| |
| Što je connect::portal? |
| Portal je mjesto za komunikaciju i razmjenu informacija među članovima
connecta koji povezuje hrvatske studente, edukatore i znanstvenike u inozemstvu i Hrvatskoj.
Članovi zajednice mogu dodavati tekstove po svojoj želji za koje misle da bi ostalima bili od interesa. (opširnije)
|
| Izdvajamo |
 Connect::Portal::Gosti
dr.sc. Bojan Žagrović, znanstveni direktor MedILS-a
(opširnije)
Akademik Ivan Supek
(opširnije)
Prof.dr. Dražen Vikić-Topić
Tema gostovanja: nova pravila za prijavu znanstveno- istraživačkih projekata (opširnije)
Domagoj Račić
Tema gostovanja: "Otok znanja" (opširnije)
doc. dr. sc. Dragan Primorac
Tema gostovanja: postavite pitanje ministru(opširnije)
Dr. Miroslav Radman
Tema gostovanja: MedILS (opširnije)
Prof. dr. sc. Pero Lučin, predsjednik UO Nacionalne
Zaklade za
znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (opširnije)
Connect::Portal::Osvrti
Rubrika u kojoj članovi Connecta objavljuju svoje analize,
osvrte,
intervjue, ...
Prijašnji prilozi :
|
|
|
|
Kad kapitalizam izgubi glavu
|
 |
 |
 |
|
Poslao/poslala: Damir Pajić
|
|
|
|
2005.07.11. 09:01
To je naslov francuskog prijevoda knjige "Roaring ninetees" Josepha E. Stiglitza.
"Tržišna gospodarstva nisu kadra sama sebe regulirati. Ta gospodarstva podnose udarce koji izmiču njihovoj kontroli. Događa im se da izgube glavu i da ih zahvati panika, da prijeđu iz pretjeranog oduševljenja u iracionalni pesimizam, da skliznu u prijevare, da preuzmu takve rizike koji su gotovo jednaki okladama, ali cijenu tih pogrešaka i nedjela veoma često snosi čitavo društvo." To je sažetak naslova knjige za koju je nedavno kod nas prikaz napisao Neven Šimac.
Šteta što se knjige kod nas prevode s velikim zakašnjenjem.
Autor knjige bio je potpredsjednik Svjetske Banke, voditelj ekonomskih savjetnika Billa Clintona, a potom dobitnik Nobelove nagrade.
U knjizi optužuje MMF da je zabacio svoju izvornu misiju i umjesto da pomaže siromašnim zemljama u održavanju njihovih gospodarstava što bliže punoj zaposlenosti, on se očito više brinuo o stranim vjerovnicima i naplati njihovih zajmova. Lekcija Europskoj središnjoj banci tiče se toga što ona ima samo zadaću obuzdavanja inflacije, a ne i utjecanja na gospodarski rast i potpuniju zaposlenost. Usprkos brojnim dokazima o tome da je vođenje mirovinskog sustava od strane privatnog sektora neuspjelo i preskupo, radi se privatizacija javne mirovinske blagajne, što mora osiromašiti zaposlenike. U knjizi postoje i samokritička mjesta: "Vjerovali smo u liberalizaciju tržišta kapitala, a da nismo pomišljali da time pogoršavamo svjetsku stabilnost."
"Zanimljivo je primijetiti da rezultate istraživanja, koje financira država, tj. porezni obveznici, znanstvenici zatim privatiziraju tako što ih patentiraju na vlastito ime i - nakon toga ubiru prihode.", napominje N. Šimac|
Knjigu nisam citao, ali iz ovog se da zakljuciti da se radi o jos jednom u brzo rastucoj populaciji ljudi koji nastoje izgraditi ime kritizirajuci kapitalizam.
Problem s tim ljudima, antiglobalistima, anarhistima, zelenim, itd.. je sljedeci:
1. Upiru prstom u pogresne institucije i ljude
2. Ne nude nikakvo rjesenje, nego samo kritiku
Nedostaci kapitalizma su evidentni vec nekoliko desetljeca. Meni osobno ne treba Chomsky ili Stiglitz da me uputi na njih, ali cinjenica je da kapitalizam od pada socijalizma nema ozbiljnu alternativu.
Isto tako volio bih cuti koji su to dokazi da je privatni sustav mirovinskog osiguranja neuspio i skup?
Ovim nisam htio reci, da trebamo stati u potrazi za boljim ekonomsko-socijalnim sustavom, vec da trenutno nemamo ozbiljnu alternativu za kapitalizam. Ako netko ima, neka ga podastre znanstvenoj kritici pa cemo vidjeti da li drzi vodu. |
|
Odgovorio bih na #1
1. Zasto su to pogresne institucije i ljudi?
1a. Koje su ispravne institucije i pravi ljudi za uprijet prstom?
2. Pa to je donkle sistemski problem - cini mi se. Ekonomisti ili matematicari
koji se bave ekonomijom uglavnom su financirani da proucavaju ovaj sustav i
traze rjesenja unutar ovog sustava (barem oni koje ja poznajem). Neznam koliko postoji stipendija i
financijskih resursa koji imaju za ciljo kvalitetno znanstveno istrazivanje
alternativnih ekonomija. Cinjenica je da se ljudi bave vremenskim serijama
dionica, managmentima ... (ok mozda makroekonomisti proucavaju i
alternative, ali nisam upoznat sa tim radovima - cijenio bih linkove...), dakle
problemima koji su vezani uz ovakvu ekonomiju. S druge strane ono malo
"alternativnih" clanaka koje sam svojedobno nasao su "lonely shooters" koji rade
simpaticne modele bez realnih podataka (koji su skupi) i bez podrske okoline.
Sto se tice mirovinskog sustava (u njemackoj) problem na koji me je uputilo
nekoliko njemackih prijatelja je slijedeca cinjenica. Mirovisnki fondovi su vrlo
veliki igraci na njemackoj burzi, pa samim time i vazni za kretanje cijena
dionica. Njihova uloga je da maksimiziraju dobit svojih ulagaca (to be
penzionera). S druge strane oni do te maksimizacije dolaze ulazuci u
najprofitnije dionice, sto danas cesto znaci u dionice firmi koje ce otpustiti
svoje radnike kako bi u nekoj jeftinijoj zemlji maksimizirali profit. Samim tim
fondovi kojima je uloga socijana zastita radnika upravo pomazu u tome da ti
radnici ostanu bez posla.
Za razliku od vas ja nisam ekonomski strucnjak, pa cu sa vesljem procitati vas
odgovor. |
|
Odgovor na #2
1. Zato sto su kritizirane institucije lutke na koncima vlasti (najcesce SAD-a). Kljucne odluke ne donose celni ljudi IMF-a ili WB-a nego oni koji su ih tamo postavili sto se lijepo da vidjeti iz primjera Wolfowitz. Uprijeti prstom treba u VLADE, koje gle cuda, biraju gradjani, pa bi trebali uprijeti prstom prvo u same sebe.
Na Connectu je vec bilo rasprava o tome kako potaknuti reforme. Ja opet zagovaram pristup senzibilizacije i obrazovanja javnosti kao jedini efikasan put. Ako zelimo usvajanje Kyoto protokola, to necemo dobiti bacanjem jaja na McDonalds nego dizanjem ekoloske svijesti gradjana SAD-a.
2. Ne znam sto je "sistematski problem". Ekonomisti se nemaju sta financirati. Za bavljenje ekonomijom potrebno je:
a) Digitalno racunalo
b) Veza na internet
Dobro si to nazvao "simpaticni modeli", jer vise od toga nisu. Te tzv. alternative ne ispunjavaju uvjete da ih se uopce podvrgne znanstvenoj kritici, a kamoli da bi ona bila pozitivna, a kamlo da bi prosli na testu stvarne primjene. To je naravno posljedica:
1. toga sto je u ekonomiji nemoguce eksperimentirati i tako dokazati tezu (prirodnjaci, sjetite se toga kad pricate da je ekonomija "trljala baba lan" znanost). Ekonomski eksperimenti traju desetljecima i cesto zavrsavaju u potocima krvi. Trenutno najveci ekonomski eksperiment provodi Kina pokusavajuci spojiti (IMHO nespojivo) totalitarni rezim i trzisno gospodarstvo.
2. toga sto je ekonomske sustave jako, jako, jako tesko modelirati. Neke nove metode imaju potencijal poput agent-based simulacije i slicno.
Sto se tice mirovinskih sustava u Njemackoj, o njima stvarno nemam pojma, ali ovo sto si naveo nije problem mirovinskog sustava. Osim toga, naveo si tipican primjer kritike bez alternative. Pogledajmo alternativu: drzava upravlja mirovinskim fondom, ulaze losije od privatnika, konkurentnost njemackih poduzeca se smanjuje, gube poslove od stranih kompanija i dolazi do stecajeva -> jos veci gubitak radnih mjesta. BTW. ti isti antiglobalisti koji se zalazu za smanjivanje siromastva, kad se radi o njihovom radnom mjestu, onda ih nije previse briga za siromasne, vec nastoje radna mjesta zadrzati u svojoj zemlji po svaku cijenu.
Da sad ne duljim puno, potpuno je jasno da je sustav privatnog mir. osiguranja daleko efikasniji od onog drzavnog. Druga je stvar ako drzava ne igra dobro svoju ulogu u tom sustavu, a to je nadzor i kontrola mirovinskih fondova (u Hrvatskoj je to Hagena). |
|
Quote:
Da sad ne duljim puno, potpuno je jasno da je sustav privatnog mir. osiguranja daleko efikasniji od onog drzavnog. Druga je stvar ako drzava ne igra dobro svoju ulogu u tom sustavu, a to je nadzor i kontrola mirovinskih fondova (u Hrvatskoj je to Hagena).
To sam i mislio kad sam govorio o njemackom problemu. Nije problem u privatnim mirovinskim fondovima nego u legislativi i drzavi. Opcenito slazem se sa tobom da nikad nisu problem privatne kompanije koje plesu po pravilima igre nego, eventualno oni koji odredjuju ta pravila igre.
Quote:
2. Ne znam sto je "sistematski problem". Ekonomisti se nemaju sta financirati. Za bavljenje ekonomijom potrebno je:
a) Digitalno racunalo
b) Veza na internet
Dobro si to nazvao "simpaticni modeli", jer vise od toga nisu. Te tzv. alternative ne ispunjavaju uvjete da ih se uopce podvrgne znanstvenoj kritici, a kamoli da bi ona bila pozitivna, a kamlo da bi prosli na testu stvarne primjene. To je naravno posljedica:
1. toga sto je u ekonomiji nemoguce eksperimentirati i tako dokazati tezu (prirodnjaci, sjetite se toga kad pricate da je ekonomija "trljala baba lan" znanost). Ekonomski eksperimenti traju desetljecima i cesto zavrsavaju u potocima krvi. Trenutno najveci ekonomski eksperiment provodi Kina pokusavajuci spojiti (IMHO nespojivo) totalitarni rezim i trzisno gospodarstvo.
2. toga sto je ekonomske sustave jako, jako, jako tesko modelirati. Neke nove metode imaju potencijal poput agent-based simulacije i slicno.
Napisao sam sistemski, a ne sistematski. Mislim da je pogresno odgovore na probleme traziti samo u "perturbacijama" sistema, bez razmisljanja o samoj promjeni sistema. Upravo kompliciranost simulacije ekonomskih sustava cak i unutar agent-based modela, teorije igara ili kompleksnih mreza, trebala bi biti dovoljno izazovna da se sira znanstvena zajednica bavi takvim problemima. Relativno mali broj istrazivanja na temu alternative mi vise govori o tome da je za takve projekte teze dobiti grantove, nego da ne postoji interes za takva istrazivanja.
Quote:
BTW. ti isti antiglobalisti koji se zalazu za smanjivanje siromastva, kad se radi o njihovom radnom mjestu, onda ih nije previse briga za siromasne, vec nastoje radna mjesta zadrzati u svojoj zemlji po svaku cijenu.
Sa tim se apsolutno slazem. Perspektiva globalizma i djecijeg rada potpuno je razlicita iz pozicije siromasnog indijca i europskog salonskog ljevicara. Jednome globalizam daje bar neku nadu i osnovna sredstva za prezivljavanje, a drugom je nepravedan sistem izrabljivanja siromasnijih. Dok nema bolje alternative ipak sam uz indijca... |
|
Na #4:
Mogli bi sad ulazit u diskusiju koje promjene su samo perturbacija sistema, a koje cemo smatrati novim sistemom, ali to je nebitno. Cijeli prostor rjesenja je otvoren. Trenutno smo u lokalnom maksimumu. Kad netko pronadje bolje rjesenje, ono ce proci znanstvenu i javnu kritiku i nema sumnje da ce se naci zemalja koje ce ga poceti implementirati. Dobar primjer je Flat-Tax sustav koji je napravio cuda u Slovackoj i Estoniji, a od iduce godine ga uvodi i Rumunjska. Usprkos tome sto nas ekonomisti sirom svijeta savjetuju da bi za Hrvatsku Flat-Tax sustav donio ogromne koristi i konacno ozbiljne strane investicije u realni sektor, mi i dalje pjevamo svoju pjesmu. I dok nasa vlada sjedi na usima, nacionalno vijece za konkurentnost je objavilo da su nas Bugarska i Rumunjska pretekle.
Na #1:
Zaboravio sam reci jos neke stvari. Prvo se tice kritike europske sredisnje banke koje su ceste u posljednje vrijeme, a koje govore da bi se europska banka trebala ugledati na americku u smislu poticanja razvoja gospodarstva i zaposljavanja. Ja sam ostro protiv toga. Centralne banke se trebaju drzati svoje temeljne zadace: cuvanja stabilnosti cijena. Gospodarski rast i zaposljavanja je zadaca vlade. KAd bi prihvatili te kritike doveli bi u pitanje neovisnost centralne banke, a mi u zemljama bivse Jugoslavije dobro znamo sto se desava kad centralna banka nije neovisna.
Sto se tice znanstvenika i privatiziranja izuma: to je kao prvo metoda poticanja kvalitetne znanosti, a kao drugo prilika znanstvenicima da zarade barem dio onoga sto su zasluzili. Ili Stigliz misli da vrhunski znanstvenici zasluzuju samo crkavicu koju dobiju iz proracuna?
Nisam upoznat s likom i djelom Josepha Stigliza, ali me zivo zanima da li je doticni zastupao iste stavove i dok je bio podpredsjednik svjetske banke ili Clintonov savjetnik? |
|
Za upoznavanje s likom i djelom Josepha Stiglitza:
Project-Syndicate, članci od 2001. naovamo.
Mnogo tih članaka objavio je i Vjesnik na hrvatskome. |
|
Zanimljivo je da su Stiglitz, kao i prije nekoliko dana na portalu spomenuti bivsi urednik jednog od najuglednijih medicinskih casopisa BMJ (tema Buducnost akademske medicine)dugo godina karijeru gradili i uspinjali se u sustavima koje su, nakon sto su u njima dosli do vrha, naknadno u bestselerima popljuvali.
Ne ulazim u to koliko su u pravu, ali steci bogatstvo i ugled u nekom (po njima nemoralnom) sustavu, a zatim u penziji glumiti Robina Hooda (i to opet zaradjujuci, ovaj put na autorskim pravima) je prozirno i licemjerno.
Uspon svoje karijere nisu postigli govoreci isto sto i sada, sasvim sigurno. Ili im se otkrivenje dogodilo pod stare dane, ili su perfidni igraci. |
|
|
Evo protivnika flat-taxa, profesora Jelčića u Večernjaku: link
The Economist je nedavno imao veliki hvalospojev istočnoeuropskim državama koje su uvele jedinstvenu poreznu stopu: link (Baltik, Rusija, Slovačka, Srbija, Rumunjska i Ukrajina).
No intenzitet The Economistova zalaganja za taj sustav čini me malo skeptičnim. S druge strane, kako natjerati našu administraciju da se odrekne ijedne lipe koja danas curi u kesu i investira je dugoročno?
Pregledni tekst o flat tax ima, naravno, Wikipedija. (link). Možda bi netko stručan trebao napisati i varijantu za hrvatsku Wikipediju. |
|
Zasto te intenzitet Economistova zalaganja cini skepticnim?
Sto se tice profesora Jelcica:
U cijelo interviewu koji je naslovljen "Ne trab uvoditi flat-tax" sam pronasao samo jedan argument:
1. Zato sto je nepravedan.
Ako netko nadje jos koji argument, nek javi, a do onda se pozabavimo ovim sto imamo. Kao prvo, svi cemo se sloziti da pravedan porezni sustav nije univerzalna nego subjektivna stvar. Usprkos tome, osporiti ovaj argument u trenutnom stanju hrvatskog gospodarstva nije tesko:
1. Vecina zemalja s flat-tax sustavom ima neoporezivi dio cime se stiti socijalno ugrozeni dio gradjana i sto nesumnjivo trebamo i mi u RH
2. Ako ne reformiramo porezni sustav, nema sanse da cemo u dogledno vrijeme zaposliti 300 000 nezaposlenih. Koji je sustav onda pravedniji: aktualni ili flat-tax?
Osim toga, ukratko jos samo glavne prednosti flat-tax sustava:
1. Rast stranih investicija u realni sektor = zaposljavanje = gosp. rast = rast izvoza = rast konkuretnosti ...
2. Smanjenje sive ekonomije. Idiotsko pitanje u interviewu je da li flat-tax moze ukinuti sivu ekonomiju. Nista ne moze ukinuti sivu ekonomiju, ali ju flat tax moze zamjetno smanjiti. Ako znamo da je siva ekonomija 20-30% BDP-a, i ako ju smanjimo za 5-10% mozete sami izracunati koja je to lova. Flat-tax to omogucuje smanjenjem poreznog opterecenja i pojednostavljivanjem poreznog sustava.
3. Pojednostavljivanje poreznog sustava - porezni sustav je danas uzasno kompliciran sto znaju svi koji su ispunjavali prijavu poreza na dohodak. A sad zamislite kako je poduzecima? Drustvo trosi ogromne resurse na racunovodstvo i sve ostale aktivnosti koje se ticu iskljucivo utvrdjivanja porezne obveze. Ako pokrenes mali obrt ili doo danas u RH, gdje si ti jedini zaposleni i mas tek nekoliko racuna mjesecno to ce te kostati 700-1000 HRK za knjigovodstvo. Poduzeca imaju masne troskove vezane samo zato da utvrde koliko poreza trebaju platiti, a da ne spominjem masineriju drzavnog aparata.
4. Globalizacija - pojedinci i poduzeca su sve mobilnija i idu tamo gdje im se najvise isplati. Ako porezni sustav neke zemlje nije privlacan, poduzeca ce sjediste prijaviti tamo gdje im vise odgovara. Zasto Microsoft proizvodi XBox u Madjarskoj? Zasto je Volkswagen otvorio tvornicu u Slovackoj? Zasto ne u Hrvatskoj?
Prica o flat-taxu je naravno daleko kompliciranija i zahtijeva ozbiljnu analizu koju opet nitko nije napravio, nego se, vec poslovicno, s pausalnim izjavama pravimo pametni u medijima.
Porezni sustav nije sam sebi svrha, vec ima za cilj gospodarski razvoj i zaposljavanje, a koliko je aktualni porezni sustav, u cijem je kreiranju sudjelovao i profesor Jelcic, dobar u tom pogledu mozete prosuditi i sami. |
|
| Kako se dodje do podatka da udio sive ekonomije u BDP-u iznosi npr. 30% ? |
|
gleda se ukupna potrošnja građana - ona se može odrediti zbrajanjem svih računa sa svih blagajni u svim dućanima u hr, jer su ti podaci poreznoj upravi dostupni. to daje neku ideju koliko ljudi u hr realno zarađuju, odnosno s koliko love raspolažu.
s druge strane se zbroje sve službeno isplaćene plaće u hr, s porezima i svime, o čemu porezna uprava također ima podatke. to daje mjeru koliko ljudi 'službeno' zarađuju, odnosno koliko njihovi poslodavci tvrde da su im love isplatili.
na kraju se te dvije veličine usporede, pa se nađe da ljudi službeno zarađuju 30% ili koliko već posto manje nego što potroše. Kako lova ne može samo tako nastajati i nestajati (osim ako si neko doma ne složi tiskaru, a što je protuzakonito) bez kontrole države (središnje banke, koja je ovlaštena za tiskanje novca) to znači da poslodavci muljaju, odnosno da ne prijavljuju sve isplate koje idu prema njihovim zaposlenicima.
|
|
Komentiranje i uvid u autore komentara je omoguceno clanovima Connect
zajednice. Kako biste se ukljucili, ispunite kratak formular i registrirajte se.
|
|
|
|
znanost.org
|
CONNECT
|
Nebo na Poklon
|
Svemirsko ljeto 2007
|
Ljetna skola astronomije
|
Ljudski boravak u Svemiru
|
Sastanak FHA 2007
|
Skola Medijskog Pracenja
|
Casopis INDECS
|
SIWA 2007
|
|
|
| Zadnje komentirano |
 | Privodjenje fejsbukera zbog grupe o premijeru Sanaderu
(1 kom., prije 3 hrs.) | | JL: Vlada HR i stezanje Primorčevog remena
(17 kom., prije 6 hrs.) | | Internet, dezinformatori i znanstvena novinarka
(38 kom., prije 8 hrs.) | | "PLIVASI" JOS PLIVAJU
(1 kom., prije 14 hrs.) | | Novi list proširio rubriku 'Znanost' na 8 stranica
(8 kom., prije 15 hrs.) | | Marija Doslic pobjednica 4. Vip Eureke
(7 kom., prije 2 dan/a.) | | Civitas, znanstvenici i mediji protiv nasilja
(8 kom., prije 3 dan/a.) | | cross citations
(47 kom., prije 4 dan/a.) | | Započela javna rasprava o strategiji energetskog razvoja republike Hrvatske
(6 kom., prije 7 dan/a.) | | Vlada RH: "Što učinila si ti od života mog?"
(31 kom., prije 7 dan/a.) |
|
|
|
|
Edukacija
2008.12.02. 02:33h CET