RH matematičari ispred Velike Britanije i Njemačke!

Tome Anticic (zagreb, Hrvatska), 15. Srpanj 2015.

rubrika: Obrazovna politika,Vijesti iz obrazovanja

Na matematičkoj olimpijadi Hrvatska 15-ta u svijetu, ispred matematičkih velesila kao što su Njemačka, Britanija, Izrael, Finska. link na rezultate IMO2015

20 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 16, 2015 u 08:06 Thumb up 4 Thumb down 6

To je prekrasno. Ove dečke bi Marin Soljačić trebao nagraditi s 5000$ a ne rješavanje žnj zadataka na devastiranoj, uprskanoj od Dragana Primorca, državnoj maturi.
Sada će već ne znam po koji put oni koji su za to najmanje zaslužni dičiti se ovim rezultatom. A za to su zaslužni sami natjecatelji i njihovi mentori i nitko drugi. Školski sustav da i ne postoji ovi naši natjecatelji postigli bi taj uspjeh. Sada će ministar, kao prije i Ljilja Vokić hvaliti se tim dečkima i curama i još, gle apsurda, govoriti kako je naš obrazovni sustav predivan.
Još jednom čestitke natjecateljima. Sada očekujem sličan poduhvat i na IPhO.

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 16, 2015 u 12:26 Thumb up 15 Thumb down 2

Meni se puno više sviđa, npr. finski sustav. Mada su njihovi matematičari na ovoj olimpijadi zauzeli 82 mjesto, što je njihov uobičajeni plasman. Bitnije je što su njihovi učenici na PISA testovima i ove godine najbolji u Europi. Lako je istrenirati par genijalnih pojedinaca koji bi u svakom sustavu bili genijalni, neusporedivo je teže imati dobru cijelu populaciju.

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 16, 2015 u 12:27 Thumb up 6 Thumb down 0
#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 16, 2015 u 15:53 Thumb up 2 Thumb down 4

Apsolutno se slažem s Vama. Bitan je obrazovani srednji sloj učeničke populacije. I tu su Finci u pravu, ali gledajte Azijce. Oni imaju i jedno i drugo. Tek ću napisati kako J. Korejci pripremaju svoje natjecatelje za IMO i IPhO. Dakle, nije samo državna matura njima važna. Važni su i ‘genijalci’ koji će jednog dana preuzeti vodeća mjesta u njihovoj fundamentalnoj i primjenjenoj znanosti. Tako to rade ‘ozbiljni’ narodi.

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 16, 2015 u 19:58 Thumb up 4 Thumb down 1

na #4…
Bojim se da ne možemo gledati Azijce jer se kultura jednog naroda razvija stoljećima. Naša kultura nije na tom stupnju da bismo mogli primjenjivati njihove recepte. Uz to smo u Europi. Zamislite da uvedemo da osnovna škola traje 5 godina i da nije ni obvezna, kako je u nekim azijskim zemljama koje postižu odlične rezultate na olimpijadama. To bi, u stvari bio dobar recept koji bi doveo do boljih matematičara globalno. Ne mislim, naravno, na to da osnovna škola ne bude obvezna, nego na to da se djeca različitih mogućnosti i sklonosti ranije razdvoje. A kod nas im se namjerava produljiti zajedničko školovanje.
Korejski recept je već ministar Primorac počeo navoditi kao uzor. Međutim, koliko si kod nas ljudi može priuštiti troškove veće od 1000 dolara mjesečno samo za privatne instrukcije? I Koreancima natalitet pada zbog tako visokih troškova oko djece. O presingu kojem su izloženi njihovi učenici, koji je višestruko povećao broj samoubojstava među njima, da ne govorimo. Kojeg bi smisla imalo kod nas imati jednog doktora znanosti na 500 stanovnika, kako oni imaju?
Naši će olimpijci vjerojatno najvećim dijelom završiti razvijajući u nekoj drugoj zemlji fundamentalne znanosti. Njihovi rezultati lijepo izgledaju, od srca im čestitam, ali sustavu neće puno pomoći. Uostalom, u prosjeku su Srbi na matematičkim olimpijadama bolji od nas. I pomaže li im to?
Ne treba gledati jedan sustav i misliti da se može prenijeti kod nas, pogotovo kad nema veze ni s našim uvjetima, ni s našom kulturom.

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 17, 2015 u 18:20 Thumb up 6 Thumb down 1

na #5

Kada se govori o srpskim uspjesima na olimpijadama, treba spomenuti da oni uglavnom dolaze od jedne jedine škole koja je, po broju osvojenih medalja na olimpijadama, najjača srednja škola u svijetu.

Engleska wikipedia ima presjek osoblja (25% ima doktorat)

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 17, 2015 u 22:50 Thumb up 1 Thumb down 7

Prvo, nije to baš tako u Koreji. Imam sinka koji tamo živi već 12 godina pa je mnogo toga vidio uživo. Oni rade i uče i to je formula uspjeha uz postavljene kriterije i selekciju. Toga kod nas nema. A što se tiče natjecatelja. Nisu to samo olimpijci. Pa Vi najbolje znadete da je to masa i onih koji dođu do državnog, a upravo takvi su iz moje generacije kasnije bili vodeći ljudi na fakultetima i u znanosti. Srbija ima matematičku gimnaziju s kojom se je mogla davnih 60-tih nositi samo xv gimnazija u Zagrebu. Za stvaranje znanstvenog i stručnog kadra to je itekako važno. Oni su i danas u mnogim stvarima ispred nas. PO nastavi fizike u školama pogotovo. Itd. itd

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 20, 2015 u 14:16 Thumb up 5 Thumb down 0

Sve cestitke natjecateljima!

Rezultati za IPHO ove godine su ovdje.

Koliko je meni poznato, Hrvatska nikada nije osvojila zlatnu medalju na IPHO. Mozda su pripreme za IMO bolje, mozda je i interes za matematiku veci, tko ce znati.

#9 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 21, 2015 u 14:19 Thumb up 1 Thumb down 6

U pravu ste. Nikada zlato na IPho, već samo jednom srebro i ponešto bronci. Od toga je i jedna moja iz davne 1969. godine.
Interes je dobar za IPhO, ali trebale bi kvalitetnije pripreme, tu ste u pravu. Sad kada sam djelomično pripremao vlastite sinove (Kopenhagen IPhO 2013) to sam uvidio.
Zato ću se predložiti u ekipu za pripreme kandidata za IPhO.

#10 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 21, 2015 u 17:43 Thumb up 1 Thumb down 1

Na #6…

Kada se govori o srpskim uspjesima na olimpijadama, treba spomenuti da oni uglavnom dolaze od jedne jedine škole koja je, po broju osvojenih medalja na olimpijadama, najjača srednja škola u svijetu.

Da. Na PISA testovima Srbi su redovito gori od nas. Što samo dokazuje da jedna (ili par) lasta ne čini proljeće, već taj let samo prikriva stanje u lošem obrazovnom sustavu. Usput, nedavno sam pročitala da je u cijeloj Srbiji zanimanje zidar ove godine upisalo samo 7 učenika.
Slično je i kod nas. Pa mi se nekako čini da se premalo pisalo o uspjesima strukovnjaka, a previše o olimpijcima. Zadnji vam je primjer odgovor jednog bivšeg strukovnjaka svojim bivšim profesorima koji ga, po njegovim riječima, blate, umjesto da se ponose što je njihov bivši učenik uspio.
Na #7…

Imam sinka koji tamo živi već 12 godina pa je mnogo toga vidio uživo.

Na primjer, da se sat poduke iz engleskog jezika plaća 100 dolara. Što ste mi sami rekli.
Već su sada mnoga naša djeca zakinuta, od onih najslabijih, preko prosječnih do darovitih, jer nemaju iste uvjete kao neki njihovi vršnjaci sretni da pohađaju dobru školu s pripremama za natjecanja, ili za maturu. Ili s dobrim ravnateljem koji pazi na sve i ne nabacuje šminku na lice škole koja prikriva njegove malverzacije. Pa ako njihovi roditelji nemaju novaca da im plaćaju pripreme, ili za natjecanja, ili za maturu, ili za bolje ocjene u predmetu u kojem imaju lošeg nastavnika, neće ostvariti svoje potencijale.
Problem našeg sustava jest u tome što u njemu možete raditi i kad radite kao da niste normalni, a kamoli ne kad samo fušate. Ili čak zbilja niste, znam i za slučajeve s postavljenim dijagnozama, a da ipak ulaze u razrede i rade groznu štetu.
A naši vrli reformatori obećavaju i dalje svu slobodu u kreiranju programa i izboru nastavnih metoda. Što u prijevodu znači da se i dalje slobodno može djeci davati da s ploče prepisuju iste budalaštine koje imaju u lošim udžbenicima, psovati na satu ili što god, jer neće biti nikakve kontrole što se zbiva u 4 zida učionice.

a upravo takvi su iz moje generacije kasnije bili vodeći ljudi na fakultetima i u znanosti.

Sada takvi često odu van i prije nego završe fakultet. I ostanu vani.
Gdje god bili, ako je njihov građanski odgoj i moral u skladu s njihovim intelektualnim dometima neka dignu glas protiv onoga što i slijepci vide. Kriminala i korupcije koja četvrt stoljeća uništava svaki sustav u zemlji.
Ako su izabrali stranu ili šute nikakve koristi od njihovih olimpijada.

#11 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 21, 2015 u 19:22 Thumb up 0 Thumb down 3

Na #10. Malo previše crno gledanje. Prvo, onih 100 dolara plaćaju njihovi bussines man-i, a ne obični đaci. Njima je to biti ili ne biti.
Drugo, jedino što vrijedi i usporedivo je donekle sa svijetom u našem obr.sustavu su natjecanja iz matematike, pa tek onda iz fizike (iako rekoh pripreme za IPhO baš i ne).
Na državnom iz fizike ima puno krivo riješenih zadatak od povjerenstva.
Treće, razinu i strukovnog obrazovanja mogu samo popraviti realni kriteriji u O.Š., jer će tada i relativno bolji đaci ići u ta zanimanja, a ne svi u gimnazije i kasnije u činovnike.
Drugačije se to ne može riješiti. Dakako i uz kontrolu kvalitete nastavnog procesa, Stvarnu a ne formalnu.

#12 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 21, 2015 u 20:24 Thumb up 1 Thumb down 3

Na #11
Glede obrazovanja u Južnoj Koreji, koje je neosporno bilo sa svih strana hvaljeno…
Ubrzo su isplivale i negativne strane koje, u stvari, imaju puno zajedničkog s nama.
“However, its rigid and hierarchical structure has been criticized for lowering innovation.[10] Described as intensely competitive,[11] the system has been blamed for the high suicide rate in South Korea. Also, increased uncertainty about job prospects does little to quell nationwide anxiety around the country’s college entrance exams, which are already regarded as having lasting consequences for one’s career and life.[12] It has also been criticized for producing an oversupply of university graduates in the country; in the first quarter of 2013 alone, nearly 3.3 million South Korean university graduates were jobless, leading many graduates overqualified for jobs requiring less education.[13] In addition, further criticism has been stemmed for causing labor shortages in many vocational occupations, which many go unfilled. Despite strong criticism and research statistics pointing alternative career options, many South Korean parents still continue to encourage their children to enter university rather than vocation schools.”
To je s Wikipedie. Našla sam slično i u drugim izvorima. Kojeg smisla ima obrazovati ljude ako nema posla za njih?! Radi prestiža? Da bi svi na silnim fakultetima imali što raditi?

Drugo, jedino što vrijedi i usporedivo je donekle sa svijetom u našem obr.sustavu su natjecanja iz matematike, pa tek onda iz fizike (iako rekoh pripreme za IPhO baš i ne).

U stvari, najbolje rezultate postižemo na olimpijadama iz informatike. Ali, kako rekoh, finski nam rezultati pokazuju da to nema blage veze s obrazovanjem ukupne populacije. Dajte malo pojasnite kako mislite da bi se bolji uspjeh naših olimpijaca odrazio na poboljšanje obrazovnog sustava ili zemlje u cjelini.

Na državnom iz fizike ima puno krivo riješenih zadatak od povjerenstva.

Na državnom? Na svim razinama. Rijetko se desi da nema grešaka i tako je već godinama.
Glede natjecanja…
Nije baš sve sjajno u natjecanjima. Vidjela sam pretjerane učeničke, roditeljske ili mentorske ambicije. Djecu koja nisu izdržala psihički teret natjecanja. I još ružnije stvari, varanje, otvaranje zadataka prije natjecanja, mentorski nepotizam manifestiran na različite načine. Za fiziku zadaci dolaze pola sata prije natjecanja, ali za većinu drugih natjecanja dolaze danima prije. Kolege koji sudjeluju nisu baš sigurni u poštenu igru. Ne bi bila ni ja nakon svega što sam vidjela. Da mogu, ukinula bih sva natjecanja jer se njihova prava svrha izgubila.
Cijela ta fama oko poticanja izvrsnosti se izvitoperila. Pa su se mnogi pobrinuli da im dječica budu izvrsna u bilo čemu, kartingu, kuglanju ili čemu li već god. Što manja konkurencija tim bolje. Stipendije su slične. Ni znanost ni sport s time nemaju veze.

Treće, razinu i strukovnog obrazovanja mogu samo popraviti realni kriteriji u O.Š.

Ne ide to tako jednostavno. Osim toga, nisu kriteriji nerealni samo u osnovnoj školi. Mi jedini imamo kakvo-takvo opravdanje u tome da za upis u srednju školu nema prijemnih ni dodatnih vrednovanja. Da je bilo želje da se nešto oko toga napravi, napravilo bi se. Jer nacionalne testove provodimo već 10 godina i zna se u kojim su školama kriteriji najnerealniji.
Ali u nekim srednjim školama imate još gore situacije oko dijeljenja ocjena, što se vidi kad im se učenici s tim rezultatima upišu na fakultet pa se ni tu ništa nije radilo.
Jednako kao što imate fakultete na kojima se dobivaju dobre ocjene uz trud i znanje koji drugdje nisu dovoljni za prolaz.
Dobro je što je ove godine MZOS odobrio nekoliko milijuna kuna za stipendije u deficitarnim strukovnim zanimanjima. To je milijun kuna bolji način poboljšanja stanja u sustavu od stipendija za kuglaše i plesače.

#13 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 21, 2015 u 21:08 Thumb up 1 Thumb down 2

Milijun puta ne milijun kuna.

#14 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 23, 2015 u 16:10 Thumb up 3 Thumb down 1

Nije baš sve sjajno u natjecanjima. Vidjela sam pretjerane učeničke, roditeljske ili mentorske ambicije. Djecu koja nisu izdržala psihički teret natjecanja. I još ružnije stvari, varanje, otvaranje zadataka prije natjecanja, mentorski nepotizam manifestiran na različite načine. Za fiziku zadaci dolaze pola sata prije natjecanja, ali za većinu drugih natjecanja dolaze danima prije. Kolege koji sudjeluju nisu baš sigurni u poštenu igru. Ne bi bila ni ja nakon svega što sam vidjela. Da mogu, ukinula bih sva natjecanja jer se njihova prava svrha izgubila.

Recite, koja je po Vama svrha tih natjecanja?

U mojoj skromnoj povijesti sudjelovanja, ne sjecam se da su bilo koja najtecanja uzdigla na vrh “obicne smrtnike” koji su marljivo radili skolske zadace. Mozda na razini skole ili opcine da, ali sve iznad opcinskog zahtjeva poprilican angazman i poznavanje sirokog spektra onoga sto ja zovem trikovi (specificne metode za specificne zadatke).

Ja sam mozda najbolji primjer – dva puta sam pobijedio na skoli (V. gimanzija u Zagrebu, navodno top skola u HR) u matematici, ali obje te godine nisam dogurao do drzavnog natjecanja. Tek kada sam u fiziku ulozio ekstra vrijeme i poceo citati udzbenike za fakultet, poceo sam postizati rezultate.

U stvari, najbolje rezultate postižemo na olimpijadama iz informatike. Ali, kako rekoh, finski nam rezultati pokazuju da to nema blage veze s obrazovanjem ukupne populacije.

Naravno da nema. Uspjeh na olimpijadama oslikava proces rane selekcije talenata, i ulozenog individualnog truda sa selektiranom djecom. Samim time ne oslikava znanje prosjecnog djeteta, koje cak i za ocjenu izvrstan zna bitno manje npr. fizike od onoga tko je osvojio medalju na olimpijadi.

#15 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 24, 2015 u 21:50 Thumb up 1 Thumb down 4

Slažem se uglavnom #14. Po svom vlastitom iskustvu i iskustvu do sada s mojih 6 od sedmero djece sve kvalitetno što se je naučilo iz matematike i fizike su bila natjecanja. Škola? Prosjek ispod prosjeka! Natjecanja su jedini u nas poticaj na stjecanje znanja u kakvom takvom društvenom smislu. Sve ostalo je idividualna sfera, tj. poticaj iz obitelji. Opće društvenog poticaja na stjecanje znanja u nas nema i zato imamo kilavo školstvo! Svaki ozbiljan narod trebao bi željeti izdvojiti talente i njima posvetiti svu brigu za daljnji napredak. Oprostite, kao i u glazbi, športu… talenti se rađaju i za matematiku, fiziku i informatiku. To s talentima naravno da nema veze s obrazovanjem cjelokupne populacije, ali jao si ga društvu u kojem talenti nisu važni. Još nešto, talenti se ne smiju upropastiti. Koliki nogometni stručnjaci su požalili što na vrijeme u svojim redovima nisu prepoznali talent mladog igrača pa ga onda jeftino prodali. Tako je i u obrazovanju. Od dosadašđnjih 6 učiteljica samo je u našem obiteljskom slučaju bila jedna jedina koja je imala dar i znanje za takvo prepoznavanje. Zalagati se pored talenata treba za kvalitetno obrazovanje srednjeg sloja (Gaussovog ) populacije. Sve je relativno rekao je stari Einstein pa tako i usporedba korejskog, finskog i hrvatskog obrazovnog sustava. Naravno da i u Koreji ima manjkavosti, kao i u Finskoj, ali s Hrvatskom to je neusporedivo. Prije 12 godina sam se upoznao u Zagrebu s Pasi Sahlbergom i bio s njim u kontaktu. Imam i video izjavu njegovu iz tog doba. Njegova je umotvorina bila reforma u Finskoj, a zbog koje oni danas nemaju dovoljno inženjera ni za Nokiu, a padaju i na PISI. Ne treba se povoditi za belosvetskim pedagoškim glupostima. I još nešto. Sustavnom selekcijom talenata od najranije dobi stvara se prirodna raspodjela u društvu znanja i sposobnosti, jer kakvima nas je Bog stvorio takvi jesmo. Tko kaže da svi moraju u školi znati jednako dobro matematiku, pa i zadatke s trikovima. Trikovi su važni jer i nobelovac Feynmann je znao reći:’Now , we use the trick…’ Dakle, ni od trikova ne treba bježati. Od nastavnika u školi bi trebalo zahtijevati da barem imaju toliko znanja i talenta da mogu samostalno riješiti zadatke s državnih, a možda i s olimpijada. E, onda bi to bilo školstvo, a ne uravnilovka. A pogotovo savjetnici iz agencija Ministarstva.
Spominjanje anomalija u natjecanjima. Njih ima svugdje ali ih treba eliminirati i to kriterijima za odabir onih koji provode natjecanja. Naravno uz materijalno nagrađivanje uz te kriterije. Pa da vidiš kako bi se tada neki potrudili! Kao što bi reformatori trebali prvo proći PISA test tako bi i provoditelji natjecanja morali proći test sposobnosti npr. rješavanja istih zadatak i sve bi se to platilo. To nije veliki trošak ali bi eliminirao neznalice i mućkaroše. A što se tiče djece nisu sva za natjecanje, a ne moraju biti. Talent će uvijek isplivati. A stresovi. Pa toga ima svakodnevno u životu. A zašto bi svi moraliići na fakultet?! Brana tome su samo i jedino realni kriteriji i ništa drugo. A njih se mućkaroši boje.
I na kraju odgovor kako npr. olimpijci mogu utjecati na kvalitetu sustava u cjelini. Selekcijom djece za olimpijce, kao i u športu stvara se široka baza kvalitete, podiže se ljestvica sustava vrijednosti, a time i kvaliteta obrazovanja srednjeg sloja kako učenika tako i nastavnika. Nema igrača koji može igrati u madridskom Realu koji nije prošao sve selekcije od HNL-a i NK Vinogradara. Iza takvog igrača ostalo je još uvijek dovoljan broj i još dovoljno kvalitetnih igrača u ‘srednjem sloju’.

#16 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 27, 2015 u 15:16 Thumb up 2 Thumb down 2

Na #14…
Recite, koja je po Vama svrha tih natjecanja?
Fair play i deviza Važno je sudjelovati, a ne Na vrhu može biti samo jedan. Svrha bi dodatne nastave trebala biti naučiti više gradiva od onoga što se uči na redovnoj nastavi što je uvijek korisno za one koji taj predmet misle imati na kasnijim godinama svojeg školovanja. Tim riječima pokušavam motivirati svoje učenike da se što više njih uključi na dodatnu nastavu, mada bi mi bilo lakše uzeti jednog učenika, ako uopće imam sreće da imam jednog s potencijalima i voljom da dospije do državnog, i njega tesati.
Na #15…

Koliki nogometni stručnjaci su požalili što na vrijeme u svojim redovima nisu prepoznali talent mladog igrača pa ga onda jeftino prodali.

A ako nam najbolji fizičar već nakon srednje škole ode studirati u inozemstvo nije li to besplatno ustupanje, a ne jeftina prodaja?

Zalagati se pored talenata treba za kvalitetno obrazovanje srednjeg sloja (Gaussovog ) populacije.

Za napredak zemlje je ovo daleko važnije od rada s talentima, jer oni će biti genijalni i uspješni u svakom sustavu. Ili marljivi.

Njegova je umotvorina bila reforma u Finskoj, a zbog koje oni danas nemaju dovoljno inženjera ni za Nokiu, a padaju i na PISI.

Po ovogodišnjim su rezultatima šesti, ispred njih je 5 azijskih zemalja. Pa ne znam zašto se tako dramatično govori o tom padu, meni su njihovi rezultati još uvijek fantastični.

Od nastavnika u školi bi trebalo zahtijevati da barem imaju toliko znanja i talenta da mogu samostalno riješiti zadatke s državnih, a možda i s olimpijada.

:)
Da, i trebali bi nam dati veće plaće i veći ugled u društvu, itd…
Kao da niste svjesni stanja, po tom bi uvjetu izbacili iz škola više od 90 posto nastavnika.
Stres koji spominjete bi riješila već promjena kurikuluma, jer ni u korejskom, ni po finskom sustavu djeca nemaju 17 redovnih predmeta čiji su udžbenici u najgorem slučaju 4 puta većih dimenzija od onih koje dopušta Udžbenički standard. Ali za ovaj dio će se dignuti najveća buna na vrhu jer će svi štititi svoje interese.
Problem što većina nastavnika ne zna rješavati zadatke s olimpijada je zanemariv. Puno je veći što nastavnik često ne zna odgovor na pitanje iz redovnog testa u predmetu koji predaje, ako je test iz neke druge škole. Kao što odgovore na neka pitanja ne znaju ni doktori znanosti te struke.

Sustavnom selekcijom talenata od najranije dobi stvara se prirodna raspodjela u društvu znanja i sposobnosti, jer kakvima nas je Bog stvorio takvi jesmo.

Prilično se slažem, ni u finskom, ni u korejskom sustavu djeca ne ostaju do 15. godine zajedno u istim razredima. Ali čak ni vi ne kažete da djecu treba ranije razdvojiti. Naši obrazovni vođe smatraju da je socijalizacija držati do te dobi zajedno darovite i blaže retardirane i očekuju da mi nastavnici odradimo nemogući posao.

Selekcijom djece za olimpijce, kao i u športu stvara se široka baza kvalitete, podiže se ljestvica sustava vrijednosti, a time i kvaliteta obrazovanja srednjeg sloja kako učenika tako i nastavnika. Nema igrača koji može igrati u madridskom Realu koji nije prošao sve selekcije od HNL-a i NK Vinogradara. Iza takvog igrača ostalo je još uvijek dovoljan broj i još dovoljno kvalitetnih igrača u ‘srednjem sloju’.

Usporedbu olimpijada iz znanja i nogometa možete gledati i s druge strane. Koliko mi kao zemlja imamo koristi od naših uspješnih nogometaša? Ovih se dana upravo priča o nogometnoj mafiji.
Nogometaši ne ostaju, odlaze onome tko ih najbolje plati.
Zašto bi olimpijci ostali u sustavu u kojem je važno u pravom trenutku izabrati pravu stranu, a ne koji si fakultet završio i s kojim ocjenama?

#17 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 28, 2015 u 09:51 Thumb up 1 Thumb down 3

na #16
Svrha natjecanja iz math i fiz je kao i svakog natjecanja. Prirodna je želja svakog ljudskog bića da se usporedi s drugima, pa zato i da se natječe. To je prirodno, ali i vrlo korisno za društvo kao cjelinu. Natjecanje pojedincu pruža dodatni motiv za rad, a u ovom slučaju i za stjecanje znanja preko rješavanja problema. Natjecanja su jedino mjesto pod suncem u našem školstvu gdje se đaci mogu susresti s iole problemskim pristupom stjecanju znanja. Kako će mali ‘seljačić’ kao što sam bio ja(učiteljsko dijete u selu) spoznati ima li ili nema sposobnosti za postizanje iznad prosječnih rezultata u math ili fiz?! Došao sam u Zagreb i iste godine na natjecanju bio bolji od svih u školi. To je bitno odredilo moj životni put. Iako nije dobro navoditi vlastiti primjer, ali u ovom mojem slučaju barem točno znam što govorim. Itd., itd.

A što se tiče nogometa-to je za mene bila i još uvijek jest najvažnija sporedna stvar na svijetu i to što se tiče gledanja i iizravnog igranja. A taj put su manje više prošla i moja djeca. usporedvba s nogometom je bila samo na razini kriterija koji se postavljaju pred natjecatelja ako želi biti vrhunski. To ipak s mafijom i kriminalom u športu ipak nema veze.

Ja se u ostalim stvarima s Vama slažem a pogotovo glede razlikovne nastave, tj. posvećivanja pažnje i boljima i lošijima ali na različite načine, tj. i razdvajanjem u različite razrede. Najveća je pedagoška glupost držati ih zajedno jer na taj način štetuju i jedni i drugi.
A neće i svi vrhunski natjecatelji otići van. A što da neki i odu? Prava znanost se ipak radi u ozbiljnim zemljama. Takvi će poslužiti u domovini kao uzor da se vrijedi truditi i razvijati svoj talent.
Finsko školstvo je u padu i to će se tek vidjeti. Prošlo je tek 12 godina, slijedećih 5 biti će još gore. Da, ali mudri reformatori ne priznaju svoju pogrešku sada. Oni predlažu nove gluposti kako bi zamaglili svoj neuspjeh. Tu je problem. Naši umotvorci pak pabirče po svijetu te belosvetske gluposti i s tim nastupaju u medijima. Zar nisam osobno prije 12 godina predvidio u TV emisiji ‘S obje strane’ rezultate PISA projekta u nas. Sve se je već onda znalo. Naši mudraci na čelu sa Strugarom su pokušali slijediti put Pasi Sahlberga. I sad imamo što imamo, a pogotovo s Primorcem.

A plaće prosvjetara. Prvo treba početi nagrađivati kvalitetne. A tko će to odrediti u ovoj našoj uravnilovci to je drugo pitanje. To je za nastavak rasprave…

#18 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 28, 2015 u 11:36 Thumb up 5 Thumb down 0

Recite, koja je po Vama svrha tih natjecanja?

Po mojem mišljenju, svrha je izazov i popularizacija tog područja (fizike, matematike, kemije, itd). Ne smatram da je svrha natjecanja priprema za fakultet.

A ako nam najbolji fizičar već nakon srednje škole ode studirati u inozemstvo nije li to besplatno ustupanje, a ne jeftina prodaja?

Ne, to je logični korak u odrastanju i mislim da je poželjno. Nije pitanje kako zadržati mlade ljude (nismo ni Kuba ni Sjeverna Koreja pa da ih, kao sto predlažu neki političari, silom/financijski zaustavimo u Hrvatskoj). Pitanje je kako ih dobiti nazad, jednom kad vide kako im može biti?

#19 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 28, 2015 u 19:20 Thumb up 1 Thumb down 6

Naravno da nije svrha priprema za fakultet…selbstverstandlich ..rekli bi Nijemci. Ali i više od popularizacije,,,

#20 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Kolovoz 8, 2015 u 02:00 Thumb up 2 Thumb down 3

Na #18…

Po mojem mišljenju, svrha je izazov i popularizacija tog područja (fizike, matematike, kemije, itd).

Za one najbolje koji će karijeru ostvariti u znanosti natjecanja sigurno nisu jedino i presudno što ih je potaklo da se bave određenim područjem. Što se tiče nastavničkog smjera, kad gledamo popunjavanje mjesta ili uspjehe upisanih, nema rezultata ili je efekt negativan.
Motivirati nekoga za studiranje npr. nastavničke fizike ili kemije je teško u uvjetima kad fizičar i kemičar u školi ima višu normu od pola drugih nastavnika, za rad u kabinetu ne dobije ni pola sata u tjednim zaduženjima.
I nikakva to natjecanja neće promijeniti.

Pitanje je kako ih dobiti nazad, jednom kad vide kako im može biti?

I opet se vraćamo na svrhu natjecanja. Onaj tko plaća račun treba i znati što plaća.

Prethodni post:

Slijedeći post: