Jesu li dr. Mornar i dr. Budak u dogovoru

Dubravka Salopek Weber (Zagreb, Hrvatska), 12. Siječanj 2015.

rubrika: Obrazovna politika

U članku u Jutarnjem listu od 7. siječnja,  za koji ne mogu naći link,  ministar Mornar najavljuje da će 2015.  godina biti ključna za velike promjene u znanosti i obrazovanju. Ovih je dana MZOS uputio Vladi dokument koji rekapitulira trogodišnjicu njihovog rada i navodi što točno treba provesti u idućih 12 mjeseci. Članak  ima naslov Mornarovih šest reformi. Ovih:
1. Početak kurikularne reforme: formiranje ekspertne skupine i angažiranje 300 stručnjaka iz prakse za izradu kurikuluma devetogodišnje osnovne škole.
2. Skupi projekt informatizacije škola: odabir prvih 140 e-škola koje će biti u potpunosti informatizirane. Što će koštati 143 milijuna eura
3. Sklapanje prvih programskih ugovora o financiranju sveučilišta: iz državne riznice dobivaju onoliko novaca koliko se pokažu efikasnima.
4. Smanjenje birokracije u školstvu: novi zakoni i novi dugoročni kriteriji upisa u srednje škole.
5. Plan poticanja ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj:uvođenje poreznih olakšica za znanstvene projekte.
6. Smanjenje broja javnih i znanstvenih instituta i njihova troška: nova, ekonomičnija i efikasnija mreža instituta.
Ovo pod 3, 5 i  6 neka komentira netko drugi i tako o tome piše najmanje, ali što se tiče ovoga navedenog u ostale tri stavke…
Do 9. siječnja, piše u članku, je trajao natječaj za izbor peteročlanog ekspertnog tima koji će biti odabran do kraja mjeseca. Paralelno se okuplja tim (valjda se okupljaju u nekoj vrsti konspiracije jer nitko nije čuo za to) od 300 nastavnika koji će zamrznuti na godinu dana svoja mjesta u školama, što će koštati 30 milijuna kuna, za plaće onih koji će ih mijenjati u nastavi. U ovom članku se govori isključivo o promjeni kurikuluma osnovne škole. Pitam se što bi 300 ljudi radilo na tome godinu dana.
Visoko na Mornarovoj listi prioriteta zacrtan je plan informatizacije škola. Prije 3 godine uvedena je (nedorađena) aplikacija za e-dnevnike koje sada ima 48. 600 učenika. Što je deset posto od ukupnog broja, jer učenika ima oko pola milijuna. Skromno. I daleko od završenog. Nakon uvođenja e-dnevnika (u članku ne piše kada će to biti ovim tempom) Mornar želi širiti informatizaciju nastave kroz pilot projekt prvih 140 škola koje će biti u potpunosti informatizirane. Pripremna faza trajat će 2 godine, koštat će 40 milijuna eura (u naslovu piše 143), a u rujnu odabrane škole dobit će ultrabrzi internet i suvremenu tehnologiju. Dakle, nije nakon uvođenja e-dnevnika, nego odmah. Pilot e-škola osigurat će, između ostaloga-što god to ostalo bilo, trasparentnost poslovanja i učinkovitije poslovanje škole-što god i to bilo. I to bi trajalo 7 godina. Onda opet piše da bi to koštalo 143 milijuna eura od čega bi se većina dobila iz EU fondova.
Što se smanjenja birokracije tiče… Ministar namjerava donijeti dugoročno važeće zakone i pravilnike. U što iskreno sumnjam, jer u ovih četvrt stoljeća smo pokazali da to ne znamo napraviti.
A onda šok samo tri dana kasnije. Jer u članku u Večernjem dr. Budak, voditelj tima za izradu Nacionalne strategije znanosti i obrazovanja izjavljuje da će spomenutih 200-300 ljudi raditi reforme za postojeću osmogodišnju školu, ali i za srednje škole. Ugodan šok u smislu da se konačno netko sjetio da treba srediti nerede u programima srednjih škola, ali neugodan u smislu da glavni autor  Strategije i ministar obrazovanja nisu u dogovoru. Škole ni iduće školske godine neće raditi po novim kurikulumima, dr. Budak smatra da će to biti tek 2016./2017. A, po njegovim riječima, 2018. se prelazi na devetogodišnju osnovnu školu. (Izgleda da ćemo udžbenike i planove mijenjati svake dvije godine. Ma, divno.) Zanimljivo je i da je dr. Budak izjavio da nam ne treba toliko studenata. Na pitanje novinara  je li u dogovoru s ministrom Mornarom kaže da jest i da dobro surađuju.
Po člancima u ova tri dana ne izgleda tako.

4 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Siječanj 12, 2015 u 11:51 Thumb up 2 Thumb down 0

Link na ovaj članak stavljam zbog slike, jer slika nekad govori mnogo više od riječi

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Siječanj 12, 2015 u 12:22 Thumb up 3 Thumb down 5

na #1…
Kad ste već linkali taj članak u kojem se spominje i predmet politika i gospodarstvo jedna digresija.
Nedavno sam čitala bilježnicu svojeg starijeg sina iz tog predmeta dok je bio u 15. gimnaziji. Na prvom satu profesor im je izdiktirao tri definicije politike, dvije stereotipne koje nemaju veze s našom stvarnošću i jednu točnu. Ta točna glasi:
Politika je težnja pojednica za stjecanjem moći, a s ciljem nametanja svoje volje drugima.
Nakon toga je moj sin zapisao da je, po Baljkasu, to najtočnija definicija politike.
Baljkas mu je bio profesor iz politike i gospodarstva i sociologije.
Šteta što nemamo više takvih nastavnika u našim školama, a još je veća šteta što oni ne kroje naše obrazovne reforme.
Zanimljivo je i da je taj nastavnik želio dovesti učenicima nekoga tko bi im govorio o npr. dionicama, ali tadašnja ravnateljica to, navodno, nije dopustila.

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Siječanj 13, 2015 u 11:09 Thumb up 1 Thumb down 7

U prvi sam mah pomislila da je to ovo natječaj za tih 300 eksperata koji će srediti kurikulume. Kad ministar Mornar kaže da je u tijeku izbor tih 300.
Na stranicama MZOS-a je javni poziv za odabir 8 sektorskih stručnjaka koji će činiti sektorska vijeća.
Ima 25 sektorskih vijeća. Matematika, fizika, geofizika, geografija, kemija i biologija su u istoj grupi. Za šest je već završen izbor, nakon što se više puta ponavljao.
Npr. vijeće za strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju je imenovano. Čine ga
1. Gordana Ribarić, predstavnica strukove udruge, predsjednica-i poslovna tajnica Udruženja metaloprerađivačke industrije
2. Domagoj Validžić, predstavnik Ministarstva gospodarstva, član upravnog vijeća Agencije za opremu pod tlakom
3. Damir Zvonar, predstavnik Agencije za strukovno obrazovanje
4. Tereza Missoni, predstavnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na internetu nema podataka
5. Damir Škrinjar, predstavnik poslodavaca-Zagrebački Holding, ZET
6. Mate Lukas, predstavnik poslodavaca, nalazim ovo i ovo
7. Marina Franulović, predstavnica obrazovne ustanove
8. Ivana Vojnović, predstavnica obrazovne ustanove
9. Ivica Štlek, predstavnik obrazovne ustanove, Strojarska i prometna škola, Varaždin-nastavnik
10. Zoran Kalinić, predstavnik sindikata obrazovnog sektora, ne piše kojeg, ovaj ili onaj koji je bio kandidat za ravnatelja HRT?
11. Vedran Dragičević, predstavnik sindikata gospodarskog sektora, iz Sindikata metalaca.
Vijeća se biraju na pet godina, to, dakle, nije spomenutih 300 eksperata i članovi će ” imati pravo na mjesečnu naknadu za rad sukladno Odluci Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o visini i načinu isplate naknade za rad u vijećima, savjetima, povjerenstvima, radnim skupinama i drugim sličnim tijelima.”
Zanima kako će izgledati vijeće za matematiku, fiziku, geofiziku, kemiju, biologiju i zemljopis.

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 9, 2015 u 12:33 Thumb up 1 Thumb down 6

Bravo Dubravka!

Prethodni post:

Slijedeći post: