Održana PACINNO konferencija o inovacijskim politikama

Ani Gerbin (Rijeka, Hrvatska), 6. Lipanj 2016.

rubrika: Događanja,Tehnologija-Biznis,Vijesti iz znanosti,Znanstvena politika

U sklopu projekta PACINNO, u srijedu, 01. lipnja, održana je Konferencija o javnim politikama, u prostoru STEP RI, Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci. Na konferenciji su prisustvovali predstavnici ključnih institucija hrvatskog inovacijskog sustava (ministarstava, potpornih poduzetničkih ustanova, poduzetnici, znanstvenici), a predstavljeni su najvažniji ostvareni rezultati PACINNO projekta te je potaknuta rasprava kroz tri panel sekcije.

 

Prva panel sekcija Akademsko poduzetništvo i transfer tehnologije u Jadranskoj regiji: kako potaknuti komercijalizaciju istraživačkih rezultata akademske zajednice, započela je kratkim uvodom članice PACINNO tima, Ani Gerbin o PACINNO aktivnostima i rezultatima u akademskoj zajednici, a nastavio je moderator Nikola Balić, voditelj projekata i inovacijski savjetnik Ureda za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu. Panel diskusija započela je osvrtom na Demo dan također u organizaciji PACINNA održanog na istom mjestu u utorak (31.5) te uviđanjem kako je za razvoj akademskog poduzetništva potrebna kritična masa koja će transparentno usmjeravati projekte u začecima. Prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka, izvanredna profesorica Ekonomskog fakulteta u Osijeku, započela je raspravu istaknuvši kako je status poduzetnika na dnu ljestvice Hrvatske kada se radi o informiranju o malim i srednjim poduzetnicima, o studentima koji se aktivno bave poduzetničkim aktivnostima te da sve institucije u suradnji s medijima moraju sagledati širu sliku te isticati sve uspješne poduzetnike podjednako. Prof. dr. sc. Mario Vražić, prodekan FER-a, naglasio je kako postoji infrastruktura dostupna svima zainteresiranima za pokretanje inovativnih projekata, no rupama u sustavu kontinuirano se stvara jaz između akademske zajednice i tržišta rada koje često ne prepoznaje njihovu stručnost. Prof. dr. sc. Miroslav Vrankić nadovezao se na sve prethodno rečeno iznoseći svoja iskustva u akademskom poduzetništvu. Vrankić upotrebljava pojam poduzetni znanstvenik kojemu je zadaća da poveže znanost i poduzetništvo. Dr. sc. Danica Ramljak, ekspertica za znanost i inovacije, i Boris Golob, direktor STEP Ri-a, zaključuju panel stavovima kako je suradnja akademske zajednice nužna, a jedna od prepreka je i ligvistička barijera, no suradnjom i pronalaženjem zajedničkog jezika te barijere je moguće otkloniti, a fokus usmjeriti u društveni i znanstveni napredak.

Inovacije u malim i srednjim poduzećima Jadranske regije: izazovi i prilike, nazvana je druga panel sekcija u čijem kratkom uvodu je Marta Begonja, članica PACINNO tima, prezentirala rezultate PACINNO aktivnosti za startup poduzetnike i inovativna poduzeća, a moderatorica dr. sc. Mirela Alpeza pozvala je paneliste da ukratko iznesu svoje poduzetničke priče te odgovore na pitanje je li financijska podrška neophodna za uspjeh. Poduzetnik Andrija Čolak iz Surf’n'Fries-a istaknuo je da na tržištu za sve zainteresirane ima mjesta, samo je potreban fokus na unaprijeđenje nečega od društvene važnosti. Predrag Krndija iz ALIUS grupe, poručio je svima nazočnima da transparentno komuniciraju sa svojim klijentima i kupcima, što će na kraju rezultirati izvrsnim povratnim informacijama za razvoj proizvoda ili usluga kojima se tvrtke bave. Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske mreže poslovnih anđela, također je dijelio stav kako fokus treba ostati na proizvodu, a ne financijskoj dobiti ili medijskom eksponiranju. Ivica Horvat iz tvrtke Plava tvornica naglasio je kako se inovativnost tvrtke krije u interdisciplinarnosti te neprihvaćanju statusa quo u narušenom sustavu. Dr. sc. Ivana Bilić nadovezala se na Davorina Štetnera kako je umrežavanje jedna od najvažnijih stavki poslovnog razvoja.  Svi panelisti zaključili su kako posjed financijskog kapitala nije preduvjet za uspjeh, već se može uspjeti i s ograničenim resursima. Poduzetnik mora biti usmjeren na inovaciju, kreativnost i biti otvoren prema rizicima koji mogu uslijediti.

Posljednja, treća panel sekcija, Kako javne politike mogu bolje doprinijeti inovativnosti Jadranske regije, započela je kratkim uvodom Ane Marković Čunko, članice PACINNO tima, koja je prezentirala PACINNO aktivnosti i rezultate za donositelje politika. Moderatorica treće panel sekcije, dr. sc. Jadranka Švarc s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, istaknula je da je jedan od glavnih problema poduzetništva ulazak u poduzetnički pothvat češće iz nužde, a rjeđe zbog ambicije. Dr. sc. Ljiljana Božić smatra kako ideje postoje, no nedostaje birokratskog olakšanja, te mjere poticaja moraju biti efikasne. Domagoj Račić, direktor Mreže znanja, istaknuo je da je jedan od glavnih problema nestabilnost tržišta i političkih smjena koje utječu na provedbu raznih projekata. Bruno Grubešić, voditelj Odjela za izradu gospodarske razvojne strategije pri Ministarstvu gospodarstva, problem detektira u fragmentiranosti mjera koje bi trebale biti jednostavno dizajnirane kako pojedinac nije primoran kucati na više adresa u potrazi za odgovorima. Dr. sc. Hrvoje Meštrić, iz HAMAG-BICRO-a, navodi kako se iz prijašnjeg koncepta ‘mali iznos-mala potpora’ razvio sistem koji pokazuje kako je poticajnije stvarati mjere s velikim iznosima koje bi bile dostupne isključivo kvalitetnim projektima i tvrtkama. Na to se nastavlja problematika praćenja efikasnosti takvih mjera te pitanje postoji li primaran sektor u koji treba ulagati. Bruno Radojica, voditelj Službe za inovacije pri Ministarstvu poduzetništva i obrta, zaključuje kako nedostaje općih mjera za znanstvenike i istraživanja koje bi naposljetku rezultirale provedbom na tržištu. Treća panel sekcija otvorila je pitanje kolika je institucionalna odgovornost pri provedbi poticajnih mjera, na što je zajedničkim snagama odgovoreno da je državna odgovornost baviti se smanjenjem birokracije, a poduzetnička stvaranje opće pozitivne klime i kvalitete poslovanja.

PACINNO Konferencija o javnim politikama dotaknula se aktualnih društvenih i poduzetničkih pitanja o kojima treba više i glasnije govoriti. Akademska zajednica i tržište rada moraju sistemski biti povezani kako bi se potaknula istraživačka i provedbena klima projekata koja mora uključivati znanstvenike, ali i ljude s poduzetničkim iskustvom, sam posjed infrastrukture bez djelovanja u njoj nije dovoljan. PACINNO projekt kao i sama konferencija dokazali su kako treba misliti globalno, a djelovati lokalno za društveni boljitak koji će na kraju rezultirati inovacijama i umrežavanjem ljudi, koji su poetski parafrazirano riječima Ivice Horvata, duše i nositelji svakog napretka.

 

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, uz podršku Ministarstva poduzetništva i obrta, hrvatski je predstavnik u strateškom projektu razvoja međunarodne platforme za poticanje inovacija kroz suradnju znanosti koji se financira sredstvima IPA Jadranske prekogranične suradnje 2007-2013. Svrha projekta „PACINNO – Međunarodna platforma za akademsku suradnju u poticanju inovacija“ je razvitak zajedničke platforme za rast i širenje inovacija zemalja Jadranske regije.

Prethodni post:

Slijedeći post: