Budi li se prva Ruža hrvatska?

Duje Bonacci (Zagreb, Hrvatska), 6. Studeni 2014.

rubrika: Osvrti

Prije nekoliko dana najpopularnija političarka na konzervativnoj (“desnoj”) strani hrvatskog političkog spektra i predsjednica jedne od najjačih “malih” konzervativnih stranaka u Hrvatskoj Ruža Tomašić dala je ostavku na sve stranačke dužnosti i napustila stranku.

Postavlja se logično pitanje: zašto? Naime, istina jest da je kao nedavno izabrana europarlamentarka za slijedeće četiri godine mirna što se tiče izvora prihoda. Ali nakon toga Ruža Tomašić nema “u rezervi” radno mjesto na sveučilištu ili NATO-u a sa svojih 56 godina nekako se čini daleko premlada da bi nakon mandata u EU parlamentu napustila aktivno sudjelovanje na hrvatskoj političkoj sceni, osobito s obzirom na popularnost koju uživa među biračima,


Odgovor na ovo pitanje možda se može naslutiti iz teksta naslovljenog “‘Tvrdi’ birači ne žele ‘meku’ Kolindu”, objavljenog još sredinom rujna ove godine u Slobodnoj Dalmaciji. Autorica navedenog teksta Jelena Gnjidić u istome postavlja (te vrlo suvislim argumentima potkrijepljuje) tezu da bi konzervativni glasači mogli Ružu Tomašić prepoznati kao bolju predsjedničku kandidatkinju od Kolinde Grabar Kitarović. Riječima same autorice rečeno: “Vox populi kaže kako bi i najtvrđi desničari lako na izborima zaokružili ime žene tipa Ruže Tomašić, neke koja bi bila “žena, majka, kraljica”, ali i “ratnica” radikalnijih političkih stavova, za razliku od „meke Riječanke“ i „ženskog Josipovića“, kako se naziva Kolindu Grabar-Kitarović.

Ako je tome uistinu tako, zanimljivo pitanje koje se samo po sebi nameće – a kojem je ovaj osvrt posvećen – jest kakve su šanse Ruže Tomašić da postane prva predsjednica RH.

Tko bi sve na Pantovčak

Podsjetimo se za početak tko se (barem za sada) nalazi na popisu kandidata za mjesto predsjednika RH. Kao prvo tu je trenutni predsjednik Ivo Josipović kao kandidat SDP-a i njihovih partnera. Njemu se kao prva suparnica još u lipnju pridružila Kolinda Grabar Kitarović, kao kandidatkinja HDZ-a i njihovih partnera. Potom je u kolovozu svoju kandidaturu najavio i Milan Kujundžić. Napokon, u listopadu su kandidature najavili i Ivan Rude te Anto Đapić.

Za potrebe analize pretpostavit ćemo da će se njima u predsjedničkoj utrci pridružiti još i Ruža Tomašić.

Izaberi me preferencijalno

Odnos snaga nabrojanih kanidata može se ocijeniti analizom rezultata zadnjih održanih izbora u Hrvatskoj, onih za EU parlament. Naime, ti su izbori održani nedavno (u lipnju ove godine) i – ako se do predsjedničkih izbora u Hrvatskoj politici i gospodarstvu ne desi nešto uistinu radikalno – može se pretpostaviti da će sklonosti birača ostati više manje iste kao na tim izborima. Ostaje dakle samo nekako preračunati broj glasova na EU izborima u broj glasova na nadolazećim predsjedničkim.

Osobito je zgodno u pogledu ove analize da je na spomenutim izborima postojala mogućnost davanja preferencijalnog glasa pojedinom odabranom kandidatu. Upravo usporedba broja preferencijalnih glasova koje su osvojili pojedini kandidati može dati dobru procjenu odnosa njihovih izgleda na predsejdničkim izborima. Preferencijalni glasovi su stoga ključ preračunavanja rezultata izbora za EU parlament u rezultate nadolezećih predsjedničkih izbora.

Kako Brisel pretočiti u Pantovčak

Ocjenu podrške birača na predsjedničkim izborima najlakše je dati za one među kandidatima koji su i sami sudjelovali u izborima za EU parlament: Ružu Tomašić, Milana Kujundžića i Antu Đapića.

Ruža Tomašić, koja se nalazila na listi HDZ-a i partnera, sama je osvojila 11,6% svih važećih glasova. To su dakle sigurno (ali, kako ćemo u nastavku pokazati, ne i isključivo) glasovi na koje ona može računati u prvom krugu predsjedničkih izbora. Čitava lista kojoj je nositelj bio Milan Kujundžić osvojila je pak 6,9% glasova pa budući da na on predsjedničke izbore izlazi u više manje istovjetnoj koalicijskoj konfiguraciji kao i na izbore za EU parlament u prvom krugu predsjedničkih izbora može očekivati otprilike isti rezultat. Lista kojoj je nositelj bio Anto Đapić osvojila je pak 0,3% glasova i nema ama baš nikakvog razloga za očekivati da on kao samostalni kandidat može na predsjedničkim izborima dobiti išta više.

Ocjena uspješnosti preostalih triju kandidata u prvom krugu predsjedničkih izbora nešto je složenija, pa krenimo od Ive Josipovića kao najjednostavnijeg kanidata u tom pogledu. Za Josipovića će gotovo sigurno glasati svi oni koji su na izborima za EU parlament glasali za koalicijski blok okupljen oko SDP-a. Za njega će vrlo izgledno glasati i ORaH-ovci. Na koncu, budući da na “lijevoj” strani političkog spektra nema ozbiljnih protukandidata a da je na “centru” pak potpuna pustoš, on se još može možda nadati glasovima određenog dijela birača ostalih “lijevih” opcija i opcija “centra”. Sve skupa su “lijeve” i “centralne” opcije na izborima za EU parlament osvojile ukupno 50,5% glasova (liste 2, 3, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 15, 16, 18, 20, 21, 22, 24), što je ujedno i apsolutni maksimum kojega Ivo Josipović može dobiti na predsjedničkim izborima. Iz ovoga se odmah vidi i da je Josipovićeva pobjeda u prvom krugu vrlo teško ostvariva – neka mu Rude, koji također naginje lijevo, odnese samo 0,6% glasova i eto drugog kruga. A ako Anto Đapić, sa svojim blago rečeno žiovpisnim i ujedno odavno arhiviranim političkim životopisom, može dobiti 0,3% glasova, onda nema nikakvog razloga da Rude kao novo lice na političkoj sceni ne dobije barem duplo, odnosno tih 0,6%.

Dalje pogledajmo kako stoji Rude. Glavni problem procijene njegovog “predsjedničkog potencijala” je u tome što ga do sada na političkoj sceni nije uopće bilo pa ne postoje nikakvi podaci o tome koliko ga birača podržava. Razumna ocjena ipak se može napraviti pregledom rezultata prvog kruga zadnjih predsjedničkih izbora. Tada je naime za većinu hrvatskih birača potpuno anonimni Slavko Vukšić, kao posljednjeplasirani od ukupno 12 kandidata, dobio 0,42% glasova. Budući da je izgledni broj kandidata za nadolazeće predsjedničke izbore dvostruko manji, odnosno 6, može se pretpostaviti da će Rude u prvom krugu osvojiti barem duplo od Vukšića, odnosno barem oko 0,8%. Što prema ranije navedenom ujedno znači da je drugi krug neizbježan.

Kolinda vs. Ruža

I na koncu, najzanimljiviji korak analize – koliku podršku u prvom krugu predsjedničkih izbora može očekivati Kolinda Grabar Kitarović. Prva gruba ocjena bila bi sljedeća: Grabar Kitarović u prvom krugu osvaja euroglasove HDZ-a i partnera, umanjene za glasove Ruži Tomašić. Dakle, ukupno 29,8% glasova.

Mađutim stvari nisu tako jednostavne. Naime, po preferencijalnim glasovima na eurokoalicijskoj listi HDZ-a uz Ružu Tomašić i HDZ-ovca Andreja Plenkovića (kao nositelja liste) istakli su se Marijana Petir sa 4,6% glasova te Davor Ivo Stier sa 2,9% glasova, i to je ukupno 7,5% glasova koje Grabar Kitarović može sigurno zaboraviti – a evo i zašto.

Marijana Petir je predstavnica HSS-a, stranke koja je, iako je koalicijski partner HDZ-u, podržala referendumsku inicijativu za izmjenu izbornog zakonodavstva. Isto je, doduše uz ponešto ograde, učinila i Ruža Tomašić što ju je u konačnici čak koštalo sukoba s vlastitom strankom po tom pitanju. A Grabar Kitarović je pak otvoreno stala protiv inicijative. Stoga Ruža Tomašić, uz svoje, vrlo vjerojatno može očekivati i euroglasove Marijane Petir. Time se Tomašić penje na najmanje 16,3% potpore, a Grabar Kitarović pada na najviše 25,2%.

Nadalje, Davor Ivo Stier je prije europarlamentarnih izbora slovio kao “disident” i opozicija Karamarku unutar HDZ-a, kojega je šef Karamarko upravo iz tog razloga stavio tek na četvrto mjesto liste. Stoga je za očekivati da su Stierovih 2,9% glasova zapravo glasovi HDZ-ovaca koji su ne toliko za Stiera, nego protiv Karamarka. A kako se Grabar Kitarović kroz kampanju sve više profilira kao Karamarkova marioneta, za očekivati je da će Stierovi glasovi prije otići Kujundžiću (kao također HDZ-ovom disidentu) ili čak Ruži Tomašić, nego Grabar Kitarović. Dakle, Grabar Kitarović još pada, na 22,3%.

Na koncu, na listi HDZ-a i partnera po preferencijalnim glasovima istaknuo se još i Ivica Tolić sa 3,1% glasova. Ivica Tolić je kandidat iza kojega stoje branitelji, dakle njegovi euroglasovi su glasovi “HDZ-ovih” branitelja. S obzirom na Karamarkovo hoću-pa-neću po pitanju referenduma o ćirilici, a što je tema koja iznimno dira baš braniteljsku populaciju, te najnovijeg gafa Grabar Kitarović sa angažiranjem umirovljenih generala kao savjetnika, bez da je njih o tome uopće obavijestila vjerojatno je kako ona ni te glasove neće dobiti ako bude ijednog drugog kandidata kojem bi takvi birači bilo skloni – a Ruža Tomašić to nedvojbeno jest. Dakle, Grabar Kitarović dalje pada na najviše 19,2%. Pređu li svi ti glasovi na stranu Ruže Tomašić kao druge “jake”  kandidatkinje “desnice”, ona se penje na 19,3%, što Ružu dovodi u minimalnu prednost pred Kolindom u prvom krugu izbora.

Uzevši u obzir dosadašnji katastrofalan tijek kampanje Grabar Kitarović, za očekivati je da će se minimalna razlika od 0,1% u korist Tomašić povećati – ako već i nije – i da će Grabar Kitarović ostati osjetno iza od Tomašić. I tako Ruža pobjeđuje Kolindu u prvom krugu izbora.

Podvlačenje crte

Dakle, prema ovoj analizi, u prvom krugu izbora prošli bi Ivo Josipović sa 40-tak posto glasova (toliko mu naime daju trenutne ankete CRO demoskopa), te Ruža Tomašić s dvadesetak.

U drugom krugu Josipović ne bi mogao dobiti puno više, budući da je na “ljevici” praktički sam pa u drugom krugu može računati samo na one glasove koje je već dobio u prvom. S druge strane, Ruža Tomašić, uz pametnu kampanju u kojoj se ne bi zamjerila glasačima ostalih “desnih” kandidata – a kojih ima pregršt – mogla bi svoj broj glasova u odnosu na prvi krug i  udvostručiti. I to je taman dovoljno da u konačnici između nje i Josipovića bude jako, jako gusto.

A što će biti pokazat će mjeseci pred nama.

6 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 6, 2014 u 23:32 Thumb up 31 Thumb down 1

Hvala na tekstu, zanimljiv je.
Samo, je li baš za ovaj portal?
Dakako, znanstvenički interes nema granica, a i R. Tomašić mogla bi, tko zna, jednom postati ministrica bogoštovlja i nastave. Ali analiza ovakovoga tipa ima na mnogim mjestima, a ovdje uglavnom očekujemo stvari tješnje vezane za znanost i obrazovanje.

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 7, 2014 u 10:16 Thumb up 3 Thumb down 25

@#1

Samo, je li baš za ovaj portal?

Koliko ja znam politologija je jedna od legitimnih grana suvremene znanosti.

Analiza koju sam prikazao je kombinacija politološke (dakle legitimne znanstvene) tematike i fizičarskog (dakle ponovno legitimnog znanstvenog) pristupa (budući da sam ja fizičar onda na žalost bolje ne znam) – iz najvjerodostojnijih javno dostupnih podataka o jednom politološkom fenomenu (rezultati izbora za EU parlament) izveo sam predviđanje drugog politološkog fenomena (tj. odnosa preferncija birača za kandidate na nadlolazećim predsjedničkim izborima).

Stoga osobno ne vidim nikakav nesklad između teme i sadržaja objavljenog teksta i tematskog određenja ovog portala.

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 7, 2014 u 13:09 Thumb up 14 Thumb down 2

#2

Politologija je jedna od legitimnih grana suvremene znanosti

Zamislite da svi počnemo ovdje objavljivati analize iz svojih grana znanosti, birajući legitimnu znanstvenu tematiku i koristeći legitiman znanstveni pristup.

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 7, 2014 u 13:45 Thumb up 4 Thumb down 21

@#2
I što bi se strašno desilo? Imali bismo jedan ozbiljan multi-(a možda i inter-) disciplinarni portal na kojemu bi svi tekstovi dobro (znanstveno) argumentirani i elaborirani te bi njihovi zaključci mogli nekome biti čak i upotrebjivi.

S obzirom na kvaziargumentacijska trabunjanja, žutilo i rekla-kazala “podatke” kakve imamo na velikoj većini postojećih portala to bi za mene osobno bilo pravo osvježenje.

Ja bih recimo rado pročitao štogod “mekanog” o latinistici (dakle nešto što nećete objaviti u “pravom” stručnom časopisu ali hoćete pred ovako multidisciplinarnom publikom koju imamo na connectu) ali Vi kao latinist i član portala još tamo od 2009. niste do sada objavili niti jedan osvrt na tu (niti na bilo koju drugu) temu. :)

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 9, 2014 u 09:00 Thumb up 18 Thumb down 1

#3
Moze li se dobiti poveznica na rad iz politologije u “pravom” strucnom casopisu autora “Budi li se prva Ruža hrvatska?”

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 15, 2014 u 19:46 Thumb up 10 Thumb down 0

Politologija je legitimna znanstvena disciplina, ali ova je analiza ppvršna i neozbiljna, na više načina. Npr. izlaznost na izbore za EP bila je 25%, a na predsjedničke će sigurno biti 60% ili više, tako da se postoci nikako ne mogu direktno uspoređivati. Ovo zbrajanje i oduzimanje postotaka je neozbiljno poigravanje brojkama.

A vidjeli smo već da je Ruža Tomašić (svjesna da sama kao kandidatkinja nikako ne bi imala šanse) dala podršku KGK. Bez zamjerke – ne radi se tu o znanosti nego drugim izvorima informiranja: tko prati zbivanja i aktere, mogao je biti siguran da RT neće pokušavati sa samostalnom kandidaturom.

Sve te beskonačne petljancije na desnici su toliko hirovite i ovisne o slučajnostima, da je nemoguće dati neku opću znanstenu analizu, osim uvida da već 20+ godina (otkad je Đapić smijenio Paragu u vodstvu HSP) HDZ uspijeva sve napade sdesna odbiti, a protivnike na desnici uništiti, marginalizirati, kooptirati ili apsorbirati. Vidimo posljednjih mjeseci kako se i “Savez za Hrvatsku” raspada: A-HSS je izbacio iz članstva svog predsjednika, a predsjednik HRAST-a je izbacio članstvo… :mrgreen:

Prethodni post:

Slijedeći post: