Po¹tovani Connect Portalci,

U dana¹njem Novom listu iza¹ao je zanimljiv èlanak predsjednika RH, gosp. Stjepana Mesiæa, u kojem govori o negativnim posljedicama neoliberalnog modela ekonomskog razvoja koji vlada danas u svijetu, i u nas.  Njegove misli su u skladu s nedavno objavljenom knjigom "Dominacija kapitala = klopka èovjeèanstvu" prof.dr.sc. Dragomira Sundaæa i prof. emeritusa Viljema Rupnika, o kojoj sam vas obavijestila prije otprilike tjedan dana. 

Imam samo rijeèi hvale i potpore za predsjednika, gosp. Mesiæa koji iskazuje brigu za svoju zemlju i njezine graðane, te smatra svojom du¾no¹æu upozoriti na probleme u dr¾avi i svijetu te zagovara alternativni model razvoja koji æe u obzir uzeti ljude koji su postali ¾rtve postojeæeg modela razvoja.

Predsjednikove rijeci su za mnoge provokativne, ali istinite. Cilj neoliberalnog modela razvoja jest iskljuèivo stvaranje profita, i to na ¹tetu ljudi koji bivaju potisnuti kao nosioci razvoja i postaju ¾rtve kapitala. Sve vi¹e ljudi postaju svjesni toga, i kao ¹to predsjednik komentira "graðani osjeæaju da su prepu¹teni sami sebi", gdje "zdravlje postaje luksuz" a "sada¹nji sustav funkcionira...na ¹tetu javnoga zdravstva i blagostanja", te se "pretvara u stroj za njihovo nemilosrdno iskori¹tavanje, a da im za uzvrat ne daje ono najnu¾nije ¹to im treba" - gdje je "socijalni element stjeran u okove iskljuèivo tr¾i¹ne logike, po kojoj je sve roba i sve se proizvodi samo da bi se moglo uz dobit prodati".

Komentari (clanova koji su komentirali: 9) Komentara po autoru:    4 4 3 1 1 1 1 1 1

#1: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-06 16:10:59 Ne znam jeli Mesic s ovom izjavom da "zdravlje postaje luksuz" mislio na situaciju u zapadnim zemljama ili je to bila refleksija na uvodjenje participacija u hrvatskom zdravstvu. Ako je ovo drugo, onda mogu reci da je zdravstvo segment u hrvatskom drustvu cije se funkcioniranje najmanje odmaklo od nacina iz doba socijalizma. Ono u Hrvatskoj nije bas neki ogledni primjer za to kako neoliberalizam izgleda. Vlasti su obicno drzale sustav zdravstva konzerviran jer su tako mogle kupiti socijalni mir, naustrb cega, to je dublji problem. U svakom slucaju, gradjanin Hrvatske za proporcionalno puno manje novaca dobija ono sto na Zapadu kosta bogatstvo. To je dobro s aspekta zasticenosti ljudi, ali malo tko je svjestan da je situacija za korisnika hrvatskog zdravstva puno puno bolja nego sto bi bila da se prepusti trzisnim zakonima.

#2: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-06 16:29:46 Kod nas vlada neoliberalni model?    Ekonomski analfabetizam par excellence.

#3: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-06 19:21:32 Najuspjesnija tranzicijska zemlja je Estonija, s gospodarskim rastom od vrtoglavih 10%. Ujedno to je zemlja koja je uvela veliku liberalizaciju gospodastva, ali i liberalizaciju drustva (slobode pojedinca).     The Economist od prije nekoliko tjedana donosi clanak o posjeti Janeza Janse Estoniji, i usporedju dvije zemlje. Slovenija je po drustvenom razvoju, mentalitetu, te mamutskim post-komunistickim drzavnim aparatom, ispala vrlo zaostala u usporedbi s Estonijom. Clanak nazalost nije dostupan bez pretplate.

#4: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-06 22:05:59 Ako mislis na ovo, ne treba pretplata: When small is beautifully successful    Slovenija je najuspjesnija tranzicijska zemlja. Lako je rasti po stopi od 10% kad imas malu bazu. Slovenski GDP per capita PPP je 20 730 dolara, a estonski 13 190. Kad bi stopa rasta bila mjerilo uspjeha onda bi najuspjesnija tranzicijska zemlja bila Srbija.    Iz clanka se moze vidjeti i dio razloga zasto je Slovenija najuspjesnija, a zove se samokriticnost.

#5: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-06 22:32:43 Zadnji paragraf iz èlanka pod #4:    For all that, it is rare and welcome for a post-communist politician even to consider learning from another country. Most of them, especially those in big countries, insist that their problems are unique. That is almost always wrong.    Hrvatski pseudoreformatori (dr¾ave, znanosti ili neèeg treæega), bilo bi JAKO dobro da ovo zapamtite.

#6: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-07 02:49:22 na #4:     Hvala, to je upravo clanak na koji sam mislio. Zadnji put kad sam ga provjerio iizgledalo je da je dostupan samo za pretplatnike.     Slovenija je, bez sumnje, je bila bogata i ostala najbogatija tranzicijaska zemlja. Ali razni medjunarodni i bankarski indeksi najcesce Estonije proglasavaju najuspjesnijom (ne gleda se samo GDP, vec i rast, investicije, sloboda trzista...). Nije bitno, ne zelim o tome raspravljati.     Ono sto je bitno, narocito za connect zajednicu, je sljedeci paragraf iz clanka:    "In the global higher-education market, for example, Estonia boasts dozens of institutions (admittedly, of varying quality) offering competitively priced, multilingual courses. Some attract students of medicine and veterinary science from next-door Finland; increasingly, Asians come too. By contrast, independent higher education in Slovenia is held back by gruelling bureaucratic obstacles. The main university insists stodgily that all courses be taught in Slovenian."    Mislim da se previdja jedan vrlo bitni moment oko pregovora oko pristupa EU i Bolonjskoj konvenciji. Trenutno se jedino postavlja pitanje: "kako zadovoljiti formu koja nam se namece, a da se sto manje mjenjamo". Umjesto toga, donosioci odluka u ministarstvu znanosti i sveucilistima bi se trebali buditi u panici usred noci, obliveni znojem. Jer pravo pitanje je: kako da sveucilista uopce prezive novu konkurenciju koju donosi EU i Bolonjski proces. Svaki ambiciozni hrvatski studenti bi u buducnosti lako mogao zakljuciti da mi je koristnije da studira u Sloveniji, Austriji, ili... Bosni!    Zasto Bosna u buducnosti? Otvorenost prema privatnim i stranim sveucilistima. Primjer:   Sarajevo School of Science and Technology (SSST), privatno sveuciliste nastalo u suradnji s, i daje diplomu od, University of Buckingham. Sva predavanja na engleskom.

#7: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-07 10:21:27 Na #6: U buduænosti æe ambiciozni i talentirani hrvatski studenti najvjerojatnije studirati na najboljim sveuèili¹tima bilo gdje u Europi, a ne samo u susjednim dr¾avama. Pri tome æe se ravnati kvalitetom i naènom izvoðenja programa koji ih zanima, te opæenitom reputacijom sveuèili¹ta ukljuèujuæi i npr. ¹angajsko i ostala rangiranja. Vidjet æemo hoæe li si tada buduæi rektor ili rektorica npr. zagrebaèkog Sveuèili¹ta moæi dopustiti da odmahuje rukom i progla¹ava to rangiranje ¹arlatanskim kao ¹to to èini sada.

#8: "Hrvatski ekonomisti podr¾avaju Mesiæev(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-07 10:35:10 Po¹tovani,  u dana¹njem Novom Listu èlanak u kojem hrvatski ekonomisti podr¾avaju Mesiæev stav da neoliberalizmu mora "odzvoniti".    "Neoliberalnom kapitalizmu koji vlada u svijetu, a na velika je vrata u¹ao i u Hrvatsku, trebalo bi »odzvoniti«, jer je rijeè o modelu koji udovoljava samo interesima kapitala, ne i graðana, kratka je verzija onoga ¹to je predsjednik Stjepan Mesiæ kazao na nedavnom Croatia summitu, izazvav¹i negodovanje dijela predstavnika ..."

#9: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-07 11:15:37 #7    "rektorica npr. zagrebaèkog Sveuèili¹ta moæi dopustiti da odmahuje rukom i progla¹ava to rangiranje ¹arlatanskim kao ¹to to èini sada."    Ja nisam obavijesten -- je li takva izjava negdje objavljena u stampi ?  Ima li popratnih objasnjenja ?     Svakako da je ocjena "sarlatanstvo" neprimjerena;  no ni svodjenje na jednu listu nije u redu. U SAD npr. po dodiplomskim  studijima Duke University je na vecini lista medju prvih 5 u SAD, ali im postdiplomski  studiji, za veliku vecinu struka nisu u prvih 15-tak.   Jednostavno to je sveuciliste relativno orijentirano na dodiplomski studij  i edukaciju vise nego na istrazivanje i postdiplomske studije.  Dakle, ako ce ti ambiciozni studenti odredjivati gdje idu prema Shanghajskoj  listi onda to moze biti neprimjereno za dodiplomske studije; recimo sto me briga  na dodiplomskom ako je tamo istrazivacki program koji vodi neki nobelovac  (sto je jak argument za standing na Shanghajskoj listi);   s druge strane to je jako vazno ako ste na postdiplomskom iz vezanog podrucja.    Za puk je lakse mahati s jednom univerzalnom listom, sto nije toliko relevantno  za pojedinacne slucajeve odluka o polazenju studija itd. No to je JAKO  relevantno kao opca ocjena uspjesnosti jednog sveucilista, sto bi trebala  znati rektorica ako je zaista rekla kako ste spomenuli.

#10: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-07 12:17:31 #2: mozes li objasniti?

#11: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-07 12:59:52     Quote: "rektorica npr. zagrebaèkog Sveuèili¹ta moæi dopustiti da odmahuje rukom i progla¹ava to rangiranje ¹arlatanskim kao ¹to to èini sada."     Ja nisam obavijesten -- je li takva izjava negdje objavljena u stampi ?   Ima li popratnih objasnjenja ?       Vijest s Iskona

#12: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-07 14:52:53 Na #8:    Nazalost nemam pristup clanku, procitat cu ga kad bude dostupan. Zanima me da li Mesic i hrvatski ekonomisti nude nekakvo rjesenje ili samo placu nad posljedicama politike za koju su suodgovorni?    Na #10:    Pogledajmo neke karakteristike hrvatske ekonomske politike:  - drzavni proracun je gotovo polovica BDP-a  - drzava je najveci potrosac i investitor  - drzava je najveci poslodavac  - u krucijalnim gospodarskim granama vladaju monopoli  - samo jednoj drzavnoj firmi (HZ) drzava svake godine iz proracuna daje 3 milijarde HRK u vidu subvencija i sanacija (usporedite to s proracunom za znanost)  - velike prepreke stranim investicijama (carine, kvote, subvencije,administrativne prepreke)  - 75% mirovinskog i prakticki cijeli zdravstveni sustav je u drzavnim rukama  - porezni sustav vrlo restriktivan prema visokodohodovnim osobama (visoke i progresivne stope poreza na dohodak, porez na dividendu ...)  - velike subvencije i olaksice  - velika izdavanja za socijalu  - socijalisticko radno zakonodavstvo    Reci da u takvoj zemlji vlada neoliberalna ekonomska politika, znaci nepoznavati osnovne pojmove ekonomske politike.    Ekonomska politika u Hrvatskoj je od osamostaljenja do danas gotovo identicna, a mogla bi se okarakterizirati kao demagosko-populisticko-konformisticka, bez hrabrosti za reforme i na rok od 4 godine (zato i necete cuti nase stranke da se medjusobno kritiziraju na temu gospodarstva). I to je u kombinaciji s legaliziranim pljackaskim pohodom pod imenom privatizacija uzrok problema.    Dakle, negativne stvari koje imamo nisu posljedica neoliberalne ekonomske politike, nego nefunkcioniranja pravne drzave, loseg politickog sustava i nezrelosti birackog tijela.

#13: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-07 16:11:16 na #7    Niste shvatili moju poantu. I do sada mali broj hrvatskih studenata studira u inozemstvu, na prestiznim svucilistima. To nije problem    Medjutim, buducnost donosi standardizaciju edukacije. I bojim se da ce u buducnosti znacajan postotak najprobitacnijih studenata (10%, 20%, 50% ..?) edukaciju traziti izvan Hrvatske. A jednom kad odu, mali postotak ce se vratiti. Slicno se vec odavno dogadja unutar Hrvatske, gdje Sveuciliste u Zagrebu marginalizira ostala hrvatska sveucilista, a Zagreb privlaci najveci dio visokoskolovanih ljudi.     Navodeci primjere u #6 (a kojih se hvata kolega #7) ne tvrdim da ce samo susjedne zemlje profitirati (mada i udaljenost od doma igra odredjenu ulogu). Izborom primjera zelim naglasiti da nije nuzno da u buducnosti profitiraju igraci koji su snazni danas, vec igraci koji su najbolje pripremaju za buducnost (mozda Estonija, Madjarska, Danska... Bosna?)

#14: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-07 16:50:57 Na #13 - Niste ni vi shvatili moju poantu - u #7 sam se samo nadovezao na Va¹ komentar #6, nisam mu se usprotivio.    Èinjenica je da i danas mali postotak (zbilja mali, puno manji nego u EU) najboljih studenata odlazi na dodiplomski studij u inozemstvo. Jednom kad Hrvatska bude u EU taj æe postotak biti puno veæi, kao ¹to i sami ka¾ete. Kao ¹to Zagrebaèko sveuèili¹te danas marginalizira ostala u Hrvatskoj, tako æe u buduænosti jedan Cambridge ili ETH Zürich ili Uppsala marginalizirati zagrebaèko ako se ne trgne iz samodopadne letargije. Blizina doma jest va¾an faktor, ali skoro po definiciji manje va¾an najambicioznijim studentima nego onim drugima. Sla¾emo se, ne?

#15: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-07 19:49:01 "Kao ¹to Zagrebaèko sveuèili¹te danas marginalizira ostala u Hrvatskoj, tako æe u buduænosti jedan Cambridge ili ETH Zürich ili Uppsala marginalizirati zagrebaèko ako se ne trgne iz samodopadne letargije."    Samo tu je sad pitanje, briga li je za to Zagrebacko sveuciliste?     Postavljam konjekturu da nije i da, dok radna mjesta direktno ne ovise o uspjehu njihovih studenata, nece.

#16: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-08 21:28:36 Na #14     Slazemo se u globalo, ali mislim da se jos uvijek propusta poanta.     Kod govorim o buducem "izbjegu studenata sa hrvatskih sveucilista", onda ne govorim o top 0.5% studentana koji ce dobivati stipendije za "Cambridge ili ETH Zürich ili Uppsala".     Govorim o prosjecnoj masi, recimo o 30% sadasnjih studenata. O ljudima koji zele dobiti sto bolje skolovanje, koje ne zele nastaviti skolovanje nakon faxa, vec zele biti sto konkurentniji u borbi za posao. Oni ce traziti sto vise "bang for buck" i lako se moze desiti da hrvatska sveucilista tu izgube. To je prava nacionalna katastrofa.    Takva populacije je osjetljiva na: (a) kvalitetu edukacije; (b) medjunarodnu, i domacu, priznatost diplome; (c) cijenu edukacije.    Sva tri parametra ulaze u igru pri odabiru edukacije. Do sada su hrvatska sveucilista bila zasticena. Kroz nekoliko godina, ambiciozni mladi profesinalac moze zakljuciti da, u kombinaciji 3 elementa, vise dobiva ako studira u Bosni, Madjarskoj, ili "upisi-svog-kandidata-zemlji".

#17: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-09 08:27:58 To se vec dogada, ali nitko o tome ne zeli govoriti niti ista u vezi s time uciniti. Rjesenje koje se onda primjeni, ma koliko mi sutjeli o tome, je snizavanje kriterija, jer ako postavimo kriterije "studenti ce se zaliti dekanu i ici u novine" (stvaran citat). Za par godina cemo dakle predavati sami sebi i jedni drugima pljeskati sto smo tako uspjesni. Zivjela izvrsnost u europskom prostoru znanja!