Festival znanosti 2017

Ana Bedalov (Split, Hrvatska), 24. Travanj 2017.

rubrika: Događanja

Festival znanosti 2017 od 24. do 29. 4. 2017 se odvija u 23 grada u Republici Hrvatskoj, a ovogodišnja je tema Vrijeme. Cilj je javnosti približiti znanost i informirati je o aktivnostima i rezultatima u znanosti, poboljšati javnu percepciju znanstvenika te motivirati mlade ljude za istraživanje i stjecanje novih znanja.

Festival znanosti ove je godine i u znaku obilježavanja 160. godina rođenja Andrije Mohorovičića, jednoga od najvećih znanstvenika naše zemlje. Godine 1892. Andrija Mohorovičić je prvi u Hrvatskoj uveo službu točnoga vremena, najprije na temelju opažanja prolaza zvijezda meridijanom, a od 1913. na temelju primanja radiosignala iz Pariza.

Festival znanosti, manifestacija koja se u Hrvatskoj kontinuirano organizira od 2003., namijenjena je učenicima, studentima i ostalim građanima s ciljem da im se približi znanost kao osnovni pokretač tehnološkoga napretka kroz informiranje o aktivnostima i rezultatima na području znanosti, poboljšavanje javne percepcije znanstvenika te motiviranje mladih ljudi za istraživanje i stjecanje novih znanja.

Bogat program, po gradovima potražite ovdje i posjetite u što većem broju ovu vrijednu manifestaciju!

 

2 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 25, 2017 u 09:54 Thumb up 1 Thumb down 7

Vremena nigdje nema! Ili drugi izričaj iste tvrdnje – vrijeme je svagdje! Zato jer ga uistinu nigdje nema i, dosljedno tome, zato jer je svagdje, mi imamo toliko različitih pojmova koje opisujemo istim nazivom; vrijeme fizikalno, vrijeme psihološko, vrijeme povijesno, vrijeme meteorološko, vrijeme astronomsko – ili vrijeme kako vam drago. U fizikalnom smislu vrijeme se izdvaja od svih ostalih fizikalnih veličina. Uzmimo samo dužinu (m), masu (kg), električnu struju (A), temperaturu (K), osvijetljenost (cd) ili količinu tvari (mol), koje sve mogu biti veće ili manje, može ih biti ili ne biti, možemo ih prenijeti s jednog mjesta na neko drugo, možemo ih kupiti ili prodati, … . S vremenom ništa od toga ne možemo. Njega zapravo samo anticipiramo, tj. pretpostavljamo da postoji, te da je njegovo postojanje istinito, a onda ga prešutno bez egzaktnog dokaza prihvaćamo kao takvo (istinito), jer se ono uklapa u našu unaprijed očekivanu kauzalnost. … Vrijeme je, dakle, predodžba onih koji pamte. Biće koje ne pamti nikada ne može predočiti stvarno nepostojeće vrijeme. Ta ‘fizikalna veličina’ (vrijeme) postoji jedino u našem pamćenju. Vrijeme je sasvim antropološki određeno. Bez misaonog bića (čovjeka) ono ne postoji. ‘Fizikalno’ određenje vremena proizlazi iz toga da je neka druga postojeća (istinska, tj. stvarna) fizikalna veličina zabilježila promjenu koju smo uočili, ali se pri tome vrijeme uopće nije promijenilo. Vrijeme, dakle, ne postoji! Ono je ljudska umišljotina.

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Svibanj 3, 2017 u 18:58 Thumb up 2 Thumb down 1

Na #1
Svašta ste tu nadrobili

Prethodni post:

Slijedeći post: