Dragi èlanovi connecta!

S veseljem najavljujem gostovanje gospodina Domagoja Raèiæa, ravnatelja neprofitne ustanove Otok znanja koje posljednjih dana zaokuplja medijsku pa¾nju jer se prijavila na poziv Hrvatskog fonda za privatizaciju za kupnju Hotela Koloèep d.d.

Njihova simbolièna ponuda od 22.021.483 kn (datum ¹tampanja Hrvatskog misala) nije najveæa ponuda, ali je po mnogo èemu posebna. Prema njihovim planovima, otok Koloèep sa svojih stotinjak stanovnika - ukoliko ga dobiju - pretvorit æe se u "u mjesto vrhunskog obrazovanja na kojem æe se povezivati znanost i poslovanje, domaæi i strani znanstvenici i struènjaci, gdje æe se spajati izvorne vrijednosti i najsuvremenija tehnologija, sve prema naèelima odr¾ivog razvoja".

Kako oni to misle ostvariti, kojim æe argumentima uvjeriti HPF da im proda hotel, koji su im motivi da se upuste ambiciozni projekt? Postavite pitanje izravno ravnatelju, a prije toga posjetite stranicu www.otok-znanja.hr - isplati se!

Ravnatelj, Ms. sc. Domagoj Raèiæ roðen je u Zagrebu 13. o¾ujka 1975. Nakon diplomiranja na zagrebaèkom ekonomskom fakultetu magistrirao je na glasovitom britanskom sveuèili¹tu Cambridge na kojem ga uskoro oèekuje i obrana doktorata iz podruèja korporacijskog upravljanja. Zaposlen je na Ekonomskom institutu u Zagrebu kao znanstvenik i istra¾ivaè. Konzultant je mnogih domaæih i stranih organizacija i tvrtki, te nekih dr¾avnih tijela, a uspijeva odr¾avati i predavanja. Struènjak je za inovacije, poduzetni¹tvo, korporacijsko upravljanje i poslovnu etiku. ©ira javnost, ljubitelji kvizova znanja posebice, sjetit æe ga se kao posljednjeg pobjednika nekad najpopularnijeg kviza - Kviskoteke!

Gosp. Raèiæ æe na pitanja poèeti odgovarati u petak 30.09., a gostovanje æe trajati do ponedjeljka, 10.10.2005.

Komentari (clanova koji su komentirali: 23) Komentara po autoru:    19 3 3 3 3 3 3 2 2 2    2 2 2 1 1 1 1 1 1 1    1 1 1

#1: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-09-28 08:56:29 Pa, pocnimo s pitanjima:  - Tko/od kuda financira pocetno ulaganje od 22 milijuna HRK?  - Kako ste privukli ugledne osobe u stucno vijece ustanove (osobni kontakti od prije ili uspjesno uvjeravanje u misiju/viziju projekta do tada nepoznatih uglednika)?  - Tko ce projekt stvarno svakodnevno voditi na Kolocepu i da li/koliko/kojih ce stalno zaposlenih djelatnika biti?  - Tko je i kojim metodama napravio procjenu povecanja prihoda otoka/regije/zupanije?  - Vjerujete li da cete uz sve "tajkune" s politickim zaledem koji ce hotel htjeti kupiti (pogotovo sad kad je to razglaseno u medijima) vi stvarno uspjeti u svome naumu na Kolocepu?  I, za kraj: iako sam se prije ca. tjadan dana prijavio kao "Prijatelj projekta", do sada me nitko nije kontaktirao. Za mene vise manje, ali ako takvih ima vise, tu gubite na "momentumu" pa bih vam savjetovao da "kujete zeljezo dok je vruce".  Uz zelje u uspjeh projekta, srdacno    Sasa Zelenika

#2: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-09-28 11:58:27 Pitanje:  - Tko æe umjesto Vas voditi projekt "Community Innovation Survey 4" (CIS-4) koji smo dogovarali u MZO© proljetos, dok ste Vi anga¾irani na Otoku znanja? Iskustvo mi govori da se dvije zahtjevne stvari ne mogu kvalitetno raditi u isto vrijeme, no bit æe da se varam!

#3: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-09-28 12:28:46 Postovani gospodine Racic,    tijekom ovog jutra, sasvim sam se pristojno potrudio pronaci na mrezi sto je vise moguce podataka o Vasem projektu - cak sam downloadao i PDF od cija 4.5M sam najvise ocekivao - uglavnom s ciljem da na taj nacin zadovoljim znatizelju pa da ne moram gnjaviti postavljajuci pitanja na Portalu; samo postojanje ove poruke govori da u tome nisam uspio.    U cemu je problem? Od onih dobro poznatih elementarnih pitanja koje ljudi tako cesto postavljaju, podatci koje sam pronasao odgovaraju samo na dva - Gdje? i Zasto? - uz par detalja o besplatnom Internetu i video-linkovima, ostavljajuci sva ostala pitanja manje ili vise neodgovorena. Stoga se pitam, nadajuci se barem okvirnim odgovorima:    1. Sto? Kako?    a. Sto zapravo u kontekstu projekta znace pojmovi "obrazovni programi", "predavanja i specijalisticki seminari" i "povezivanje teorije i prakse"?  b. Mozete li ponuditi neke konkretne primjere zamisljene znanstvene aktivnosti na otoku?  c. Kako u sklopu projekta 'homogenizirati' siroki krug korisnika sa razlicitim znanjima i interesima?    2. Tko?    a. Koje odabrane informaticke tvrtke se spominju u kontekstu preseljenja na otok i kakva je zapravo priroda tog preseljenja?  b. Sto tocno znaci "siroki krug korisnika" kojem bi obrazovni programi bili dostupni? Na koji interval se uopce cilja? Ucenike, studente? Znanstvenike, sveucilisne profesore, uspjesne poslovne ljude? Sve njih zajedno?  c. Tko su profesori s uglednih svjetskih sveucilista i najuspjesniji poduzetnici cija predavanja se najavljuju?    3. Kada?    a. U kojoj je fazi projekt u ovome trenutku?  b. Mozete li iznijeti okvirni plan realizacije projekta od trenutka kupnje hotela Kolocep?    Unaprijed Vam hvala na odgovorima i sve najbolje u realizaciji projekta!

#4: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-09-30 08:20:02 Sla¾em se u potpunosti s #3. Mislim da niste razradili znanstveni dio svojeg projekta. Zaista nije jasno ¹to konkretno namjeravate, osim uvoðenja jakog i besplatnog interneta. ©to se tièe samog okvira prièe: more, otok, izoliranost, internet za sve, poku¹aj stvaranja male "znanstvene kolonije" to mi se jako sviða. Mislim da na tu kartu dosta igra i Radman: nemamo nekakve jake institute i znanstvenike, ali Hrvatska mo¾e privuèi znanstvenike i kapital svojim polo¾ajem i lijepom prirodom. Iz moje perspektive volio bih na Koloèepu raditi recimo ¹est mjeseci u godini (naravno ljep¹ih ¹est mjeseci), pogotovo u nekim situacijama, primjerice tijekom pisanja knjige. Nisam siguran da bi urbani ljudi pristali ¾ivjeti na Koloèepu preko zime, kada vremenski uvjeti gotovo u potpunosti onemoguæavaju kontakt s obalom zbog stalnog nevremena. Èestitam na impresivnom Board of Senior Advisors i na kvalitetnom vizualnom identitetu, ali pitam imate li konkretne dogovore za konkretne znanstvene aktivnosti? Jo¹ jedno pitanje, mo¾da laièko, za¹to ste odabrali ba¹ da osnujete "neprofitnu ustanovu", koje prednosti to daje pred nekim drugim moguænostima institucionaliziranja?  Naravno, ¾elim vam puno uspjeha jer to bi bio dobar impuls za hrvatsku znanost.

#5: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-09-30 10:56:12   Evo par mojih pitanja  1) Nisam sigurna da li sam dobro shvatila, ali vi nudite 210 milijuna kn ulaganja, te kao izvor navodite EU fondove i donacije. To sugerira da cete ta sredstva tek pokusati dobiti od EU fondova i raznih donacija. Ako je ovo posljednje slucaj, sto planirate u slucaju da iz tih fondova i donacije ne uspijete dobiti novac?    2) Cini se da je veliki naglasak postavljen na kupnju hotela, zasto je to toliko bitno za vasu viziju. Tj. podosta stvari za koje navodite da bi zeljeli ostvariti na otoku mozete ostvariti i bez hotela. Da li ste vec krenuli u prikupljanje sredstava koja nisu vezana uz hotel, tj. sredstava koja ce omoguciti ostvarenje vase vizije na otoku u slucaju da hotel bude prodan nekome drugome?

#6: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-09-30 11:28:58 Pozdrav,  Na vasim stranicama objavljen je sazetak poslovnog plana, koji je zaista hvale vrijedan zbir vasih zelja i nadanja za buduci razvoj otoka i hotela Kolocep. Mislim da se radi o odlicnoj ideji, te se nadam da ce jednog dana biti realizirana.    S tim u vidu, budete li takodjer objavili i cjelokupan poslovni plan, sa detaljnom razradom kako namjeravate provesti navedene ciljeve? Pretpostavljam da ste tako nesto morali dostavili HFP-u u vasoj ponudi za kupnju hotela, pa se nadam da to mozete relativno jednostavno i objaviti na vasoj web stranici?    Nadalje, mozete li dati vise detalja iz kojih fondova se nadate prikupiti 210 milijuna Kn. za funkcioniranje vaseg projekta? Iz iskustva znamo da tako nesto nije jednostavno, te bi me zanimalo da li ste imali neke razgovore/jamstva u vezi izvora ove investicije? Odnosno, kako mozete garantirati HFP-u ostvarenje ovog ulaganja, ukoliko vec nemate novac ili jamstva za njega?    Konacno, koja je vlasnicka struktura Vase ustanove i tko ce biti de-facto vlasnik hotela (donositi odluke o razvoju te ubirati profit), obzirom na cijenu od 22 milijuna HRK koju ce biti potrebno platiti?  Da li ce to biti donacija vasoj ustanovi, te od koga?    Puno pozdrava i puno srece vasoj hvale vrijednoj viziji!

#7: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-09-30 11:58:19 Postovanje,    Da li vasu viziju i rad vase ustanove bazirate na primjeru i uzoru neke druge institucije? Konkretnije, da li u svijetu postoji slicna ustanova i slicni projekt? Koja su njihova iskustva.     Sve najbolje...

#8: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-09-30 12:11:25 Postovanje,    Vidljivo iz linka na sazetak poslovnog plana s vase stranice, za glavnu aktivnost se planira "for profit" konferencijski i edukacijski turizam (sto ne bi smjelo imati nikakve lose konotacije).     Uz takve programe, da li planirate i konkretne programe, ili parterstva, koja bi imala dugorocniji edukacijski ili znanstveni karakter.    Nadalje, da li su aktivnosti Ustanove Otok znanja iskljucivo vezane uz otok Kolocep?    Hvala.

#9: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-09-30 12:43:45 Po¹tovani g. Raèiæ,    spomenuli ste da Otok znanja suraðuje s europskim sveuèili¹tima i da raèuna na suradnju sa Sveuèili¹tem u Dubrovniku (link).    Mo¾ete li precizirati u èemu bi se toèno sastojala ta suradnja i planirate li suradnju s ostalim hrvatskim sveuèili¹tima? Hoæe li sveèili¹te u Dubrovniku time dobiti jednu vrst konferencijskog centra?    Hvala,   H. Me¹triæ

#10: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-09-30 13:12:14 Uz èestitku na odva¾nosti za ulazak u ovakav projekt,   htio bih pitati ¹to se misli pod "... sve prema naèelima odr¾ivog razvoja"?    Da li pod tom ¹ifrom smije proæi betoniranje polovice otoka, trovanje mora ¹amponima i sliènim stvarima, iskori¹tavanje mjesta samo po ljeti a zimi koga briga, izgradnja nuklearke ili spalionice smeæa? Naime, nigdje to ne pi¹e, ali ne samo kod vas, nego ni drugdje. Bitno je da svi stave taj pridjev, no njegova poimanja su razlièita, kako kome pa¹e.

#11: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-09-30 13:27:00 Postovani gosp. Racic!    Na web stranicama Otoka znanja na nekoliko mjesta se spominje.     "Sada¹nji i buduæi uèenici ¹kolovat æe se na otoku uporabom suvremene tehnologije, u dru¹tvu najboljih studenata i profesora.    Kakvu ste buducnost osmislili tim ucenicima?   Da li imate konkretan, razradjen edukacijski program koji bi implementirao goste znastvenike u nastavu Osnovne skole na Kolocepu.    Kad kazete "skolovat ce se... u drustvu najboljih studenata i profesora." Da li to znaci da ce znastvenici koji bi posjetili Otok bili (oba)vezani na neki konkretan nacin za osnovnu skolu?    Hvala

#12: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-09-30 14:07:21 Najljep¹e zahvaljujem ¹to ste se odazvali ovom gostovanju na Portalu i èestitam na javnoj prezentaciji ideje o otoku znanja.    * Kada je osnovana ustanova Otok znanja i kakva je organizacijska struktura ustanove (odjeli, broj zaposlenih)?    * Na ovoj stranici Weba stoji da je Djelatnost ustanove je promocija znanja i popularizacija znanosti s dopu¹tenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i ¹porta. Koje su sada¹nje i buduæe aktivnosti Ustanove usko vezane uz popularizaciju znanosti, te ¹to Dopusnica konkretno omoguæava?    Jo¹ jednom èestitam na ideji i nadam se da æe i biti realizirana!    Hvala

#13: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-09-30 19:02:26 Ciejnjeni gosp. Racic    U vasem poslovnom planu stoje i slijedece djelatnosti:    Quote:   •uèenièki i studenski programi - dodatno obrazovanje, organizacija uèenièkih i studenskih natjecanja znanja;  •skupovi struènjaka - konferencije i usavr¹avanja ekonomista, informatièara,  lijeènika, pravnika, raèunovoða i drugih skupina  •Dubrovaèka nautièka akademija - dnevni, vi¹ednevni i tjedni teèajevi pomorskih  vje¹tina i jedrenja  • programi za neprofitne organizacije - teèajevi, radionice, seminari, konferencije i  kongresi domaæih i meðunarodnih neprofitnih organizacija  • znanstveni skupovi - meðunarodne konferencije raznih znanstvenih podruèja     Zanima me na koj nacin to planirate ostvariti. Naprimjer: Kako ce te privuci organizatore konferencija da upravo kod vas organiziraju svoju konferenciju a ne u, recimo, Dubrovniku. Ukoliko ce te pak vi organizirati te konferencije, kako ce te osigurati kvalitetu u tako sirokom spektru djelatnosti?

#14: Pozdrav!(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-01 18:53:29 Postovane kolegice i kolege,    Prije svega - hvala Vam na pozivu i interesu za projekt. Puno nam znaci ova mogucnost priblizavanja projekta u izravnom kontaktu s a sudionicima portala. Tijekom iducih desetak dana nastojat cu Vam pribliziti ideju i otvoreno odgovoriti na sva Vasa pitanja. Nazalost, zbog uvjeta natjecaja i preuzetih obveza pri Hrvatskom fondu za privatizaciju, nisam u mogucnosti dati odgovore na neka pitanja koja izravno zadiru u podrucje poslovne tajne. No, vjerujem da to nece narusiti kvalitetu nase komunikacije.    Srdacno,    Domagoj Racic

#15: Odgovor #1(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-01 18:55:08 Sva ulaganja u projektu se financiraju sredstvima tvrtki koje su osnivaci Ustanove u formalnopravnom smislu (tj. za njene obveze odgovaraju cijelom svojom imovinom), sredstvima kredita i reinvestiranjem dobiti, a kasnije i pribavljanjem sredstava od donacija (fund-raising) i projekata iz domacih i inozemnih razvojnih fondova. Treba naglasiti da je struktura ustanove otvorena za ulazak novih suosnivaèa – tvrtki ili ustanova koje bi   dodatno osna¾ile njenu poziciju. Imamo ponude za strucnu i financijsku suradnju nekoliko domacih i meðunarodnih institucija. Sve ovisi o ishodu natjeèaja ...    S otprilike pola clanova strucnog vijeca suradjivali smo otprije, a ostale smo kontaktirali i komunicirali im ideju projekta te su nam se potom pridruzili.    Projekt bi i dalje vodio uzi tim Ustanove, u suradnji s Strucnim vijecem i managementom tvrtke Hoteli Kolocep. Dinamika novog zaposljavanja ovisit ce o potrebama, jer ce dobar dio operativnih zadataka odradjivati zaposlenici tvrtki koje su okupljene u Ustanovi, dio zaposlenici Hotela, a za sirenje aktivnosti u smjeru obrazovnog centra tokom prve godine planiramo novih desetak zaposlenika i veci broj honorarnih suradnika.    Neovisnu procjenu socio-ekonomskih ucinaka projekta napravio je Istrazivacki centar Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Analiza procjenjuje izravne i neizravne ucinke projekta na gospodarstvo (napose na dodanu vrijednost i radna mjesta). U obzir se uzimaju ocekivani razvoj tvrtke Hoteli Kolocep, doprinos koji donosi transformacija hotela u obrazovni centar, te doprinos od poslovanja tvrtki koje bi se preselile na Kolocep.    Nas posao je prezentirati kvalitetan projekt i 'trcati svoju trku'. Prema drugim kandidatima zelimo imati korektan odnos – tj. ne baviti se njima. Ocekujemo da strucne sluzbe i Upravni odbor HFP-a procijene koji projekt donosi najvise Hotelima Kolocep i otoku u cjelini, i smatramo da tu imamo jake argumente. Imamo sve sto imaju drugi, a drugi nemaju ono sto imamo mi     Hvala Vam od srca na dobrim zeljama i interesu za projekt, i molim da primite moju ispriku zbog nedovoljne azurnosti. Odjek projekta je velik i nije nam uvijek lako.     Domagoj Racic

#16: Odgovor #2(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-01 18:56:24 Drago mi je da ste se javili – najbolje zelje za Vas buduci rad! Negdje sam procitao da je industrijalac i filantrop Andrew Carnegie dao na vlastiti grob uklesati tekst (otprilike) 'Ovdje lezi covjek koji se okruzio pametnijima od sebe'. I u Otoku znanja i u znanosti suradjujem s timovima izuzetno sposobnih kolega. Tako mislim da nema razloga za bojazan - namjeravam se i dalje baviti istrazivanjima inovacija, poduzetnistva i drustveno odgovornog poslovanja. Otok znanja je praktican projekt koji omogucuje konkretizaciju mnogih ideja koje sam do sada zastupao, i gledam ga kao nastavak onog cime se bavim, a ne nesto sto vodi koliziji. Ukoliko se ipak jednom pokaze da bi neki segment rada mogao trpjeti zbog prezauzetosti, bez problema cu prepustiti neki od poslova koleg(ic)ama koji su vec sada spremni preuzeti tu odgovornost.     Domagoj Racic

#17: Odgovori # 3 i #4(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-01 18:57:14 Nisam siguran da li je kolega stigao procitati sazetak poslovnog plana, koji pruza neke od trazenih informacija. (Brosura iz koje se citirani pojedini navodi je pisana slobodnijim, kolokvijalnim rjecnikom, jer nam je u njoj cilj bio pribliziti osnovnu ideju na popularan nacin.) Stoga cu u nastavku pokusati sazeto odgovoriti na osnovna postavljena pitanja, ali i dati nuzan kontekst za neke od navedenih izvadaka iz teksta koji mozda nisu dovoljno precizno definirani.    Osnovna ideja projekta je staviti znanje – dakle obrazovanje i znanost – u funkciju razvoja samog otoka, ali i sire zajednice. Pritom ce strukturu aktivnosti dijelom definirati trziste (nuzno je osigurati ekonomsku odrzivost projekta), ali znatnim dijelom ona ce biti rezultat naseg opredjeljenja za projekte (manje konferencije, seminari, radionice, studijski boravci i sl.) koji su najrelevantniji za tu razvojnu viziju.    Kada je rijec o znanstvenom segmentu, projekt se ne zasniva na 'top-down' pristupu (unaprijed definirani projekti za koje bi se trazili 'izvodjaci'). To bi bilo pretenciozno i kontraproduktivno. Ono sto prvenstveno zelimo je stvaranje infrastrukture koja ce olaksati realizaciju kvalitetnih ideja drugim pojedincima, skupinama/udrugama znanstvenika i akademskim ustanovama. Smatramo da u Hrvatskoj i svijetu ima dovoljno onih koji ce takvu priliku znati iskoristiti i na organski nacin omoguciti sirenje aktivnosti i jacanje prepoznatljivosti Otoka znanja. Pritom svjesno zelimo ici na razlicitost disciplina, korisnika te pojedinaca i ustanova s kojima cemo suradjivati. To pokazuje i sastav naseg Strucnog vijeca, koje ce verificirati program aktivnosti (angazirajuci po potrebi dodatne strucnjake iz pojedinih disciplina) te osiguravati kvalitetu rada i dostatnu povezanost / sinergiju medju programima. Treba izbjeci svastarenje, ali ne treba se unaprijed odreci niti jedne od potencijalnih skupina korisnika. Kvalitetan i raznolik program moze biti samo prednost. Eventualne kolizije treba izbjeci vremenskim razdvajanjem inkompatibilnih programa. Tu vrijedi samo nacelo 'if the shoe fits...'. Primjerice, na prvi pogled, mozda ne bi bilo pametno u isto doba ugostiti djecu-pobjednike osnovnoskolskog kviza znanja i skupinu akademika koji zele u miru raspravljati ili razvijati scenarije o buducnosti Hrvatske. No, mozda bi iskustvo takvog medjugeneracijskog susreta bilo dragocjeno i jednima i drugima?! Ovdje ne sugeriram odgovor, nego naprosto smatram da o stvaranju i podjeli znanja i iskustava (a to je osnovni posao Otoka znanja) treba misliti izvan ustaljenih kategorija.    Zelimo da sposobni i zanimljivi ljudi raznih dobi, profesija i zivotnih opredjeljenja dolaze na Kolocep i u medjusobnoj interakciji unapredjuju svoja iskustva, ali i konkretne projekte i aktivnosti. Sto se tice znanstvenika, moje osobno iskustvo je da znanstvenici nisu zatvoreni i namrgodjeni ljudi koji izbjegavaju druge, rade pogrbljeni nad racunalom od 9 do 5 i jedva cekaju odlazak kuci. Izlozenost drugom i drugacijem pomaze razvoju novih ideja.    Takodjer, najkreativniji ljudi u znanosti i obrazovanju nerijetko su sputani nekim aspektima svojih redovnih poslova – ucenika/studenata je previse za kvalitetan rad, uvjeti su neodgovarajuci, sef mozda ne gleda blagonaklono na neku ideju i sl. Netko treba mir za dovrsenje doktorske disertacije ili knjige, netko zeli razviti inovativan projekt koji popularizira znanost (npr. recentni film dr. Antonija Sibera sa IFS-a u Zagrebu), ili neko ambicioznije istrazivanje. Zasto netko u sklopu slobodne studijske godine ne bi proboravio par mjeseci na Kolocepu radeci na nekom atipicnom projektu? U Engleskoj i SAD-u susretao sam znanstvenike koji su govorili da su tek po odlasku u mirovinu stekli slobodu za bavljenje nekim nestandardnim temama koje u 'publish or perish' sustavu ne bi dovoljno brzo bile prepoznate. Zasto si tu slobodu netko ne bi uzeo dok je u naponu snage? S druge strane (da ne bi sve ostalo na izoliranim pojedincima), skupine znanstvenika, udruge ili institucije takodjer mogu prepoznati svoju sansu za inovativne radionice ili seminare.    Vjerujemo da u Hrvatskoj, regiji i inozemstvu postoji kriticna masa kreativnih pojedinaca i ustanova koji ce u sklopu Otoku znanja naci prostor za sebe i omoguciti fukncioniranje ustanove. Da li je ovakav optimizam opravdan? Mi ulazemo vlastiti kredibilitet i resurse u uvjerenju da jest..    Sto se tice dinamike projekta, ukoliko se steknu preduvjeti za realizaciju projekta na Kolocepu, cilj nam je do iduceg ljeta odraditi potrebna ulaganja u objekte i infrastrukturu, definirati program i obaviti nuzne promotivne aktivnosti. Time bi 2006. postala pilot-godina gdje bi krenuli s ogranicenim programom seminara i konferencija i tako u praksi testirali cijeli koncept. Do punog spektra predvidjenih aktivnosti morat ce proteci bar tri godine.    Klima na Kolocepu je blaga - kontakt s kopnom je onemogucen u prosjeku samo par dana godisnje. Stoga je moguce aktivnosti provoditi tijekom cijele godine.      Domagoj Racic

#18: Odgovori #5, #6 i #8(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-01 18:58:08 Nadam se da ce ovo objasnjenje biti dovoljno precizno. U slucaju naseg uspjeha na natjecaju, Hoteli Kolocep bi nastavili funkcionirati kao d.d., pruzajuci hotelske usluge, pod vodstvom vlastite autonomne uprave (nitko od nas iz Otoka znanja nema ambicije postati direktorom hotela). Ustanova Otok znanja bi imala funkciju organizacije obrazovnih i srodnih programa, za koje bi hotel pruzao uslugu smjestaja. Takodjer, dobit hotela bi se slijevala u Ustanovu, koja bi je koristila za svoje aktivnosti promicanja znanja (koje su po definiciji 'non-profit'). Naravno da bismo radi opstanka Ustanove morali poslovati pozitivno, ali nasa je zakonska obveza reinvestirati sav visak prihoda nad rashodima u osnovnu (neprofitnu) djelatnost promocije znanja – npr. putem organizacije dodatnih programa ili ulaganja u kvalitetu postojecih.     Ustanova je otvorena struktura – u njoj nema vlasnickih udjela. Imovina tvrtki - inicijalnih osnivaca sluzi iskljucivo kao jamstvo za obveze ustanove. U ustanovu koju se mogu ukljuciti i drugi suosnivaci - tvrtke i ustanove koje su spremne provoditi koncept Otoka znanja.    Sva ulaganja u projektu se financiraju sredstvima tvrtki koje su osnivaci Ustanove u formalnopravnom smislu (tj. za njene obveze odgovaraju cijelom svojom imovinom), sredstvima kredita i reinvestiranjem dobiti, a kasnije i pribavljanjem sredstava od donacija (fund-raising) i projekata iz domacih i inozemnih fondova. Objasnjenje visokih ulaganja je sljedece. S jedne strane, nudimo povecanje ponude i dodane vrijednosti (edukacija umjesto sezonskog kupalisnog turizma), potom produzenje rada na cijelu godinu i, konacno, reinvestiranje cijele dobiti (u skladu sa zakonskim obvezama). S druge strane, kao neprofitna ustanova s odgovarajucim kompetencijama imat cemo olaksan pristup razvojnim fondovima (jedan od clanova Upravnog vijeca, nedavno je uredio knjigu o koristenju EU fondova). S trece strane, iz dosadasnjih aktivnosti clanova imamo iskustva u prikupljanju sredstava za donacije za neke od vodecih humanitarnih i drugih organizacija poput Crvenog kriza, Caritasa, Europskog pokreta; Terry Fox Run itd., sto cemo koristiti i u funkcioniranju Otoka znanja. Dobar projekt uvijek moze privuci sredstva. (Nazalost, cjelovit poslovni plan jos ne smijemo objaviti zbog uvjeta natjecaja.)    Nakon toliko ulozenog truda i entuzijazma, iskreno, tesko mi je razmisljati o bilo kojoj drugoj lokaciji. Realizacija projekta na Kolocepu ovisi o nasem uspjehu na natjecaju. Radi se o izrazito malom otoku (2,3 km2), a ako se hotelski objekti iskoriste za 'obicni' turizam, alternativnih lokacija jednostavno nema.    Domagoj Racic

#19: Odgovor # 7(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-01 18:59:29 Nas koncept je, koliko znamo, originalan, ali, naravno, u njemu ima puno elemenata koje je moguce pronaci i drugim centrima znanja i ucenja – npr. Santa Fe Institute, Esalen Institute, Salzburg Seminar, Europski forum Alpbach, IUC, Poslovna skola Bled..... Inspiracija je uglavnom bila neizravna - nismo nista izravno preuzimali.    Smjestaj na otoku inspiriran je starom idejom sveucilista kao mjesta ucenja izdvojenom od svakodnevice, koja se ponajvise zadrzala u anglosaksonskom svijetu (campusi izvan gradova).    Domagoj Racic

#20: Odgovor #9(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-01 19:01:41 Imamo kontakte s kolegama sa vecine hrvatskih sveucilista (i nekolicine stranih akademskih ustanova) i otvoreni smo za suradnju, ponajprije u realizaciji zajednickih konferencija, seminara, pojedinih obrazovnih modula, manjih istrazivackih projekata, kao i pomoci u pribavljanju sredstava (fund raising) . No, s obzirom na netipicne uvjete (natjecaj gdje smo pretpostavili da cemo imati veliku konkurenciju,), formalno partnerstvo bilo bi preuranjeno prije nego sto eventualno na natjecaju i uspijemo. Reputaciju svojih kolega zelimo maksimalno zastititi.    S obzirom na ogranicenost kapaciteta na Kolocepu, ne bi bilo moguce organizirati 'masovne' konferencije, ali za znanstvene i strucne skupove ogranicenih dimenzija funkcionirali bismo i kao kongresni centar. Takodjer, nas centar bio bi komplementaran Medjunarodnom centru hrvatskih sveucilista i mogao bi djelovati u partnerskom odnosu s tom ustanovom.     Domagoj Racic

#21: Odgovor #10(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-01 19:03:13 Kada je rijec o pitanjima odrzivog razvoja, nas projekt je u potpunosti uskladjen sa Zakonom o otocima i Nacionalnim programom razvitka otoka, koje je usvojio Hrvatski sabor. To smo eksplicitno naveli u ponudi.     Domagoj Racic

#22: Odgovor #11(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-01 19:04:10 Poticat cemo interakciju ucenika i gostujucih predavaca ili znanstvenika kada bi postojao obostran interes (npr. teme i pedagoski pristupi koja bi djeci bili zanimljivi).  S druge strane, malene dimenzije otoka i same po sebi znace da bi djeca na Kolocepu u svakodnevnim zivotnim situacijama dolazila u kontakt sa znanstvenicima koji bi bili na otoku.    Domagoj Racic

#23: Odgovor #12(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-01 19:05:53   Ustanova Otok znanja osnovana je u ozujku 2005. Pravni oblik ustanove slican je udruzi (po neprofitnom statusu), ali olaksava preuzimanje obveza jer imovinu ustanove cini imovina svih njenih tvrtki osnivaca. Ustanova je otvorena struktura – u njoj nema vlasnickih udjela. Imovina tvrtki - inicijalnih osnivaca sluzi iskljucivo kao jamstvo za obveze ustanove. U ustanovu koju se mogu ukljuciti i drugi suosnivaci - tvrtke i ustanove koje su spremne provoditi koncept Otoka znanja. Otok znanja u prakticnom smislu cini dvadesetak ljudi, koji u razlicitom opsegu doprinose njenom radu, te bitno siri krug podupiratelja. Uz djelovanje u Otoku znanja, svi mi obavljamo i redovne poslove (osobno sam zaposlen u Ekonomskom institutu).     Nase djelovanje na popularizaciji znanja i znanosti je fokusirano na stvaranje obrazovnog centra i poticanje razvoja temeljenog na znanju na jednom od manjih hrvatskih otoka, no uz to poduzimat cemo i druge komplementarne aktivnosti.    Prvo predstavljanje osnovne ideje (tada smo jos analizirali moguce lokacije) imali smo na Festivalu znanosti u travnju. U svibnju sam u sklopu Znanstvene petice najavio pokusaj realizacije projekta na jednom od hrvatskih otoka, sto mozete vidjeti i na webu (http://www.otok-znanja.hr/Press_htv.htm).    Organizatori smo Djecjeg sabora znanja koji se danas (1.10.) odrzao u Hrvatskom saboru, pod visokim pokroviteljstvom, odnosno potporom predsjednika RH Stjepana Mesica, predsjednika Hrvatskog sabora g. Vladimira Seksa i Hrvatskog sabora i Grada Zagreba.    U razgovorima smo s Katedrom za urbanizam Arhektonskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu i poduprijet cemo realizaciju Ljetne skole urbanizma, koja se bavi urbanom afirmacijom obalnih i otocnih naselja, a ove i par iducih godina odrzava se na Elafitima, ukljucujuci i otok Kolocep.    Domagoj Racic

#24: Odgovor #13(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-01 19:08:21 Bit cemo u mogucnosti ponuditi nize cijene (za jednaku kvalitetu usluge) od usporedivih dubrovackih hotela. Takodjer, Kolocep je za rad konferencija inspirativnije mjesto od nerijetko prekrcanog Dubrovnika, koji ima i kronican problem s prometom. S druge strane, gosti ne bi izgubili nista od mogucnosti uzivanja u samom gradu. Kolocep je solidno povezan s Dubrovnikom, a od najblize tocke kopna (mjesto Orasac) udaljen je svega nekoliko minuta voznje brodom, i vec ste pred vratima Grada. U skladu s potrebama i mogucnostima, pobrinut cemo se za sto kvalitetniju vezu otoka i Grada.    Vecina aktivnosti odvijala bi se u suradnji s odgovarajucima partnerima koji imaju potrebna znanja i mogu osigurati kvalitetu. (Bez specijalizacije rezultati bi bili upitni.) Vec postojeca sirina i kvaliteta kontakata s takvim partnerima, od kojih su mnogi medju 'prijateljima projekta' jamci da se takva suradnja moze realizirati.    Domagoj Racic

#25: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-01 19:13:28 Quote: Neovisnu procjenu socio-ekonomskih ucinaka projekta napravio je Istrazivacki centar Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.     Posto prvi put cujem da na EFZG-u postoji istrazivacki centar, mozete li mi reci cime se taj centar bavi i tko u njemu radi?

#26: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-02 10:22:30 U Engleskoj i SAD-u susretao sam znanstvenike koji su govorili da su tek po odlasku u mirovinu stekli slobodu za bavljenje nekim nestandardnim temama koje u 'publish or perish' sustavu ne bi dovoljno brzo bile prepoznate. Zasto si tu slobodu netko ne bi uzeo dok je u naponu snage? S druge strane (da ne bi sve ostalo na izoliranim pojedincima), skupine znanstvenika, udruge ili institucije takodjer mogu prepoznati svoju sansu za inovativne radionice ili seminare.     Mozete pojasniti ovaj dio. Koliko sam shvatila 'publish or perish' sustav je prije svega rezultat financiranja. Drugim rijecima ako ne proizvodis neces dobiti daljnji novac za rad. Nije problem u lokaciji na koju bi netko otisao da si dozvoli malo slobodnije teme koje ne bi nuzno bile prepoznate u kratkom vremenskom roku. Vase pitanje: Zasto si tu slobodu netko ne bi uzeo dok je u naponu snage,mi u kontekstu u kojem je u vasem odgovoru sugerira da bi Otok znanja mogao ponuditi odgovor. Kako mislim da odgovor na to pitanje nije lokacija, zanima me da li vi planirate osobama koje si tu slobodu zele dozvoliti aktivno pomagati u nalazenju financijskih sredstava, ili ih za njih osigurati?  Ili cete pomagati u pregovorima da se takvim pojedncima omoguci povratak na maticnu instituciju?  Ili?    Puno hvala za dosadasnje odgovore.

#27: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-02 11:05:21 Iz posta #18 u kojem je odgovor na #5,#6 i #8:    S druge strane, kao neprofitna ustanova s odgovarajucim kompetencijama imat cemo olaksan pristup razvojnim fondovima (jedan od clanova Upravnog vijeca, nedavno je uredio knjigu o koristenju EU fondova). S trece strane, iz dosadasnjih aktivnosti clanova imamo iskustva u prikupljanju sredstava za donacije za neke od vodecih humanitarnih i drugih organizacija poput Crvenog kriza, Caritasa, Europskog pokreta; Terry Fox Run itd., sto cemo koristiti i u funkcioniranju Otoka znanja. Dobar projekt uvijek moze privuci sredstva. (Nazalost, cjelovit poslovni plan jos ne smijemo objaviti zbog uvjeta natjecaja.)       Ovaj dio vaseg odgovora sugerira da su, ukoliko budete uspjesni na natjecaju HPFa, sanse da iz EU fondova i slicno ne prikupite 210 milijuna kuna male. No mozete li odgovoriti, sto ukoliko se malo vjerojatno ipak dogodi, odnosno uspjesni ste na natjecaju a ipak ne uspijete prikupiti spomenuta ulaganja? Da li cete vratiti hotel drzavi?  Ili?   Da li u vasem poslovnom planu postoji rok u kojem cete prikupiti spomenuta ulaganja?    Jos jednom hvala na odgovorima uz zelje za uspjeh u ostvarenju vase vizije.

#28: Gledam ovu raspravu!?(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-02 13:02:52 Ne mogu se oteti dojmu kako je ovakvo "unakrsno" ispitivanje inicijatora, gospodina Raèiæa, slièno strogom sudu investitora, odnosno kreditnih referenata u banci, kojima obrazla¾ete svoju poslovnu viziju.  I to nikada nije lako. Naime, uvijek postoji moguænost da ne¹to poðe krivo, kako god vi predvidjeli sve relevantne faktore koji utjeèu na sudbinu projekta. Ja pretostavljam iz svega dostupnog, da je inicijator morao poæi od neèega oslanjajuæi se puno vi¹e na prihvatljivost ideje na prvi pogled, tra¾eæi potporu i simpatije zanstvene, ali i ¹ire zajednice. I ja ga osobno podr¾avam u tome, jer to spada po mom mi¹ljenju u neophodnu poslovnu "drskost" bez koje nije moguæe uèiniti prvi korak. Kakvi æe biti naredni koraci i hoæe li biti, koliko je to izvjesno, tko æe od investitora prepoznati potencijale ideje i slièna pitanja, bitna su u konaènici, ali nisu presudna za razvoj ove ideje. Ona je emitirana u javnost i konkretne institucije, autor-i imaju neku vrst ekskluziviteta, i veæ su time ne¹to uradili.  Ako je bilo kome u dr¾avi u interesu podr¾ati takvu ideju, onda na ovoj ne bi trebalo vje¾bati stroguæu, jer nije potrebno niti kr¹iti naèela, veæ omoguæiti inicijativi prvi kapitalan korak bez kojega ona neæe moæi naæi investitore. Meni se èini da je u tome ovdje problem. Jer, koliko god ideja bila prihvatljiva, bez hotela i kompleksa, iznimno te¹ko æe se naæi investitore u ovome trenutku.  Sretno!

#29: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-02 14:51:43 Komentar na #28:    Ne mogu se oteti dojmu kako je ovakvo "unakrsno" ispitivanje inicijatora, gospodina Raèiæa, slièno strogom sudu investitora, odnosno kreditnih referenata u banci, kojima obrazla¾ete svoju poslovnu viziju.     S druge strane, meni se cini da su sva pitanja voditelju projekta ovdje postavljena s izrazito dobrim namjerama te da upravo njihov znatizeljno-ispitivacki (a ne strogo-sudacki, kakvim ga vidite) ton znatno doprinosi raspravi jer su odgovori koje je g. Racic ponudio vrlo detaljni i argumentirani. Ljudi jednostavno zele znati mogu li _zaista_ napokon ocekivati i dati povjerenje necemu novome i kvalitetnome, a ovaj projekt za sada takvo nesto i obecava. Ja sam osobno - kao student - odusevljen prijedlogom i zaista se nadam da ce se citav plan uspjeti ostvariti u najvecoj mogucoj mjeri. Odatle sva ta pitanja... Stoga predlazem da se od ovog odgovora dalje svi koncentriramo upravo na raspravu iz naslova, umjesto da rasipamo koncentraciju na ovakve digresije. Hvala unaprijed!

#30: Strogoæa(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-02 15:43:58 #29.   Kolega!    Strogoæa nije unaprijed odreðena namjera. Prema tome nemojte braniti onoga, niti one koje se ne napada!  A drugo, poanta moga komentara nije pasus koga ste izvukli, veæ ne¹to drugo, a vezano za razvoj poduzetnièke ideje, ¹to to jeste, bez obzira na funkciju ideje.

#31: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-02 16:04:38 odgovor na #30    Trenutni gost ne dobiva nista losiji tretman od ministra Primorca i Dr. Radmana. Dapace. Niti je i jedno pitanje bilo zlonamjerno.    Cilj portala je otvorena, direktna i transparentna rasprava, gdje ne postoje svete krave i pitanja koja se nesmiju postavljati.     Stoga vas o ja molim da ne odvlacite paznju s teme ove rasprave.

#32: komentar na #28(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-02 21:20:40 Tzv. "unakrsno ispitivanje" je samo dio besplatne vje¾be koju kolegi Raèiæu pru¾aju korisnici ovog portala i mo¾e mu samo koristiti!

#33: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-02 21:31:02 Svaki kriticar je besplatni konzultant.

#34: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-02 21:41:03 Ljudi moji, isprièavam se iako jo¹ ne shvaæam za¹to, jer niti sam osuðivao raspravu, niti koga branio, niti napadao, a ponajmanje branio ideju gospodina Raèiæa. Dr¾im se one, ako ti troje ka¾e da si pijan, ¹uti i valjaj se. Nemojte sad svi, èini mi se bez potrebe reagirati na moje razmi¹ljanje, jer to ipak odvlaèi raspravu sa osnovne teme.    Dr¾im osnovnim ovdje, uz svu opasnost poku¹aja otvaranja poslovne tajne, o èemu je inicijator veæ rekao da ne mo¾e sve sada javno istaæi, kakve su poslovne ¹anse ove inicijative?  Tu mislim prije svega na brojèane argumente koji moraju uvjeriti sada¹njega vlasnika da u uvjetima konkurencije vlasni¹tvo prepusti ustanovi.  Ako je smisao inicijative u tome da skrene pozornost javnosti na probleme u financiranju zanstvenih programa, edukacijskih programa, istakne neophodnost integracije poslovnoga i znanstvenoga svijeta, onda je veæ uspjela.    Ali, ako je cilj inicijative kupiti kompleks, onda je pored dobre, svje¾e i moderne ideje potrebno imati jo¹ neke argumente, meðu kojima:  1. Veæ sada kredibilan tim struènjaka èije ime jamèi integraciju poslovnih i znanstvenih interesa u datim okolnostima  2. Polaznu kapitalnu osnovu za pristup investicijskim izvorima  3. Uvjerljivu reakciju potencijalnoga tr¾i¹ta u brojkama sa potpisom bar regionalno kredibilne agencije    Ima li to ustanova?

#35: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-02 22:12:56 Postovani gospodine Racic,    hvala na gostovanju na Portalu, kao i na brzim odgovorima.    Ostalo mi je medjutim nejasno iz vasih odgovora pitanje vlasnistva nad hotelom.     1 ) Naime, jasan mi je koncept neprofitne ustanove, ali ako nema vlasnickih udjela sto se desava ako se ustanova raspusti? Tko preuzima vlasnistvo nad imovinom ustanove?    Ovo je vrlo osjetljivo pitanje jer, da budem "devil's advocate', cime garantirate da nece doci do scenarija gdje ne prikupite planirana sredstva i nakon nekoliko godina zatvorite ustanovu? U tom periodu vrijednost nekretnine zbog krajnje atraktivne lokacije moze samo porasti i ostane cista zarada od prodaje nekome tko vec sada nudi vise. Tako de je definiranje vlasnickih udjela vrlo vazno.     2 ) Ako sam dobro shvatio, Otok-znjanja nudi oko 20mil kuna za dionice hotela. Ciji je to konkretno novac? Ako je od osnivaca kako oni misle vratiti tu investiciju ako bi sva dobit ostala unutar Ustanove?     Jos jednom hvala na gostovanju i zelilm vam puno uspjeha u realizaciji projekta!

#36: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-03 01:22:40 Ovaj scenarij iz #35 me podsjeca na poznatu srceparajuce-profitnu akciju Turkovica i Ferencaka zvanu "Djecija kuca" ili slicno. Nemam na osnovu cega to imputirati, samo spominjem, ali svejedno se pridruzujem pitanju #35.

#37: Private-Public Partnership(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-04 06:11:02 Najljep¹a hvala dr. Raèiæu za stvaranje vrijednog plana i spremnosti da ga predstavi na stranicama Portala. Rasprava je dovela do niza pitanja o poslovnom planu projekta. HFP kao upravitelj javne imovine ima du¾nost tra¾iti detaljne odgovore, iste one koje ¾ele znati i sudionici rasprave. Osobno ja jako podr¾avam plan, za Koloèep kao i za druga pogodna mjesta uz obalu. RH treba maksimalno koristiti svoje strate¹ke prednosti, a pru¾anje usluga obrazovanja doprinijelo bi oèuvanje obale i gospodarskom razvoju.    Iz odgovora #18 vidi se sa udruga, ¹to je i pravilno, ne ¾eli voditi hotel. To izgleda ne mo¾e ni sada¹nja uprava, jer da nije tako ni bi hotel imao stotinu miljuna kuna gubitka. Hotelu treba sposobna uprava, koja bi sa simpatijom gledala na projekt znanja i pru¾ala podr¹ku u razvoju.    Situacija mi izgleda idealna za primjenu novijeg koncepta private/public partnership kojim se nastoji izbjeæi neefikasno ili neodgovorno upravljanje proraèunskim javnim ustanovama kao i grubi, neodgovorni i uni¹tavajuæi kapitalizam gdje je jedini cilj kratkoroèni dobitak. Vjerojatno je da bi vodstvo bar jedne od komercijalnih ponuda imalo razumijevanje za takav pristup i prihvatilo Otok znanja kao partnera. Za ¹to se ne bi na pr. g. Tedeschi ili netko drugi veselio planu koji jako pridonosi javnom dobru i spasu njegove du¹e, kako god taj spas razumjeli.    Moj prijedlog za HFP i Otok znanja je da ispitaju takve moguænosti i stvore novi uvjerljivi partnerski prijedlog. Veselit æe me èitati ¹to o tome misli dr Raèiæ.  Mnogo hvala.

#38: Hvala svima!(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-04 12:05:20 Drage kolegice i kolege,    Zadnja dva dana zavrsavao sam clanak za konferenciju pa se tek sada javljam. Ponajprije, hvala svima na konstruktivnoj i dinamicnoj raspravi ! Kao i do sada, budite otvoreni, ako treba i kriticni. Nema tabu tema. Nadam se da ce ovaj krug odgovora ponuditi jos par informacija i pojasnjenja.     Buduci da nam je ostalo jos oko tjedan dana gostovanja, dopustite mi jednu molbu, odnosno pitanje. Neovisno o konkretnoj realizaciji na Kolocepu, postoje li sadrzaji i projekti koje biste samo voljeli vidjeti ili sami realizirati na Otoku znanja (ili u nekom slicnom okruzenju)? Hvala jos jednom!    Srdacno,    Domagoj Racic

#39: Odgovor #25(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-04 12:22:04 Znanstveno istrazivacki centar je organizacijska jedinica u okviru EFZG-a (nalazi se u prizemlju starog dijela zgrade, # 14), putem koje se rade pojedine studije, elaborati, projekti i ekspertize (npr. recentna studija za Hrvatsku elektroprivredu). U njegovom radu sudjeluju profesori i asistenti zaposleni na fakultetu, a potrebi i vanjski suradnici.

#40: Odgovor #26(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-04 12:24:00 Naravno da lokacija nije presudna, ali zelimo da Otok znanja i simbolicki i stvarno postane mjesto izbora za kreativce. Koliko bismo mi tu mogli pomoci? Nas cilj je pomagati koliko mozemo. Nase aktivnosti nastojat ce proaktivnim pojednicima, grupama i udrugama znanstvenika (naravno, i institucijama), koji su spremni i sami preuzeti inicijativu i odgovornost, maksimalno pomoci u trazenju sredstava. Ukoliko bude moguce, i sami cemo osigurati odredjen broj stipendija koje bi se dijelile natjecajem na temelju predlozenih projekata.

#41: Odgovor #27(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-04 12:26:00 Svota od 201 milijun kuna odnosi se na sva ulaganja, bez obzira na njihov izvor – ukljucuje vlastita sredstva, kredite, reinvestiranu dobit i donacije, i pokriva razdoblje od 5 godina. Donacije pokrivaju samo manji dio ulaganja. One su moguce ili izravno nama (ukoliko bismo bili glavni realizatori nekog projekta) ili putem partnerskih projekata koje cemo organizirati u suradnji s pojedinim ustanovama ili tvrtkama, koje bi takodjer osigurale dio sredstava. Funkcioniranje Otoka znanja moguce je i s ogranicenim donacijama; donacije ce prvenstveno biti usmjerene konkretnim projektima, odnosno brzem sirenju i razvoju programa koje bismo u nekom trenutku bili sposobni ponuditi.

#42: Odgovor #34(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-04 12:31:24 Treba naglasiti da se ovdje radi o medjunarodnom javnom natjecaju, gdje se trazi najbolja ponuda od 14 pristiglih. Nasa konkurencija nije u nekom ‘idealnom’ projektu, nego u konkretnih 13 drugih ponuda (o kojima bih i osobno zelio znati vise - a vjerojatno i Vi). Bilo bi posve drugacije da smo od drzavnih tijela trazili donaciju nekog napustenog ili devastiranog objekta na odredjenom otoku (sto je osnovna ideja projekta Otok znanja). Tada bismo morali dokazati da zadovoljavamo unaprijed trazene kriterije koji bi opravdali donaciju takvog objekta. Ovako, nasa je zadaca formulirati najbolju mogucu ponudu za Hotele Kolocep i otok Kolocep - u danim okolnostima, uz uvazavanje objektivnih ogranicenja. Naravno da bi uspjeh na natjecaju bitno olaksao stvari, i omogucio aktiviranje suradnje sa sirokim krugom institucija koji nacelno podrzavaju projekt, ali cekaju ishod natjecaja za konkretno ukljucivanje.     Nasa ponuda je transparentna i ukljucuje elemente osiguranja interesa lokalne i sire zajednice (to ce biti razradjeno u iducem odgovoru). U tome smo, prema dostupnim informacijama, jedinstveni, kao i u samoj ideji pretvaranja hotela u obrazovni centar. Sto se tice ostalih elemenata, zadovoljili smo sve uvjete natjecaja i imamo sve sto imaju i drugi, pa stoga, ocekujemo u tom smislu i ravnopravan tretman od strane HFP-a. Naravno da je interes javnosti za projekt, zbog nase specificne pozicije, legitiman. Zato smo maksimalno otvoreni prema javnosti, zato nam je i ova diskusija jako bitna.    Evo i odgovora:    1. Osnova naseg tima je Strucno vijece, koje ukljucuje znanstvenike i strucnjake iz razlicitih podrucja, od kojih je svaki u kratkom roku sposoban mobilizirati tim strucnjaka iz svog podrucja. Tu su i nasi osobni kontakti s ustanovama i tvrtkama koje su formalno ili neformalno spremne na suradnju. Takodjer, prijatelji projekta (od kojih su mnogi vec pripomogli dosadasnjoj realizaciji) – njihov popis cemo uskoro objaviti - takodjer ukljucuju mnoga respektabilna imena sa prakticki svih kontinenata. Naravno da upis na tu listu ne znaci automatski da ce osoba sudjelovati u projektu, ali za solidan broj kolega to ce biti slucaj – za konkretan (i u nekim sluicajevima vec dogovoren) angazman ili bar za prijateljski savjet iz svog strucnog podrucja.    2. Uz koristenje sredstava osnivaca, u ponudi su nas podrzali Fond za razvoj i zaposljavanje i Privredna banka Zagreb. Mozemo nagovijestiti da vec imamo i respektabilne tvrtke-partnere projekta.    3. Pred-istrazivanje trzista smo napravili prije nego sto smo se upustili u projekt, i njegovi rezultati bili su ohrabrujuci. S druge strane svaki projekt koji se realizira na poduzetnicki nacin (tj. ukljucuje i financijski rizik koji njegovi nositelji sami snose), donosi izazove, rizike i opasnosti na koje naidjete putem. Druga bi stvar bila da ocekujemo od drugih (npr. drzave ili stranih donatora) da nam ‚pripreme teren’, osiguraju lokaciju, i da mi tek onda aktiviramo projekt. U znanosti i obrazovanju u Hrvatskoj postoji par projekata s takvom strategijom (mi ih podrzavamo i zelimo im svima da uspiju), ali vidimo da je njihova realizacija redovito sporija nego sto se ocekuje. Nas projekt ide drugacijim tokom - dijelom se oblikuje u hodu, u realnom vremenu. Iskreno, tu se trazi i uvjerenje da radite ‘pravu stvar’ koja je vrijedna truda i da cete nadvladati probleme i u konacnici uspjeti. Radio sam solidan broj investicijskih studija da mi je jasno kako nema tako precizne kalkulacije koja moze preduhitriti realnost. No, vazno je imati dovoljno znanja i fleksibilnosti za dovoljno kvalitetnu reakciju, koja vas vodi u iduci krug – slicno kao u kompjuterskim igrama. Mislim da smo pokazali da to imamo.    Cisto zdravorazumski - obrazovanje, znanost, istrazivanje i razvoj, ICT – ako ove djelatnosti ne mogu biti osnova razvoja u drustvu koje se kiti nazivom ‘drustvo znanja’, sto nam ostaje? Takodjer, u tim djelatnostima lokacija nije presudna - one su visoko internacionalizirane. Nasa baza jest u Hrvatskoj, ali i u smislu kompetencija sudionika (predavaca, znanstvenika, poduzetnika), i u trzisnom smislu (buduci korisnici) nismo ograniceni na Hrvatsku. To bitno smanjuje rizik.

#43: Odgovor #35(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-04 12:32:37 Tvrtka Hoteli Kolocep d.d. bila bi u vecinskom vlasnistvu Ustanove, u skladu s uvjetima natjecaja (prodaje se vecinski paket dionica).    1. Nase kompetencije nisu u mesetarenju nekretninama, nego u djelatnostima vezanima uz stvaranje i prenosenje znanja. U kratkom dokumentu ‘Sto nas razlikuje od drugih’ navodimo bitne elemente osiguranja protiv ‘crnog’ scenarija. Vladi ili njenom predstavniku nudimo mjesto u Upravnom vijecu s pravom veta na strateske odluke koje bi bile u suprotnosti s definiranim poslovnim planom. Takodjer, pristajemo na neogranicenu zabranu prodaje nekretnina, kao dodatno jamstvo.     Onaj tko inicijalno nudi vise novca, ili ima siru kapitalnu bazu (pa moze pristati na nizu stopu povrata inicijalnog ulaganja i dulje cekati na povrat ulaganja, ali da taj povrat na kraju bude veci), ili ima poslovnu strategiju sto brzeg ostvarivanja profita. Istinu o izboru izmedju te dvije opcije cete ponajbolje ocitati iz dodatnih planiranih ulaganja. Buduci da sam u jednom od prvih odgovora naglasio da zelim korektan odnos s konkurentima, ne zelim se upustati u bilo kakve konkretne komentare o njima. Stoga Vama ostavljam da procijenite sto tko od ulagaca zeli s poduzecem i otokom u cjelini; dosta toga moze se ocitati vec i iz javno objavljenih informacija (nas press clipping na webu sadrzi sve nama poznate objavljene materijale iz medija). Jedino sto zelim reci - nasa strategija je dugorocna i zasniva se na balansu izmedju javnog i vlastitog interesa, odnosno na win-win rjesenjima.     U suvremenom gospodarstvu raste distanca izmedju aktera na trzistu i onih koji zive s posljedicama njihovih odluka. Ne radi se samo o (obicno nepopularnim) direktorima velikih korporacija, nego npr. i o ulagacima koji trguju dionicama klikom misa. S druge strane, konkretne lokalne zajednice sirom svijeta zive s pozitivnim i negativnim posljedicama tih odluka, npr. stvorenim ili ukinutim radnim mjestima. Planiranim preseljenjem 30-40 ljudi koji ce biti vezani uz ustanovu i tvrtke – inicijalne osnivace (jos jednom naglasavam da je ustanova otvorena novim suosnivacima), Kolocep ce svima nama postati prvi ili drugi dom. Kada netko s obje noge udje u projekt, kada mu djeca idu u lokalnu skolu, a svaki dan pije kavu u lokalnom kaficu gdje ga mjestani mogu bez problema naci – taj se ne moze ponasati distancirano, ne moze se naprosto ‘pokupiti i otici’.     Prestanak rada ustanove definiran je cl. 71. Zakona o ustanovama. Bez obzira kako se projekt odvijao (a mi smo uvjereni u uspjeh), u njemu nece biti gubitnika. Upoznali smo previse dragih ljudi na Kolocepu i ulozili previse truda u sve ovo da bismo si mogli dopustiti bilo kakvu blamazu.    2. Nas cilj nije preraspodjela sadasnjih vrijednosti (npr. nekretnina), nego stvaranje i raspodjela bitno veceg opsega aktivnosti i financijskih sredstava kojima ce se ostvariti cilj ustanove – promicanje znanja, ali stavljanje tog znanja u funkciju razvoja otoka i kvalitete zivota njegovih stanovnika. Naravno da i osobno zelimo sudjelovati u plodovima tog razvoja, ali na partnerski nacin koji donosi dobrobit svima. Rad ustanove je po zakonu javan pa ce javnost imati uvid u relevantne informacije. Odnosi izmedju Hotela Kolocep, ustanove i (kako sadasnjih, tako i eventualnih buducih) tvrtki–osnivaca definirat ce se ugovorima. Pritom je takodjer nuzno razdvojiti upravljanje svakim od tih subjekata, kako bi se osigurala zastita interesa svakog od njih i transparentnost transakcija.    Buduci da su de facto u funkciji skrbnika, tvrtke-osnivaci mogu posredno poticati uvecavanje imovine ustanove, ali ne mogu je samo tako dijeliti ili raspodjeljivati (jer bi se to svelo na isplatu dobiti koja je zabranjena zakonom). Prema mojim saznanjima (a najbolje je pitati same tvrtke), kljucne koristi za tvrtke-osnivace su sirenje aktivnosti, nizi troskovi poslovanja i partnerski projekti s ustanovom gdje postoji komplementarnost djelatnosti. Ova varijanta bit ce otvorena i drugim tvrtkama i pojedincima (tko god ima zanimljiv projekt, neka se javi), ali logicno da ce je tvrtke koje ce biti smjestene na Kolocepu vise koristiti; pritom je nuzno osigurati transparentnost odnosa izmedju ustanove i tvrtki, kako bi sve bilo cisto i jasno. Primjerice, ukoliko se nekim zajednickim projektom ustanove i tvrtke-partnera ostvari 10 dodatnih kuna, unaprijed ce se definirati kako se tih 10 kuna dijeli.

#44: Odgovor # 37(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-04 12:35:36 Otvoreni smo za sve razgovore. Buduci da je natjecaj u tijeku, sada nije moguce mijenjati ponude, ali kada sve bude jasno (bez obzira da li pobijedili mi ili netko drugi), spremni smo na razgovore o suradnji sa ozbiljnim partnerima pa i u okviru modela koji predlazete.

#45: Zavr¹etak gostovanja(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-10 19:59:28 Zahvaljujem gosp. Domagoju Raèiæu i projektu "Otok znanja" na odazivu i marljivom odgovaranju na pitanja o projektu. Zahvaljujem i svima koji su pitanjima i komentarima sudjelovali u diskusiji.    S obzirom da su sva postavljena pitanja odgovorena, slobodan sam zakljuèiti gostovanje. Pozivam sve èlanove connecta i èitatelje portala da i dalje prate razvoj ovog po mnogo èemu posebnog projekta na web-stranici www.otok-znanja.hr.    Takoðer, pozivam gosp. Raèiæa, koji je odsada èlan connecta, da ostane redoviti posjetitelj portala i nakon zavr¹etka ovog gostovanja. Vjerojatno æe uskoro biti jo¹ pitanja i ideja koje æe biti korisno raspraviti.    S najboljim ¾eljama za uspjeh puno vas pozdravljam,    Hrvoje Me¹triæ

#46: Jo¹ jednom - hvala!(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-10-11 09:00:53 Drage kolegice i kolege,    na kraju ovog gostovanja ¾elim Vam zahvaliti na pozivu, kao i na izravnosti, korektnosti i dobronamjernosti u raspravi. Osobno mi je ovo bilo i zahtjevno i korisno iskustvo, a tijekom diskusije pojavile su se i neke nove ideje.    Pozivam Vas da ostanemo u kontaktu - putem portala, ali i izravno.    Uz najbolje ¾elje,    Domagoj Raèiæ

#47: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-03 18:08:13 Evo je upravo na TV objavljena vijest o tome da je HFP zakljuèio natjeèaj za Koloèep, i da je time vla¹tvo nad veæinskim paketom dionica hotela 'Koloèep' dobila nevladina udruga  'Otok znanja', na¹eg gosta Domagoja Raèiæa.     Iskreno èestitam Domagoju i njegovim suradnicima na ovom iznimnom uspjehu. Ujedno im èestitam na a¾urnosti, jer se ova vijest veæ pojavila na njihovim web stranicama.    Mirno more, puno sunca i dobar vjetar 'Otoku znanja'!

#48: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-04 07:22:42 Èestitam, gospodine Raèiæu, i neka se "Otok znanja" s pravom ponosi tim imenom.

#49: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-04 08:26:01 Pridru¾ujem se èestitkama!!!

#50: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-04 11:29:21 Cestitke i najbolje zelje pri implementaciji projekta, koju cemo, vjerujem, mnogi od nas s velikom paznjom pratiti.

#51: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-11-29 12:54:03 Cestitam na dobivanju natjecaja! Bit ce mi drago pratiti kako se dalje razvija ovaj iznimno zanimljiv projekt.

#52: Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-02-09 11:15:01 Komentar u Poslovnom dnevniku nakon objave informacija da dr¾avna Fina kupuje firmu Zapi, jednog od suosnivaèa Otoka znanja.

#53: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-02-09 11:42:15 Kad smo se vec vratili na temu Otoka znanja, iskoristila bih priliku i upitala g. Domagoja Racica kakva je veza bivseg ministra vanjskih poslova Miomira Zuzula s ovim projektom. Naime, o tom se vec mjesecima govori u novinarskim, ali i krugovima bliskim hrvatskoj diplomaciji.

#54: Na #52 Glasova: 1 (min. 3) (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-02-09 17:27:13 S intersom sam proèitao komentar koji je kolega u #52 postavio.  ®ao mi je ¹to moram svojim informacijama pokvariti "dobru atmosferu" uz ovaj post. Naime, sve ¹to sam osobno iskusio o djelovanjima gospodina Sini¹e Grgiæa i njegovih kolega, èini me jako opreznim pri ocjeni svih njegovih djelovanja.   O tome kako je gospodin S.G. i kolege, uz pomoæ tada¹njega vodstva i èlanstva stranke DC-a, najgorim balkanskim metodama, preuzeo prostorije Europskoga pokreta Hrvatska i Europskoga doma Zagreb, Juri¹iæeva 1, svojevremeno sam pisao u Vjesniku. Oèito ni¹ta nije pomoglo: gospoda idu dalje. To ¹to se sada u tim prostorijama zaraðuju novci, a predviðene su djelatnosti samo kulisa, æini se da nikoga ne zabrinjava.  Gospodin S.G. "ima" jo¹ jednu zanimljivu fantomsku ustanovu. Ona se zove, vjerovali ili ne, "Institut za vrednovanje i promicanje znanstvenih i struènih postignuæa", Var¹avska 1, Zagreb. Ta se ustanova istaknula kao izdavaè knjige o tisuæama najvrsnijih hrvatskih lijeènika. Nesuvislo ureðene knjige na kojoj su izdavaèi masno zaradili igrajuæi na ta¹tinu kolegica i kolega, a praktièno bez ikakvoga stvarnog anga¾mana. Inaèe, ne sjeæam se da sam vidio i¹ta suvislo ¹to je taj "Institut" napravio. Èini se ipak da je glavna njegova svrha brzinsko zaraðivanje novaca, svim metodama.

#55: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-02-11 23:39:36 Ponukan komentarom #52 pokusao sam naci nesto vise podataka o buducim aktivnostima i planovima Otoka znanja no na njihovoj web stranici ne moze se puno toga procitati. Bilo bi dobro ukoliko bilo tko iz Otoka znanja objasnio sto se dogada te da li se mjenja u javnosti podrzan program njihovog rada.    Najgore sto se moze dogoditi je da politicari pocnu sa prepucavanjima iz kojih necemo puno saznati. Stoga bi relevantne informacije od gospodina Domagoja Racica bile vrlo vrijedne.    Primjer politickih prepucavanja o ovom projektu u clanku JL link:  - Najprije je u privatizaciji hotel Koloèep prodan Otoku znanja za 30 tisuæa kuna i to tvrtki koja ima temeljni kapital od 40 tisuæa kuna, a sada ga Fina kupuje za 30 milijuna kuna. Fina je dr¾avna agencija u kojoj je ¹ef NO ©uker, a privatizaciju vodi dr¾ava - ka¾e Liniæ.

#56: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-02-12 18:34:07 Na izjave u JL iz #55 brzo je reagirao predsjednik UV Otoka znanja prof. Davor Lauc u ovom odgovoru.

#57: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-02-16 17:04:54 Tekst o Otoku znanja iz novog Ferala. Kopirala sam ga u cijelosti jer ne mogu staviti link  FERAL ISTRA®UJE: U KAKVOJ JE VEZI PRODAJA "ZAVODA ZA POSLOVNA ISTRA®IVANJA" DR®AVNOJ FINANCIJSKOJ AGENCIJI S NEPROFITNOM USTANOVOM "OTOK ZNANJA", KOJA UPRAVLJA HOTELIMA NA OTOKU KOLOÈEPU  TROJICA U MRAKU   Vedran MARJANOVIÆ  14. veljaèe, 2007.    Jesu li Hrvatski fond za privatizaciju, odnosno Vladu, ¹armirali ba¹ znanstveni atributi "Otoka znanja" ili je pretegnulo jo¹ ne¹to? Odgovor na to pitanje krije se u trokutu koji èine Sini¹a Grgiæ, ¹ef Fonda za privatizaciju, potpredsjednik Vlade Damir Polanèec, te premijer Ivo Sanader. Bez znanja i pristanka Sanadera - kod kojeg Zoran Maksiæ, uzgred, odlièno kotira - upravljanje hotelima na Koloèepu, ¹to praktièki znaèi i raspolaganje otokom, Grgiæ i ekipa ne bi nikad ostvarili      Kada je Hrvatski fond za privatizaciju koncem 2005. prodao hotele na otoèiæu Koloèep pokraj Dubrovnika neprofitnoj ustanovi "Otok znanja", iza koje stoje zagrebaèki poduzetnici Sini¹a Grgiæ, Davor Lauc i ®eljko Markota, javnosti je predstavljeno kako se radi o pionirskom pothvatu na polju "znanstvenog turizma" sa potporom Vlade. Tako je ta transakcija uglavnom i primljena, sve dok poèetkom veljaèe ove godine nije objavljeno kako Sini¹a Grgiæ prodaje svoju tvrtku "Zavod za poslovna istra¾ivanja", koja je suosnivaè "Otoka znanja", i to ni manje ni vi¹e nego dr¾avnoj Financijskoj agenciji. Dok iz "Otoka znanja" sti¾u uvjeravanja da se ne mijenja vlasnièka struktura ustanove, FINA veæ dva tjedna o svemu ustrajno ¹uti, kao da je najnormalnije da javno poduzeæe kupuje privatnika, i to za, kako se tvrdi, impozantnih 30 milijuna kuna.    Ne èudi da je na sumnjivo pona¹anje FINA-e nalegao oporbeni SDP, èiji je saborski zastupnik Slavko Liniæ optu¾io predsjednika Nadzornog odbora FINA-e Ivana ©ukera za prikrivanje kriminala povodom kupovine "Zavoda za poslovna istra¾ivanja". Ponavljajuæi u izjavi za Feral svoje optu¾be na raèun ministra ©ukera i Financijske agencije, Slavko Liniæ ovako rezonira:    "Ako je istina da FINA ne kupuje 'Otok znanja', odnosno hotele na Koloèepu, neka se objavi ¹to kupuje od Sini¹e Grgiæa i koliko to misli platiti. To je novac poreznih obveznika. Kako je moguæe da FINA za ZAPi, èiji je temeljni kapital 40 tisuæa kuna, daje 30 milijuna kuna?"    Predsjednik Upravnog vijeæa "Otoka znanja" Davor Lauc tumaèi za Feral kako je proces razdvajanja "Zavoda za poslovna istra¾ivanja" na dvije tvrtke u toku, s ciljem da se, ka¾e, "Zavod" proda zainteresiranima bez suosnivaèkog uloga u "Otoku znanja".    Pristanak banke    "Buduæa tvrtka preuzeti æe ulog u 'Otoku znanja' i tu nema ni¹ta sporno, niti se bilo ¹to krije", poruèuje Lauc, koji je od Liniæa javno zatra¾io ispriku za "kriminalizaciju projekta na Koloèepu". Lauc istièe kako je biv¹i potpredsjednik Vlade obmanuo javnost tvrdnjama da je Koloèep prodan poduzeæima sa osnivaèkim ulozima od 20 tisuæa i 40 tisuæa kuna. Kupac, nastavlja Lauc, nisu tvrtke veæ ustanova "Otok znanja", èija su osnivaèka sredstva tri milijuna kuna.    "Osnivaèka sredstva uplaæena su u gotovini. HFP-u smo za temeljni kapital hotelskog poduzeæa platili 22 milijuna i 21 tisuæu kuna ¹to smo najveæim dijelom osigurali iz kredita kod Privredne banke Zagreb. Kredit iznosi ¹est milijuna eura", pripovijeda èelnik "Otoka znanja".    Lauc je potvrdio kako pristanak na razdvajanje Grgiæeva "Zavoda" mora dati Privredna banka Zagreb, buduæi se banka za vraæanje kredita osigurala zalo¾nim pravom na osnivaèke uloge Grgiæa i Lauca u "Zavodu". Razlo¾no je vjerovati kako æe PBZ takav pristanak i dati, buduæi je banka zacijelo i kreditirala "Otok znanja" vi¹e na bazi poslovnih i dru¹tvenih veza njegovih zaèinjavaca ? prije svih Sini¹e Grgiæa - a manje na temelju studije o izvodljivosti projekta.    Puè i nadglasavanje      Iako nikako ne treba umanjiti znaèaj ®eljka Markote i njegovog poduzeæa "Markotel" u pridobijanju potrebnog kapitala i politièkih odluka za projekt na Koloèepu, kljuèan je ipak Sini¹a Grgiæ, na adresi èijih poduzeæa i udruge "Hrvatski klub za meðunarodnu suradnju" je registriran sam "Otok znanja". Za Grgiæa se proèulo kada je uz pomoæ biv¹eg ministra vanjskih poslova Mate Graniæa smijenio dotada¹nje vodstvo Europskog pokreta Hrvatska (EPH) predvoðeno Ljubomirom Èuèiæem u srpnju 2003., iskoristiv¹i Èuèiæev skandal sa obiteljskim nasiljem. Predsjednik EPH je postao sam Grgiæ, a pora¾ena skupina nazvala je skup¹tinu pokreta na kojoj se smjena odigrala "puèem", optu¾iv¹i pobjednièku ekipu da je preko noæi upisala stotinjak novih èlanova za nadglasavanje.    Meðu poznanstva i veze pomoæu kojih Sini¹a Grgiæ promièe vlastite interese, ubraja se i navodno kumstvo sa predsjednikom Uprave FINA-e Zoranom Maksiæem. Za provjeru tog i jo¹ nekih podataka u vezi sa pregovorima sa FINA-om, Grgiæ nam je do zakljuèenja ovog teksta bio nedostupan.    Zanimalo nas je, meðu ostalim, u èemu je tolika vrijednost "Zavoda za poslovna istra¾ivanja" bez posla na Koloèepu. Iz ranijih Grgiæevih istupa dade se zakljuèiti kako je vrijednost tvrtke u njezinim poslovnim aktivnostima i softveru. "Nema tog softvera koji vrijedi 30 milijuna kuna", rezolutno æe Slavko Liniæ, vraæajuæi prièu na dr¾anje "Financijske agencije": "©okantno je da dr¾avna agencija ima namjeru toliko platiti poduzeæe za koje se praktièki do ulaska u vlasni¹tvo nad hotelima 'Koloèep' nije ni znalo. Ne bi se ni èulo da nisu pobijedili na natjeèaju iako nisu dali financijski najpovoljniju ponudu."    "Otok znanja" obeæao je ulo¾iti 201 milijun i 68 tisuæa kuna na Koloèepu, a osim plaæanja cijene za dionice obvezao se platiti 10 posto hotelskog duga prema Dr¾avnoj agenciji za sanaciju banaka (DAB), ¹to, prema Davoru Laucu, iznosi 11 milijuna kuna.    Bez dokaza      "Dr¾ava je veæ ranije otpisala 100 milijuna kuna duga 'Koloèepa' prema DAB-u kako bi privukla investitore. U prvih godinu dana veæ smo ulo¾ili dvadesetak milijuna kuna, uglavnom u obnovu hotela. Sve se to dade provjeriti u poslovnim knjigama i drugoj dokumentaciji, pa nas èudi da je Liniæ bez ikakvih dokaza nasrnuo na 'Otok znanja'", tvrdi Davor Lauc. Na pitanje kako se pomiruje neprofitni karakter ustanove i njezina obaveza vraæanja kredita Privrednoj banci, Lauc odgovora kako je cilj da hoteli posluju profitabilno, a njihova dobit reinvestira. Neprofitnost, dodaje, sastoji se u tome da osnivaèi ustanove ne izvlaèe dobit iz poduzeæa.    Nema sumnje da su Grgiæ, Markota i Lauc, javljajuæi se u rujnu 2005. na natjeèaj HFP-a za "Koloèep", postupili vrlo mudro odabrav¹i formu ustanove za promicanje znanja, u èijem struènom vijeæu sjede akademici iz Hrvatske i inozemstva, ali su joj osnivaèi ipak privatne tvrtke. Jesu li pritom Fond, odnosno Vladu, ¹armirali ba¹ znanstveni atributi "Otoka znanja" - pa je potonjem dala prednost pred ponudama koje su dali Goran ©trok i "Atlantic Grupa" Emila Tedeschija ? ili je pretegnulo jo¹ ne¹to? Odgovor na to pitanje krije se u trokutu koji èine Sini¹a Grgiæ, ¹ef Fonda za privatizaciju i potpredsjednik Vlade Damir Polanèec te premijer Ivo Sanader. Bez znanja i pristanka Ive Sanadera, kod kojeg Zoran Maksiæ, uzgred, odlièno kotira, upravljanje hotelima na Koloèepu (¹to praktièki znaèi i raspolaganje otokom) Grgiæ i ekipa ne bi nikad ostvarili.

#58: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-02-16 18:31:50 #57: Link na tekst u Feralu

#59: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2007-02-16 21:26:18 na # 58  Hvala vam, s laptopa uvijek imam problema sa slanjem linkova,krivnja nije na laptopu nego na meni, vjerojatno nesto krivo napravim.