Pismo predsjednici RH

Miroslav Dorešić (Zagreb, Hrvatska), 18. Lipanj 2015.

rubrika: Osvrti

HAZU 2015 Hrvatsko skolstvo Paar Doresic kurikul

Poštovana gospođo predsjednice Republike Hrvatske,
obraćamo Vam se sa željom kako bismo Vas informirali o, manje više iz medija poznatom, projektu aktualne vlasti u području sustava naobrazbe tzv. kurikularnoj reformi.
S obzirom da je prošli četvrtak, 21. svibnja 2015., u organizaciji Hrvatskog fizikalnog društva (HFD) održan sastanak Nastavne sekcije istog, a na koju je bio pozvan gospodin Boris Jokić, voditelj tzv. ekspertnog tima za provođenje kurikularne reforme, na kojem su na svjetlo dana izašle sve manjkavosti, kontradiktornosti, pa čak i apsurdnosti priče o kurikularnoj reformi kao tobožnjeg velikog poduhvata za spas hrvatskog školstva, kao i popratna demagogija, odlučili smo obratiti Vam se.
Konkretno:
1) Na spomenutom sastanku nastavne sekcije HFD-a, u nazočnosti stotinjak prosvjetnih djelatnika, gospodin Jokić nije nas ni najmanje uvjerio da njihova kurikularna reforma rješava i jedan od ozbiljnih problema hrvatskog obrazovnog sustava. Dapače, potvrđeno je samo da se radi o svojevrsnom lutanju, uz potpuno zanemarivanje ranijeg rada na kurikularnoj reformi 2003-2006 (ali koja nije bila sadašnjeg ideološkog naboja koji nameće dr. Jokić).
2) U raspravi je također bilo evidentno da tim gospodina Jokića zapravo
namjerava realizirati 8 od 20 točaka iz programa HNOS (Hrvatski nacionalni obrazovni standard) koji se je razvijao 2003.-2007. tijekom vlade HDZ-a, ali sada bi čitav rad počinjao iznova, potpuno zanemarujući tada postignute rezultate, uz ekspertni tim koji nema potrebne kompetencije, ali je ideološki homogen.
Pritom najviše zabrinjava najgore što u pristupu koji namjerava provoditi gospodin Jokić nedostaje 12 (od 20) točaka u programu HNOS-a, i to naročito o prioritetnoj ulozi intenzivnog stručnog osposobljavanja nastavnika (što je nužan preduvjet poboljšanja kvalitete školstva); o ključnoj ulozi temeljnih prirodoslovno-matematičkih znanja (matematike, fizike, kemije, biologije) kao osnove svih inženjerskih, medicinskih, biotehničkih, prirodoslovno-matematičkih, ekonometrijskih i postupno i drugih struka; o potrebi provjerenog svjetskog orjentira (u kombinaciji s konkretnim hrvatskim uvjetima i iskustvima) za što je u HNOS-u predloženo njemačko i austrijsko školstvo; o potrebi uključivanja duhovnih, domoljubnih i moralnih vrijednosti; o negativnim posljedicama koje bi imala prerana izbornost i preširoke mogućnosti izbora što su jasno pokazala inozemna iskustva.
3) Potpuno je nedefinirana koncepcija rasterećenja nastavnih programa od nepotrebne faktografije kao i ‘mantra’ o devetogodišnjoj obveznoj osnovnoj školi koja nije provediva bez velike perturbacije sustava i materijalnih izdataka. Pri tom uvođenje
tzv. ”nultog” razreda u šestoj godini života djece hendikepira se upravo nadarenu djecu koja su ionako polazila u školu sa šest godina, a sada bi im se obvezno školovanje produžavalo za godinu dana.
4) Realizacija Jokićevih zamisli također je ključni problem. Za realizaciju je prvenstveno važna motivacija prosvjetnih djelatnika uz stručno napredovanje prema objektivnim kriterijima njihove uspješnosti i kvalitete, a onda i podizanje kvalitete nastave, pa čak i u okviru postojećih nastavnih programa.

5) Ekipa gospodina Jokića nije nikakva “nestranačka udruga”. Sam njen sastav govori o tome da je to SDP-ov projekt jer su u nju uključeni SDP-ovi kadrovi iz Instituta za društvena istraživanja. Napokon upitan je i izbor dra Jokića za voditelja ekspertne skupine, jer on nikad nije poučavao u školi, a i doktorat i jedini znanstveni rad odnose se na tobožnju suprotnost znanosti i vjere. Način na koji je ta skupina imenovana od strane ministra Mornara govori o tome.
6) Sastav ekspertnog tima gospodina Jokića, u kojem nema niti jednog matematičara, fizičara, kemičara i biologa, a zastupljeni su psiholozi, pedagozi, sociolozi, filozofi govori o nekompetentnosti istog glede osmišljavanja i provođenja cjelovite kurikularne reforme.
7) Gospodin Jokić je u Engleskoj doktorirao na temi utjecaja nastave vjeronauka i znanosti na stavove učenika u osnovnim školama u RH, a već iz samog sadržaja vidi se ideološka obojenost te disertacije, s međusobnim suprotstavljanjem znanosti i religije (prilog ovom pismu).
Za zaključiti je da priča o kurikularnoj reformi služi aktualnoj vlasti za promociju, ali s lošim posljedicama po obrazovni sustav.
Stoga smo Vas željeli o tome ovim putem informirati, jer smo sigurni da i Vi uočavate važnost i aktualnost ove teme za Hrvatsku. Ukoliko biste željeli, rado ćemo Vam u izravnom razgovoru dodatno pojasniti detalje vezane uz ovu temu, kao i naše prijedloge promjena koje se moraju učiniti u hrvatskom obrazovnom sustavu, kako bismo postigli željene pozitivne promjene u razvoju naše domovine.

Akademik Vladimir Paar i prof. Miroslav Dorešić
paar@hazu.hr miroslav.doresic@zg.t-com.hr

DODATAK:
Znanstveno dostignuće Borisa Jokića (Jutarnji list 7.2.2014.):
Što su stariji, hrvatski osnovnoškolci su kritičniji prema vjeronauku. Istodobno, umjesto da jača entuzijazam prema prirodnim znanostima, hrvatski obrazovni sustav ga guši, zaključak je knjige Znanost i religija u hrvatskom osnovnoškolskom obrazovanju: dječji stavovi i perspektive dr. Borisa Jokića. Jokić je znanstveni suradnik Instituta za društvena istraživanja, a knjiga je objavljena na engleskom jeziku.
Ta nedavno objavljena knjiga prvo je istraživanje u nas koje ispituje stav učenika osnovnih škola prema prirodnim znanostima i vjeronauku. “Izabrao sam znanstveno i religijsko obrazovanje jer te dvije domene zrcale hrvatsko društvo. S jedne strane, religija je, naročito Katolička crkva, tradicionalno i povijesno povezana s hrvatskom državotvornošću. S druge strane, znanost je ključni pokretač tehnološkog i gospodarskog razvoja.”
Jokićeva knjiga, velikim dijelom njegov doktorat obranjen na prestižnom Sveučilištu Cambridge, zasniva se na 2,5-godišnjem istraživanju u koje je bilo uključeno oko 500 učenika zagrebačkih osnovnih škola koji pohađaju katolički vjeronauk.

8 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 18, 2015 u 12:40 Thumb up 8 Thumb down 2

Nije li HDZ sam odlučio da ne želi provesti HNOS zbog određenih manjkavosti? I da se iz tog razloga nije ništa o njemu čulo otad?

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 18, 2015 u 16:40 Thumb up 2 Thumb down 0

uvođenje tzv. ”nultog” razreda u šestoj godini života djece hendikepira se upravo nadarenu djecu koja su ionako polazila u školu sa šest godina, a sada bi im se obvezno školovanje produžavalo za godinu dana

Pomicanje predviđene dobi za upis za pola godine (a ne za punu godinu) ne mora nikoga hendikepirati. U mnogim zemljama se za nadarenu djecu predviđa “preskakanje” razreda i taj sustav uglavnom dobro funkcionira i nadarenoj djeci ni malo ne produljuje školovanje.
Inače, u mnogim europskim zemljama je i predviđena dob polaska u školu niža nego u Hrvatskoj (čemu su prilagođeni i programi, a nadam se da će to slijediti i kod nas, jer jedno mora pratiti drugo). Na žalost, koliko mi je poznato, nemamo provedenih istraživanja o tome koliko relativno kasni polazak u školu (sedam i više godina) utječe na izgradnju radnih navika (pa možda čak i na vrlo rašireno idealiziranje životnog stila tipa “bravura je živit bez lavura”) te koliko utječe na kasniji uspjeh i postignuti stupanj obrazovanja.

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 18, 2015 u 16:47 Thumb up 8 Thumb down 0

S obzirom na to da zadnji dio pisma predsjednici upućuje na ideološko neslaganje s timom koji vodi reformu, bilo bi dobro čuti i nekoga od onih “stotinjak prosvjetnih djelatnika” nazočnih skupu koji je naveden kao povod ovom pismu o njihovim dojmovima i o tome bi li se potpuno složili s interpretacijama u pismu predsjednici. Čisto zato da dobijemo bistriju sliku o tome što se tamo zbivalo. Pretpostavljam da je među nazočnima bilo i članova Connecta.

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 18, 2015 u 23:35 Thumb up 7 Thumb down 1

Na #3…
Bila sam nazočna, za vrijeme sastanka je održan webinar, kako se sve snimalo negdje je snimka. Istina je da je dosta nas izrazilo svoju skepsu u način provedbe reforme i viziju i misiju koju reformatori imaju. Dr. Jokiću sam rekla da mi za sada ovo sve izgleda kao još jedna papirnata reforma koja će nas nastavnike natjerati da ispisujemo gomile besmislenih papira od kojih naši učenici neće imati nikakve koristi, a mi ćemo trošiti energiju i vrijeme na te gluposti. Kao već toliko puta do sada.
O famoznim ishodima, koje su naši reformatori spominjali kao neku mantru, smo već govorili. Dovoljno je reći da su uvezeni iz strukovnog obrazovanja zemalja EU i SAD i ne mogu se primjenjivati na svu obrazovnu vertikalu.
O guranju digitalnih sadržaja, koje bi mi nastavnici trebali izraditi u slobodno vrijeme, dok postojeći koji su plaćeni, navodno skromno, nisu oduševili nikoga tko ih je vidio, a još manje vjerujemo da bi bilo korisno djeci dati od prvog razreda tablete u ruke, se isto već govorilo.
Usput moram reći da nas e-matica, e-dnevnici i sve što obavljamo ovih dana elektronički izluđuje jer često ne rade ili rade užasno sporo. Oni koji su pisali programe za to kao da nisu pri sebi. Za ilustraciju, za svakog se učenika mora kliknuti za svaku knjigu koju će dobiti, umjesto da se podaci o učenicima vuku iz e-matice, a podaci o udžbenicima iz neke druge baze. Zamislite to raditi kad sustav radi sporo.
O gomilama do sada ispisanih papira koje je nemoguće pročitati kojom se brzinom produciraju isto nema potrebe. Više ne stignemo pratiti sve izmjene zakona i pravilnika kojih ima nekoliko svake godine. A svaki ima svoje rupe i nebuloze. Novi pravilnik o radu s djecom s posebnim potrebama se ne sviđa ni defektolozima.
Reformatori govore da će nastavnicima dati slobodu u izboru sadržaja i nastavnih metoda. Potpunu slobodu u izboru nastavnih metoda imamo i sada, a neki i sadržaje shvaćaju kako im sine. S našim rezultatima nitko normalan ne bi govorio takve gluposti. Na žalost, većini nastavnika treba propisati obvezne sadržaje i ne dopuštati apsolutnu slobodu u nastavnim metodama. Jer se onda dobije ono što imamo sada. Prepisivanje i diktiranje na nastavi.
U tome što oni planiraju nisu uskraćeni samo daroviti učenici, uskraćeni su i oni najslabiji. Nema nijedne zemlje u kojoj do 15. godine u istom razredu sjede autistična djeca, blaže retardirana ili jednostavno djeca koja ne mogu nikakvim obrazovanjem postati liječnici i inženjeri zajedno s darovitom, što je kod nas slučaj, a planira se, očito, i dalje nastaviti tako. Defektolozi s kojima razgovaram su svjesni da je za one najslabije takav način obrazovanja neprimjereno školovanje. Istina je da u nekim zemljama osnovna škola počinje ranije, ali se djeca puno prije razdvoje.
Ono što kaže dr. Jokić, da dobar matematičar može pohađati 7. razred i slušati matematiku s osmim razredom može izjaviti samo netko tko nikada u školi nije radio i ne shvaća da darovitom djetetu treba dubina,a ne samo novi sadržaji. Ako će ih opet slušati u krajnje heterogenom razredu nikakve koristi od toga, o organizacijskim problemima da ne govorimo.
Početne su im ideje bile i luđe, svašta sam do sada čula, da će djeca kod kuće pročitati novo gradivo, a onda ga u školi vježbati na tabletima pa će svatko od njih moći napredovati svojom brzinom, a mi nastavnici ćemo samo kontrolirati proces.
Pitala sam dr. Jokića na što će se potrošiti 150 milijuna kuna odobrenih za iduću godinu za provedbu reforme, ali na to mi nije odgovorio. Vjerojatno na e-škole.
Strategija odgoja i obrazovanja je nastajala nekoliko godina u kojima ništa konkretno nije napravljeno, one višegodišnje polemike oko građanskog i zdravstvenog odgoja (od kojih na kraju nije ništa u školama provedeno, a da već u njima nije bilo) su više zaokupljale pažnju javnosti od ove reforme koja vjerojatno neće ništa promijeniti. Osim na gore.
I da, na ove se natječaje javilo navodno malo ljudi. Snimka na kojoj nam dr. Jokić objašnjava sve ideje reforme više ne radi, preslušala sam to i namjeravala komentirati, ali nisam stigla. Nije mi jasno, na primjer, kako može samo 11 ljudi napraviti kurikulume za SVE vrste gimnazija, ne predmetne, nego programske. A istovremeno će grupe od 7 ljudi raditi svaki od kurikuluma međupredmetih tema građanski odgoj, poduzetništvo, održivi razvoj, zdravlje, osobni i socijalni razvoj, učiti kako učiti i uporaba IKT. Po 7 za svaki.
“Uvodili” su nekoliko godina zdravstveni i građanski odgoj, napisali njihove kurikulume (to su prave knjige) i sada opet treba nekoga platiti za tu istu stvar.
Ono što je najvažnije… Struka je odavno izgubila povjerenje da oni koji upravljaju sustavom znaju što rade i uglavnom se zgražaju nad onim što čuju i vide. U tim bi uvjetima bilo koja reforma bila teško provediva, pogotovo kad ju vode osobe za koje, uglavnom, nitko nikada nije čuo dok nisu postale obrazovni reformatori.

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 18, 2015 u 23:52 Thumb up 9 Thumb down 1

Na #1…

Nije li HDZ sam odlučio da ne želi provesti HNOS zbog određenih manjkavosti? I da se iz tog razloga nije ništa o njemu čulo otad?

HNOS je imao dobre ideje, neke su i provedene, npr. program fizike je prilično dobro razrađen. Neki su programi, poput tehničke kulture, očajni i djeca ne bi ništa izgubila da takav tehnički ukine. Kemičari su uveli potencije prije matematičara, povijest je puna podataka, i geografi su temeljito pretjerali sa sadržajima, oni djeci u petom razredu objašnjavaju mehanizam nastanka godišnjih doba. To ne shvaća ni većina gimnazijalaca.
Imao je i vrlo glupe naredbe za nas, poput mjesečnog planiranja i koreliranja. I sada sam ljuta kad se sjetim mjesečnih tema Šuma ili Ljubav, pa ti koreliraj.
HNOS je proveden, postojeći nastavni programi za osnovne škole su nastali u njemu. Zašto je zakazao? Zbog istih razloga zbog kojih sve kod nas propada. Jer su ubrzo razni grabežljivci počeli posezati u vreću s parama koja je bila namijenjena reformi, za škole je preostalo jedino uvođenje nove papirologije da bi se odglumilo da je reforma provedena. I zato što su i tu reformu provodili (i) oni koji su željeli zaraditi na njoj, a ne oni koji bi ju znali provesti.

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 21, 2015 u 10:35 Thumb up 4 Thumb down 0

HNOS je proveden? Dakle, tvrdnje iz originalnog članka ne stoje?

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 21, 2015 u 11:48 Thumb up 5 Thumb down 1

Na #6…
Proveden je u smislu da su postojeći nastavni programi za osnovne škole nastali u HNOS-u. Nije provedeno puno toga. Djeca nisu zavoljela školu, što je bila jedna od tadašnjih mantri. Nije proveden jer nastava nije postala istraživačka i problemska, što je bilo teško ili nemoguće provesti bez opreme koju su obećavali. Na ovom zadnjem sastanku Nastavne sekcije HFD-a sam rekla dr. Jokiću da su nam tako i u HNOS-u obećavali kule i vile, a nismo dobili ništa, ili gotovo ništa. Moja je tadašnja škola bila u onih 49 eksperimentalnih i mi smo dobili, čini mi se 20.000 kuna, ostale škole nisu dobile ništa ili neku crkavicu. Tada sam izvukla nevjerojatnih 5-6 tisuća kuna za kabinet, toliko obično potrošim u pet godina u obje škole u kojima sada radim. Obećavali su kule i vile, ako treba izgradnju kabineta, neka je Vini Rakić bila određena za dodjelu novaca. Sjećam se da sam odmah poslala mail i tražila neki sitniž za opremu kabineta, nije mi ni odgovorila. Poslali su u škole neku opremu, u kuloarima sam čula da je netko od dobavljača opreme želio zatvoriti firmu i da mu je sve, vjerojatno po nekom dilu s nekim u MZOS-u, otkupljeno i poslano u škole. Većina toga je bila beskorisna, učitelji to ne bi nikada kupovali.
Promijenjeni su udžbenici, dobili smo najmanje 3 za svaki predmet, za povijest 5 za isti razred. Da su to roditelji kupovali digla bi se pobuna, ali bili su “besplatni”.
Udžbenici se, usput budi rečeno, mijenjaju svaki čas i u srednjim školama, mada su programi isti već 21 godinu. Da bi se morali kupovati novi.
HNOS je imao, na papiru, dobre ideje, ima ih i ova nova reforma. Sve je to ista stvar zapakirana u malo drugačiji paket. Ali nitko od reformatora ne shvaća koliko sve ide teže u heterogenim razredima, kakvi nisu u sustavima Njemačke i Austrije, kad se već na to pozivamo. I to da u sustavu za odrasle sudionike nema nikakve odgovornosti, mada su rezultati očajni. Npr. nastavnik u Njemačkoj ne smije uopće držati instrukcije, kod nas se neki u razredima reklamiraju kao iskusni instruktori i održavaju instrukcije ili pripeme za maturu i vlastitim učenicima. I HNOS i ova reforma obećavaju ili su obećavali isto, slobodu u radu. U prijevodu to znači da možemo raditi kako hoćemo.
Kome bi to bilo normalno izjavljivati u sustavu koji je, to se valjda svi slažemo, loš?!

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 2, 2015 u 17:31 Thumb up 8 Thumb down 1

Može li netko od društvenjaka komentirati ovu rečenicu:

Sam njen sastav govori o tome da je to SDP-ov projekt jer su u nju uključeni SDP-ovi kadrovi iz Instituta za društvena istraživanja.

Ima li zaista SDP svoje kadrove u IDIZ? Jesu li svi tamo zaposleni SDP-ov kadar ili samo neki? A kako je u “Pilaru”? Znam da ima takom raznih, nisu valjda svi HDZ-ovci. Može li se negdje nači vodič? Da nam se olakša snalaženje, kad čitamo neki rad – kao što je dobro znati osnovne podatke o autorima, da znamo gdje su studirali isl., da znamo i to čiji su… :smart

već iz samog sadržaja vidi se ideološka obojenost te disertacije, s međusobnim suprotstavljanjem znanosti i religije (prilog ovom pismu).

Hmm… Baš me vuku za jezik… Fizičari osporavaju dizertaciju iz društvenih znanosti jer da nije u redu suprotstavljati znanost i religiju? I to na osnovu članka u dnevnim novinama? :roll: (A čak se i ne spominje suprostavljanje, nego samo da su različite domene).

Prethodni post:

Slijedeći post: