| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Impact Factor - broj koji proždire znanost?
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Dario Sambunjak
|
|
|
|
2005.10.19. 10:39
Impact factor (hrv. čimbenik odjeka) znanstvenih časopisa - blagoslov ili prokletstvo suvremene znanosti? Izvrstan članak o IF-u pročitajte u eseju objavljenom na stranicama The Cronicle of Higher Education: http://chronicle.com/temp/reprint.php?id=lnc2a8tjvx0k9yaug62pzknvyr2714s|
I poruka je? Da, to je nesavršen i zloupotrebljiv sistem, ali za sada nemamo bolji.
Slažem se da IF-praksa čini bavljenje znanošću puno manje ležernim nego prije 100 godina, ali tvrditi da IF "proždire znanost" je ipak u suprotnosti s rezultatima koje znanost postiže otkako se on počeo primijenjivati. |
|
Kako to mislis "tvrditi da IF "proždire znanost" je ipak u suprotnosti s rezultatima koje znanost postiže otkako se on počeo primijenjivati"?!?!
Ne vjerujem da zelis reci da je upotreba IF-a doprinjela boljim rezultatima u znanstvenim istrazivanjima.
A ako to mislis, to direktno potvrdjuje dio navoda iz clanka gdje se kritizira nekriticka upotreba IF koja je dovela do toga da se istrazivanja zapocinju s ciljem objavljivanja rezultata u casopisu s visokim IF, a ne s ciljem rijesavanja nekog konkretnog problema.
U Hrvatskoj je CC, a sada pomalo i IF praksa dovela do toga da znanstvenici sve vise postaju metodicari i tehnicari a sve manje analiticari, a sve u cilju zadovoljavanja forme broja CC-a.
I ima puno bolji sustav od upotrebe IF-a. Koristiti IF u kombinaciji s drugim bibliometrijskim parametrima. Upravo o tome pise nedavno izasla knjiga "Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada" Maje Jokić.
Zamisli da nas dvojicu netko usporedjuje samo po broju noge, ili duzini nosa. Na temelju tih podataka sigurno ce biti moguce doci do odredjenog zakljucka o nama, ali da li ce nam te brojke reci kome je od nas dvojice isplativije, s obzirom na ocekivane postignute rezultate, platiti npr. sportske pripreme za prvenstvo u trcanju na 1500 metara? |
|
Na #2: Razumijem tvoju frustraciju. Samo kažem da će reakcija većina aktivnih znanstvenika na zapadu biti "Da, to je djelomično nepravedno, ali što se može" i raditi dalje po starome. Shvati, vrijednost i zanimljivost onoga što radiš ne mjeriš ti sam, nego drugi. Možeš objaviti otkriće koje je intelektualno najzahtjevnije u povijesti ljudske misli, no ako nitko ne reagira na njega ili bude inspiriran njime ono ne predstavlja puno više od mentalne fiskulture. To da se "istrazivanja zapocinju s ciljem objavljivanja rezultata u casopisu s visokim IF" se može prevesti i s "istraživanja se započinju s ciljem da njihovi rezultati imaju što veći odjek u znanstvenoj zajednici". A ako to mislim, e onda odbijam svaku pomisao da mislim nešto loše.
Dalje, kult CC-a prisutan u Hrvatskom ima malo ili nimalo veze s kultom IF-a. Naprotiv, kult CC-a dovodi do smanjenja "kvalitete" po IF mijerilima jer ljudi biraju manje kompetitivna područja i teme samo da ih uguraju u bilo koji časopisa u CC-u (među kojima ima jako puno onih koje nitko ne čita).
Imali smo već raspravu o tome da nema previše smisla uspoređivati IF među različitim područjima. Postoje područja koja se sporo razvijaju. Želi li Hrvatska biti prije svega dobra u takvima? Postoje discipline koje su fragmentirane, i u kojima je stoga prosječan broj citata manji od onih u kojima postoje veliki frontovi istraživanja. So what? Jedan tenure review committee koji savjesno obavlja svoj posao će proučiti stvarni impact pojedinog kandidata na njegovo područje i potencijal da to čini ubuduće. Nitko ne dobiva tenure ni grant za pamet, nego za stvaranje. |
|
Na #3. Hm, ne znam na koju moju frustraciju mislis, kada je razumijes.
No stavimo sada na stranu moje frustracije i vratimo se na moje nezadovoljstvo davanjem prevelike vaznosti IF-u.
Ja istrazivanje zapocinjem jer imam problem koji zelim rijesiti, a ne jer zelim da moji rezultati imaju sto veci odjek u znanstvenoj zajednici. Ako sam problem rijesio na vjerodostojan nacin sa sire primjenjivim zakljuccima, sigurno cu imati odjek u znanstvenoj zajednici. Ne poricem da ce razina tog odjeka biti ovisna o casopisu u kojem sam objavio svoje rezultate, i da cu clanak pokusati objaviti u casopisu s boljim IF, no to mi nije među prioritetima kada zapocinjem istrazivanje. No nije u problem u tome. Razliciti smo karakteri, razliciti su nam sustavi vrijednosti, primarni interesi itd.
U predzadnjoj recenici si sam dao razlog cemu uopce clanak koji je inicirao ovu temu i nasa mala rasprava.
Niti jedan savjesni "tenure review committee" nece donositi odluke SAMO na temelju IF-a. A ocito je da ima dosta situacija kada se stvari odlucuju upravo tako. I u tome je cijela poanta. Da IF, ali kao jedan od pokazatelja a ne kao jedini pokazatelj. |
|
Jednako kao sto ni pisma preporuke ni broj clanaka ni casopisi di su clanci objavljeni ne moraju davati apsolutno ispravnu sliku o nekom kandidatu, tako ni impakt faktor nije bezgresni pokazatelj. Ali ipak, svi ti elementi daju sa velikom pouzdanoscu sliku o kandidatu.
Jer onaj koji uzima samo impact faktor kao mjerilo jednostavno ga pogresno koristi. |
|
| Na #4: Zaista ne znam gdje se to IF koristi kao JEDINI pokazatelj. To čak niti u gornjem članku ne piše. (Ako se u Hrvatskoj broj CC radova koristi kao jedini pokazatelj, ne znači da drugdje rade bilo što slično.) Problem recepta Maje Jokić i sličnih domaćih pokušaja (jedan je nekoć načinio i npr. prof. Hari s PMF-MO) je što daju "pravedniju" formulu. U svijetu se ne koriste nikakve formule. Sve je u dojmu, a to da u listi publikacija neki časopisi ostavljaju bolji dojam nego drugi nije ništa čudno. |
|
Citat iz #3: Jedan tenure review committee koji savjesno obavlja svoj posao će proučiti stvarni impact pojedinog kandidata na njegovo područje i potencijal da to čini ubuduće. Nitko ne dobiva tenure ni grant za pamet, nego za stvaranje.
Mislim da je ovo najvažnije - izborna povjerenstva trebala bi raditi svoj posao kreativno a ne samo prebrojavati članke i njihovu indeksiranost. Za akademske pozicije trebalo bi vrjednovati 1) vrjednost osobe kao nastavnika, 2) kao znanstvenika i 3) social service (doprinos društvu). Primjerice, American Medical Association uveo je licencne bodove za recenzije u časopisima (zasad 2 ili 3 američka medicinska časopisa koja su razvila strogi i strukturirani sustav), tako da se jasno mjeri često nevidljivi a važan recenzentski rad. Ja bih to zagovarala i kod nas, no problem je kako napraviti takav postupak objektivnim i poštenim u maloj znanstvenoj zajednici gdje se svi poznaju.
IF, a prije svega CC, su za nas važni jer ISI baze podataka selektiraju 10% najboljega u znanosti. Publicirati kao znanstvenih u takvim časopisima ili kao časopis biti uključen u takve beze znak je da ste dovoljno kvalitetni da budete u 10% vrha svjetske znanosti. Naravno, ova tvrdnja nije jednako vrijedna za sva područja i postoje nepravilnosti, ali je kao sustav jasan cilj za male znanstvene zajednice koje se žele priključiti globalnom znanstvenom tijeku - mainstream science. |
|
Citat iz #3: Jedan tenure review committee koji savjesno obavlja svoj posao će proučiti stvarni impact pojedinog kandidata na njegovo područje i potencijal da to čini ubuduće. Nitko ne dobiva tenure ni grant za pamet, nego za stvaranje.
Mislim da je ovo najvažnije - izborna povjerenstva trebala bi raditi svoj posao kreativno a ne samo prebrojavati članke i njihovu indeksiranost. Za akademske pozicije trebalo bi vrjednovati 1) vrjednost osobe kao nastavnika, 2) kao znanstvenika i 3) social service (doprinos društvu). Primjerice, American Medical Association uveo je licencne bodove za recenzije u časopisima (zasad 2 ili 3 američka medicinska časopisa koja su razvila strogi i strukturirani sustav), tako da se jasno mjeri često nevidljivi a važan recenzentski rad. Ja bih to zagovarala i kod nas, no problem je kako napraviti takav postupak objektivnim i poštenim u maloj znanstvenoj zajednici gdje se svi poznaju.
IF, a prije svega CC, su za nas važni jer ISI baze podataka selektiraju 10% najboljega u znanosti. Publicirati kao znanstvenih u takvim časopisima ili kao časopis biti uključen u takve beze znak je da ste dovoljno kvalitetni da budete u 10% vrha svjetske znanosti. Naravno, ova tvrdnja nije jednako vrijedna za sva područja i postoje nepravilnosti, ali je kao sustav jasan cilj za male znanstvene zajednice koje se žele priključiti globalnom znanstvenom tijeku - mainstream science. |
|
Citat iz #3: Jedan tenure review committee koji savjesno obavlja svoj posao će proučiti stvarni impact pojedinog kandidata na njegovo područje i potencijal da to čini ubuduće. Nitko ne dobiva tenure ni grant za pamet, nego za stvaranje.
Mislim da je ovo najvažnije - izborna povjerenstva trebala bi raditi svoj posao kreativno a ne samo prebrojavati članke i njihovu indeksiranost. Za akademske pozicije trebalo bi vrjednovati 1) vrjednost osobe kao nastavnika, 2) kao znanstvenika i 3) social service (doprinos društvu). Primjerice, American Medical Association uveo je licencne bodove za recenzije u časopisima (zasad 2 ili 3 američka medicinska časopisa koja su razvila strogi i strukturirani sustav), tako da se jasno mjeri često nevidljivi a važan recenzentski rad. Ja bih to zagovarala i kod nas, no problem je kako napraviti takav postupak objektivnim i poštenim u maloj znanstvenoj zajednici gdje se svi poznaju.
IF, a prije svega CC, su za nas važni jer ISI baze podataka selektiraju 10% najboljega u znanosti. Publicirati kao znanstvenih u takvim časopisima ili kao časopis biti uključen u takve beze znak je da ste dovoljno kvalitetni da budete u 10% vrha svjetske znanosti. Naravno, ova tvrdnja nije jednako vrijedna za sva područja i postoje nepravilnosti, ali je kao sustav jasan cilj za male znanstvene zajednice koje se žele priključiti globalnom znanstvenom tijeku - mainstream science. |
|
Ono što većinu stvarnih ili priučenh scientometričara zbunjuje je činjenica da su brojke same po sebi objektivni pokazatelji: 7 je veće od 5, i slično. U tome je "sirenski zov brojaka" koji daje privid objektivnosti, a baš je pitanje objektivnosti jedno od ključnih pitanja pri recenziranju. Za sve vrijednosti u scientometriji vrijedi isto načelo: brojke smije interpretirati samo onaj tko dobro razumije i značenje tih brojaka i područje za koje brojke vrijede. I premda je "faktor odjeka" jedan od najprikladnijih pokazatelja u scientometriji, ni njega ne treba uzeti kao golu brojku. I njega treba interpretirati dobar poznavatelj.
Uvijek sam zastupao gledište, i o tome često pisao, da brojke mogu biti veoma korisne pri ocjenjivanju znanstvenih dostignuća. One, međutim, moraju biti kombinirane sa znalačkom recenzijom. U toj kombinaciji brojke mogu pomoći da se poveća nepristranost recenziranja.
Dakle, ni jedna brojka nije sama po sebi ni opasna ni bezopasna. Oni koji brojke rabe mogu ih svjesno ili nesvjesno zloupotrijebiti. Zato s njima oprezno, ali ne bez njih. |
|
#1 kaze "Da, to je nesavršen i zloupotrebljiv sistem, ali za sada nemamo bolji. "
U principu (nultoj aproksimaciji) se slazem s Vama.
No, kad god se kritika stopira s izjavom da je neki efekt zanemariv, to je
oportunizam pred neistinom i vasa recenica me podsjetila na tipicnu reakciju
Amerikanaca kad netko spomene neki uzasni primjer iz njihovog zakonodavstva.
Clanak u #0 citira neke negativne izjave tvorca, Garfielda. Garfield je
u mnogim clancima hvalio sustav, no neke poruke su jasne. Garfield
veli u nizu clanaka da je taj sustav prilicno dobar u ocjeni kvalitete casopisa,
a i u ocjeni odjeka i kvalitete produkcije instituta i slicno, no da nije mnogo
primjeren ocjeni istrazivanja pojedinaca.
To je izjava koja je pazljiva od covjeka koji se time
bavio niz godina i ima izvjesnu tezinu. Njegovi clanci o toj temi mogu se naci na
http://www.garfield.library.upenn.edu/impactfactor.html
Dalje on posmatra kad je bolje gledati short-term impact factor, a kad
long-term. Slazem se s #1 koji je negdje u kasnijem postu napisao da je
IF daleko bolji od CC kriterija, koji pod istu kapu stavlja niz casopisa
jako razlicitih kvaliteta (kao i nas sustav minimalnih kriterija
koji npr. autorstva clanka s jednim i
s tri autora u vecini struka jednako boduje). Ne slazem se s #1 da
treba ostati na IF, CC, i broju citacija, jer "da ne znamo bolje" --
treba dobre volje da se ukljuce
i svi ostali faktori i pravila ponasanja,
kao sto je posmatranje broja autora.
Npr. u uputi za hrvatsku znanstvenu
bibliografiju pita se da li zbornik ima ili nema medjunarodnu recenziju.
Znam ljude koji su stavili tamo "pod ima medjunarodnu recenziju"
zbornik koji je kao CJELINA prihvacen od nekog uredjivackog odbora
za znanost od Springer Verlaga i to je njima medjunarodna recenzija.
Treba stajati jasno medjunarodna POJEDINACNA recenzija svakog clanka,
inace to je smijurija.
Tu je i pitanje preklopa medju radovima. U nizu slucajeva ljudi napisu
preliminarno pismo, onda poslije clanak pa onda jos i konferencijski
proceedings, sve s jednim te istim rezultatom. Takve slucajeve
bi trebali npr. recenzenti za napredovanja uociti, i to bi trebao biti
legitiman razlog za nize vrednovanje nego tri nezavisna rada.
Dalje pitanje samocitacija, autorstava appendixa itd.
|
|
Tocno je da s IF-om treba biti oprezan. O tome svjedoci i prilicno citana poveznica:
PLoS Medicine: Why Most Published Research Findings Are False
Prilazem samo sazetak:
There is increasing concern that most current published research findings are false. The probability that a research claim is true may depend on study power and bias, the number of other studies on the same question, and, importantly, the ratio of true to no relationships among the relationships probed in each scientific field. In this framework, a research finding is less likely to be true when the studies conducted in a field are smaller; when effect sizes are smaller; when there is a greater number and lesser preselection of tested relationships; where there is greater flexibility in designs, definitions, outcomes, and analytical modes; when there is greater financial and other interest and prejudice; and when more teams are involved in a scientific field in chase of statistical significance. Simulations show that for most study designs and settings, it is more likely for a research claim to be false than true. Moreover, for many current scientific fields, claimed research findings may often be simply accurate measures of the prevailing bias. In this essay, I discuss the implications of these problems for the conduct and interpretation of research. |
|
| Novi prilog jednoj nasoj starijoj diskusiji ovdje |
|
Netko je proveo analizu odnosa citiranosti i dostupnosti na slobodnom arXivu
clanaka www.arXiv.org. Steta da kemicari i biolozi
jako slabo sudjeluju na arXivu, za razliku od fizicara.
Neki kemijski zurnali cak i zahtijevaju za pubikaciju
da submitted article ne postoji ni na jednom javnom arhivu pa niti
na ArXIvu. To ne mogu napraviti nama fizicarima,
jer smo ih davno pregazili apsolutnim konsenzusom
da skoro sve nove clanke stavljamo na arXiv.
"An analysis of 2,765 articles published in four math journals from 1997 to 2005 indicated that articles deposited in the arXiv received 35% more citations on average than non-deposited articles (an advantage of about 1.1 citations per article), and that this difference was most pronounced for highly-cited articles. The most plausible explanation is not the Open Access or Early View, but Self-Selection, which has led to higher quality articles being deposited in the arXiv. Yet in spite of their citation advantage, arXiv-deposited articles received 23% fewer downloads from the publisher's website (about 10 fewer downloads per article) in all but the most recent two years after publication. The data suggest that arXiv and the publisher's website may be fulfilling distinct functional needs of the reader."
Clanak o analizi uticaja ArXiva na citiranost, pdf |
|
Konačno je netko na ovom portalu ukazao na jedan od temeljnih problema hrvatske znanosti. Zato čestitke D. Sambunjaku koji je otvorio ozbiljnu i nužnu raspravu. Pristupam ovoj raspravi s motrišta znanosti u hrvatskom značenju. Dakle zajedničkom nazivu za duhovne (društveno-humanističke), prirodne i tehničke znanosti.
Račlani li se autore priloga na portalu vidjet će se da se u pravilu radi o prirodoznanstvenicima (scientists) i onima koji se bave otkrićima vezanim uz čovjeka. Ostalih sudionika u raspravi je bitno manje. A način mišljenja i pristupa se podosta razlikuje u tri navedene velike skupine znanstvenika. Treba naglasiti da je velika razlika između znanstvenika koji se bave isključivo istraživanjima i onih kojima je osnovna obveza ne samo obrazovanje (nj. Ausbilding) već i naobrazba (nj. Bildung) novih naraštaja i to temeljeno na rezultatima istraživanja.
Započeo bih razglabanje s citatom #7. »Mislim da je ovo najvažnije - izborna povjerenstva trebala bi raditi svoj posao kreativno, a ne samo prebrojavati članke i njihovu indeksiranost. Za akademske pozicije trebalo bi vrjednovati osobu kao nastavnika, znanstvenika i njegov doprinos društvu. Poznajem autora tih zahtjeva. Imam veliku povlasticu s njim povremeno surađujem, na moje veliko zadovoljstvo. Radi se o osobi koja ispunjava uspješno sva tri kriterija.
Pođimo redom. Procjena osobe kao nastavnika. Potpuno se slažem s autorom #3. Povjerenstvo za izbor sveučilišnog nastavnika koje savjesno obavlja svoj posao proučiti će stvarni utjecaj (ne samo odjek na radove) pojedinog natjecatelja na njegovo područje i osobito potencijal da to čini ubuduće. U akademskoj zajednici bi vrhovno načelo trebalo glasiti. Što će on u narednom razlogu, kao čelnik tima stvarati i ostvariti. A ne brojati samo radove. Međutim za one koji ne znaju, to u hrvatskoj akademskoj zajednici, i to pri izboru u trajno zvanje redovitog profesora nije moguće ostvariti. Zakon priznaju samo dvije kategorije. Otkaz ili potpis na temelju računalnih kriterija. Za koje ne treba visokokvalificirano povjerenstvo. Nije važno što natjecatelj dijeli sobe na muške (sjedi ih sada 4) i ženske (samo jedna osoba). Što nije u stanju ljudima objasniti koja im je perspektiva u sveučilišnoj zajednici ili što usprkos nominalnog dovoljnog broja radova nema nijedne nove zamisli u njegovim radovima u proteklih pet godina. Takva nemogućnost pravilnog vrednovanja dovela je to toga da je jedan predsjednik povjerenstva dao nedavno neopozivu ostavku.
Drugo je znanstveni doprinos. Razlikuje se od struke do struke. Recimo prvi članak sam objavio 1963. u časopisu koji je 1973. ušao u CC sustav. Sada mi je za potrebe natjecanja za projekte izbacio sve što ima u podatkarama. Rezultat, navedeni su moji uvodnici (zašto ne). Ali časopisi koji se bave mojim područjem, neki od njih su stari gotovo 100 godina. Ne mare za hrvatsko računalno bodovanje i nema mojih najvažnijih doprinosa području kojim se bavim u CC, ili sada WoS podatkarama. Ima i takvih, ali iz časopisa koji su pred koju godinu ušli u sustav. Ali zato u podatkari koja pokriva 90 % časopisa koje pokriva i CC imam i suviše radova.
Konačno, vrlo važan kriterij, koji autor #7 tako fenomenalno ispunjava. Biti glavnim urednikom hrvatskoga časopisa koji je u CC-u veliko je dostignuće. Ili voditi jedno važno povjerenstvo u MZOŠ. A gdje se to vrednuje? Nigdje. Gdje se vrednuju u našim biografijama, što smo uredili desetke zbornika radova s punim tekstovima (pročitano od A do Z s pisanim primjedbama) i pročitali stoga doslovno tisuće tekstova. Što se potaklo mnoge da napišu monografije i njih recenziralo. Što se radi u tijelima normizacije, što nije zanemarivo za područje tehnike.
Zato imamo situacije da su neki znanstvenici iz središta izvrsnosti po radnom mjestu viši asistenti, a po znanstvenom zvanju znanstveni savjetnici.
Nažalost u ovoj raspravi javljaju se oni koji su više desetljeća upravo zagovarali izbor samo prema CC-u i raznim faktorima. A uništilo se mogućnost povjerenstvu za izbor da izabere natjecatelja prema svim navedenim kriterijima.
Još jedna napomena. Zašto se netko mora priključiti iz male zajednice glavnoj znanstvenoj struji. Zašto nema pravo biti izvan struje, pa će se pokazati za stanovito vrijeme da je i to bilo važno ili možda čak i postati glavnom strujom. Nikada znanost nije započinjala s glavnom strujom, već pojedinačnim naporom. A ono što me brine jeste činjenica da će nas raznim „okvirima“ natjerati u glavnu struju. Koja ne će baš voditi računa da hrvatski znanstvenici bi trebali pridonositi i znanstvenim pristupom rješavanju problema ove zemlje. Jer nastavimo li ovako dalje, ne ćemo imati više ništa našega. A znanosti ponajmanje.
|
|
( Zašto nema pravo biti izvan struje, pa će se pokazati za stanovito vrijeme da je i to bilo važno ili možda čak i postati glavnom strujom. Nikada znanost nije započinjala s glavnom strujom, već pojedinačnim naporom. A ono što me brine jeste činjenica da će nas raznim ?okvirima? natjerati u glavnu struju. Koja ne će baš voditi računa da hrvatski znanstvenici bi trebali pridonositi i znanstvenim pristupom rješavanju problema ove zemlje. Jer nastavimo li ovako dalje, ne ćemo imati više ništa našega. A znanosti ponajmanje. )
Ovaj dio vaseg komentara jako lijepo zvuci, nekako me podsjeca na MEDILS, o struji koja ide protiv sila koje je zele ubaciti u glavnu struju. Nadam se da ce se naporom posebno volnotera DR. Dikica Medils uspjeti staviti na noge, a da ce oni koji uporno rade protiv toga shvatiti da rade protivno Hrvatskim interesima. Taj napor treba postati jaka struja koja bi dala neke nove smjertnice Hrvatskoj znanosti.
(voditi jedno važno povjerenstvo u MZOŠ. A gdje se to vrednuje? Nigdje.)
Srecom da se ne boduje, jer politicke igre su dovoljno usle u znanost, od imenovanja clanova NVZ, pa do imenovanja clanova podrucnih i tehnologijskog vijeca. Pa do odobravanja projekta clanovima tehn. vijeca, u vrijeme dok su oni i sami clanovi tog vijeca. Dali ste odlican komentar.
O izborima znanstvenika povratnika bez natjecaja. Na kraju ponovio bih vasu jako lijepu recenicu
JER NASTAVIMO LI OVAKO DALJE, NECEMO IMATI VISE NISTA NASEGA.
A ZNANOSTI PONAJMANJE. |
|
| Clanak o dvojbama oko impact factora u listopadskom broju casopisa Notices of AMS: Measuring Journals. Autor je "executive director" americkog matematickog drustva. |
|
Over the past year, mathematicians from a variety of countries have written to the International Mathematical Union asking the IMU to address the misuse of the Impact Factor in assessing the quality of mathematics research.
International Mathematical Union osnovala odbor koji bi trebao nesto reci o koristenju ("use and misuse") impakt faktora u matematici. Komentare primaju do 30.9.2007. Radni materijal se nalazi na http://www.ams.org/ams/impact-factor.pdf . |
|
Kvalitetni prilozi (u linkovima),
kao sto smo i navikli ocekivati u diskusijama
Americkog Matematickog Drustva, nesto krasno razborito
i svjetlosne godine daleko od onog cemu se na zalost navikavamo
u nekim drugim sredinama i drustvima. |
|
Pozdravljam raspravu o izvrsnosti, jer izgleda da se ponovno vraćamo na uravnilovku, koja je majka svih problema u našoj znanosti. Možda će učesnike u raspravi zanimati ne tako davni članak u Kemiji u industriji, 56(2007)227. Postoji proširena i poboljšana verzija s novim podacima, koja se već nekoliko mjeseci nalazi u tisku u glasilu IRB-a
"Ruđer", ali nikako da izađe iz tiska. Zašto ? Odlično pitanje na koje nema odgovora. Možda se nekome nešto ne sviđa. I to je dio križa, koji vučemo po ovoj našoj znanstvenoj Golgoti. |
|
Jedna mala digresija u ovoj opcoj temi o impact factorima, zurnalima, slobodnom i neslobodnom znanstvenom tisku itd.:
uz nerecenziranu wikipediju pokrenut je pred neko vrijeme i recenzirani slicni projekt manjeg ranga "scholarpedia", koja se pokrece istim wiki softwareom.
Vjerovatno mnogi konektovci to vec znaju,
no meni je to novi podatak pa ga postiram.
http://scholarpedia.org |
|
Komentar jednog od autora BANFF protokola (pokusaj matematicara
da se ogranici divljanje cijena komercijalnih zurnala) na nacin
nedavne ostavke editorial board-a casopisa K-theory
se moze procitati na
Mathias Kreck, letter to ex-editorial board of K-theory
Autor pisma, Mathias Kreck. je trenutno direktor
Hausdorff Research Institute of Mathematics,
novoosnovanog centra izvrsnosti kojeg je dobio Bonn
nakon sto su evaluacije proglasile Sveuciliste Bonn najboljim matematickim odsjekom u Njemackoj (dijelom zbog njegovih interakcija s matematickim institutom Max Planck, takodjer u Bonnu). |
|
Da spomenem da sam trenutno na jednoj matematickoj konferenciji
u Poljskoj i da trojica matematicara s kojima sam do sad razgovarao o temi matematickih casopisa na ovoj konferenciji
(2 od 3 pozvani predavaci na ovoj konferenciji) nisu nikad culi
za CC. Toliko o razlikama medju znanostima i razlikama medju
centrima. |
|
| Na #22: CC više nije bitan nikom osim pojedinim matičnim povjerenstvima u Hrvatskoj. Nekoliko bitnih časopisa iz mojeg područja nije u CC iako imaju vrlo pristojne impact factore (npr. Genome Biology - IF 7.17, BMC Genomics - IF 4.03). Ne brojati radove u tim časopisima, a brojati one u časopisima koji su u CC s IF manjim od 1 je prilično imbecilno. |
|
Da #23 je rekao sustinu. Ti dobri znanstvenici koji ne znaju
sto je CC znaju nesto sto je daleko vaznije, a to je razlikovati
detaljno odnose medjuvrijednostima cijelog dijapazona vodecih
casopisa, gdje tipicno jedan Annals of Math. vrijedi 10 radova u Houston J. Math. i slicno. I jos vaznije, kompetentne komisije
bi mogle nekad i pogledati sto je zaista napravljeno u tim clancima, nekad neki proceedings nosi vise rezultata nego neki
u vrhunskom casopisu (i kod istog autora). Nije mi jasno zasto
uz liste podataka koje se traze kod napredovanja nema nikad
potrazivanja opisa par najvaznijih otkrica autora. S tim da se
da strucnjacima iz podrucja da verificiraju da je to stvarno tocno
(da ne napisete da ste otkrili nesto sto ste samo malo varirali
u nekom clancicu, a u osnovi je poznato od prije). |
|
|
Update
discussion on math journal prices
Inace:
Jos jedan editorial board u matematici slijedi trend i
napustio je skupi Elsevier
i dao se na raspolaganje jeftinijem, nekomercijalnom
profesionalnom matematickom drustvu:
ANNALES SCIENTIFIQUES DE L'ÉCOLE NORMALE SUPÉRIEURE
od sada van ruku skupog Elseviera!
Na Elsevierovoj stranici kratka recenica o predaji casopisa:
" As of 2008 no longer published by Elsevier, please contact publisher Societe Mathematique de France for details"
Annales Sci ENS -> SMF
Subscription 2008 Europe :320 EUR
(vec u 1996 Gauthier Villars je cijenio isti casopis za godiste 396 $;
poslije je Elsevier preuzeo i skoro svake godine gore s cijenom...).
O Elsevierovim ostavkama vec ima podosta zanimljivih informacija na wikipedijinoj stranici
Elsevier, from Wikipedia
"Several entire editorial boards left Elsevier in protest"
Journal of Logic Programming, Journal of Algorithms, International
Journal of Solids and Structures
Cf. article by John Baez
What We Can Do About Science Journals |
|
#kaze: "Npr. u uputi za hrvatsku znanstvenu
bibliografiju pita se da li zbornik ima ili nema medjunarodnu recenziju.
Znam ljude koji su stavili tamo "pod ima medjunarodnu recenziju"
zbornik koji je kao CJELINA prihvacen od nekog uredjivackog odbora
za znanost od Springer Verlaga i to je njima medjunarodna recenzija.
Treba stajati jasno medjunarodna POJEDINACNA recenzija svakog clanka, inace to je smijurija."
Tijekom unosa rada sa skupa ne pita se da li zbornik ima recenziju, vec iznad kucice za recenziju pise jasno "RECENZIJA RADA". No, slazem se s #10 da znanstvenici to pitanje protumace kako im se svidja, pa imamo cak i neobjavljenih radova koji su prosli medjunarodnu recenziju.  |
|
A gdje se #10 s tim slozio ?
|
|
Pa i #10 je "recenziju RADA" protumacio kao recenziju zbornika, iako se recenzija zbornika u uputama nigdje ne spominje.  Ocito je da trebamo to jos jasnije istaknuti. |
|
#10 vam lijepo kaze da poznaje KONKRETNE ljude koji su upisivali
medjunarodnu recenziju na osnovu kolektivne recenzije volumena.
Volumen uljucuje i taj rad pa je striktno govoreci i recenzija tog rada
(volumen se sastoji od radova). Recimo ja sam publicirao u jednom zborniku
rad, koji je naprije prosao pojedinacnu recenziju, a poslije je u
recenziji volumena dosla jedna terminoloska primjedba iz kolektivne
recenzije ponovo na moj rad i morao sam recenzirati. Dakle i kolektivna recenzija se odnosila na rad (i kolektivni editor je citao moj rad dosta detaljno), ali ona nije dostatna niti odgovara
standardima. ona je recenzija rada ali nije POJEDINACNA recenzija rada.
I upravo tu distinkciju zlouporabe oni koji se prave ludi,
a takvih ima i na IRBu i koji ukljucuju slucajve kad je bio samo
kolektivni ali ne i pojedinacni krug recenzije i time varaju sustav.
Zar nije laske napisati pojedinacna recenzija rada nego
ostaviti "recenzija rada" i tvrditi da je jasno. jasno je vama i jasno je #10
ali nije formulacija koja vas stiti od zlouporaba.
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Genetska karta Europe
(55 kom., prije 8 hrs.) | | DNK labos u lovu na...
(67 kom., prije 1 dan/a.) | | Otkriće važno za liječenje pretilosti
(2 kom., prije 1 dan/a.) | | Objavljen rad u Angewandte Chemie International Edition
(2 kom., prije 4 dan/a.) | | Zlato, srebro i bronca hrvatskim ucenicima na Medjunarodnoj Informatickoj Olimpijadi 2008.
(14 kom., prije 5 dan/a.) | | 1. Hrvatski festival znanstvenog filma?
(20 kom., prije 8 dan/a.) | | ESOF2008 Euroscience Open Forum – Predstavljanje strategije razvoja sustava obrazovanja i znan
(19 kom., prije 8 dan/a.) | | "in honour of my seniority"
(2 kom., prije 13 dan/a.) | | Dr.sc. Ivo Derado: Sudbonosna energetska dilema
(25 kom., prije 17 dan/a.) | | Homo sapiens neanderthalensis Made in Croatia
(4 kom., prije 18 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.09.07. 04:45h CEST