Vedran Mornar za N1: Slažem se da ima visokoobrazovanih ljudi koji imaju sramotno male plaće!

Ana Bedalov (Split, Hrvatska), 25. Kolovoz 2015.

rubrika: Obrazovna politika,Osvrti,Znanstvena politika

Zanimljiv intervju s Ministrom Mornarom na razne trenutno aktualne teme u školstvu i visokom obrazovanju pogledajte na linku “Vedran Mornar za N1: Novca za veće plaće jednostavno nema!

16 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 25, 2015 u 20:11 Thumb up 17 Thumb down 1

“”Nešto se tu može i organizacijski popraviti, beogradsko sveučilište je poraslo kada je u svoju organizaciju uključilo institute. Ja se nadam da sada, kada vidimo da je bolje da su instituti dio sveučilišta, razum prevladati”.

Ministar može, on se nada, a on i vidi (bez obzira na evaluacije međunarodnih eksperata) – Neo je moć vida dobio tek u trećem nastavku Matrix-a – no ja nisam razuman (po njemu) jer se apsolutno ne slažem s njim. Definitivno zanimljivo, no više kao negativan outlier …

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 25, 2015 u 22:36 Thumb up 13 Thumb down 0

Slažem se da ima visokoobrazovanih ljudi koji imaju sramotno male plaće.

Još je veći problem što ne radimo svi jednako za tu (malu) plaću.
MZOS je napunjen ljudima koji nemaju blagog pojma o svojem poslu, već, kao i ministar, svaki čas otkrivaju neku toplu vodu. Koja obično znači hladan tuš za nas na dnu.

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 26, 2015 u 14:18 Thumb up 8 Thumb down 0

#1
U slucaju price o Beogradskom sveučilistu i institutima ministar daje mišljenje samo jedne strane. Bilo bi dobro čuti i kolege iz instituta, pogotovo iz Vinče. Ali vjerojatno nece jer bi se pokazala i druga strana medalje koja nije tako sjajna.

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 26, 2015 u 16:55 Thumb up 11 Thumb down 0

[Prenosim sa svog zida na fejsu na kojem se razvila i rasprava koja bi connectovcima mogla biti interesantna.]

Tu [mislim na ministrov intervju u #0] ima hrpa zanimljivih izjava. Izdvojit ću ovih par.

“Mislim da je strašno velik postotak koji se izdvaja za plaće.”
-> Postotak može biti velik jer su plaće toliko velike da pojedu svu raspoloživu lovu (ili kao što je nedavno poznati ekonomski analitičar i komentator krivo brojao radna mjesta pa su premnogi krivo prenijeli da se zaposlilo puno više ljudi u prosvjeti) ili tako da sustavno smanjuješ lovu za prosvjetu, a kako sindikat putem kolektivnog pregovaranja ima mehanizam samo da zaštiti plaće, jedino što se u sustavu nije srozalo preko svake mjere (iako od kad pratim tu problematiku, plaće prosvjetara padaju) su plaće. Kao rezultat dobiva se citirana mantra (koju prodaju i kad se radi o znanosti, zravstvu i drugim sektorima gdje imaju veći postotak visokoobrazovanih kadrova). Zašto ljudi to puše zanimljivo je pitanje. Ali barem je jasno zašto oni to ponavljaju – jer ljudi to puše.

“Plaće prosvjetara nisu visoke, volio bih da budu veće.”
-> OK, i što ministar radi po tom pitanju? Aha, ništa.

“Mislim da je uspjeh što mi s tako malo sredstava uspijevamo održavati sustav.”
-> Ja, pak, mislim da je uspjeh kad ministarstvo koje utemeljeno smatra da su sredstva za obrazovanje (ili znanost ili zdravstveni ili bilo koji drugi sustav) premala, uspije to kvalitetno argumentirati kod donošenja proračuna i poveća ta sredstva.

“[Pitanje: zašto je Beogradsko sveučilište bolje od Zagrebačkog na raznim listama i kako to popraviti?] Nešto se tu može i organizacijski popraviti, beogradsko sveučilište je poraslo kada je u svoju organizaciju uključilo institute. Ja se nadam da sada, kada vidimo da je bolje da su instituti dio sveučilišta, razum prevladati.”
-> OK, ministarstvo znanosti će tako IRB pripojiti Sveučilištu u Zagrebu da bi njemu porastao rejting (SuZ-u, ne IRB-u). A čemu služi taj rejtinig? Kao dokaz kvalitete pa može, recimo, od države dobiti više love, jer eto to je pokazatelj da rade bolje (zanimljiv pokazatelj, zar ne?).

Kad smo već kod te teme – zašto ne bi IRB pripojili Sveučilištu u Rijeci (daleko smo sat i nešto sitno po autoputu – za europske okvire to je susjedstvo, da američke ili ruske ne spominjem)? Ili – zašto ne, Sveučilištu u Splitu. I njima bi koristilo imati veći rejting i dobiti više love.

Zanimljivo je i pitati što IRB dobiva za to pripajanje koje će Sveučilištu dići rejting? Ako dobijemo sljedeće tri stvari, ja bih to sutra potpisao:
1) da naši doktorandi ne plaćaju više doktorski studij,
2) da naši asistenti, postdokovi i znanstveni suradnici dobiju status kakav su dobili i oni na sveučilištima (naravno da to podrazumjeva i da ćemo držati nastavu (najvjerojatnije badave) – s tim nemam suštinskih problema),
3) da IRB zadrži izdvojeni status kakav je imao i kad je bio dio sveučilišta (ravnatelj IRB-a je automatski i prorektor) te da zadrži/ima kontrolu nad svim EU fondovima koje je dobio (s naglaskom na nedavne strukturne).

Osim toga bilo bi zgodno da nam netko objasni s kojom svrhom i razlozima se IRB (ali i Institut za fiziku sveučilišta) “izbacilo” sa Sveučilišta i kako su se ti razlozi danas promijenili. Kao insajderu bi mi zaista bilo drago da se (opet) ujedinimo sa Sveučilištem u Zagrebu ali, treba reći i to, ne prije nego se ono ujedini samo sa sobom.

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 27, 2015 u 13:12 Thumb up 3 Thumb down 11

Na #4:

to podrazumjeva i da ćemo držati nastavu (najvjerojatnije badave) – s tim nemam suštinskih problema)

Kao osobi koja smatra da bi svaki dodatni rad trebalo i dodatno honorirati (pa makar i simbolično, ako baš ne bi bilo dovoljno sredstava za puni iznos), nikad mi nisu bili jasni kolege koji se unaprijed, čak i prije nego što se to od njih zatraži, odriču honorara koji su mogli (i trebali) dobiti, a na štetu ne samo svoju, nego i svojih kolega koji ne dijele njihov stav. Bit će da se valjda radi o nekakvom psihološkom mehanizmu obrane kojim se osoba brani od frustracije izazvane pretpostavljenim nedobivanjem honorara tako što sebe uvjeri da taj honorar zapravo nije ni željela dobiti.

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 27, 2015 u 14:24 Thumb up 8 Thumb down 0

Na #5, hajde da pojasnim i taj moment (gornji tekst je napisan kao što se na fejsu pišu tekstovi – u brzini i bez previše promišljanja pa je logično da u njemu ostanu neke nedorečene stvari, pa i ozbiljnije pogreške i propusti).

I ja smatram da se svaki dodatni rad se treba honorirati (iako u slučaju svog bloga/knjige, Društva za promociju znanosti, HFD-a, sindikata, Skeptika u pubu, kao i drugih znan-promo aktivnosti kršim tu maksimu). No u slučaju da kao zaposlenik IRB-a postanem i zaposlenik nekog sveučilišta, nastava mi od dodatnog rada (koji se na IRB-u gleda pozitivno kod napredovanja, ali ako ga nema – nije bitno) postaje dio osnovne djelatnosti – dakle očekuje se od mene da preuzmem dio kao i drugi zaposlenici sveučilišta. Nadam se da je sad malo jasnije na što sam mislio.

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 29, 2015 u 20:54 Thumb up 8 Thumb down 0

http://www.jutarnji.hr/vedran-mornar–nema-vise-prepisivanja-u-skolama–varalice-i-prepisivace-od-sada-cemo-kaznjavati-/1406637/

Zgodan dio intervjua govori o tome kako se na IRB- u otkriva topla voda :O mislim da ce rudjerovci s tim biti odusevljeni ;)

p.s. Znam da je to mozda posljedica nezgrapnosti i mozda kracenja teksta, jer se vjerojatno mislilo na neke lose ocijenjene institute, no s obzirom na zadnje poteze ministarstva mozda i nije …

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 29, 2015 u 21:05 Thumb up 5 Thumb down 0

“Moramo mijenjati kriterije za izbor u zvanja”.

Jedino se nadam da ce ovaj put Nacionalno vijece za znanost uspjeti naciniti pravilnik koji nece srusiti Ustavni sud. I koji ce imati jos koji uvjet osim radova, npr. vodjenje medjunarodnih projekata i slicno. Sve je to odavno napisano u strategijama i akcijskim planovima, npr. Akcijskom planu za FP7 i H2020, koji istice ove godine sa stopom realizacije od 0%. Zali Boze budala koji su ga pisali … Zbog cega sam i postao iskustveni pesimist po tom pitanju …

#9 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 30, 2015 u 16:19 Thumb up 14 Thumb down 2

Na #7, Rudjerovci su puno zadovoljniji napokon vizionarskim tekstom, i to od strane Hrvoje Buljana: http://www.jutarnji.hr/kako-doci-na-listu-petsto-najboljih-sveucilista-svijeta/1407131/

:-)

Ovaj tekst od ministra iz #7 je iznimno razocaravajuci, jer se ide u cisto kozmeticke mjere, bez ikakvog poteza prema izvrsnosti i imedjunarodno prepoznatljivosti. Ako se zeli zauvijek unistiti RH znanost, onda ce se sutke dopustiti ova predlozena uravnilovka i urusavanje najboljeg dijela znanosti u RH.

Danasnje UniZg ima strahovito suvise veliku kriticnu masu protiv BILO KAKVIH promjena, i uopce ne vidi iznimno fundamentalne i strukturne probleme koje na UniZ-gu prevladavaju, i ne zeli ga vidjeti, i iznimno se osjecaju ugrozenim od strane onih koji zele izvrsnost i medjunarodnu relevantnost. Radi se vecinom o drustveno-humanistickim smjerovima, koji desetljecima koce bilo kakav polusmisleni pokusaj reforme na bolje. Zato se slazem da je jedini REALNI izlazak iz ovog corsokaka u koju je upalo RH znanost (a time i gospodarstvo) razdvajanje UniZg u dva dijela, u kojem bi barem onaj znanstveno-tehnoloski bio uistinu integriran, sa izvrsnoscu kao kriterij napredovanja itd. I taj integrirani dio bi se spojio sa IRB-om, IFS-om, itd. Ovo puko spajanje na papiru, bez ikakvih pa i najmanjih reformi ( a trebaju radikalne reforme) je sramota uopce kontemplirati, no u RH se takvo sto cak sa ponosom izlaze po novinama kao sluzbena strategija…

#10 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 30, 2015 u 16:32 Thumb up 12 Thumb down 0

Svijet će se više promijeniti u slijedećih nekoliko desetljeća nego što je to bio slučaj u posljednjih nekoliko stoljeća. Radi iznimno ubrzanog napretka u znanosti i tehnologiji predstoje nam revolucije u genetskom inženjeringu i medicini, umjetnoj inteligenciji i informatici, nanotehnologiji i materijalima, revolucije koje će preokrenuti osnove na kojima funkcionira gospodarstvo i način na koji živimo.

Hrvatskoj neminovno slijedi stagnacija, ako se ne prilagodi ovom napretku – dogoditi će se još dramatičnije iseljavanje našeg najkvalitetnijeg kadra, stvoriti će se još veća nezaposlenost i siromaštvo, te ćemo doseći stadij totalne irelevantnosti na međunarodnoj gospodarstvenoj i znanstvenoj sceni.

Dakle, jedino razumno i odgovorno djelovanje jest da se u Hrvatskoj uspostavi sustav koji dokazano radi u zapadnim zemljama. To je sustav koji, što se tiče znanosti, promovira i nagrađuje izvrsnost dok istovremeno sankcionira slabe rezultate, koji najboljima omogućava najbolje uvjete za rad (prostor, oprema, ljudi) i u kojem su najbolji znanstvenici najbolje plaćeni. To je sustav koji potiče ulazak u STEM polja (Science, Technology, Engineering, Mathmetics), koji omogućava da doktorira nekoliko puta više osoba, nego sada i u puno kraćem roku, u kojem su međunarodno iskustvo i međunarodni uspjesi nužni, te koji promovira suradnja znanosti i gospodarstva.

Nažalost, umjesto toga većina Hrvatske je iznimno protiv bilo kakvih promjena koje idu prema većem poticanju izvrsnosti i međunarodnoj kompetitivnosti.
Uravnilovka na svim razinama je iznimno ukorijenjena, a bilo kakav iskorak se sustavno ograničava. Upravo radi takvog mentaliteta je RH kontinuirano pri dnu inovativnosti u svijetu, i to sa trendom još većeg pogoršanja. I upravo radi toga nam je gospodarstvo zaostalo i velikim dijelom besperspektivno.

Nazalost, i upravo u tom smjeru ide i inicijativa spajanja instituta u UniZg, bez ikakve prethodne reorganizacije UniZg-a – a ta reoraganizacija bi trebala bitgi iznimno duboka jer UniZg nije u top 500 jer je IZNIMNO lose organizriano sveuciliste gdje izvrsnost nije prioritet.

Ovo je samo još jedna u nizu predloženih mjera temeljenih na ustaljenoj praksi posezanja za brzinskim rješenjima koja su rezultat velikog pritiska da se prikaže prividan napredak hrvatske znanosti, a ne da se donesu konkretne mjere koje će poticati znanstvenu i inovativnu izvrsnost te veću međunarodnu kompetitivnost, koje su rezultat neovisnih analiza stanja, te dijaloga svih uključenih dionika.

Na tom tragu je i ideja s kojom koketira čelništvo zagrebačkog sveučilišta, a i MZOS, u javnim istupima, tražeći da se restrukturiranje javnih znanstvenih instituta provede prema modelu koji je proveden u Srbiji, odnosno formalnim pripajanjem instituta zagrebačkom sveučilištu kako bi se poboljšao njegov položaj na međunarodnim listama sveučilišta, a da se ne provedu ozbiljne i sustavne reforme u organizaciji, politici kadroviranja i upravljanja po uzoru na uspješna sveučilišta u europskim tranzicijskim zemljama.

Na žalost moramo zaključiti da je mjera o preusmjeravanju sredstava programa usavršavanja znanstvenih novaka sveučilištima još jedna u nizu mjera temeljenih na ustaljenoj praksi posezanja za brzinskim rješenjima koja su rezultat velikog pritiska da se prikaže prividan napredak hrvatske znanosti, a ne da se donesu konkretne mjere koje će poticati znanstvenu i inovativnu izvrsnost te veću međunarodnu kompetitivnost, koje su rezultat neovisnih analiza stanja, te dijaloga svih uključenih dionika.

#11 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 30, 2015 u 16:47 Thumb up 9 Thumb down 0

Na #10, zadji paragraf je visak, problem copy/paste-a.

Inace, IRB je na osnovi medjunaradne evaluacije i donio akcijski plan, i to iznimno konkretni, i koji se uspjesno i provodi: sa 6% znanstvenika, IRB ima 60% Horizon2020 projektnih sredstava medju znanstvenim i obrazovnim institucijama,

Medjunaradna evaluacija je iance ksotala milijuna kuna, i znam da nijedna od preporuka te evaluacije nie bilo da se IRB spoji UniZg, jer je medjunarodno evaluacija imala za misiju poboljsanje RH znanosti kao takve. Na zalost, to izgleda nije misija MZOS-a.

#12 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 30, 2015 u 17:00 Thumb up 9 Thumb down 0

Na #10, zadji paragraf je visak, problem copy/paste-a, a i #11 je prijevremeno poslan i ovaj post ga zamjenjuje – pokusavam suvise paralelnih stvari napraviti, isprike.

Inace, IRB je na osnovi medjunarodne evaluacije i donio iznimno konkretni akcijski plan, koji se uspjesno i provodi: sa 6% znanstvenika, IRB ima 60% Horizon2020 projektnih sredstava medju znanstvenim i obrazovnim institucijama.

Medjunarodna evaluacija je inace kostala milijune kuna, i znam da nijedna od preporuka te evaluacije nije bila da se IRB spoji sa UniZg, jer je medjunarodna evaluacija imala za misiju poboljsanje RH znanosti kao takve. Na zalost, to izgleda nije misija MZOS-a…

#13 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 30, 2015 u 20:25 Thumb up 11 Thumb down 1

Kad se govori o Sveučilištu u ZG i gornjim temama mislim da je dobro još nekoliko stvari naglasiti. Na SuZG ima dobrih institucija.

FER: FER je vjerojatno najbolje organiziran fakultet na SuZG koji godinama obrazuje ljudski kadar iznimno važan za funkcioniranje niza privatnih (manjih i većih) tvrtki, ali isto tako niza tvrtki u javnom sektoru. Najbolje se to može vidjeti na danu FER-a koji je iznimno impresivno organiziran. Možemo si postaviti pitanje kako bi izgledalo naše društvo (HR) danas da nije bilo FER-a prošlih 15-20 godina?

PMF: PMF ima oko 5000 studenata, obrazuje ogroman postotak profesorskog kadra u prirodoslovnim područjima i matematici u osnovnim i srednjim školama. Ima na SuZG jak znanstveni otisak sa nizom jako dobrih i izvrsnih znanstvenika. Trenutno je prošao međunarodnu evaluaciju sa jako dobrim ocjenama tj. izvješćem. Može PMF puno bolje, ima problema koje trebamo riješiti, nema sumnje, ali PMF je svakako jedan od stupova našeg društva. I opet pitanje, kako bi izgledalo naše društvo (HR) danas da nije bilo PMF-a prošlih 15-20 godina?

MEF: Za Medicinski fakultet je svima jasno kako bi izgledalo naše društvo danas da nije bilo MEF-a prošlih 15-20 godina!

Ti su fakulteti stupovi ovog društva bez kojih bi se sasvim moguće raspalo kao nažalost društvo u Siriji danas. Oni su sastavnice SuZG. Tako da kada se (opravdano) kritizira SuZG ne treba smetnuti niti s uma važnost pojedinih sastavnica među kojima se nalaze tri gore navedena fakulteta.

IRB: IRB je naš najveći javni institut koji ima 30-50 jako dobrih i vrhunskih znanstvenika, te je se pogotovo u posljednje vrijeme pokazao uspješan u privlačenju projektnih sredstava iz EU. Naravno da ima i balasta i da IRB može bolje. No, tamo postoji kadar koji bi mogao značajno pojačati kadar na SuZG i biti dio znanstveno-obrazovnih stupova društva (sada je znanstveni).

E sad, sa stupovima društva treba oprezno. Međutim, očigledno je da se hrabri iskoraci moraju napraviti, tako da bih rekao treba biti oprezan ali i hrabar. Znam da niti jednoj od tih institucija i stupova društva ne bi bilo lako odreći se sadašnje organizacije i na neki način (lažne) sigurnosti, i odabrati neku novu poput udruživanja u integrirani Hrvatski institut za tehnologiju i znanost, ali na taj bi način olakšali vlasti da znatno veću količinu sredstava ubaci tamo gdje treba (FER, PMF, MEF, IRB i sl. u boljoj organizacijskoj strukturi).

Ima i drugih javnih znanstvenih instituta, njih 25:

https://www.azvo.hr/hr/znanost/znanstvene-organizacije

Da li su nam svi oni potrebni ne znam. Vjerujem da nam treba Hrvatski šumarski institut u Jaski (čitao sam donekle i rezultat evaluacije, ali i sama činjenica da nam je veliki dio zemlje pokriven šumom nekako navodi na to).

Zanimljivo mi je pitati se o Institutu za migracije i narodnosti ( http://www.imin.hr/ ), pogotovo u kontekstu ove krize sa izbjeglicama iz Sirije i drugih zemalja. Da li nam sada postojanje ovog institucija nešto pomaže i na koji način?

Za svaki javni institut i sastavnice sveučilišta možemo se pitati što bi bilo da ovog nije bilo proteklih 5, 10, 15 … godina. Nisam za nikakvu revoluciju, ali za oprezne i hrabre poteze da.

#14 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 30, 2015 u 21:58 Thumb up 7 Thumb down 0

na #13

Priča o tome sto koji institut radi i koliko je dobro ocijenjen u dosada dvije međunarodne evaluacije (tematska 2011. i reakeditacijska 2013/2014) je već više puta izlazila vani po novinama, a združena povjerenstva su napisala svoja izvješća i preporuke (slučajno znam za jedno instituta iz prirodnih znanosti). Pojedinačna službena izvješća i ocjene instituta su javni dokument i dostupni su na https://www.azvo.hr/hr/vrednovanja/vrednovanja-u-znanosti/reakreditacija-znanstvenih-organizacija/izvjesca-i-ocitovanja.

Pa uživate čitajući ;)

#15 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 1, 2015 u 08:58 Thumb up 7 Thumb down 0

na #13

Malo me zasmetalo “… ali na taj bi način olakšali vlasti da znatno veću količinu sredstava ubaci tamo gdje treba …”. Krivo! Vlast treba OMOGUĆITI veću količinu sredstava za znanost, a ova ekipa snova (za koju neovisna evaluacija treba reći da je upravo to, ekipa snova, a ne sami oni) treba SE BORITI (projektnim aplikacijama) da dobije ta sredstva, po jednakim uvjetima kao i drugi. Pretpostavljam da je kolega #13 mislio upravo to, ali nije napisao, već je napisao rečenicu koju “mudra” većina u sadašnjem sustavu stalno ponavlja i protiv koje se kolega #13 bori.

#16 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 3, 2015 u 09:28 Thumb up 9 Thumb down 0

Na #15
Tu sam prvenstveno mislio na programske ugovore. Kad bi međunarodna evaluacija imala utjecaj na programske ugovore ona bi kvalitetna institucija mogla dobiti više novaca kroz programske ugovore. Projektno financiranje bi naravno dodatno tome doprinjelo itd. Pretpostavka jest da stranke na vlasti (kojegod) stvarno žele neki napredak u znanosti i obrazovanju i da razumiju što to uopće podrazumijeva. Za sada to nismo imali (osim pojedinaca koji su nešto pokušavali). Bez stvarne potpore stranke na vlasti ozbiljne reforme nisu moguće, moguće je lokalno napraviti neke pomake na institucijama ili dijelovima institucija (zavodi, grupe) gdje se igrom slučaja stvori ekipa koja to želi.

Prethodni post:

Slijedeći post: