Aktualno o ministru znanosti i obrazovanja

Vlasta Mohaček Grošev (Zagreb, Hrvatska), 15. Siječanj 2017.

rubrika: Na rubu pameti,Obrazovna politika

Boris Lenhard na Facebook-u objavio usporedbu tekstova dr. Pave  Barišića i Stephena Schlesingera:

https://www.facebook.com/boris.lenhard/posts/10211453572683302

 

Članak Index-a:

http://www.index.hr/

 

8 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Siječanj 15, 2017 u 17:39 Thumb up 1 Thumb down 2
#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Siječanj 15, 2017 u 19:19 Thumb up 8 Thumb down 1

Osvrt Antonija Šibera: Izvrsni ministar Barišić.

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Siječanj 15, 2017 u 22:16 Thumb up 3 Thumb down 6

Još jedno mišljenje.
http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/kolumnist-jutarnjeg-proucio-je-sporni-clanak-ministra-obrazovanja-inoslav-besker-pavo-barisic-je-mozda-bio-nemaran-ali-nije-plagijator/5504791/
Pomalo mi je dosta te trakavice o plagijatu. Više me zanima što će novi ministar, ako ostane, promijeniti u svojem resoru. Jer je malo zadovoljnih.

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Siječanj 17, 2017 u 20:26 Thumb up 4 Thumb down 5

Mićo Tatalović & Nenad Jarić Dauenhauer, Nature News: Croatia’s science minister rejects calls to resign amid plagiarism scandal.

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Siječanj 17, 2017 u 20:35 Thumb up 3 Thumb down 3

I još jedno:
http://www.vecernji.hr/hrvatska/dikic-analizirao-barisicev-rad-i-porucio-plenkovicu-ministar-ce-trebati-odstupiti-ako-zelite-odrzati-ikakve-demokratske-standarde-zemalja-eu-a-1142819
Ono što zbunjuje jest da je Jutarnji list objavio članak koji tvrdi da HDZ ministar nije plagijator, a Večernji suprotan.
Naivni bi povjerovali da mediji postaju neovisni.
I nitko ne piše što ministar reorganizira i poboljšava u svojem resoru. Neki je dan izjavio da je odobreno ne znam koliko milijuna za nastavak reforme obrazovanja. Tko zna za što.

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Siječanj 19, 2017 u 22:06 Thumb up 3 Thumb down 0

Je li Plenković nešto dužan Barišiću?“, pita se Sanja Modrić u Novom listu.

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Siječanj 20, 2017 u 13:01 Thumb up 0 Thumb down 0

Slaven Letica u VL:
http://www.vecernji.hr/hrvatska/razumijem-plenkovica-ali-ne-razumijem-zasto-barisic-nije-dao-ostavku-1143569
Izdvajam:
“Međutim, nevolja je za ministra Barišića dvojaka: (1) njegov plagijatorski grijeh nije, kako sam tvrdi i kako tvrde njegovi znanstveni jamci i jataci, njih čak 110, samo u jednoj prepisanoj fusnoti čiji autor nije naveden, već u nizu akademski nečasnih radnji i (2) ministar je znanosti i obrazovanja, a ne, primjerice, prometa ili unutrašnjih poslova, što njegove „propuste” čini posebno delikatnim za buduću borbu tog ministarstva protiv prepisivanja od osnovne škole do znanstvenog Olimpa.”
A valja obratiti pažnju i na izdvojeni dio tog članka:
“Harvardski primjer
Ministar Barišić ne zna ili zanemaruje činjenicu da se o znanstvenim plagijatima u zapadnim znanstvenim zajednicama i medijima raspravlja u sklopu diskusije o nečasnom akademskom ponašanju i zakonskim prijestupima znanstvenika kao što su:

(a) izmišljanje i falsificirano citiranje istraživačkih rezultata, (b) jalovost, lijenost i nesposobnost znanstvenika; (c) eksploatacija ili sprječavanje profesionalnog razvoja mlađih kolega; (d) unajmljivanje gostiju-pisaca i pisaca-duhova, (e) cjelovito i mozaično plagiranje, (f) “počasno autorstvo” – kad se šefovi katedri te stariji profesori, koji ne sudjeluju u istraživanjima, navode kao ključni autori ili suautori znanstvenih radova, (g) “nevidljiva” krađa i gusarenje tuđih ideja tijekom recenziranja i mentorstva, (h) nepotizam, (i) sukobi interesa i korupcija u istraživanjima i nastavi te (j) ostali oblici zlouporabe položaja i rada itd. Plagijatom se, primjerice, na Harvardskome sveučilištu smatraju dvije vrste intelektualnih krađa: (a) cjeloviti plagijat i (b) mozaični plagijat koji se može pojaviti u tri podoblika: (b1) doslovno prepisivanje i autorsko prisvajanje dijelova teksta, (b2) konceptualni plagijat te (b3) strukturni plagijat (krađa pristupa, metoda…). U većini europskih i američkih etičkih kodeksa plagijatima, s pravom, smatraju još: (c) citiranje primarnih izvora na temelju sekundarnih bez navođenja te činjenice i (d) samoplagiranje.”

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 9, 2017 u 20:04 Thumb up 0 Thumb down 0

U SABORU je upravo u tijeku rasprava o povjerenju ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću, čije se ime već mjesecima spominje u aferi plagiranja Što se diskusija razbuktava sve se više pokazuje da većina naših ljudi ne zna pisati znanstvene radove I da puno toga ne razumiju. To se pogotovo vidi u komentarima tipa: “Mene bi učitelj odmah izbacio iz razreda da je vidio da prepisujem”
Znanstveni rad ima posebnu strukturu; U jednom dijelu treba objaviti nove, vlastite rezultate ali u nekim dijelovima npr. u uvodu opisuje se ono što je u području već poznato I to na temelju objavljene literature, pa treba obavezno navesti tko, kada i gdje je nešto objavio. To se odnosi I na vlastite rezultate koji su prije objavljeni.
U uvodu se poznate činjenice mogu navesti slobodnim riječima, mogu se navesti citati pa I “copy paste” ali u svakom slučaju obavezno se treba pozvati na literaturu..Ja ne razumijem zašto je to prob lem. Bez navođenja literature ne može se govoriti o znanstvenom radu, Možda prije o “pseudoznanstvenom radu” pa i o plagijatu. Moje je mišljenje da bi na sveučilištu uvođenjem kolegija: “Kako pisati disertaciju, znanstveni i stručni rad” mnoge stvari bile dovedene u red.

Prethodni post:

Slijedeći post: