Prema projektu REFUEL Europa ima veliki potencijal za eksploataciju biogoriva. Projekt REFUEL je projekt ovlašten od strane programa Europske unije "Intelligent Energy Europe" u cilju proučavanja potencijala biogoriva u Europi. REFUEL projekt je koordiniran od strane nizozemskog centara za energetska istraživanja (Energy research Centre of the Netherlands) i implementiran od strane konzorcija sedam europskih instituta iz različitih područja djelatnosti. Zaključak projekta je da se Europski ciljevi za biogoriva mogu dostići konvencionalnim ulaznim materijalima i trenutnom tehnologijom bez velikih promjena u korištenju poljoprivrednih površina i bez ekoloških posljedica.

Mnogo ljudi zabrinuto je da će veća proizvodnja biogoriva nužno značiti i dizanje cijena hrane jer je proizvodnja biogoriva zapravo pretvaranje hrane u gorivo, ali prema rezultatima REFUEL projekta trenutni ciljevi za biogoriva mogu se ostvariti bez ikakvog negativnog utjecaja na cijene i dostupnost hrane. Rezultati projekta pokazuju da neće biti niti negativnih posljedica sa ekološke strane, tj. neće biti potrebna prenamjena šuma, livada i prirodnih rezervata u poljoprivredna zemljišta, većinom zbog toga jer postoje nove prilike poboljšanja uroda na postojećim poljoprivrednim zemljištima u najnovijim članicama Europske unije, što bi s druge strane oslobodilo jedan dio tih površina za proizvodnju biogoriva.

Solarne ćelije se često spominju u kontekstu obnovljivih izvora energije koji bi se mogli koristiti na globalnoj razini kao alternativa trenutno dominantnim fosilnim gorivima koji su uglavnom odgovorni za efekt globalnog zatopljenja. Usprkos tome, mnogo ekologa i neki znanstvenici su zabrinuti zbog mogućeg negativnog utjecaja solarnih ćelija (fotonaponskih tehnologija) na okoliš. To je zbog toga jer proces proizvodnje fotonaponskih ćelija zahtjeva otrovne metale poput žive, olova i kadmija, a uz to proces proizvodnje rezultira i ugljičnim dioksidom koji je staklenički plin uglavnom odgovoran za efekt globalnog zatopljenja.

Najnovija proučavanja izdana pod naslovom "Emisije iz fotonaponskog životnog ciklusa" ("Emissions from Photovoltaic Life Cycles") provedena od strane profesora Vasilis M. Fthenakisa i njegovih kolega trebala bi stvarno pomoći u pojednostavljenju tih zabrinutosti oko štetnog utjecaja procesa proizvodnje fotonaponskih ćelija na okoliš. Prema toj studiji postupak proizvodnje i životni ciklus fotonaponskih ćelija proizvode mnogo manje zagađenja zraka od tradicionalnih tehnologija s fosilnim gorivima.

Istraživači instituta "Georgia Institute of Technology" su razvili strategiju za zarobljavanje, spremanje i na kraju reciklažu ugljika koji ispuštaju vozila, a sve u cilju sprječavanja tog zagađivača da nađe svoj put iz ispušnog sustava vozila u atmosferu. Znanstvenici tog instituta očekuju auto bez štetnih emisija i transportni sistem u potpunosti bez fosilnih goriva. Mnogo ljudi misli da su velike elektrane glavni izvor emisija štetnog ugljičnog dioksida, ali to nije točno jer su mali zagađivači poput automobila i transportnih vozila odgovorni za gotovo dvije trećine ukupnih emisija ugljičnog dioksida.

Tim na institutu „Georgia Institute of Technology“ planira kreirati održiv transportni sustav koji će koristiti tekuće gorivo i zarobiti emisije ugljika u vozilu za kasniju daljnju obradu na benzinskoj postaji. Ugljik bi se onda vratio natrag u pogon za proizvodnju goriva i tamo bi bio procesiran. Njihova trenutna istraživanja baziraju se na razvoju uređaja za izdvajanje ugljika i spremanje tog izdvojenog ugljika unutar vozila u obliku tekućine. Profesor Andrei Fedorov o projektu veli da "mi smo željeli kreirati praktičnu i održivu energetsku strategiju za automobile koja bi riješila nekoliko ozbiljnih ograničenja, uključujući ograničenu opskrbu fosilnim gorivima, visoku cijenu i zagađivanje ugljičnim dioksidom, a sve to upotrebljavajući obnovljive izvore energije na način koji ne šteti okolišu".

Izuzetno snažan rast kineske ekonomije pretvorio je tu državu u industrijskog diva, ali taj ekonomski rast donio je i neke negativne popratne efekte u vidu velike ovisnosti Kine o uvozu skupe nafte i velike ekološke štete koju je prouzročilo rašireno upotrebljavanje fosilnih goriva. Ovi razlozi su uz povremene manjkove energije prisilili Kinesku vladu da se počne okretati prema sektoru obnovljivih izvora energije u godinama koje dolaze. Tako je odlučeno da se za nastavak trenutnog ekonomskog rasta mora se povećati udio obnovljivih izvora energije u kineskoj ekonomiji.

Kina si je zbog toga postavila cilj da razvije 120.000 MW obnovljivih izvora energije do 2020 i ukoliko se taj plan pokaže uspješnim to će značiti da će Kina 12% od ukupno instaliranih energetskih kapaciteta imati u obnovljivim izvorima energije. Planirano povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora zahtjevat će investicije od oko 800 milijardi yuana (oko 100 milijardi dolara) do 2020. To je velika investicija i trebala bi imati vrlo pozitivne efekte u vidu smanjenja uvoza skupih goriva i smanjenja količine ekološki neprihvatljivog ugljena koji je u Kini još uvijek dominantno gorivo.

Svijet mora smanjiti količinu energije dobivenu iz fosilnih goriva zbog sve izraženijeg problema globalnog zatopljenja uzrokovanog štetnim emisijama CO₂ u atmosferu i zbog ograničene količine fosilnih goriva. Mnogo ljudi danas smatra da je nuklearna energija idealna zamjena za fosilna goriva, ali to nije baš tako. Znanstvenici su izračunali da bi se proizvodnja nuklearne energije morala povećavati za 10 posto godišnje u periodu od 2010 do 2050 da bi se zadovoljile buduće energetske potrebe i zamijenila fosilna goriva. Je li to prihvatljivo ili ne? Prema izvještaju objavljenom u "Inderscience's International Journal of Nuclear Governance, Economy and Ecology" ova poprilično visoka stopa rasta zahtjeva znatno unaprjeđenje efikasnosti nuklearnih tehnologija jer bi inače svaka nova nuklearna elektrana jednostavno "kanibalizirala" energiju proizvedenu u ranijim nuklearnim elektranama. Postoji još mnogo dodatnih problema zbog kojih još nije opravdana trenutna dominacija nuklearne energije nad obnovljivim izvorima energije u pogledu rješenja energetskih problema.

Kina i Indija imaju velik gospodarski rast u zadnjih nekoliko godina i sve više upotrebljavaju njihov tradicionalni izvor energije - ugljen. Ugljen kao izvor energije je izuzetno neprihvatljiv s ekološke strane zbog toga jer oslobađanje CO₂ prilikom sagorijevanja znatno utječe na globalno zagrijavanje. Svi dobro znaju za negativne posljedice velikih emisija ugljičnog dioksida u atmosferu, ali u zemljama u razvoju ekologija nije visoko na listi prioriteta. Zemlje u razvoju više se koncentriraju na gospodarski rast, a uvođenje čistih izvora energije bi znatno usporilo taj rast. Zemlje koje su trenutno u razvoju ponašaju se vrlo slično zemljama zapadnog svijeta u jeku najjače industrijalizacije sedamdesetih i osamdesetih godina 20-tog stoljeća. Te zemlje su se tek kasnije počele baviti ekološkim problemima iskorištavanja energije. Unatoč tome, Kina i Indija nalaze se pod velikim pritiskom zapadnog svijeta s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova, ali za sad to smanjenje ne nazire. Ovo upozorenje na povečanu upotrebu štetnih izvora energije izneseno je na mađunarodnoj konferenciji o energiji 14.11.2007.

Obnovljivi izvori energije sve se više koriste kao glavna alternativa fosilnim gorivima koja su odgovorna za velike emisije stakleničkih plinova, stoji u novom izvještaju organizacije United Nations Environment Programme (UNEP). Na kraju 2005 godine instalirana snaga obnovljivih izvora energije bila je oko 182 GW. Novi izvještaj (Renewables Global Status Report 2007) udruženja REN21 veli da je trenutno u svijetu instalirano oko 4.300 GW snage ukupno, a od toga oko 240 GW dolazi iz čistih obnovljivih izvora energije (bez velikih hidroelektrana), i time se izbjegava emisija od oko pet gigatona ugljika u atmosferu. To je oko 32-postotni rast obnovljivih izvora energija u manje od dvije godine što je vrlo ohrabrujuće za tržište obnovljivih izvora energije. REN21 je globalna mreža (udruženje) koja osigurava međunarodnu povezanost na polju obnovljivih izvora energije. Cilj te organizacije je poticanje politike razvoja i snažne ekspanzije upotrebe obnovljive energije u industrijaliziranim ekonomijama kao i u zemljama u razvoju. Povezujući energetske, razvojne i ekološke sektore, REN21 ojačava utjecaj obnovljivih izvora energije, a osnovana je 2004 godine u Bonu.

U zadnje vrijeme sve se više priča o biogorivu kao zamjeni za tradicionalna fosilna goriva i većina političara govori o tome kao o savršenom obnovljivom izvoru energije kojega može proizvoditi bilo tko i na taj način smanjiti ovisnost o uvozu energenata. Iako priča oko smanjenja ovisnosti o uvozu energenata stoji, malo detaljnije proučavanje nastanka, svojstava i načina iskorištavanja biogoriva rezultira zaključkom da su biogoriva izuzetno opasna za razvoj čovječanstva. Naime, proizvodnja biogoriva je zapravo direktna pretvorba hrane u naftu, pa bi dodatna potražnja za nekim vrstama hrane mogla dići cijenu te hrane i tako izravno povećati rasprostranjenost gladi u svijetu jer veća cijena znači i manju dostupnost te hrane siromašnijim državama.

Američki zastupnički dom podupro je 04.08.2007 prijedlog izmjena američke energetske politike prema kojoj će se oduzeti $16 milijardi poreznih poticaja iz „Big Oil“ domene i preusmjeriti taj novac prema obnovljivim izvorima energije poput solarne energije i energije vjetra. „Big Oil“ je izraz koji se koristi za definiranje pojedinačne i zajedničke ekonomske snage najvećih prerađivača i proizvođača u industriji nafte i benzina, a odnosi se na velik politički utjecaj, osobito u SAD-u. Kompanije koje se obično povezuju s pojmom „Big Oil“ su ExxonMobil, Royal Dutch Shell, BP, Total S.A., Chevron Corporation, i ConocoPhillips. Promjene energetske politike inicirane su iz Demokratske stranke.

Vlade bogatih država nisu uspjele odgovoriti na sve lošije novosti koje dolaze od znanstvenika, a odnose se na predviđanja o klimatskim promjenama. U zadnjim satima UN-ove konferencije o klimi koja se održavala u Nairobiju od 6 – 17 studenog 2006 nije postignut dogovor o krajnjem roku do kojeg bi se trebali postaviti novi ciljevi za smanjenje emisije stakleničkih plinova nakon što prestane vrijediti trenutno važeći Kyoto protokol. Budući da Kyoto protokol definira ograničenja u emisijama stakleničkih plinova samo do 2012 godine, moglo bi se dogoditi da do tada neće biti donesene nove regulative i time bi svaka država mogla ispuštati plinova koliko god želi.

Google planira izgraditi masivni sustav za iskorištavanje solarne energije u svojem sjedištu u gradu Mountain View, Kalifornija. Energija Sunca će se pretvarati u električnu energiju pomoću 9212 solarnih panela, a dobivena snaga bi trebala biti oko 1.6 megawata. Za usporedbu, ta snaga je dovoljna da se tisuću prosječnih Kalifornijskih domaćinstava opskrbi električnom energijom. Dobivena energija pokrivati će 30% od ukupne energije koja je potrebna za normalno funkcioniranje sjedišta Google-a. Instalacija sustava u kampusu završiti će u proljeće 2007, i kad radovi završe ovo će postati najveći sustav za iskorištavanje energije Sunca koji je instaliran u nekom korporativnom sjedištu u SAD-u.

Europska unija i Kina će potpisati memorandum o razumijevanju za istraživanje i upotrebu čistih tehnologija dobivanja energije iz ugljena. Prema memorandumu osnažit će se rad na programima poput akcijskog plana za čistu energiju iz ugljena, energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije. Prema memorandumu poticat će se razvoj tehnologija koje će omogućiti skupljanje i podzemno skladištenje ugljičnog dioksida oslobođenog u elektranama na ugljen, a to je od izuzetne važnosti u borbi protiv globalnih klimatskih promjena. Emisije ugljičnog dioksida iz elektrana na ugljen sve više rastu i predstavljaju ozbiljnu prijetnju dugoročnoj stabilnosti klime. Kina te trenutno najveći i potrošač i najveći proizvođač ugljena na svijetu. Europska unija i Kina surađuju na više od 100 zajedničkih istraživačkih projekata, a među njima su i veliki projekti poput satelitskog sustava Galileo i projekta za istraživanje nuklearne fuzije ITER. Više o ugljenu pročitajte ovdje.
Izvor informacija: www.energycentral.com

U Europskoj uniji je 2005 instalirano 6183 MW novih vjetroelektrana, a time je pet godina prije roka postignut cilj unije da se do 2010 godine instalira barem 40 GW vjetroelektrana. U zadnjih deset godina svake se godine snaga instaliranih vjetroelektrana povećavala za u prosjeku 32% na području cijele Europske unije. Pet najvećih tržišta energije vjetra u Europskoj uniji u 2005 godini su Njemačka (1808 MW), Španjolska (1764 MW), Portugal (500 MW), Italija (452 MW) i Ujedinjeno kraljevstvo (446 MW). Nakon 2005 godine dvije zemlje unutar Europske unije imaju instalirano više od 10 GW vjetroelektrana (Njemačka sa 18428 MW i Španjolska sa 10027 MW), a pet ih ima više od jednog gigawata (Danska 3122 MW, Italija 1717 MW, Ujedinjeno kraljevstvo 1353 MW, Nizozemska 1219 MW i Portugal 1022 MW). Ukupno instaliranih 40504 MW vjetroelektrana daje godišnje u prosjeku oko 83 TWh električne energije, a to je 2.8% potrošnje električne energije u Europskoj uniji 2004 godine.
Izvor informacija: www.ventusvigor.com

Smanjenje uvoza nafte iz zemalja srednjeg istoka za 75% do 2025 godine novi je nacionalni cilj SAD-a, a taj cilj postavio je predsjednik Bush. Naftu bi trebali zamijeniti izvori energije koje SAD ne moraju uvoziti. Najvećim dijelom bi se ta nafta trebala zamijeniti ugljenom i nuklearnom energijom, a manji dio dobivao bi se iz energije vjetra i Sunca. Zbog toga je predsjednik Bush predstavio inicijativu prema kojoj bi se izdaci za istraživanje čišćih izvora energije povečali za 22%. Ta istraživanja bi se većim dijelom koncentrirala na dobivanje čišće energije iz ugljena i nuklearnih centrala, a manjim dijelom na sve ostale izvore energije. Usmjerenost na ugljen proizlazi iz činjenice da prema procjenama SAD imaju dovoljno ugljena za više od 200 godina.
Izvor informacija: www.whitehouse.gov