| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Sustav moderiranja komentara
Kako kao clan Connecta mozete sudjelovati u moderiranju rasprava na Connect::Portalu.
Connect::Portal::Gosti
Predložite buduće goste
Connect::Portala
Opširnije
...
Prijašnji gosti:
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Otkriva li Hubble nove planete?
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Bojan Pečnik
|
|
|
|
2004.07.06. 02:06
Svemirski teleskop Hubble nedavno je završio sedmodnevno promatranje tisuća zvijezda u srcu nase galaksije. Stotinjak novih planeta moglo bi biti otkriveno ako promatranje ispuni očekivanja Kailasha Sahua, astronoma sa američkog Space Telescope Science Institute-a. Objava istraživanja dolazi u trenutku dok američka svemirska agencija NASA razmatra produženje životnog vijeka 14-godišnjeg teleskopa-veterana.
Dr Sahu je sedam dana koristio nedavno instaliranu naprednu kameru za ispitivanja (Advance Camera for Surveys), vrlo precizno mjereći sjaj 160 000 tisuća zvijezda u središtu naše galaksije, Mliječne Staze. Ako promatrana zvijezda ima planet koji prolazi ispred zvijezde (gledano sa Zemlje), zvijezda će periodički gubiti sjaj - baš kao što je Sunce neznatno potamnjelo, kad se u lipnju Venera našla između Zemlje i Sunca.
Na temelju dosadašnjih iskustava o omjeru zvijezda sa i bez planeta, dr Steven Beckwith, direktor Space Telescope Science Institute-a očekuje da će Hubble gotovo udvostrućiti broj poznatih planeta: "Mislim da ovo može biti potencijalno najveći napredak u otkrivanju ekstra-solarnih planetarnih sustava odkad su prvi planeti otkriveni sredinom 1990-tih godina. Ako uspije, ovaj će rad donjeti proboj u planetarnoj znanosti, te će Hubble postati jedan od navažnijih instrumenata za nalaženje novih planetarnih sustava."
Međutim, analiza svjetlosnih krivulja zvijezda je kompleksan proces, i nikad prije nije bio napravljen na tolikom broju zvijezda. Čak i da kamera na Hubbleu ima osjetljivost potrebnu za detekciju planeta, proći će mjeseci prije nego se obradi cijela promatrana grupa. Sunčeve pjege i drugi oblici solarne aktivnosti mogu dati signal vrlo sličan onom kojeg bi ostavio planet. Potvrda nezavisnom metodom, mjerenjem radijalnih brzina zvijezde, moguća je samo za najsjajnije članove promatrane skupine, te će također trajati mjesecima. Planeti mogu zaista kružiti oko promatranih zvijezda, ali najavljena procjena od stotinjak novih otkrića neće doći niti brzo, niti lako.
Stoga se može zaključiti da bi optimistične izjave dr Beckwitha trebale dodatno povećati pritisak na NASA-u da odobri svemirsku misiju u kojoj bi roboti zamjenili dotrajale žiroskope na Hubbleu, te time daljnjih desetak godina produžili život 2 milijarde dolara vrijednom znanstvenom instrumentu, kada bi ga trebao zamijeniti James Webb svemirski teleskop. Popravke na Hubbleu su dosad vršili astronauti, no nakon tragedije u kojoj je uništen šatl Columbia, procijenjeno je da su ljudske misije za obnovu Hubblea previše rizične.
Bojan Pečnik
Max-Planck-Institut fuer extraterrestrische Physik
Više na BBCu|
| Ovaj Bojanov tekst je objavio i index.hr |
|
| super osvrt Bojane. Ja sam vec pomalo iznervirana tom medijskom agresijom Hubblea i cak imam i kontraefekt, cim negdje osvane da je nesto otkriveno s tim teleskopom... jako sam sumljicava i ne vjerujem. Za razliku kad u medije prodre vijest od ESOa ili slicno... |
|
Nije lako kada ti neki neuki birokrata u ime predizbornih potreba odluci "pull the plug" na jedinstvenoj masini koju imas... Onda se vadi sve oruzje za obranu  (kongresmeni, senatori, press release-ovi, rasplakana djecica)...
Zamisli da netko odluci zgasiti VLT, npr. da bi cuvao zdravlje osoblja koje radi na visokim nadmorskim visinama...  |
|
E da, inace, malo inside info-a...
Prvi ovakav "ofenzivni" press release (sa Hubble UDF-om) NASA je pokusala zaustaviti (aka. zabraniti).
Zahvaljujuci neugodnom pritisku jedne nezgodno mocne osobe sa dvinkovic-evog Instituta koju si nitko ne zeli za neprijatelja, odustalo se od toga . Detalji za cugom na ljeto . |
|
| Jedan detalj: pricu da ce robot popravljati Hubble-a se culo vrlo rano u tim raspravama, i astronomi koji vode borbu za opstanak Hubble-a su tu opciju smatrali gotovo istim kao i gubitak Hubblea. Naime, smatraju da je to samo politicki potez kojim ce se usutkati astronomi i opozicija, jer da trenutno jos uvijek nema dovoljno dobre i testirane tehnologije za takvog robota. Znaci, ocekuju da ce se o tom robotu pricati, mozda nesto i poceti raditi, ali da nikad nece zazivjeti. |
|
ma mene brinu senzacije i sto mediji to gutaju...
nakon sto se medijima "proda prica" o otkricima, senzacijama .. iako to nisu.. jednog dana kad se i "ubode" taj planetic po prvi put, kad se stvarno nadje neka cool produktivna tehnika za stancat otkrica planeta ... mediji to vise nece pusit... .
slazem se da je bolje imat "zeca" u orbiti nego samo veliki razanj ....
ali ipak mislim da cilj ne moze opravdat svako sredstvo.
|
|
Je, slazem se da senzacionalizam dugorocno se moze obiti o glavu. Ne dopada se ni meni bas. A astronomi su tu jos benigni u usporedbi sa biologijom i medicinom, gdje senzacije porucuju razne lazne nade ljudima o izljecenju svega i svacega. Ili opcenito prema senzacijama vezanim uz razne katastrofe.
No, sve te znanstvene vijesti bore se za medijsku paznju. Pitanje je kako uopce dobiti medijski prostor. |
|
ono kaj meni nije jasno, ak su stvarno hrjeli spasiti Hubble i otkriti planete, jest zakaj su gledali u galakticki centar. tamo je tolika guzva, da je nemoguce razluciti promatranu zvijezdu od susjeda, pozadinskih zvijezda i galaksija, i ostalog smeca iz centra.
I to je OGLE ekipa naucila (istina, the hard way, i trebalo im je jedno 5 godina da to skuze), a tip koji vodi sve skupa (PI), Sahu (ili slicno), je prije par godina davao interviewe o hvatanju free floating planetsa pomocu gravitational lensinga (jos jedna nebuloza, ak mene pitas; nebuloza = neprovjerljivost = nije znanost po definiciji).
No dakle, to bi Sahu trebao znati, a ipak je izabrao centar milki-milki-veja..
NPR, COROT ima 2000-5000 zvijezda u vidnom polju (nasuprot 160 000 Hubbleovih), a za razliku od Hubblea je napravljen za tu vrstu promatranja...
Nije mi jasno..
"Nije nam jasnoooo..."
|
|
Bio je nedavno seminar ovdje kod nas na Institutu posvecen detekciji planeta promatranjem promjene sjaja zvijezde. Pokazalo se kako je prakticki nemoguce s tom meteodom biti siguran da se radi bas o planetu. Gdje god da gledas.
Ono sto se moze je ipak se osloniti na mjerenje radijalne brzine i onda kad se pronadje planet dodatno raditi i mjerenje promjene sjaja.
TPF ce koristiti slicnu taktiku: prvo ide interferometar koji bi pronasao uvjerljive kandidate, a onda ide koronograf koji bi trebo to i poslikati.
|
|
korekcija: prvo ide koronograf, pa onda interferometar.
Znaci, poanta je da bi se imale dvije razlicite metode. |
|
kao sto rekoh, COROT radi fotometriju, napravljen je za to, te su si timovi medjusobno poslali simulirane krivulje, gdje su u "sumovitu" krivulju ubacili simulirane tranzite.
detekcija je bila iznenadjujuce uspjesna, nasli su sve do 1.6 R_earth, na 1au, bez laznih identifikacija (iako su one pokusate biti podvaljene od tima koji je proizvodio krivulju, naravno)
naravno da ak detektiras samo jedan tranzit da nisi siguran o cemu se radi.. no ak se stvar periodicki ponavlja dovoljan broj puta, to je dobra indikacija.
nadalje, pjege, najljuci protivnik tranzitu, su vezane sa nekim drugim stvarima koje se mogu iscitati iz spektra i varijacije sjaja (a follow-up je moguc i nuzan sa zemlje)
no svakako, radijalne brzine su vazan dio provjere... no cijela poanta COROTa je da nadjes planete koji ne mozes uhvatiti RVom..
|
|
Iso sam potraziti o cemu je tocno bio taj semianr. Evo, naso sam na atro-ph clanak o kojem se jezapravo govorilo:
Expected Detection and False Alarm Rates for Transiting Jovian Planets
Timothy M. Brown (HAO/NCAR, Boulder, CO)
Ground-based searches for transiting Jupiter-sized planets have so far produced few detections of planets, but many of stellar systems with eclipse depths, durations, and orbital periods that resemble those expected from planets. I show that these detection rates are consistent with our present knowledge of binary and multiple-star systems, and of Jovian-mass extrasolar planets. Upcoming space-based searches for transiting Earth-sized planets will be largely unaffected by the sources of false alarms that afflict current ground-based searches, with one exception, namely distant eclipsing binaries whose light is strongly diluted by that of a foreground star. A byproduct of the rate estimation is evidence that the period distribution of extrasolar planets is depressed for periods between 5 and 200 days.
astro-ph/0307256
|
|
Inace, za one koje zanima vise o COROT-u:
smsc.cnes.fr/COROT/
"COnvection, ROtation & planetary Transits"
|
|
Problem RV je velik... i sto su zvijezde manje sjajne to naravno expozicija mora biti duza,
expoziciju duzu od 20 min mozete bacit jer niti jedna setup instrumentacija na Zemlji ne izdrzi toliko stabilan, pa cak ga ni s "ionid cell" ne mozes kalibrirat na duzim expozicijama. U protivnom i instrumenti znaju proizvest lijepi RV signal
Druga losa stvar za RV je da se ne mogu superponirat expozicije.. tj s 3 kratke nemozete nista...dakle treba dovoljno duga expozicija
treca stvar je da za dobit sigurnu RV krivulju treba najmanje godinu dana redovitog mjerenja (recimo svakih mjesc dana)... to je najcesce tehnicki nemoguce jer ko ce ti dati vrijeme na velikom teleskopu svakih mjesec dana???..
pogotovo ako ti je lista od recimo 100 objekata, i za jedan "run" ti treba 3 puta 10satne noci.
Dakle ostaju manji teleskopi oko 2-3 metra.. i onda cijela prica exponecijalno postaje gora...
ogranicis se na 8-9 magnitudu,
Expozicije su duze.
pa jos odmah streljas sve one mlade i pretjerano aktivne zvjiezde, pa sve one koje u u dvojnom sustavu s nekom "ludjakinjom", pa sve one koje se vec godimana prate i ne pokazuju RV signal,.. i jos monogo njih...
i na kraju nakon godinu dvije se prica od recimo 100kandidata dodje na 3 -"possible" , 2-"good", 1-"top priority"
i onda snimas, racunas, proklinjes lose vrijeme, konkurenciju, ... i nabrijavas racunanje RV do perverznih razmjera , i vidis periodicnost tamo di niko ne vidi... fitas nerazumne krivulje....
itd.. itd...
eto .. malo iz prve ruke 
PS. imam ja pricu i o koronografima, ... ...uf sta to zna bit iritirajuce... pa tek kad radis direct imageing i PSF substraction...a Adaptivna optika ti je skroz iznakazila zvijezdu...  itd itd... |
|
e da .. zaboravila sam napisati najveci nedostatak RV metode...
to je da te spektre nakon sto iz njih izcupate 1 (jedan) broj mozete bacit.
dakle totalno su neupotrebljivi...
zato jer da bi se tako precizno mogla racunati RV potrebno je svijetlost zvijezde na optickom putu pustiti kroz kalibracijsku cell. to je jako precizno izbazdarena suma linija zbog koje onda na kraju nemozete ama bas nista vis e s tim spektrom napravit nego odredit precizan polozaj tih nekoliko najjacih linija zvijezda. i tocka.
eto
to je isto jedan od razloga zasto se ne daje bas tako rado vrijeme na velikim teleskopima i mocnim spektrografima ta radit RV.
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Prihvaćen Akcijski plan za poticanje ulaganja u znanost i istraživanje
(11 kom., prije 2 hrs.) | | Hrvatski recenzenti - igracke u rukama "utjecajnih" lobija ili...?
(163 kom., prije 8 hrs.) | | Prekidnica - ČOS otkrila nepoznati igrokaz M. Krleže
(3 kom., prije 22 hrs.) | | Današnje predavanje Richarda Hortona, urednika Lanceta, u Zagrebu
(38 kom., prije 1 dan/a.) | | Impact Factor - broj koji proždire znanost?
(29 kom., prije 2 dan/a.) | | Tribina Gornji Grad
(16 kom., prije 2 dan/a.) | | Gulagizacija hrvatske znanosti
(60 kom., prije 2 dan/a.) | | Znanost i Web 2.0
(5 kom., prije 2 dan/a.) | | Nakon đaka na ulicu i studenti - u borbi za svoja prava
(50 kom., prije 4 dan/a.) | | MedILS Summer School on Life in Extreme Conditions
(1 kom., prije 7 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.05.16. 18:16h CEST