Nacrt Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja

Edi Tijan (Rijeka, RH), 4. Travanj 2016.

rubrika: Znanstvena politika

Pokrenuta je Javna rasprava povodom Nacrta Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja.

http://www.nvzvotr.hr/hr/forum

18 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 7, 2016 u 16:00 Thumb up 11 Thumb down 0

Nenad Jarić Dauenhauer, T-portal: Po novom pravilniku Šustar ne bi bio niti docent?!.

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 9, 2016 u 17:26 Thumb up 7 Thumb down 0

Smatram da je sljedeca točka članka 25. pravilnika koji se tiče humanističkih znanosti izuzetno problematicna:
“Polovica radova od propisanog minimuma potrebnog za izbor u određeno znanstveno zvanje mora biti objavljena na hrvatskom jeziku. Barem jedan rad od propisanog najmanjeg broja mora biti objavljen na jednom od svjetskih jezika ili jezika relevantnih za određenu struku.”
Ovime se humanističke znanosti (a mislim da slično ograničenje postoji i za društvene znanosti) dovodi u nepovoljni položaj u odnosu na ostale znanosti jer se ovakvim ograničenjem prisiljava znanstvenike da polovicu radova objavljuju u domacim casopisima. S obzirom na to da su domaci casopisi cesto slabije rangirani i vidljivi od internacionalnih, to dovodi u pitanje uspjeh znanstvenika pri prijavljivanju međunarodnih projekata, te općenito rangiranje institucija iz područja humanističkih znanosti, čime ih se dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na ostale institucije za koje navedeno ograničenje ne vrijedi.
Također, navedeno je u sukobu sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije donesenom 2014. u kojoj Mjera 2.3. navodi kako će se „afirmirati i poticati
znanstvenu izvrsnost i međunarodnu vidljivost“, te sa Strateškim planom Hrvatske zaklade za znanost 2014.-2018. u kojem stoji kako je nedostatak hrvatske znanosti „nedovoljna primjena međunarodnih mjerila u sustavu vrednovanja postignuća
pojedinih znanstvenika, bez prepoznatljive međunarodne istraživačke
komponente“

Što se tiče argumenata za ovakvo ograničenje iznesenih od strane dr. Katarine Horvat-Levaj (na t-portalu i u Jutarnjem listu) o tome da su humanističke znanosti okrenute nacionalnoj baštini, to kao prvo ne vrijedi za sve humanističke znanosti, ali čak i za one koje vrijedi ne vidim u čemu bi bio problem ako znanstvenici koji se bave temama važnim za nacionalnu baštinu uspiju objavljivati vani i time dati još veći značaj hrvatskoj baštini s obzirom na veću publiku kojoj bi takvi znanstveni radovi bili dostupni.
Ako pak uzmemo drugi argument iznesen od strane dr. Sibile Petlevski (u Jutarnjem listu) da se time želi doprinijeti razvoju znanstvenog nazivlja, onda bi navedeno pravilo trebalo vrijediti za sve znanstvene discipline, a ne samo za humanističke i društvene.

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 11, 2016 u 17:15 Thumb up 5 Thumb down 0

Što se tiče argumenta o nacionalnoj baštini, iskustva u drugim zemljama pokazuju upravo suprotno. Npr. u Turskoj postoje značajna nalazišta (glinene pločice) dokumenata na izumrlom hetitskom jezikom, koji je djelomično “dešifriran” 1926. godine. U drugoj polovici 20. stoljeća, odnosno neko vrijeme nakon 2. svjetskog rata, turske su vlasti odredile da će izvorne materijale (tj. knjige s rekonstrukcijama tekstova s glinenih pločica) publicirati samo turski znanstvenici. Većina hetitologa oko 1950. bili su s njemačkog govornog područja (Nijemci, Austrijanci), a ne turski znanstvenici. Kao rezultat u jednom duljem periodu znatno se smanjilo publiciranje novih izvora. Strani istraživači mogli su se oslanjati uglavnom na ranije publicirane izvore i na direktna putovanja u Tursku gdje se izvorni materijal mogao barem vidjeti, a bio je i loše čuvan. Čuveni istraživač Johannes Friedrich je našao jedan međunarodno poznati artifakt u Ankari na placu (i naravno, kupio!). Čitav rezultat mjere turskih vlasti bilo je dakle usporavanje (u toku nekoliko desetaka godina) cijele jedne discipline i slabije marenje za nacionalnu baštinu. Pouka ?

Što se pravilnika tiče, potrebna je i diskusija drugih tema, ne samo pitanje jezika članaka humanista. Čudno mi je da portal šuti.

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 11, 2016 u 19:48 Thumb up 12 Thumb down 0

na #3

Prvo je potrebno portal dignuti od mrtvih, odnosno umnogostručit broj onih koji ovo čitaju.

A glede pravilnika, smatram da je:

- vrlo loše napisan, jer je rađen principom bottom-up a ne top-down, odnosno uopće nije jasno zašto se pravilnik uopće mijenja u odnosu na važeći. Trebao bi valjda da usmjeri sustav znanosti nabolje, princip zvan “batina” (a mrkva je odgovarajuća plaća). Ovako napisan to neće napraviti.

- totalno neusklađen i nehomogen, kao da je cilj imati što više različitih uvjeta napredovanja, čak i za one discipline za koje bi se mogli kriteriji uskladiti. Trebalo bi duljinu pravilnika smanjiti najmanje na pola, a možda i više, da ne bude duži od 10 stranica.

- neusklađen sam sa sobom, obzirom da se u Članku 2. navodi: “O ispunjenju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka stručno povjerenstvo odlučuje na temelju pristupnikovih znanstvenih radova te podataka iz njegovog podneska koji se odnose naročito na pozvana predavanja i prezentacije na međunarodnim skupovima, citiranost radova, sudjelovanje na seminarima na inozemnim znanstvenim institucijama, voditeljstvo domaćih i međunarodnih projekata, voditeljstvo pojedinih dijelova međunarodnih projekata, recenziranje znanstvenih radova u međunarodnim časopisima, recenziranje međunarodnih znanstvenih projekata, sudjelovanje u međunarodnim tijelima i povjerenstvima vezanim uz znanstvenu djelatnost, mentorstvo doktoranada, priznati patenti i drugo, a kako su za pojedina znanstvena područja pobliže propisani ovim Pravilnikom”. Gdje se to wtf vidi u kriterijima po područjima (npr. u odjeljku 1), gdje su gotovo isključivo radovi i IF časopisa?! Radovi i samo radovi čine znanstvenika, ne daj bože da se vođenje međunarodnog projekta stavi kao uvjet za znanstvenog savjetnika (na primjer), bez obzira što i postoje akcijski planovi na tu temu (koji su realizirani točno 0%).

- Kvalitativni kriteriji služe isključivo da se zaobiđu kvantitativni kriteriji, umjesto da se posbno kao uvjet vrednuje kvaliteta radova.

- kriteriji za znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju su u najmanju ruku smijurija u prirodnim znanostima (a i drugim), gdje treba objavit 3 Q1-Q2 rada od izbora u zn. savj. da bi se vječno ustoličio. Dakle, od v. zn. sur. do. zn. savj. treba 12 radova, a za zadnji skok 3 rada. WTF!?

- Uvođenje Scopusa da bi se neki zaobilazno uhljebili (jer postoji WoS Q4 časopisi koji su Q2 prema SJR) je posebna priča …

Kolega #4, je li ovo dosta ili želite još?

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 13, 2016 u 13:17 Thumb up 3 Thumb down 0

Moguće je da portal uglavnom šuti jer se još nije potpuno oporavio, a moguće i zato što je javna rasprava ovaj put otvorena u formi foruma. Doduše i taj forum za sada djeluje vrlo ukočeno, pa ću nešto od onoga što sam tamo odlučila napisati staviti i ovdje.

Odjeljak 5. koji se odnosi na humanističke znanosti samo je uglavnom nešto detaljnija verzija dosadašnjeg Pravilnika. No, od takvog prijedloga bi se očekivalo da barem ukloni nedoumice i dvojbe koje su se do sada pojavljivale u provođenju te postroži uvjete. Umjesto toga, prijedlog je na mnogim mjestima i u neskladu sa samim sobom.
Primjer prvi:
U čl. 20, st. 2 izričito se navodi da “pristupnik mora imati objavljene radove”. U suprotnosti s tim već slijedeći čl. 21. st. 3. određuje da se može vrednovati i obranjena, a neobjavljena disertacija.
Nedokučivo je kakvog smisla ima nagrađivati neobjavljivanje radova. Ako bilo koje istraživanje rezultira i minimalnim znanstvenim otkrićem trebalo bi poticati da se to objavi ili u sklopu knjige ili u sklopu članaka, a ne da skuplja prašinu.
Obranjena doktorska disertacija, opći je uvjet bez kojega se ne može pristupiti izboru. Niti jedno drugo područje je posebno ne boduje. Ne vidim razuman razlog zašto bi humanističke znanosti bile izuzetak.
Mogući razlog može ležati samo u neskladu očekivanog broja bodova u odnosu na broj radova, ali to baš i nije opravdan razlog. Jednostavnije je uskladiti očekivane bodove s brojem radova.
Primjer drugi:
Kod izbora za znanstvenog savjetnika u trajno zvanje očekuje se jedna autorska knjiga ili dvije uredničke knjige (čl. 24). Za prethodna zvanja nema zamjene autorske za uredničke knjige, čime su kandidati za najviše zvanje povlašteni. No, veći je problem u neskladu s načelima bodovanja koji su određeni čl. 27. Tamo stoji da se autorski rad, dakle i knjiga množi koeficijentom 1,5, a urednička knjiga koeficijentom 0,2. Po logici iz spomenutog Čl. 24. da dvije uredničke knjige vrijede kao jedna autorska 0,2+0,2 bilo bi jednako 1,5. Nevjerojatno!
Primjer treći
U čl. 25, pod 7 propisuje se da razlog za diskvalifikaciju nekog rada ne može biti samo mjesto objavljivanja, a čl. 30. i 31. određuju koji se domaći časopisi uzimaju u obzir kao a1 i a2. Čemu, ako ni jedan članak ne može biti odbačen zbog mjesta objavljivanja koje ne udovoljava ni tim kriterijima, niti je na popisima?

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 13, 2016 u 13:29 Thumb up 3 Thumb down 0

Uopće nije jasno zašto neka pravila koja vrijede za jedno područje, ne vrijede i za neka druga, iako su primjenjiva.
Primjerice čl. 17. st. 8 (društvene znanosti) sasvim je primjenjiv i na humanističke znanosti
“Stručno povjerenstvo dužno je sve radove koji se uzimaju u obzir pri izboru kategorizirati te svoju ocjenu kategorizacije rada obrazložiti. Stručno povjerenstvo može rad kategorizirati različito od kategorizacije koja mu je dana u publikaciji u kojoj je objavljen, što uključuje i mogućnost da rad kategorizira kao stručni rad. Knjige, poglavlja u knjigama te radovi objavljeni u zbornicima radova kategoriziraju se po istim kriterijima kao i radovi objavljeni u časopisima. U izvješću se navode svi pristupnikovi radovi, a ocjenjuju se i kategoriziraju samo radovi koji nisu ocijenjeni odnosno bodovani u ranijim izborima u znanstvena zvanja. Rad koji se uzima u obzir mora pripadati znanstvenom polju u kojem se pristupnik bira, o čemu na prijedlog stručnog povjerenstva odlučuje matični odbor.”
No, umjesto toga u humanističkim znanostima imamo nedovoljno jasnu formulaciju u čl. 25. st.6.
Diskvalifikacijska ocjena vrijednosti znanstvenog rada ne može se donositi bez izravne recenzije (čitanja i vrednovanja/ocjene) i ne smije se temeljiti na samo nekom neizravnom pokazatelju (mjesto objavljivanja, referiranost publikacije u nekoj bazi podataka).
Tako će opet stupanj samostalnosti u procjenjivanju od strane povjerenstava varirati od polja do polja i od područja do područja.

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 13, 2016 u 16:51 Thumb up 5 Thumb down 0

Jedna od novosti (ili tko ho’e, novotarija) je pravilo o Google Scholaru:

“Pristupnik mora imati javno dostupan pročišćen Google Scholar profil uređen na način kojim se izbjegava dvostruko ili višestruko prikazivanje istih radova, nepripadno povezivanje radova drugih autora te osigurava povezivanje pristupnika s određenom znanstvenom institucijom. Javnu dostupnost i uređenost Google Scholar profila utvrđuje stručno povjerenstvo u svojem izvješću. Radovi pristupnika moraju biti uneseni u bazu CROSBI najkasnije šest mjeseci po objavljivanju.”

Scholar postaje sve bolji i yaista ima neke korisne funkcije: npr. bilježi značajne citacije (još) neobjavljenih radova i publikacija u kategorijama (npr. knjige) koje nisu ubilježene recimo u WoS, a u nekim strukama su bitne. Podaci iz G-Scholara nisu nigdje u uvjetima i gornji paragraf je očito samo diskvalifikacijski, a mislim da krši niz zakonskih prava i akata i lako bi se srušio na Ustavnom Sudu (pa ako predlagatelj Pravilnika voli nek izvoli). Prvo, u natječajima za znanstvenim radnim mjestima koji su sad na Euraxessu i međunarodni, mora se provesti izbor u zvanje svakog pristupnika. Ljudi koji nisu nikad bili u sustavu ne mogu imati CROSBI record, nemaju AAI itd. Drugo, isti autor je često dijelove karijere proveo na raznim institucijaa pa mu neki radovi imaju jednu, a neki druge afilijacije, koje su često uvjetovane ugovorima i ne može se tražiti od pristupnika da ih na bilo kojem serveru veže uz drugu, pa i sadašnju instituciju. Ako predlagatelj (kao pravna i kao privatne osobe) ne želi plaćati penale za kršenje radnih i drugih ugovora! Treće, neki radovi su citirani u raznim fazama, recimo preprint verzija je imala jedan naslov, a objavlena drugi naslov. Ako se neka od njih ukine, time je pristupnik oštećen uklanjanjem citacija. Hoće li Predlagatelj snositi odgovornost. Recimo ukoliko neka institucija traži 45 citacija za neko radno mjesto i čovjeku s 46 citacija odu samo 3 citacije i ostane bez radnog mjesta zbog olakog zahtjeva ZNV hoće li ZNV rado snositi troškove žalbe čovjeka koji je izgubio ugovor zbog njihove nesmotrenosti ? Četvrto, obavezno povezivanje s institucijom diskvalificira natjecatelje na radna mjesta koji nemaju instituciju, ili nisu imali instituciju u doba kad su radove objavili. Peto, G-Scholar ne daje (koliko vidim) mogućnost da se pogleda stanje na zaključni dan natječaja, pa je trenutno stanje u doba kad komisija gleda (na žalost) također pravno nevaljano. Šesto, nije jasno zašto scholar traži svu tu pročišćenost, ako se ionako radovi INDIVIDUALNO procjenjuju, a kumulativni rezultat citacija nema smisla jer miješa STRUČNE i znanstvene radove, radove koje je pristupnik objavio u više struka te uredništava kolektivnih publikacija u kojima nemaju nikakvih znanstvenih doprinosa, pa citacije nemaju smisla. Neki autori (npr. sadašnji predsjednik Sabora, ili neki bivši ministri) potpisinici su nekih znanstveno političkih radova koji imaju niz odjeka u literaturi, a nisu ni stručni radovi nego političko-programatske platforme. Dakle jedini način koji povjerenstva mogu primijenjivati je korištenje popisa kojeg je dao sam autor i vrednovanja rad po rad. Zanima me, ima li uopće NVZ pravnog savjetnika ? Ako ima treba mu dati otkaz. Ima dovoljno kvalificiranih pravnika bez posla koji nikad ne bi pustili ovakvu nebulozu od predloženog pravnog akta u javnu raspravu.

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 13, 2016 u 17:20 Thumb up 3 Thumb down 1

Čini mi se da je dio Pravilnika koji se odnosi na matematiku manje-više jednak sada važećoj verziji, ili barem prijedlogu od pred par godina. Dva pravila i dalje režu oči.

Prvi je smijurija od pravila dijeljenja s (k-1) u koloni Q, kojoj se mnogi naši matematičari često izrugivaju (kad u drugim kontekstima spominju dijeljenje s (k-1)). Naime ta treća kolona, koju je u 99% slučajevi ionako najlakše od sve tri kolone postići, članci se množe s impakt faktorom i brojem stranica, a dijele s brojem autora. No ne! S brojem autora manje 1, s tim da kod 1 autora naravno nema dijeljenja. Time se autorstvo jednog autora broji jednako kao i koautorstvo s dva, no ako se doda treći autor onda odjednom padne vrijednost na 1/2. Nikad nisam sreo osobu koja bi mi mogla uspješno argumentirati da je jednako teško završiti i publicirati rad sam ili s još jednim autorom, i da je razlika između dodavanja jednog koautora i dodavanja dva koautora veća (da ne govorimo beskonačno puta veća, ako ćemo matematički računati !!!) nego između samostalnosti i jednog koautora. U odjeljku pravilnika za geografiju (članak 34 stavak 10) još je gore: do tri autora se ne dijeli uopće, a sa 6 se odjednom dijeli s brojem autora. Tako da troje dobe 100%, a dok su 6 dobiju smao 16.7% svaki (a razlika je samo duplo autora!). Ja tu ne vidim pravednost (geografsku, matematičku ili zdravorazumsku) i htio bih upoznati facu koja je vidi, mada nisam geograf.

Drugo pravilo koje reže oči je slično kao i u drugim strukama, kako je primijetio #4,
a to je da su sve stepenice s ozbiljnim uvjetima, samo je zadnja — ona između profesora i profesora u trajnom zvanju — prelaka, trivijalna, neozbiljna. U matematici je razlika 5 godina u zvanju profesora (po zdravoj pameti nepotrebno, ali to je pitanje u tom pogledu nazadnog Zakona, a ne Pravilnika) i 2 (DVA) rada (užasno premalo za ogromnu razliku u pravima i značajnoj razlici u plaći i to u poziciji kad u pravilu taj čovjek ima svoje studente, grupu, rutinu rada, članstva u uredništvima i druge faktore koji čine sve što nije rigorozno ozbiljno za postići u znanstvenom radu potpuno neozbiljnim).

Tko brani ova dva čudnovata pravila ?

#9 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 13, 2016 u 17:33 Thumb up 4 Thumb down 0

Članak 2, točka (4):

“Zastupljenost (indeksiranost) časopisa u bazama podataka propisanim ovim Pravilnikom, čimbenike odjeka (IF, Impact factor, odnosno SJR, SCImago Journal Rank Indicator) znanstvenih časopisa, citiranost radova i druge bibiliometrijske podatke propisane odredbama ovog Pravilnika utvrđuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica te druge sveučilišne ili fakultetske knjižnice koje o tome pristupniku izdaju odgovarajuće potvrde.”

Ovo je nepotrebnan anakronizam koji dovodi pristupnike koji se natječu slanjem dokumenata iz inozemstva (u uvjetima kad je natječaj samo 30 dana za skupiti sve dokumente, čak i ako sanau prvi dan u ponoć!!). Ako nešto utvrđuje Thompson, onda je ispis i uvid koji ima povjerenstvo u te baze ništa lošiji nego Sveučilišna Knjižnica. U pravilnicima IRBa, npr. piše da morate biti zaposlenik da bi vam knjižnica izdala potvrdu. A natječaj je međunarodan. Hoće li sveučilišna knjižnica odgovarati na zahtjeve iz Litve poslane na engleskom jeziku i hoće li potvrdu primiti prije nego ističe rok za slanje dokumenata iz Litve ? Ili će Litvanac morati tražiti uslugu slanja iz Sveučilišne Knjižnice u, recimo, Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje koji je raspiao natječaj i tko je kriv ako potvrda nije poslana na vrijeme ? (točan odgovor: predlagatelj Pravilnika) Mislim da je u uvjetima kad se svaki natječaj mora objaviti na Euraxessu ovaj stavak lako oboriv na Ustavnom sudu jer ne daje jednake uvjete pristunicima na natječaje (na radna mjesta, a samim time i u postupke izbora u odgovarajuće zvanje) iz EU.

#10 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 13, 2016 u 18:09 Thumb up 3 Thumb down 1

#4

Slažem se manje više sa svime u #4 osim u jednom jako važnom detalju a to je njegov primjer o “nesuklađenosti sa samim sobom” gdje se citira članak 2, stavak 2 čija detaljizacija nije nigdje u minimalnim uvjetima po strukama i to je kao neusklađenost.

U biti, ako se pravilno i zakonski shvati, taj članak je itekako u redu, samo bi ga trebalo rigorozno naglasiti i propagirati. Naime taj članak se odnosi na indikatore ispunjenja stavka 1 koji se referira na “uvjete propisane člankom 32. stavcima 2., 3. i 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju”. Ti uvjeti iz članka 32, nisu numeričkog tipa, i nisu (za razliku od “kvantitaivnih” i “kvalitativnih” po tradiciji “minimalnih” uvjeta) tipa da ih može pobrojiti pismeni pomoćnik sa osnovnom školom, uvijek su u nekom obliku bili u Zakonu i praktički nikad se nisu primijenjivali. Recimo članak 32 stavak 3 kaže

“Za višega znanstvenog suradnika može biti izabran istraživač koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove koji predstavljaju značajan doprinos znanosti…”

ili iz stavka 4

“Za znanstvenog savjetnika…može biti izabran istraživač koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove kojima je ZNATNO UNAPRIJEDIO ZNANOST pri čemu će se posebno cijeniti međunarodna afirmacija znanstvenika…”

Svaka hvala, med i mlijeko, vječna slava onom vijeću i matičnoj komisiji koja će primijenjivati taj član zakona koji je uvjet NEOVISAN o ispunjavanju minimalnih numeričkih uvjeta. Možete dobrojiti 100 beznačajnih radova i ispuniti minimalne uvjete za trajno zvanje na kvadrat, a da nikad nemate ni jedno pravo znanstveno otkriće (koje bi “znatno unaprijedilo znanost” i uključivalo “međunarodnu afirmaciju znanstvenika”). Dakle nije u neskladu to što se taj kriterij (koji istinski traži uvid u cjelokupnu aktivnost, sve gornje pokazatelje i ekspertnost matičnih povjerenstava, za razliku od administrativnog brojenja “kvantitavno-kvalitativne” kakofonije u ostatku).

Pozdravio bih NZV ako ovaj članak, za koji #4 kaže da je u neskladu, napiše debelim superdebelim masnim i supermasnim slovima i napiše naputke matičnim komisijama (preporučenom poštom s povratnicom) da ga rigorozno i nepristrano primijenjuju i da se ne obaziru na eventualne ranije komisije koje taj svoj zadatak često i nisu obavile (pa čak niti konstatirale u izvještajima da je taj uvjet ispunjen). Dapače jedno bivše NVZ je na upit tadašnjeg Matičnog za jednu meni blisku struku da li mogu nekog tko ne ispunjava minimalne uvjete ne izabrati napisalo da ne mogu, mada je u tadašnjem zakonu izričito pisalo (tada, po mojem sjećanju na čitanje ranijeg Zakona, još jačim riječima) kojeg kalibra treba biti izabrani znanstvenik (što je dodatni uvjet u odnosu na minimalne uvjete, numerički minimalni uvjeti ne čine kalibar!).

#11 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 13, 2016 u 18:42 Thumb up 4 Thumb down 1

> Dapače jedno bivše NVZ je na upit tadašnjeg Matičnog za jednu meni blisku struku da li mogu nekog tko ne ispunjava minimalne uvjete ne izabrati napisalo da ne mogu,

(lapsus: jedno ne viška) korekcija:

– tko ISPUNJAVA minimalne uvjete ne izabrati napisalo da ne mogu (tj. da moraju izabrati ako zadovoljava samo mimalne uvjete)

#12 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 14, 2016 u 11:48 Thumb up 3 Thumb down 0

na #10

Zašto mislite da je netko sa 30 radova (recimo u prirodnim znanostima), kako je propisano pravilnikom, “znatno unaprijedio znanost”. Koji je onda uopće smisao pravilnika, ako je zakonom sve već definirano. Ili će se u pravilnik stavljati svi bitni indikatori koji dovode do “znatnog unaprjeđenja znanosti”, ili pravilnik nije uopće potreban. Kvantificiranje isključivo radova u pravilniku daje u biti poruku da ostalo nije bitno. A u praksi ste i sami opisali kako to ide, da ne nabrajam ono što su moji oči vidjele i uši čule …

#13 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 14, 2016 u 12:48 Thumb up 2 Thumb down 0

Na #12: Moguće da se nisam jasno izrazio u #10, ali upravo razglabam kako je uvjet da netko svojim radovima i “afirmacijom” znatno unaprijedio znanost suštinski kvalitativni kriterij koji je nezavisan od i dodatan na detaljizirane propisane minimalne kriterije i tako treba biti. U mojoj interpretaciji, pravilnik kaže pobrojite minimalne kriterije i još na to pogledajte po članku 32 da li ćete eventualno diskvalificirati kandidata koji iako možda ima numerički dostatan broj možda šablonskih, ko-jaje-jajetu, neprimjećenih (ili možda i pogrešnih) radova jer mu je po standardima u shvaćanju povjerenstva za izbor (te matičnog povjerenstva), te na osnovu promatanja navedenih faktora u pravilniku, a to su

“pozvana predavanja i prezentacije na međunarodnim skupovima, citiranost radova, sudjelovanje na seminarima na inozemnim znanstvenim institucijama, voditeljstvo domaćih i međunarodnih projekata, voditeljstvo pojedinih dijelova međunarodnih projekata, recenziranje znanstvenih radova u međunarodnim časopisima, recenziranje međunarodnih znanstvenih projekata, sudjelovanje u međunarodnim tijelima i povjerenstvima vezanim uz znanstvenu djelatnost, mentorstvo doktoranada, priznati patenti i drugo”

cjelokupni doprinos ispod standarda značaja konji odgovara datom zvanju. Minimalni kriteriji još uvijek garantiraju da se neće na nacionalnom nivou popuštati nekim lokalnih povjerenstvima s nižim opisnim kriterijima/standardom, a pitanje ocjene kalibra ostaje još uvijek kao važni diskvalifikacijski faktor da se šablonama kao 10-ti koautor ili beznačajnim raodvima ne skupe bodovi. Ne znam u čemu je problem da povjerstva imaju neko diskreciono pravo da diskvalificiraju nekog s minimalnim uvjetima. Ako mislite da to ne treba (što je po meni loš stav i ne odgovara standardima u zapadnim razvijenim zemljama) onda ukinite i povjerenstvima i neka knjižničari biraju profesore u trajna zvanja. Ne može sve biti propisano pravilnikom. Što ako netko progura radove o homeopatiji ili geocentričnom ponašanju tijela u astrofizici u neke lijeve časopise koji su slučajno indeksirani (kao Chaos, solitons and fractals) ? Ako prisilite komisiju da mora reći da je to značajan doprinos znanosti i ne ostavljate im mogućnost ekspertne procjene, pravite slonove/magarce/budale iz članova komisije. Zaista mislite da treba pisati pravilnik u kojem će članovi povjerenstava biti magarci ?

#14 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 14, 2016 u 12:58 Thumb up 2 Thumb down 0

U obranu mojeg sugovornika #12 htio bih dodati da zaista u nekim sustavima (npr. sustav habilitacije u Češkoj) propisuju i minimalne kriterije u drugim spomenutim aktivnostima (npr. boduju se organizacije škola za mlade, konferencija,vođenje projekata, pozvana predavanja itd. i ti bodovi grupiraju u klase sličnih aktivnosti i svaka od 3-4 klase, uključujući publiciranje ima svoje ukupne minimalne kumulativne kriterije). No, ako će naši pravilnici krenuti s kvantificiranjem tih dodatnih aktivnosti, trebat će desetljeća iteracija dok ne dobijemo realistični sustav…Češki sustav habilitacije traži pisanje habilitacijskog rada (koji može biti dulji komentar na povezanu tematsku grupu vlastitih objavljenih radova, zajedno s tim radovima), obranu habiltacijskog rada i razradu obilne dokumentacije s istknutim minimalnim kreiterijima i čak s isticanjem najvažnijih citacija i obrazloženjem zašto su točno te citacije važne. Takva habilitacija s habilitacijskim radom je potrebna za izvanrednog profesora i ponovno druga habilitacijska procedura za redovnog, a ne treba za assistant professora. Ne postoji razlika između redovnog i redovnog u trajnom zvanju, a slučajno se naš izvanredni profesor kod njih zove docent (pitanje jezika). Najveća razlika u Češkoj, po kriterijima, je između izvanrednog i redovnog profesora. Za habilitacijski postupak su akreditirana najbolja češka sveučilišta i kriteriji nisu identični. Ostala sveučilišta mogu priznati i obično priznavaju habilitacije drugih sveučilišta (često i stranih: ako dolazite s Harvarda gdje ste bili izvanredni, neće vas tražiti habilitaciju za izvanrednog u Brnu).

#15 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 14, 2016 u 15:25 Thumb up 4 Thumb down 0

na #14

“No, ako će naši pravilnici krenuti s kvantificiranjem tih dodatnih aktivnosti, trebat će desetljeća iteracija dok ne dobijemo realistični sustav …”

Hoće, ako realističan sustav pretpostavlja bottom-up approach, odnosno da se kriteriji prilagode sustavu. Neće, ako realističan sustav pretpostavlja top-down, odnosno da se sustav prilagodi kriterijima. Ja sam napišem takav pravilnik u jedan dan. No nisam siguran da sam baš najbolji izbor za diktatora … ;)

#16 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 24, 2016 u 10:38 Thumb up 5 Thumb down 0

Na sljedećoj poveznici nalazi se i moguće je potpisati peticiju ‘Protiv provincijalizacije humanističkih i društvenih znanosti’:

http://www.peticija24.com/protiv_provincijalizacije_humanistikih_i_drutvenih_znanosti

#17 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 30, 2017 u 23:47 Thumb up 2 Thumb down 0

Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja je objavljen u NN
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_03_28_652.html
Iz dijela teksta koji se odnosi na humanističke znanosti vidljivo je da niti jedan prijedlog i zahtjev za pojašnjenjem iznesen u javnoj raspravi nije usvojen. Nisu otklonjene ni nelogičnosti. Ništa.
Čemu je služila javna rasprava? Na Forumu NVZVOTR nikome od sudionika navodne javne rasprave nije odgovoreno, ni na koji način. Ukratko od javne rasprave ni j, ni r.
Nisam dobila nikakav odgovor ni na mail, niti mi je poznato da ga je tko drugi dobio.
NVZVOTR se pak o svojim stranicama toliko brine da su im se tamo na temi javne rasprave o pravilniku nakotile teme poput “World series of poker”, “Dungeon action action game free…” itd. Ukratko, sprdnja.
http://www.nvzvotr.hr/hr/forum-kunena/nacrt-pravilnika-o-uvjetima-za-izbor-u-znanstvena-zvanja

#18 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 31, 2017 u 15:12 Thumb up 7 Thumb down 0

Novi pravilnik nije ni usklađen s drugim propisima, npr. s pravilom da nehrvatski državljani EU imaju jednaka prava na natječajima za posao u sustavu hrvatske znanosti.

Kako smo sa Sveučilišta u Zadru, u službenom dopisu u toku javne rasprave (17 se žali na neodgovaranje na e-poštu, no očito je ista stvar i s dopisima institucija), naveli jedan od takvih problematičnih je onaj o zapisima u google scholaru i u crosbiju.

Prvo, na naše natječaje se mogu javljati stranci, a svakako državljani EU. Baza podataka CROSBI po ustroju sadržava radove autora koji su u toku objavljivanja ili istraživanja bili vezani za sustav hrvatske znanosti, a ne da u njih svaki namjernik koji se želi kandidirati na neki natječaj unosi svoje radove. Npr. neki irski državljanin se javi na 35 natječaja u Evropi pa usput ima izliku i obavezu da zbog ovog zakona svojih recimo 120 radova s irskom adresom upiše u CROSBi jer neki idiot to traži radi natječaja u Hrvatskoj! Da li će mu administratori CROSBIja to dozvoliti ?? Kako to čini statistiku outputa hrvatske znanosti težu za izvaditi iz CROSBI-ja ili dokazati CROSBI-jem ?

Google scholar pak ima radove u svim fazama objavljivanja pa tako i razne verzije istog rada, koje često nezavisno dobe citacije (ponekad se i naslov preprinta promijeni ili se rad rascijepi na dva u periodu prije objavljivanja). Ovaj pravilnik zahtijeva da se svi takvi polu-duplići izbrišu, što znači brisati sve citacije osim onih koje su na verziju koju odaberete (logično, odabrat ćete zadnju verziju, no nekad je većina citacija na ranije verzije). Kojim pravom neki starci u savjetima koji čine pravilnike oduzimaju rad redovito nekoliko desetljeća mlađih ljudi koji žele s razlogom da im se SAV rad cijeni i uzima u obzir kod napredovanja.

Prethodni post:

Slijedeći post: