ICT Curricula, digitalni obrazovni materijali – ponos ili promašaj?

Šime Šuljić (Pazin, Hrvatska), 5. Ožujak 2015.

rubrika: Obrazovna politika,Vijesti iz obrazovanja

“Treba aktivno krenuti u obrazovni marketing kako bi svi učenici za koje su ovi sadržaji pripremljeni zaista i počnu koristiti te materijale na koje možemo biti ponosni“, rekao je Darko Tot, načelnik Sektor za potporu sustavu i programe Europske unije na predstavljanju rezultata projekta ICT Curricula – „Razvoj elemenata kvalifikacija, programa i kurikula u dijelu računalne kompetencije u osnovnoškolskom obrazovanju“. Projekt koji je sa 3,3 milijuna kuna financiran u sklopu 4. komponente programa IPA za razvoj ljudskih potencijala, provodio se u partnerstvu Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNet), Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO), Pučkog otvorenog učilišta Algebra te u suradnji s Hrvatskim informatičkim zborom (HIZ). Digitalni materijali koji su rezultat tog projekta smješteni su na Nacionalni portal za učenje na daljinu „Nikola Tesla“.

Na internetskom portalu za učitelje i nastavnike Nastavnici.org troje iskusnih nastavnika iznijelo je osvrt na dio koji se odnosni na nastavni predmet Matematiku. Link na portal Natstavnici.org.

18 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 5, 2015 u 22:44 Thumb up 8 Thumb down 0

Pratim na fb grupi Nastavnici.org. Komentari na neke druge predmete su poražavajući.

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 5, 2015 u 22:51 Thumb up 10 Thumb down 0

Kaže kolegice iz kemije da se zgrozila kad je vidila da za homogene smjese piše “nazivaju se još i otopinama”. I veli da je to tek početak, kasnije je još gore. Širenje znanstvenih neistina.

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 12, 2015 u 17:27 Thumb up 10 Thumb down 0

Da ne bi samo ostalo na matematici nastavili smo s analizom materijala drugih predmeta. U nastavku možete vidjeti isječke za engleski i fiziku, a uskoro stižu analize za kemiju, povijest i geografiju.

Engleski jezik, isječak komentara:

Ukratko, vjerujemo da je projekt pokrenut s najboljim namjerama, ali je u praksi potpuno zakazao. Zadaci kao da se ne mogu odlučiti hoće li iz njih učenici učiti novo gradivo ili ga ponavljati, teorijske podloge nedostaje, tehnički aspekt cijele stvari djeluje zastarjelo. Učenicima su ovakvi zadaci bez ikakvih povratnih informacija i ispravaka nemotivirajući i iz njih teško da mogu išta naučiti. Lekcijama nedostaje zvuka jer se jezik uči kroz govor. Otvaranje novih prozora predstavlja distrakciju i narušava tijek lekcije. Dobra ideja, osrednje do loše realizirana.

Fizika, isječak komentara:

Ovi nastavni i pomoćni materijali izgledaju kao da su napravljeni na brzinu. Iskreno sumnjam da radne skupine nastavnika nisu pohvatale sve ove greške, no pitanje je da li je to netko pokušao ispraviti. Mislim da bi bolji savjet bio da učenicima ni ne kažete da ovi materijali postoje. A ako je ovo najava za to kako će izgledati razrada novih predmetnih kurikuluma prema strategiji obrazovanja sretno nam bilo. Ništa nije beskorisno, barem može poslužiti kao loš primjer.

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 14, 2015 u 14:47 Thumb up 6 Thumb down 0

Može li netko doći do točnih podataka gdje je točno po stavkama potrošeno 3.3 milijuna kuna ili dio koji je do sada potrošen ? Tko stoji iza investicije, tj. kome da se obratimo za takve detaljne podatke na osnovu prava grašana o dostupnosti informacija ?

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 14, 2015 u 19:25 Thumb up 3 Thumb down 3

Na #4…

ili dio koji je do sada potrošen

Do sada je trebalo biti sve potrošeno jer projekt je trebao trajati do 18.2. ove godine.
Njegov je glavni cilj, kako stoji ovdje, bio
“Glavni cilj projekta je osuvremeniti osnovnoškolski kurikul s jasno postavljenim ishodima učenja u međupredmetnoj temi informacijske i komunikacijske tehnologije u 8 predmeta (matematika, hrvatski jezik, fizika, povijest, geografija, kemija, biologija i strani jezik) u četiri osnovnoškolska razreda (5.-8.).”
Sadržaji iz fizike obuhvaćaju oko 10 posto programa fizike. Oni za sedmi razred su napravljeni kao provjere znanja, a oni za osmi kao obrada i provjera. O njihovoj je kvaliteti sve rečeno u #3. A govoriti o jasno postavljenim ishodima je smiješno.
Ako se pregledaju materijali namijenjeni srednjoškolcima, koji su nastali prije, ne znam kada, nalaze se glupe greške, poput izračuna rada u kN.
Ako slučajno zatražite podatke o tome na što je točno potrošen novac iz tog EU projekta, priupitajte i za druge projekte koji su trebali unaprijediti digitalne kompetencije učenika i nastavnika, definirati obrazovne ishode, poboljšati sigurnost na mreži, itd…
Imate popis svih projekata ovdje.

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 14, 2015 u 21:11 Thumb up 8 Thumb down 0

na #4: čeka se odgovor na to pitanje, postavljeno je MRRFEU pošto je to u njihovoj nadležnosti.

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 17, 2015 u 20:45 Thumb up 4 Thumb down 0

Nastavak analize materijala.

Hrvatski jezik, isječak komentara:
Jedan dobar projekt koji bi osnažio poučavanje u Hrvatskoj bio bi tako vrijedan. Učenicima, ali i njihovim nastavnicima uvijek je potrebna podrška, potrebni su im primjeri dobre prakse koji će poticati njihovu krativnost i volju za radom. Ovaj projekt to nije ostvario. Nije to ostvario jer proveden zato što je morao biti proveden, ne zato što je bio željen. Sve prezentirano djeluje kaotično, postavljeno zato što je moralo biti postavljeno, da se opravdaju potrošena sredstva i vrijeme, a rezultati ne samo da nisu poticajni, nego uzrokuju opravdano bujanje gorčine. Ako se uglavnom na “klikanju” i besmislenom upisivanju u tražilice jačaju digitalne kompetencije, to jačanje je slabašno. Na račun takvog jačanja, sadržaji poučavanja su ovdje tek tako, da se na njima “klika” u nedogled ili dok vam ne dozlogrdi. Sadržaji poučavanja su zapravo nebitini kao i metodika poučavanja istih.

I što na kraju nego iskazivati gorčinu i (vjerojatno) sasvim uzalud u našem gluhom sustavu obrazovanja vikati da je ICT car jadan i gol i da je počinjena još jedna u nizu šteta i izdaja u našem obrazovanju.

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 27, 2015 u 07:01 Thumb up 7 Thumb down 1

U današnjim novinama je izjava ravnatelja CARNet-a Zvonimira Stanića da razmišljaju o tužbi protiv udruge Nastavnici.org
“zbog objave serije tekstova uperenih protiv CARNet-ova projekta ICT Curriculum, financiranog s oko 3,3, milijuna kuna iz bespovratnih sredstava EU.
-Na toliko laži i kleveta ne možemo ostati neaktivni.-potvrdio je Stanić.
Digitalni nastavni materijali naišli su na osudu nastavnika okupljenih u udruzi, što zbog kvalitete izjave, što zbog navodne skupoće projekta. U CARNet-u demantiraju takve izjave.
-Stječe se dojam da smo nestručni, lopovi i mafijaši. Riječ je o hajci. Je li to zbog toga što neki od kritičara nisu prošli na natječaju ili što im škole nisu prošle na projektu e-škole, ne mogu znati-kaže Stanić.”
A možda je razlog što nekima smeta takvo srljanje grlom u jagode za koje se stječe dojam da mu je cilj jedino izvući novac iz EU fondova, bez analize stanja i osiguranja nužnih uvjeta. Jer za udžbenike imamo dobro napisan Udžbenički standard pa su ipak proizvedeni i odobreni neupotrebljivi udžbenici. Za digitalne materijale nemamo ništa. Osim izjava onih koji ih uvode da su super i da će modernizirati i unaprijediti nastavu.
Ravnatelj CARNet-a može argumentirano odgovoriti na konkretne kritike o cijeni, kvaliteti i upotrebljivosti ovih materijala. A ne prijetiti tužbom.

#9 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 27, 2015 u 11:06 Thumb up 5 Thumb down 0

Kako argumentirano odgovoriti na kritike materijala koji je znanstveno netočan, a metodički katastrofalan?

#10 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 27, 2015 u 11:19 Thumb up 5 Thumb down 0

Na #9…
U tome i jest poanta. Kad nema argumenata prijeti se tužbom.

#11 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 27, 2015 u 11:30 Thumb up 2 Thumb down 1

Znate li što je još problem?
Pratim dosta obrazovnih portala i stranica. Savjetnici iz AZOO su često vatreni promotori upotrebe digitalnih materijala, ne analizirajući njihovu upotrebljivost, znanstvenu točnost i metodičnost. Što je razumljivo, uzevši u obzir da se CARNet-ovi projekti provode u suradnji s AZOO. Na jednom sam mjestu prije 3-4 tjedna pročitala da je usavršavanje u, ne sjećam se više čemu, nešto za online-učenje ili tako nešto, siguran argument za postati mentor. Malo je nas postalo mentori. Znam izvrsne nastavnike koji su cijeli život predano radili i nikada nisu napredovali u to zvanje.
Sada je put lakši. Sudjeluješ u nekom EU projektu, od kojeg tvoji učenici nemaju nikakve koristi, često većina njih ni ne shvati da se sudjeluje, dobiješ nagradu za promociju, za Scinetix je kolega koji je ambasador tog EU projekta rekao da iznosi oko 2000 eura kad projekt završi, naputuješ se po Europi i još dobiješ napredovanje u zvanje i veću plaću. Koliko tvoji učenici znaju i koliko vole tvoj predmet i tako se nikada prilikom naših napredovanja nije gledalo.

#12 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 27, 2015 u 13:11 Thumb up 4 Thumb down 0

A evo i CARNet-ovog odgovora na prozivanja na što je novac točno potrošen. Bez detaljnije navedenih stavki na što je točno išao koji iznos, valjda će kolega u #6 dobiti odgovor.
U svakom slučaju, glavni cilj projekta, naveden u #5, nitko ne bi mogao nazvati ispunjenim.

#13 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 27, 2015 u 18:59 Thumb up 9 Thumb down 0

#12 to je ukupni CARNetov odgovor na sve analize objavljene na portalu. S obzirom da u CARNetu misle da je bolje prijetiti tužbom nego odgovoriti na sve argumente iz naših analiza složili smo konkretan odgovor na njihove glavne točke:
http://nastavnici.org/2015/03/27/carnetov-lov-u-mutnom/

I dalje je otvoreno pitanje raspodjele sredstava, nažalost trenutno još ništa od odgovora zato što smo doživjeli birokratski ping-pong prenošenja odgovornosti među institucijama. U ovom tekstu i javno tražimo od CARNeta da objasni troškove, ali i način na koji su evaluirali projekt kad se već tako čvrsto drže vlastite procjene da je su rezultati dobri.

#14 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 28, 2015 u 17:05 Thumb up 5 Thumb down 6

jasno je ko dan. To je čisto pranje love.
Tu je najveći krivac AZOO sa svojim bivšim nekompetentnim sinekurnim sindikalistom Filipovićem kao i veliki broj nekompetentnih zaposlenika! Ima ih 120??!! zar je to moguće?? Pa to je brojka da ‘vola ubiješ’. Što oni uopće rade? Naravno osim te farse s imenovanjem mentora i savjetnika i dodjeljivanja nagrada samima sebi-nagrada Filipović i ostalo. Nekadašnji Zavod za školstvo kojeg je na žalost ukinula Ljiljanka bio je mila majka prema ovakvoj AZOO. CARNET? To je pak stara dobra priča! O tome ću drugi put.

#15 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 29, 2015 u 19:12 Thumb up 4 Thumb down 0

13 Tko prijeti tuzbom i gdje ? Nista, treba skupiti vremena i traziti kompletno knjigovodstvo projekta po zakonu o pristupu informacijama.

#16 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 3, 2015 u 12:12 Thumb up 7 Thumb down 0

na #15: CARNet preko medija prijeti tužbom, barem je tako stajalo u Jutarnjem listu. Mislili to oni ozbiljno ili ne, ako se već ne slažu s našim analizama moguće je isto tako dati argumentirani odgovor zašto misle da smo u krivu.

#17 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 5, 2015 u 12:16 Thumb up 7 Thumb down 0

Kako netko može biti ovlašten da potroši novac na projekt “komunikacijske i informacijske tehnologije”, a da ne zna komunicirati sa strukovnom zajednicom, nego preko seljačkih prijetnji tužbama.

#18 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 5, 2015 u 12:36 Thumb up 5 Thumb down 0

Te prijetnje nije teško prevesti na engleski i poslati kao post evaluacijski materijal
financijerima u EU.

Prethodni post:

Slijedeći post: