Ruđer Bošković – 230 godina poslije – i milijune godina kasnije

Milan Perkovac (Zagreb, Hrvatska), 21. Prosinac 2016.

rubrika: Nekategorizirano

Za manje od dva mjeseca, od 13. veljače 1787., navršit će se 230 godina od smrti velikana matematičara, astronoma, geodeta, fizičara i filozofa; isusovca Ruđera Boškovića, rođenog u Dubrovniku 18. svibnja 1711., prije više od 300 godina. Tim povodom Večernji list objavio je članak o njemu, čiji je autor Božo Skoko, http://mojahrvatska.vecernji.hr/ovaj-hrvatski-iseljenik-bio-je-preteca-einsteina-1137151.

Uz puno faktografskih i zanimljivih podataka u članku, ovdje tim povodom dodajem i slijedeće:

Inicira se upravo sada jedan projekt koji se čini zgodan za Hrvatsku i svijet, a odnosi se na uspostavu i imenovanje nove mjerne jedinice za fizikalnu veličinu ‘izotopni broj’, koja je neophodna za opis preko 3180 do sada utvrđenih izotopa od svih 118 otkrivenih elemenata, počevši s vodikom, H (atomskog broja Z=1), do ununoktijuma Uuo (Z=118) (a svako malo otkrije se neki novi izotop). To bi, pored 7 postojećih osnovnih mjernih jedinica (m, kg, s, A, K, mol, cd), bila osma osnovna mjerna jedinica. Ta jedinica prezentirana je uz nedavno otkriće strukturne konstante (s0=8.278692517) u proljeće prošle godine (Vienna, Austria, March15-17, 2015) na kongresu u Beču (www.inase.org/library/2015/vienna/bypaper/APNE/APNE-14.pdf ) i predloženo je da se ta nova fizikalna veličina obilježava slovom S (pisano u kurzivu, u čast radiokemičara Fredericka Soddy-a, koji se među prvima bavio izotopima i formulirao koncept izotopa u godinama prije I. svjetskog rata), s nazivom mjerne jedinice ‘boskovic’, simbol B, u čast Ruđera Boškovića, kojega se smatra pretečom atomistike, a imala bi vrijednost B=1/(2s0^2+1)=0.00724252, tj. 1/B=138.0734752, tako da bi za S=1 bili obuhvaćeni svi postojeći, kao i svi mogući budući izotopi, po formuli S=(Z+N/Nmax)B, gdje je Z atomski broj elementa, N je broj neutrona u jezgri dotičnog elementa, dok je Nmax najveći mogući broj neutrona u jezgri za koji je predviđeno da nikada neće prijeći broj 1000, pa je zato Nmax=1000 (u Tablici izotopa predviđeno je 138 x 200=27600 mjesta, što će sigurno pokriti prostor za sve izotope). Tako bi npr. Izotopni (Soddyev) broj ‘S’ onog vodika koji u sebi nema nijednog neutrona u jezgri (protijum, N=0) iznosio (1+0/1000)=1.000 [boskovica], tj. pisali bi  kao S=1.000 B,  a deuterija (N=1) bio bi S=(1+1/1000) B=1.001 B,  tricija (N=2) bio bi S=(1+2/1000) B=1.002 B, dok bi onog vodika sa 6 neutrona u jezgri iznosio S=(1+6/1000) B=1.006 B. Izotopni (Soddyev) broj željeza (Z=26), s N=29 neutrona u njegovoj jezgri, bio bi npr. S=(26+29/1000) [boskovica]=26.029 B. I sam neutron (N=1, Z=0) bi, po istom ključu, dobio Soddyev (izotopni) broj S=(0+1/1000) [boskovica] =0.001 B. Vakuum (N=0, Z=0) bi tako nosio Soddyev (izotopni) broj S=(0+0/1000) B=0.000 [boskovica].  Na taj način obuhvatilo bi se najveći dio materije od vakuuma pa do svih mogućih elemenata s njihovim izotopima. Tako bi Ruđer Bošković bio prisutan sve dok postoji materija i, naravno, ljudi. … Smatram ovo ne preskupim, ali vrlo pogodnim i vrijednim projektom za promociju Hrvatske i Ruđera Boškovića, jer da je živ Ruđer Bošković bi vjerojatno postao Nobelovac, a danas mu priznanje možemo odati na predloženi način. Procjenjujem da imenovanje osnovne mjerne jedinice po značaju prelazi preko 25 Nobelovih nagrada (200 do sada dodjeljenih Nobelovih nagrada za fiziku podjeljeno s 8 predloženih osnovnih mjernih jedinica = 25). Tako značajan projekt iziskuje i adekvatni napor nositelj projekta i samog društva. Imamo li svi mi zajedno snage za to? Pretpostavljam da nam želja za to ne manjka!

Prethodni post:

Slijedeći post: