Èini se da se akademija upu¹ta u jednu ambicioznu vrstu marketinga. Prije kojih godinu dana moje sveuèili¹te je napravilo jedan trominutni propagandni film (126 Mb). Sada sam nai¹ao na petominutni propagandni film (29 Mb) jedne grupe pri Sveuèili¹tu u Glasgowu. Napravljen je kao ne¹to ¹to bi se standardno prikazalo na BBC-u.  

Znate li za jo¹ koji primjer? Radi li se o nekom novom trendu?

Komentari (clanova koji su komentirali: 3) Komentara po autoru:    3 2 2

#1: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-07-18 22:09:32 http://oliver.efzg.hr/mm/opcenito.swf  http://oliver.efzg.hr/mm/studorg.swf  http://oliver.efzg.hr/mm/zgrada.swf    S obzirom da speaker misli da pravi trailer za krimic, a fakultet se hvali da 9000 studenata ima na raspolaganju 82 racunala, ne znam radi li se o propagandi ili antipropagandi.

#2: Suvremena znanstvena promièba(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-08-01 23:56:24 U suvremenome svijetu mnoge znanosti i podruèja nemaju uistinu dobro razraðenu promièbu. Ako pogledamo, primjerice, vulkanologiju, zoologiju, botaniku, speleologiju, arkeologiju, etnografiju i etnologiju, istra¾ivanje svemira i neke druge znanosti, primijetit æemo da su izradom popularnih znanstvenih filmskih zapisa (filmova, dokumentarnih serija itsl.), koji su i zabavni i obrazovni, ne samo uspjele redovito izvje¹æivati znanstvenu javnost o novim dostignuæima u njihovome vlastitome podruèju, veæ istovremeno di¾u svijest kod ¹iroke publike, buduæih studenata i znanstvenika o zanimljivim podruèjima profesionalnoga bavljenja.    Veæina drugih znanosti (primjerice kompjutoristika, matematika, kemija, da spomenem samo tri od cjelokupnoga popisa znanosti i grana) veoma te¹ko dolazi do opæe publike.    Treba imati na umu da je podpora puèanstva (koja proizlazi tek iz odreðene razine javnoga obrazovanja) neprijeporno najbolji put da se razumije i podupire potreba znanstvenoga rada, i fundamentalnoga i primjenjenoga, te da se uistinu samo kroz podporu puèanstva znanstvena dostignuæa mogu ponuditi za boljitak ¾ivota sviju.    Radeæi u okviru promièbe suvremenih informacijskih tehnologija, tako smo primjerice u Centru za informatiku i raèunarstvo Instituta Ruðer Bo¹koviæ poèeli cjelokupnu video dokumentaciju, te namjenski snimljene promièbene filmove uoblièavati u neku vrstu buduæe interaktivne Grid televizije, ¹to nazvasmo Grid Vision.

#3: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-08-02 10:18:19 Uz duzno postovanje, stranica vam krsi otprilike sva pravila dobrog web designa. Ako Centar za informatiku i racunarstvo nece imati dobar web, tko hoce?    BTW. Zasto Centar za informatiku i racunarstvo? Informatika i racunarstvo su ista stvar, samo sto smo mi u neznanju zasebno preveli europski termin (uk. informatics, fr. informatique, de. informatik) i americki (computer science). Primjera da amerikanci uzmu europski termin (u pravilu bolji), nazovu ga drugacije i prave se da su oni to izmislili ima bezbroj. A vidim imate i novi pojam - kompjutoristika?

#4: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-08-07 14:56:41 Informatika je uistinu spoj latinsko-grcxkoga. Rijecx informo, 1. znacxi obavijestiti, izvijestiti, od cxega informatio, -ionis, znacxi obavijest. Grcxki nastavak -ike uistinu znacxi vjesxtinu, (poput kibernetike - vjesxtina krmilarenja), te je u znanstvenome svijetu vecy poodavno poprimio znacxenje -isxtva (za razliku od -logija, koji znacxi -slovlje). Uistinu informatika nema nikakve veze s kompjutorima. Informatika je obavjesxnisxtvo, tj. znanost o obavijesti, zapravo dio kibernetike koji se znanstveno bavi prvenstveno obavijestima. S nepoznatih razloga netko je 'mudro' u hrvatskome kusxao stvoriti naziv 'informatologija' (podpuno nepravilno, jer kad bi bilo, bilo bi "informatiologija" ili "informaciologija") za ono sxto u Europi znacxi fr. informatique, de. informatik, tj. ono sxto se u americxanskome zove "information science".    Kompjutoristika, ili computoristika, takodyer je jednako tako latinsko-grcxki spoj koji oznacxuje vjesxtinu uporabe racxunskih strojeva, te tako odgovara hrvatskome nazivu racxunarstvo.  Buducyi da je, nazxalost, ponekad potrebito pogledati engleski naziv kako bi se razumio hrvatski, Centar za informatiku i racxunarstvo uistinu znacxi "Centre for Information and Computer Science". Stoga niti je informatika isto sxto i kompjutoristika, niti je kompjutoristika novi pojam.    Sxto se ticxe "Pravila dobroga web designa", nisam svjestan da takova pravila postoje, posebice 'otprilike sva' [ :-) ] jer je bilo koji "design" uistinu umjetnicxki izricxaj autora. Na stranici Grid Vision Site Design Philosophy kusxali smo objasniti nacxela kojih se drzximo u izradi tih stranica. Istina, stranice su josx na pocxetku nastajanja, te postoje neki problemi cxitljivosti koje treba rijesxiti.    Sxto se ticxe "dobroga web designa" Centra za informatiku i racxunarstvo, Grid Vision stranice nisu sluzxbene stranice Centra ili IRB-a, vecy stranice nove promicxbene inicijative na kojima se podpuno drukcxije kusxa priblizxiti suvremena kompjutoristika (kao znanost o kompjutorima) sxiroj publici. Stoga i na samoj pocxetnoj stranici Grid Vision-a postoji napomena: "This site is primarily intended for interested General Public, but everybody is, naturally, hartly welcome.".  Za one kojima se ovakav alternativni 'design' ne svidya, postoje i 'klasicxne' stranice Grid Vision, koje su namijenjene onima koje zanima samo obavijest, a ne i umjetnicxka prezentacija.

#5: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-08-07 15:35:55 Informatika je obavjesnistvo?  Preporucujem pogledati: Budin, Leo. O hrvatskom nazivlju u podrucju racunarstva i informacijske tehnologije. Journal of Computing and Information Technology. Vol. 1 N. 1. pp75-78 (1993).  Slazem se s vama u pogledu pojma "informatologije", ali se ne slazem da je informatika isto sto i information science (hr. informacijske znanosti). Dovoljno je pogledati kurikulume.  Za pojam kompjutoristike sam prvi put cuo od vas. To ste vi izmislisli ili?    Naravno da postoje pravila web dizajna. Nisam htio kritizirati umjetnicki aspekt, vec cinjenicu da krsite neka osnovna pravila koja se ticu citljivosti, preglednosti, navigacije, odabiru boja, pozadine, rasporedu elemenata, itd.

#6: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-08-08 05:10:33 Prvo, cestitam autorima na ideji i trudu.    Drugo - dobronamjerna kritika:  Nemojte shvatiti osobno, ali ja isto smatram da su web stranice previse strasne. Ne radi se o "umjetnickom" razilazenju koncepata, vec uuopce nisu citljive. Doslovno.     U vasem slucaju, dizajn stranica nije cilj, vec sredstvo. Postoje osnovni zahjteli dobrog dizajna (ukljucujuci i citljivost), i stranice ih se ne podrzavaju. Ne smeta mi sto su optimizirane za Mozaic (nisam mogao odoljeti salo ) ali barem citljivost.     Ako smatate da je dizajn stranice nuzno zlo u koje ne treba trositi previse vremena, mislim da se u najgorem slucaju uvijek moze naci neki srednjoskolac koji ce to jeftino srediti.

#7: (Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2005-08-08 05:14:07 Ispricavam se na prijasnjem komentaru, upravo sam primjetio da postoje nove stranice Grid Visiona - alternativna verzija za ljude koji ne slazu sa originalnom strategijom dizajna. Posteno.