centi za govornicu (ne treba vam nikakva fizicka kartica
niti zetoni/novci), a oni se raskusuraju medjusobno s vlasnikom govornice.
Kao rezultat pun grad je onih "calling centers" -- to je znak da je
telefonski sustav ovdje jos los, tek izasao iz monopolizma. Da je dozvoljena
pred nekoliko godina konkurencija, prije dolaska telekoma, mislim da bi dosle
americke firme koje su navikle da startuju ispocetka; Sad kad je DT razvio
monopol tesko da ce ozbiljnija kompanija napraviti veliku konkurenciju
u fiksnoj telefoniji (potpisnik ovih redova ne koristi "mobitel"
i uziva u svom miru).
DT je navikao da bude monopolist od starta.
U SAD ima daleko vise telefonskih kompanija ali
daleko manje reklamnih ploca o telefonskim kompanijama -- one reklamiraju
direktno konkurentskim ponudama. DT-ovi oglasi o njihovim "korisnickim
paketima" nisu da ukradu nekoga protivnickoj firmi, nego samo da vas
stimuliraju na vecu potrosnju. To je vrlo ogranicena motivacija
marketinga koja svjedoci o monopolistickom polozaju. U SAD cesto dobijete
ponude da se prebacite na drugu mrezu, uz neke pogodnosti i, najcesce
se ne trazi nikakav dodatni paket, veca potrosnja i slicno, kao uvjet.
To je znak velike konkurencije. (citatelji pamte da sam u nekim drugim
postovima kritizirao americki sustav, no ne telefonski; tako da ako su
sveli moj post na parolu ovaj (ne) voli amere, nek bace svoje misljenje u kos).
Dok sam bio u Njemackoj pred dvije
godine htio sam si uvesti telefon u kucu, a DT je trazio da imam checking
account za automatsko placanje. Kako mi je viza bila na samo tri mjeseca, mogao sam
u banci otvoriti samo savings account. Nije bilo moguce, kako su mi rekli,
da placam racun svaki mjesec. To je znak poslovne iskljucivosti, koja se radja
samo u monopolizmu.
Jedan od mehanizama da ostane u monopolu, za HT/DT u Hrvatskoj je
da je ukinuta razlika u cijeni medju pozivima na razne udaljenosti.
Kako je vecina poziva lokalne prirode, to je bio i nacin sutkog povecanja
cijene, no ne samo to. U SAD imate jednu lokalnu i jednu long-distance
kompanije, kako vecina clanova connecta zna. Ako je poziv za Split iz
ZG jednak kao iz Zg za ZG, onda neka kompanija koja ce povuci
kabel od Splita do Zagreba nema mjesta u sustavu, da prodaje uslugu
zagrepcanima koji zele razgovarati jeftinije nazivajuci lokalni broj
u Zagrebu i polacajuci lokalni poziv + uslugu. Kako long-distance kompanije
obicno rade istu uslugu i za medjunarodne pozive, HT time
krade prostor mogucoj konkurenciji od kompanija koje bi radile
na svoju ruku ugovore sa strancima ili povlacile kablove za neke inozemne
drzave. Ajde gospodine koji velite da je HT znatno unaprijedio
trziste od svoje rasprodaje, objansite zasto iz Rusije mogu
kupiti daleko jeftiniju karticu za Hrvatsku nego je cijena
telefoniranja iz Hrvatske u Rusiju ? Odgovor je jasan: pipci monopolizma;
i jedinstvena cijena za cijelu Hrvatsku je manevar za dobijanje prostora
u trci za zadrzavanje tog polozaja.
Jedna stvar koja me fascinirala dok sam prvi put bio u SAD je, nesto sto je
tada kod nas bilo nemoguce (ne znam da li je sad), a to je da mozete
sa svog telefonskog broja nazvati samog sebe (naravno ukoliko imate
dva telefonska aparata s istim pozivnim brojem). To je jako korisno:
ako nekoga ne mozete dobiti, a bojite se da vam nesto nije u redu s linijom,
nazovete samog sebe, time ce impuls ici do telefonske centrale
i vratiti se natrag na vas drugi aparat i ne morate nazivati susjeda da vas
nazove i provjeri stanje vaseg telefona. Gospodine #5, zanima me da li je
Deutsche Telecom, sad 12 godina poslije mojeg "otkrica" uveo tu mogucnost
u nas sustav (ne znam, a nisam u Zagrebu danas da provjerim).
Na kraju da jos spomenem, da sam od svoje kompanije u SAD dobivao
na racunima besplatno ispise svojih telefonskih poziva na racunu;
koliko znam HT jos i danas, bez obzira sto je tehnologija sve
pristupacnija i jeftinija, naplacuje 12 kuna mjesecno
onima koji zele ispise svojih poziva. [Ne znam da li je PDV uracunat?]
Znam, medjutim da mi je kolegica na Long Islandu imala kompaniju koja
takodjer naplacuje ispis sto mi jos dan danas nije jasno. |
|
#9
Zanima me, znate li, je li u funkcionalnom smislu bilo moguće odvojiti iz tadašnjega Hrvatskoga telekoma, odnosno HPT, sustav mreža / ili uvjetno "podzemnoga" svijeta/ od nadzemnoga i upravljačkoga sustava u telefoniji?
Sadašnji koncesionari u fiksnoj telefoniji naime HT plaćaju uslugu infrastrukture, što mi ukazuje na to da je i prije privatizacije trebalo razdvojiti infrastrukturu i samu koncesiju za fiksnu telefoniju. Jedino bi u tom slučaju bilo moguće uvažiti praktično samofinanciranje građana, koji su u velikoj većini sredina sami posve financirali uvođenje telefonije. A izbjegao bi se i monopol! |
|
#7
Moglo bi se to. Jedini način suverene i neovisne kontrole, odnosno objektivnoga nadzora u ovom trenutku u zemlji, jeste oduzimanje nadzornih ovlasti izvršnoj vlasti!
Nadzorne sustave morao bi isključivo kontrolirati sabor po principu odbora u čijem sastavu bi dominirale civilne strukture, radi izbjegavanja dominacije stranke na vlasti! Ili čak, koji bi isključivali svakoga tko se profesionalno bavi politikom i upravnim, pravosudnim poslovima! |
|
Zanimljive ideje (#10,11); ima sigurno i drugih. U saboru pred nekoliko godina
vecina je prikazivala kao da postoji u biti samo jedan razumni scenarij prelaska
na trzisne uvjete. |
|
Na #8:
Hold your horses! Ne morate meni dokazivati cinjenicu da gradjani RH imaju daleko nekvalitetnije telekomunikacijske usluge po daleko vecim cijenama od onih u europi. Dovoljno je pogledati usluge i cijene broadbanda tog istog T-com-a u njemackoj.
Postoje 4 modela privatizacije monopola u drzavnom vlasnistvu:
1. Zadrzati poduzece u drzavnom vlasnistvu i zadrzati monopol (losa kvaliteta usluga, visoke cijene, gubici)
2. Zadrzati poduzece u drzavnom vlasnistvu, a liberalizirati trziste (visoka kvaliteta usluga, niska cijena, ogromni gubici drzavne firme koja se ne moze nositi s privatnim)
3. Privatizirati poduzece i liberalizirati trziste (visoka kvaliteta, niska cijena, nema gubitaka za drzavu)
4. Privatizirati poduzece i zadrzati monopol (ovaj, potpuno besmislen, model je primjenjen u privatizaciji HT-a)
No ovdje imamo poseban problem - prirodni monopol. Model po kojem bi cijeli HT ostao drzavna firma, a drugima se omogucila izgradnja mreze ne bi bio moguc. Zbog velicina trzista i geografskog oblika Hrvatske izgradnja nove mreze se ne isplati.
Trebalo je dakle HT razbiti na dvije firme: jednu koja ce upravljati infrastrukturom i biti javno poduzece u drzavnom vlasnistvu, financirano od koncesija i drugo koje ce pruzati telekomunikacijske usluge. Ovo je inace model privatizacije za koji se ja zalazem kod svih prirodnih monopola (zeljeznica je najbolji primjer). |
|
#13
Hvala na informaciji. Nisam znao je li to u funkcionalnom smilsu moguće, iako su pojava novih fiksnih operatera dali potvrdan odgovor na to. Nije mi zbilja jasno, iako je kasno jaukati, kako ljudi koji su odlučivali o tome, nisu, bez obzira na ogromnu potrebu za novcima, stvari postavili na takav način. Jer, ovo sada, nikada u zemlji više neće biti konkurencije! |
|
Trebalo je pokrpati proracun, a da se ostane u okviru budzetskog deficita koji je trazio MMF. Bez ikakvog pretjerivanja mozemo utvrditi da je steta nastala zbog tehnoloskog zaostajanja i visokih cijena veca od privatizacijskih prihoda za nekoliko redova velicine. To je tako kad se ekonomska politika vodi od danas do sutra.
Bit ce konkurencije, ali sad imamo druge probleme:
1. Posto je infrastruktura u vlasnistvu HT-a, drugi operatori mu moraju placati fiksnu pretplatu za iznajmljivanje linije. Zbog toga ne mozemo ocekivati jako velika snizenja cijena u fiksnoj telefoniji.
2. Tehnoloski napredak ovisi iskljucivo o HT-u. Slovenci vec imaju ADSL2 tehnologiju i tzv. triple play uslugu: VoIP telefonija + pristup internetu + TV po vrlo niskim cijenama. Mi imamo nekoliko privatnih ISP-ova koji su spremni to ponuditi, ali ne mogu jer ovise o HT-ovoj infrastrukturi. HT-u se pak vise isplati financirati cijelu prvu nogometnu ligu, nego investirati u nove tehnologije.
3. HT vec godinama sustavno opstruira rad drugih operatera fiksne telefonije i ISP-ova. Nase drzavne institucije su preslabe i prekorumpirane da zastite trzisno natjecanje.
|
|
Na #13
"Hold your horses! Ne morate meni dokazivati cinjenicu da gradjani RH imaju daleko nekvalitetnije telekomunikacijske usluge po daleko vecim cijenama od onih u europi. Dovoljno je pogledati usluge i cijene broadbanda tog istog T-com-a u njemackoj. "
Molim Vas da mi ne odgovarate prije nego procitate sto sam napisao. Ja sam sam
pisao da su uvjeti telefonije u Njemackoj losi i nigdje nisam rekao da su
u Hrvatskoj losiji nego u takvim zemljama s monopolistickom bliskom povjescu
telefonije (dobar dio isti vlasnik --DT). O cijeni u nas sam rekao da je mnogo
veca (preko 3 puta za moj, tradicionalni profil male potrosnje,
vecinom lokalne i uracunavsi gubitak 100 impulsa)
nego je bila PRIJE (ako je to evropska zemlja onda se izvinjavam
na replici) dolaska DT-a, a do tada sam i ja bio suvlasnik mreze,
prema ugovoru o prikljucku i sufinanciranju izgradnje mreze
za koji sam platio 2700 DM prijasnjem PTT-u. Takodjer sam napomenuo
da su sabornici (ukljucujuci predsjedavajuceg sjednicama)
utuskavali upozorenja da je do porasta cijene doslo prije u tim
drugim evropskim zemljama (recimo Ceskoj)
nakon monopolske i neoprezne rasprodaje (govorim
o neopreznim uvjetima, prodao bih i ja telefoniju, ali samo djelomicno i uz puno
drukcije i transparentne uvjete, i uz otvaranje konkurencije i cijepanje raznorodnih
dijelova telefonskog sustava).
Vas model privatizacije je svakako interesantan i sigurno bolji od saborskog
usutkavanja opreza, tajnih ugovora i one-packet-for-one-monopolist
prodaje (da ne govorim o destabilizirajucih 51% stranog vlasnistva nad
strateskim resursom). Nisam tvrdio da cijeli HT treba ostati drzavna firma,
nego stara fiksna mreza. Izgradnja konkurentne fiksne mreze za cijelu
Hrvatsku se ne isplati kao sto ste rekli, ako se tu radi o LOKALNOJ mrezi.
Da dodje do razdiobe na lokalnu mrezu i na medjuzupanijsku
infrastrukturu, tada bi se sigurno isplatilo za veci kapacitet medjugradskih
linija (ukljucujuci internet) novim firmama postavljati nove linije,
a pogotovo prema inozemstvu. Kapacitet prijenosa jednog optickog vlakna
je ustostrucen u zapadnoj tehonologiji u zadnjih 5-10 godina.
Moguce je tu dakle da npr. Istra ima
jedan telekom, Slavonija drugi, Dalmacija treci Zagreb cetvrti.
Moguce je da se u najvecim gradovima (a samo zagreb je cevrtina Hrvatske)
umijesa npr. nova firma s kablovskom televizijom, koja usput svojom
infrastrukturom bude prenosila internet i telefoniju.
U Kini koja gotovo nije
imala interneta pred nekoliko godina je pozvala izvjesnog Tiana, Kineza koji
je zivio u Kaliforniji da izgradi novu mrezu i za dvije godine je kapacitet
postao impozantan cak i Amerikancima, i kapacitet nisu mogli potrositi.
Jedan od trikova je bio da je kineska zeljeznica bila suvlasnik (mislim 25%)
nove mreze pa je uz tracnice postavila nove linije -- time nije imala
problema s koncesijama za zemljiste, ugovorima, dozvolama i slicno.
U danasnje vrijeme stvar "mogucnosti" u telekomunikacija u
nekorumpiranoj sredini s pametnim vodstvom
i zakonodavstvom se moze u samo par godina jako izmijeniti.
Upozorio bih vas daje u vrijeme prodaje prvog paketa jos bilo
recimo sela u Hrvatskoj bez telefona (jedan moj blizak prijatelj zivio u jednom
takvome). Da je lokalna mreza posebna zasto ne bi neka kompanija
izgradila mrezu u samo jednom selu i onda iznajmljivala po nekoj
standardnoj cijeni takve usluge (koja se moze odrediti preko procjene
troskova i standardnog profita u bransi -- takve propise za dio
usluga u telekomunikacijama postoje i u SAD).
Zoran Skoda
|
|
O slucaju Tiana i kineskog interneta koje sam spominjao u argumentaciji u #16
evo par linkova
http://www.wired.com/wired/archive/9.02/tian_pr.html
http://www.asiainfo.com.cn/news/news.php?no=72
|
|
| Buduci da T-Com posjeduje zicanu infrastrukture onda mi se cini logicno da bi bezicna infrastruktura bila najbolji odgovor. Evo, u Zagrebu je dodijeljeno 10 WiMax (WiFi samo uz vece brzine i pokrivenost) koncesija. Sto se tice broadbanda+VoIP to bi moglo biti rjesenje koje T-Com ne bi mogao zaustaviti odnosno monopolizirati. |
|
Na kraju krajeve kako je antitrustna komisija SAD geografski pocijepala nekadasnji Bell
na vise kompanija, u doba kad je bilo daleko teze stvarati konkurentske tehonolohij,
a da je slicno danas u Hrvatskoj nemoguce ? Danas se geografski
unuci Bella i dalje prekrajaju prema trzisnim zakonima medjusobnog otkupljivanja
i ulaganja (ali uz kontrolne mehanizme). |
|
#15
Nema konkurencije, čim jedan "konkurent" drugom plaća usluge iznajmljivanja infrastrukture! Ne vidim način kako tu konkurirati, ozblijno konkurirati.
Možda su rješenja moguća na način iz # 18, ali iako nisam stručnjak u tehnološkim stvarima, bojim se da niti to ne bi bilo sveobuhvatno rješenje. Ali bolje išta nego ništa. |
|
Na #18
Ako sam dao 2700 maraka za zicanu infrastrukturu, zasto bih placao
skuplje bezicne "providere" ? U nekim zemljama vlada zestoka konkurencija
medju internet provider-ima i kablovskim televizijama, dakle ima dosta
mjesta i zemnoj konkurenciji. Osim toga, mnoge zice i kablovi se
zamjenjuju optickim vlaknima nove generacije s vecim kapacitetima.
Na #20 "Nema konkurencije, čim jedan "konkurent" drugom plaća usluge iznajmljivanja infrastrukture! Ne vidim način kako tu konkurirati, ozblijno konkurirati. "
Pogldajte samo SAD. Ja sam licno nekad dobivao mjesecni racun na kojem
su bile eksplicitno usluge 4 razne kompanije (npr. imate jednu kompaniju
za long distance, a jednu za in-state long distance, pa onda specijalni broj
za inozemstvo, i konacno lokalnu kompaniju), bez da znam za dodatna
raskusuravanja koja oni obavljaju. Tu je dalje pitanje telefonskih
govornica, pretplacenih kartica, telefonija preko interneta, pa pitanje
regulacije kvota za prelaz medju raznim mrezama itd. Tajnim ugovorom
s DT jako je smanjen manevarski prostor u svim tim pitanjima. |
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
Edukacija
Connect::Portal::Gosti
2008.12.02. 03:14h CET