Sustav naobrazbe u Hrvata

Miroslav Dorešić (Zagreb, Hrvatska), 23. Veljača 2015.

rubrika: Nekategorizirano,Osvrti

SUSTAV NAOBRAZBE U HRVATA
UMJESTO UVODA
Ja bih najradije, kao fizičar, pisao strategiju za obrazovanje iz područja povijesti ili povijesti umjetnosti, ali ipak se ne usudim, jer o tim disciplinama i ne znam previše.
No, autore Strategije uopće ne zabrinjava taj problem (oni su ”perolaki reformatolozi” – tj. laki na peru). Misle, da samom činjenicom što su pohađali školu u kojoj su postojali i predmeti poput matematike i prirodoslovlja, da je to dovoljno, te da mogu prionuti cjelovitoj reformi sustava i kurikuluma. Može li netko tko nikad nije radio u školi imati realnu sliku o obrazovnom sustavu?! Ja mislim da ne može. Predavati povijest na sveučilištu nije isto kao spoznavati ljepotu i teškoće obrazovanja mladih, od prvašića pa do maturanata. To samozadovoljstvo spomenutih reformatora svojom mesijanskom ulogom u spašavanju hrvatskog školstva je na istoj razini kao i njihova (Budak-Flego) nedavna izjava, u emisiji HRT-a ‘Otvoreno’, da smo zadovoljni s kvalitetom zagrebačkog sveučilišta jer ono je navodno u 4% svih svjetskih sveučilišta. Naravno to je točno kad se u sva svjetska sveučilišta, kojih je preko 20 tisuća, ubroje i ona npr. s Obala bjelokosti. Ali kad se gleda onih 500 najboljih na svijetu- Europa, USA, Japan, Kina…, onda mi tu nismo. Na isti način oni razmišljaju i o ‘nižem’ školstvu. Posljednje vrijeme izjavljuju da će u izradu kurikuluma biti uključeni svi nastavnici koji to žele, pa čak i roditelji i učenici. Obična demagogija! Pamtim kad sam u Ministarstvu našao hrpe papira s prijedlozima promjena u školstvu koje su slali svi redom od učitelja do profesora, a na sličan poziv iz tog istog Ministarstva. A u Ministarstvu to nije nitko pročitao!
I tako (Budak-Jokić) Strategija šaptom prođe u Saboru prošle jeseni, a pri tom naš obrazovni sustav šaptom pade.
I dok je Mojsije izvodio svoj narod 40 godina iz ropstva ne bi li od robova načinio slobodne ljude u obećanoj zemlji, mi smo kao narod pola od tog vremena potrošili. Dakle, preostalo nam je još točno toliko godina da postanemo slobodan narod u smislu modernog doba, obrazovan i sposoban za sve gospodarske izazove.
Naime, porast BDP-a od 0,2 do 1 % u nizu godina, dok drugi rastu od 2% do 3%, znači da ćemo nužno u ovom globalnom svijetu za cca 15-20 godina biti definitivno kolonija sa super jeftinom radnom snagom. Nužno je dakle imati kvalitetno obrazovanje a onda posljedično u tom nizu godina poticati i ostvarivati razvojno (visoko tehnološko) poduzetništvo-proizvodnju. Svijet je odavno naučio razlikovati trgovačko i reproduktivno od razvojnog poduzetništva. Razvojno je ono koje gura naprijed, koje izvlači iz recesije. To je ono poduzetništvo u kojem se na temelju vlastitog znanja razvije kvalitetan proizvod, koji je prepoznatljiv na tržištu, kojeg drugi trebaju, i na kraju krajeva za njega i ne treba neka reklama. Ali koja je ‘kvaka broj 11′? To ne ide bez poboljšavanja obrazovanja na dulji rok, ne ide bez stvaranja elite inžinjera –pojednostavljeno rečeno.To je jedino što nas može održati i spasiti od dužničkog ropstva. Točno prije 20 godina u trenutku kad je jedna prosječna profesorica postala ministricom, moj studentski kolega i njen radni, reče: ”Ovo nije slučajno, netko namjerno želi uništiti i ono malo što valja u našem školstvu.” Nije to rekao na pamet. Proveli su nekoliko godina radeći zajedno. Svaka čast ‘društvenoj nadgradnji’, kako bi se reklo ‘starim marksističkim’ jezikom, ona je potrebna, ali, veliko ALI, bez razvoja ‘proizvodnih snaga’, rečeno u duhu ‘starog’ jezika, nema ništa!

EMISIJA ‘OTVORENO’ HRT-a od 10. veljače 2015.

Bila je to jedna od najlošijih emisija ‘Otvoreno’. Stječe se dojam da gosp. Tihomil Togonal ovaj put nije birao sudjelovatelje u emisiji. Ključna pitanja i problemi u sustavu naobrazbe nisu ni spomenuti, a kamoli prodiskutirani. Gospoda Neven Budak i Boris Jokić su kao sugovornike imali profesora povijesti iz Splita i jednog sinekurnog sindikalistu u liku Željka Stipića. Dakle, blago rečeno nekompetentnost je zajednički nazivnik te rasprave, tako da naši reformatolozi nisu imali ozbiljnih problema oko razgolićavanja svih gluposti koje se navode u Strategiji obrazovanja. Suma sumarum četiri društvenjaka od kojih se više nije ni moglo očekivati. Gledajući emisiju čekao sam ono pravo pitanje, ali ga ne dočekah. Kako bi narod rekao-’da ne poveruješ’. Rezultati jedinog relevantnog vanjskog vrednovanja našeg obrazovnog sustava posljednjih 9 godina, PISA rezultati, nisu spomenuti ni jednom rječju!
Strašno! Gurali su kao noj glavu u pijesak.Umjesto toga smo čuli kako je naše školstvo još dobro, jer postoji dobar odnos između đaka i nastavnika! Vrlo dobra konstatacija-još uvijek nemamo učeničkih bandi kao u Bronksu, ali ipak imamo tu i tamo neke strukovno-obrtničke škole gdje nastavnici moraju dobro promisliti hoće li dati negativnu ocjenu! Citirati ću iz emisije samo neke bisere:
”Ocjenjivanje mora biti takvo da se iz njega vidi što je sadržaj te ocjene! ”(Budak)
”Ocjenjivanje je kreativan čin i nužno je vratiti dignitet ocjeni.” (Stipić)
”Ocjenjivanje na polugodištu će smanjiti pritisak na učenike i učitelje. (prof. povijesti)
”Bitne su konceptualne promjene, tj. nastava kreacije, vještina i inovativnosti.” (Jokić)
”Za HNOS (Hrvatski nacionalni obrazovni standard) je potrošeno 100 milijuna kuna, a program je nezanimljiv!!!”
”I očinstvo je poduzetništvo!” (Jokić)
”Važno nam je i obrazovanje odraslih.” (Budak)

O STRATEGIJI i mogućim rješenjima
Problem loših rezultata na državnoj maturi i PISA projektu ne može se riješiti produljenjem pučke škole s 4 na 5 godina. Taj potez bi imao samo za posljedicu da se nadarenoj djeci, koja ionako polaze u školu sa šest godina, samo produlji obvezatno školovanje za godinu dana. Usput rečeno, sustavna briga o takvoj djeci i ne postoji, a ona su u svim naprednim zemljama u onih 10% populacije koji doprinosi napretku. Mnoge zemlje imaju centraliziranu kvalitetnu školu za nadarenu djecu iz cijele države i to s internatom. Čak i Srbija! U Švicarskoj u takvoj školi predaju matematiku čak i doktori znanosti.
Problem Strategije je što nabraja nedostatke kojih smo svi odavno svjesni, ali ničim nije pokazala da je njenim autorima jasno kako bi se ti nedostaci uklonili. Stječe se dojam da je i njima sada jasno da su pogriješili s devetogodišnjom školom, a još više u tome što nisu shvatili da obvezna i osnovna škola nisu sinonimi. Njima zbilja nije jasno što konkretno treba poduzeti da se stanje popravi. Nije im čak ni jasno da gimnazijalci imaju i više od devetogodišnjeg školovanja i da se onaj dio učeničke populacije koji školovanje završava samo na obveznoj razini, a takvih je oko 15%, može zbrinuti i na druge načine. Npr. uvođenjem nastavnih programa koji odgovaraju podneblju gdje žive, obrazovanjem za
kvalitetno poljodjelstvo, ribarstvo itd.

Kvaliteta obrazovanja može se riješiti uvođenjem kvalitetnih kadrova u obrazovni sustav i isticanjem postojećih uz njihovo materijalno nagrađivanje. Koji je način za uočavanje takvih? Razvijene zemlje su to odavno riješile. Državna matura, rutinsko propitivanje cijele učeničke populacije u nekoliko navrata tijekom školovanja, natjecanja iz matematike, fizike…sve do međunarodnih olimpijada, sustavnim praćenjem rada nastavnika i njihovim kontinuiranim usavršavanjem….
Kod nas nema vrednovanja kvalitete rada nastavnika. Kvalitetne nastavnike nitko ne ističe.
Nadalje, sustav napredovanja u dva stupnja, mentor i savjetnik, ne zadovoljava i ne odražava stvarnu sliku stanja i pun je nepravdi. Bavarski model s pet stupnjeva: Assesor, Studienrat, Oberstudienrat, Studiendirektor i Oberstudiendirektor je realna stručna skala po kojoj se nastavnici penju na temelju sustavnog stručnog praćenja, a najviši stupanj dobiva 60% na plaću. Samo nastavnik s najvišim stručnim stupnjem može se kandidirati za ravnatelja škole. Jasno je da se na takav način automatizmom u sustav ugrađuje kontrola kvalitete. Praćenje kvalitete rada nastavnika je sustavno i odvija se niz godina i to stručnim nadzorom, praćenjem rezultata učenika na natjecanjima i pri upisu na viši rang obrazovanja. To je sustav koji sam sebe kontrolira i osigurava izvrsnost.
Dakle, tamo nema ‘uravnilovke’, a to je jedan od ključnih problema našeg školstva. O tome je detaljno na Barometru Večernjeg lista u srpnju 2014. god. pisao gospodin Vjeran Stilinović.

U svrhu nastavka analize i daljnje rasprave postavljam sljedeća pitanja.

- Kakav nam je obrazovni sustav u cijelosti (osnovnoškolski, srednjoškolski, visokoškolski)? Ima li pokazatelja?
- Je li cca. 70% odlikaša u osnovnoj školi normalna pojava ili znak za uzbunu? I to je jedna od posljedica Šuvarice!
- Je li takva situacija u zemljama u kojima razvoj tehnologije i gospodarstva korespondira s kvalitetnim obrazovanjem?
- Je li navala na neke (”neproizvodne”) fakultete samo specifična pojava samo kod nas ili je tako i u drugim zemljama?
- Je li ta ”navala” posljedica nerealne pomame kod mladih za buduća dobro plaćena radna mjesta, a zbog općeg stanja u društvu, ili je ona velikim dijelom i posljedica slabog predznanja srednjoškolaca iz tzv. ”tvrdih” predmeta?
- Pune li se burze rada nepotrebno nekim strukama?
- Kakva nam je efikasnost obrazovnog sustava? Ima li za to pokazatelja?
- Je li državna matura ispunila jednu od svojih ključnih zadaća glede povratne informacije iz sustava? Da li se iz rezultata državne mature naziru dijelovi obrazovnog sustava koje treba popraviti ili čak mijenjati? Dakle, je li jasna snimka postojećeg stanja?
- Zašto se rezultati državne mature skrivaju od javnosti?
- Jesu li našoj javnosti obznanjeni rezultati međunarodnog PISA projekta koji vrednuje znanje učenika matematike, prirodoslovlja i čitalačkih kompetencija? Za Hrvatsku su oni za 2006. , 2009. i 2012. godinu poražavajući!
Je li itko o tome u Ministarstvu obrazovanja, ali i u drugim ministarstvima raspravljao?
- Je li itko načinio analizu rezultata za druge zemlje i je li možda utvrdio korelaciju između tih rezultata i tehnološkog-gospodarskog napretka tih zemalja?
- Čule su se kod nas izjave političara da je naš obrazovni sustav kvalitetan, te da želimo biti zemlja znanja. Jesu li te tvrdnje temeljene na rezultatima naših do dvadeset učenika olimpijaca s međunarodnih olimpijada iz matematike, fizike, informatike ili su temeljene na znanju srednjeg sloja učeničke populacije?
Komentar:
Poneki od briljantnih olimpijaca postigli bi svojim talentom rezultat i bez pohađanja nastave!!!
Bez kvalitetnih znanja srednjeg sloja učeničke populacije nema napretka!
- Zašto se o tim olimpijcima manje u medijima govori nego o onim športskim?
- Na koji način se u našim školama predaju prirodoslovni predmeti i kakva je opremljenost kabineta?
- Rade li se demonstracijski pokusi? Prezentira li se zorna nastava i na problemski način ili su učenici prisiljeni samo ‘bubetati’ gradivo bez razumijevanja?
- Što znače izjave o preopterećenosti naših učenika?
- Koja je u tome uloga pedagoškog lobyja? A tek izdavačkog za udžbenike?
- Postavlja li se pitanje kojim li su to nastavnim sadržajima učenici doista preopterećeni, faktografijom ili kreativnim pristupom učenju? U kojim predmetima?
- Zar u matematici i fizici nema dovoljno kreativnosti i logičkog zaključivanja?
- Na koje onda predmete treba staviti naglasak ako se želi imati kreativne pojedince?
- Nismo li ‘društvenjački ideologizirano’ društvo?
- Što su po struci ljudi koji imaju pristup medijima i pišu o školstvu?
- Postavlja li se uopće pitanje u smislu efikasnosti nastave i kriterija koje se usude (doslovce usude) postaviti nastavnici pri ispitivanju?
- Koja li je uloga prosvjetne inspekcije u stvaranju lošeg ozračja u školama i neslobode nastavnika u kreiranju nastave, ispitivanju i ocjenjivanju?
- Koliko je savjesnih nastavnika u našim školama nastradalo samo zbog svoje savjesnosti i principjelnosti kada prosvjetna inspekcija djeluje na temelju anonimnih predstavki (često neosnovanih) od strane roditelja?
- Je li ta i takva prosvjetna inspekcija stručno pedagoški nadzor ili je ona po načinu svog djelovanja bliža ‘prosvjetnoj policiji’?
- Institucija školskog popravka u našim školama je gotovo odumrla.
SAPIENTI SAT
Pogledati svakako

https://www.youtube.com/watch?v=ldRdvE8_IbU

https://www.youtube.com/watch?v=RK3Mm5qTYgg

https://www.youtube.com/watch?v=o0m6xsl7Jv4

https://www.youtube.com/watch?v=cw-AuPtKBHs

Prethodni post:

Slijedeći post: