17.07. završava javna rasprava o novim uvjetima rektorskog zbora

Zoran Skoda (Zagreb, Hrvatska), 17. Srpanj 2017.

rubrika: Obrazovna politika,Znanstvena politika

Rektorski zbor predlaže promjene u Nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora ili reizbora u znanstveno-nastavna zvanja. Kad se govori o višim zvanjima te promjene su velike. Ovdje su poveznice na javnu raspravu koja, na žalost, završava već danas 17.07. (primjedbe se primaju na email ppavlet@unizg.hr), tj. 29 dana nakon sjednice od 18.06. na kojoj je prijedlog donešen i 27 dana nakon 20.06. kad je rektorski zbor na svojoj web stranici postavio dokumentaciju za javnu raspravu. Razumno bi bilo da prijedlog koji je praćen s toliko kontroverzi bude na raspravi znatno dulje od zakonskog minimuma od 30 dana, a pogotovo kad je riječ o ljetnom razdoblju u kojem i onako neće biti dodatnih odluka, a posljednjih mjesec dana smo svi na sveučilištima bili zatrpani ispitima.

Zakonodavac (Hrvatski Sabor) je u Zakon izglasao potrebu poštovanja Uvjeta rektorskog zbora koj i su zamišljeni i dosad funkcionirali kao razlikovni kriteriji koji razlikuju kompetencije za znanstveno-nastavne djelatnosti od onih za samo znanstvene djelatnosti, tj. rad na sveučilištima i veleučilištima od rada u znanstveno-istraživačkim institucijama. Samo ime uvjeta odražava namjeru zakonodavca i navodeći “nastavnu i stručnu djelatnost”. Svako izlaženje van okvira koji je namjenio i naslovio zakonodavac je prekoračenje ovlasti i dakle nije u skladu sa Zakonom niti namjerama zakonodavca te vjerujem da bi palo na Ustavnom sudu. Međutim, Rektorski zbor se zaigrao i ne samo da je izašao van okvira specifikacije razlike između znanstveno-nastavne djelatnosti i samo znanstvene djelatnosti nego je i eksplicitno doniio nove kategorije van te razlikovne funkcije. Prvo, stručnu djelatnost sveučilišnih nastavnika preimenovao je u znanstveno-stručnu što omogućava svoje viđenje uvjeta znanstvene izvrsnosti. Podsjećam da je zakonodavac specifične dodatne kriterije za znanstvenu izvrsnost uredio minimalnim kriterijima o uvjetima za izbore u ZNANSTVENA zvanja kojima se učilišta, javna ili privatna, ne razlikuju od znanstvenih organizacija, javnih ili privatnih. Drugo, rektorski zbor unio je dvije nove kategorije, institucionalni i društveni doprinos, u kojima se članstvo u raznim tijelima kao što je i eksplicitno, sam Rektorski zbor te članstvo u timovima za izradu zakona (koje je svakako dobrim dijelom uvjetovano izbornim i političkim kriterijima kao što je u socijalizmu bila prednost članstvo u SK), pri čemu nije vođena briga o tome da se dijaspori i stranim državljanima jednako priznaju nagrade, članstva, funkcije itd. u inozemstvu (npr. u jednoj kategoriji je vođenje projekata MZOŠa, u drugoj zaklade, ima i evropskih projekata, no nema nacionalnih projekata drugih EU zemalja ili vođenje projekata NIH, NSF, NASAe i slično. Istini za volju svaka od ovih kategorija ima i ponešto iz važećih uvjeta, koji su sada reintrepretirani. Npr. sudjelovanje na konferencijama se sad smatra znanstveno-stručnim uvjetom, da bi se opravdala kategorija kao da nije nova (kao da ne znamo što je stručni rad: pisanje udžbenika, stručni radovi koji nisu u kategoriji znanstvenih, web projekti, projekti organizacije novih studija, cjeloživotnog učenja i slično). No, taj uvjet je u domeni diseminacije znanja, dakle ovjerene prezentacije znanstvenog sadržaja jesu kriterij koji je zakonodavac imao na umu kao nešto što ima dodatnu težinu na sveučilištu u odnosu na znanstveno-istraživačke institucije. I prije je postojao (za viša zvanja) kriterij vodstva, no on nije bio multipliciran u više kategorija kao što se sad npr. vođenje projekata zaklade vodi kao jedan kriterij, vođenja projekata MZOŠa kao zasevan kriterij, pa stariji mogu imati po jedno od svakog, a mlađi s recimo dva projekta zaklade im time nisu konkurencija! Ti uvjeti mahom nemau veze s nastavnom djelatnošću (nisu nagrade za podučavanje i prezentacije), a vodstva na učilištima su eksplicitno pobrojana, dok ona u znanstvenim organizacijama nisu čime se otežava prijelazak u kasnijim godinama iz znanstvenih organizacija na učilišta, što nije bio problem sa prijašnjim uvjetima, Onemogućavanje strancima i dijaspori povratnicima da konkuriraju u tim kriterijima je nemoguće jer se ne navodi mogućnost stranih ekvivalenata. Čak se eksplicitno navodi nagrada grada Zagreba. Mislim da je onemogućavanje znanstvenika iz EU da konkuriraju ekvivalentnim uvjetima stečenim u drugim zemljama EU protuzakonito kao što je i gornje prekoračenje ovlasti koje je za Uvjete predvidio zakonodavac, te bi vjerovatno ovi Uvjeti lako letjeli na Ustannom sudu.

Istovremeno, kad su se uvjeti administrativno-političkog djelovanja namnožili (posebno za najviša dva zvanja), ispod radara prolazi da su se “pravi” uvjeti relevantnog iskustva SMANJILI. Prvo, ukoliko je netko (recimo kao asistent ili kao docent u inozemstvu) imao 150 norma sati predavanja u zadnjih 5 godina, oslobađa ga se nastupnog predavanja. To je jadno, da se zaposle ljudi koje možda nitko od kolega nije čuo kako predaju. Nastupno predavanje je norma u svijetu. Dapače, bilo bi razumno da sveučilišta traže dva nastupna predavanja: jedno za studente, pedagoško i drugo gdje bi prezentiralo znanstveni rad i planove kod primanja na neko sveučilište. Drugo, uvjeti međunarodnog iskustva su bitno smanjeni. Prije je uvjet bio 3 mjeseca za docenta i dvije godine za redovnog profesora. Sad je 3 mjeseca za docenta, 6 za izvanrednog, 9 za redovitog i 12 za trajno zvanje. Dakle, kod redovnih profesora smanjeno je s dvije godine na devet mjeseci.

Objava javne rasprave, Nacrt Odluke o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora ili reizbora u znanstveno-nastavna zvanja
Radi usporedbe možete pogledati i nekadašnji, još važeći, tekst iz 2006: Narodne novine 2006. Taj tekst je bio znatno jednostavniji i kraći od sadašnjeg i za svako zvanje su svi dodatni uvjeti nabrojani zasebno, U sadašnjem prijedlogu treba čitati tekst i uspoređivati s tablicom za raspodjelu relevantnosti dijelova teksta za pojedina zvanja. Ako odluka bude donešena, na prijedlog rektorskog zbora donosi je (ako dobro shvatih) Nacionalno vijeće (predviđeni potpisnici: Ivo Družić i u ime rektorskog zbora Šimun Anđelinović). Nacionalno vijeće nema poveznicu na ovu raspravu na svojoj web stranici. Pristupnici koji u trenutku donošenja odluke već jesu 30 mjeseci u nekom zvanju mogu tražiti da se na njih primjenjuje stara odluka kod slijedećeg izbora. Nije jasno kako onda uspoređivati ljude koji su u dva sustava. Neka učilišta imaju u pravilnicima da ako jedan od dva pristupnika zadovoljava više uvjeta rektorskog zbora, taj ima prednost.

2 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 17, 2017 u 12:56 Thumb up 4 Thumb down 0

Sindikat znanosti je oštro i detaljno kritizirao nove uvjete: poveznica, ali nisu primijetili da je rektorski zbor prekoračio svoje ovlasti tražeći i uvjete koji ne spadaju pod namjeru zakonodavca specifikacija samo razlikovnih kompetencija učilišnog kadra niti spadaju pod naslov uvjeta, niti da je povrijedio prava povratnika iz drugih sustava te znanstvenika koji prelaze iz znanstveno-istraživačkih ustanova na učilišta. Vidi i konferenciju za medije: youtube.

Neka učilišta, posebno sastavnice Sveučilišta u Zagrebu nisu se imala vremena očitovati prije nego je nacrt donešen. Ovdje je članak na srednja.hr.

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 17, 2017 u 13:18 Thumb up 4 Thumb down 0

Prethodni post:

Slijedeći post: