“Prestanite nam plaćati putne troškove!”

Josip Kličinović (Zagreb, Hrvatska), 11. Listopad 2014.

rubrika: Osvrti,Vijesti iz obrazovanja,Vijesti iz znanosti

http://www.jutarnji.hr/-prestanite-nam-placati-putne-troskove-i-godisnje-cete-ustedjeti-300-milijuna-/1225999/

Čitam, čitam, i nikako ne mogu shvatiti je li prof.dr.sc. Dudaš sarkastičan ili to misli ozbiljno. U svakom slučaju, usporedbe s Njemačkom su vrlo neozbiljne.

Nekoliko podataka za cijenjenog profesora, jer očito je da mu ti podaci nisu poznati:

* u Njemačkoj je osnovna bruto plaća u kategoriji ISCED 1 (recimo, niži razredi OŠ) 42891 EUR do 55465 EUR godišnje (128.8% – 166.6% GDP)

* u Hrvatskoj je osnovna bruto plaća u kategoriji ISCED 1 8692 EUR do 12449 EUR godišnje (85.2% – 122% GDP)

* u Njemačkoj je osnovna bruto plaća u kategoriji ISCED 3 (srednja škola) 50449 do 69646 EUR godišnje (151.5% – 209.1% GDP)

* u Hrvatskoj je osnovna bruto plaća u kategoriji ISCED 3 8692 EUR do 14212 EUR godišnje (85.2% – 139.3% GDP)

* recimo i to da je u Hrvatskoj prosječna bruto plaća oko 12000 EUR godišnje (podatak iz 2. mjeseca 2013.), a u Njemačkoj je prosječna bruto plaća oko 40000 EUR godišnje (podatak iz 3. kvartala 2013.)

* recimo i da u Hrvatskoj učiteljima i nastavnicima treba, u prosjeku, 36 godina staža da dostignu maksimalnu plaću, za Njemačku nema tog podatka

* godišnja bruto plaća zaposlenika Sveučilišta u Hrvatskoj iznosi 9458 EUR (dok ne doktoriraju nakon čega im je prosječna bruto plaća oko 10877 EUR) do čak 25537 EUR (podaci istraživanja iz 2011. godine): http://www.eui.eu/ProgrammesAndFellowships/AcademicCareersObservatory/CareerComparisons/SalaryComparisons.aspx)

* jasno je vidljivo da je bruto plaća u prosvjeti (ne samo početnika!) u Hrvatskoj ISPOD prosjeka, a u Njemačkoj IZNAD prosjeka

* također je jasno vidljivo da je bruto plaća zaposlenika Sveučilišta u Hrvatskoj s doktoratom IZNAD prosjeka bruto plaće

 

Posebno je tragikomična izjava:

Ako pojedinac odluči da mu je bolje svaki dan putovati – iako je to potpuno nelogično – onda mora snositi i posljedice svoje odluke: da sam snosi troškove te svoje odluke.

Prosvjetar u Hrvatskoj ide raditi tamo gdje dobije posao, a ne jer je on odlučio da će putovati nekoliko desetaka kilometara svaki dan do posla. Jedna moja kolegica s fakulteta svaki dan putuje na posao iz Zagreba do Petrinje. Misli li netko da je ona to sama odlučila jer joj se tako prohtije? Putuje toliko svaki dan jer izbora nema. Javlja se na sve natječaje u bližim mjestima i u Zagrebu, ali nikako da dobije posao bliže od Petrinje. Ne, ona nije sama odlučila da želi potrošiti 3-4 sata dnevno na putovanje do posla i nazad.

Da je Hrvatska u krizi – jest. Ali ovakvi su prijedlozi izrazito štetni po nas prosvjetare. I neozbiljni. I ne uzimaju u obzir stvarnu potplaćenost prosvjetara u Hrvatskoj. Stoga molim sve one koji će podržati prijedlog koji daje uvaženi prof.dr.sc. iz članka da govore u ime svoje profesije i svojih plaća, a naše plaćice ostavite na miru. Nije isto izgubiti 250-400 kuna s plaće od 10000 kn ili s plaće od 5500 kn. Ako je nekome to sitnica, podijelim ja nekoliko bankovnih računa prosvjetara koji, NE svojom voljom, rade u udaljenim mjestima, pa neka im on/ona plaća putne troškove.

Ako ćemo se zbilja uspoređivati s Njemačkom – dajte nam njihove plaće s njihovim standardom i, nema problema, uzmite mi i putne troškove, i smjenski rad, i naknade za rad s djecom po prilagođenim programima. Prvi ću to potpisati.

85 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 11, 2014 u 21:15 Thumb up 10 Thumb down 2

Ovo me podsjetilo kad je jedan od ministara (čini mi se Mrsić) izjavio prije nekoliko godina da moraju rezati plaće za 10% i da je to teret koji će ponijeti čak i ministri. Utješno? Ne, nije! Ministru s plaćom od 20000 kn bi nakon rezanja i dalje ostalo 18000 kn, što je i više nego dovoljno za pristojan život. Prosvjetaru s plaćom 5500 kn, plaća bi pala na 4950 kn.

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 11, 2014 u 22:02 Thumb up 12 Thumb down 0

Upravo sam razgovarao s kolegicom koja je prof. njemačkog jezika u jednom selu u Slavoniji. Kaže da dnevno u JEDNOM smjeru prijeđe 60 km. Putni troškovi su joj 750 kn. U slučaju da se zbilja prestanu isplaćivati putni troškovi, njoj će od plaće ostati 4500 kuna.

Misli li zbilja netko da je jedna mlada majka s malim djetetom svojevoljno odlučila da će svaki dan provesti 120 km na putu?! Da, zbilja je odlučila tako, jer joj trebao posao, a školi treba stručan kadar. Sigurno nije tako odlučila iz nekog svog hira.

Osim toga, također mi kaže da je u Njemačkoj sustav takav da se prosvjetare raspoređuje u najbliže moguće škole kako bi se svima minimaliziralo putovanje i samim time troškovi prijevoza. Idemo još uspoređivati stanje u Njemačkoj s našim stanjem?

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 11, 2014 u 22:58 Thumb up 13 Thumb down 0

#2. Mislim da ste u pravu, ali problem je širi od ovog što spominjete. Profesor matematike, fizike, informatike, njemačkog… može biti u kategoriji kadra kojeg nema dovoljno. Uz sve dužno poštovanje, kućni majstori, čistačice, laboranti i ostalo nenastavno osoblje u pravilu to nisu. Opet u pravilu, ne nužno uvijek, u Splitu ima više nego dovoljan broj ljudi koji mogu obavljati takve poslove i nema potrebe da im se plaća put iz npr. Sinja. Pogotovo kad su tamo samo prijavljeni. Čini mi se da bi bilo svrsishodnije, a i poštenije, prije nekakvih rezanja prvo ustanoviti tko zbilja putuje, koje profesije su traženije i sl.
Iako je tema ograničena na MZOŠ, ako u nekoj bolnici nedostaje kardiokirurga, ima smisla plaćati mu put, a za vrtara se sigurno može naći lokalca.

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 11, 2014 u 23:07 Thumb up 11 Thumb down 0

A kako kolega Dudaš misli da će funkcionirati područne škole i škole u manjim mjestima? Pogotovo u predmetima u kojima ne mogu ponuditi zaposlenima punu satnicu, pa nastavnici da napune satnicu rade u više međusobno udaljenih škola?

Ovaj prijedlog je za osnovne škole potpuna katastrofa.

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 11, 2014 u 23:20 Thumb up 8 Thumb down 0

#3
Komentar je logičan za međugradski prijevoz. Nema smisla plaćati međugradski prijevoz, ako potrebni kadar postoji, ali to bi trebalo primjenjivati na sve državne službe, a ne samo srezati prijevoz za nastavnike. Doduše, ima i tu nekih upitnika.
Koje logike ima, primjerice, Kerumu plaćati putne troškove saborskog zastupnika? Čistačica iz Sinja koja radi u Splitu svoju plaću i prijevoz teže zasluži. A pitanje je može li u Sinju naći posla?
Što s ljudima koji u svom mjestu ne mogu naći posla? A ne mogu se ni preseliti, jer svoje stanove ne mogu prodati, ni iznajmiti?

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 11, 2014 u 23:39 Thumb up 10 Thumb down 0

Ajmo ne o Kerumu u ovu uru. :-) Naravno da čistačica ima pravo raditi gdje god želi, odnosno gdje može dobiti bolje uvjete. I naravno da svaki rad treba platiti. Ono što želim reći je da ćete ljude s nekim zanimanjima naći bilo gdje, a nekima naprosto trebate ponuditi više da ih dobijete. I da se sad vratim na svog hipotetskog kardiokirurga, ako mu neka bolnica neće platiti troškove, a druga hoće, on može birati jer teško da će se na natječaj, ako ga uopće bude, javiti 5 kariokirurga od kojih su 3 domicilna.
Putni troškovi su nasljeđe nekih sretnijih vremena. Ako ih se može zadržati, super. Ako ne, ja sam za to da se maksimalno zaštiti kadar kojeg nedostaje, bez obzira na resorno ministarstvo.

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2014 u 02:42 Thumb up 8 Thumb down 4

Kao pripravnik sam putovao 40 km do posla. Putni troškovi su bili cca 550 kuna. I to mi nije pokrivalo sve. Realni putni troškovi su bili oko 600 kuna. Moja plaća kao pripravnika je bila 4100 kuna. Da sam morao sam plaćati prijevoz, ostalo bi mi od plaće 3500 kuna. Usporedbe radi, kao konobar sam zarađivao 4000 kuna mjesečno.

Istina, ja sam odlučio raditi u školi na selu. Zato jer mi je bila prihvatljivija opcija raditi tamo nego biti na burzi. U Zagrebu nisam tad mogao naći posao. I školi je bilo prihvatljivije da zaposli mene nego dipl. ekonomistu koji se također javio na natječaj za učitelja matematike.

Da, shame on me! Kako sam samo mogao odlučiti raditi u školi na selu? Ma baš se pitam…

Bila je prije godinu-dvije-tri u novinama i na televiziji priča o učiteljici koja 2 dana dana u tjednu radi u školi u, ako se ne varam, Cisti Provo, a 3 dana u tjednu na Sućurju na Hvaru. Sama je odlučila tako, neka sad ispašta i od svoje plaće sama plaća prijevoz! Tko šljivi učenike što ni u Cisti Provo ni u Sućurju nisu imali nikoga tko se javio na natječaj za učiteljicu kemije! Bolje da nestručna osoba predaje kemiju nego da se njoj plaćaju putni troškovi (smještaj je sama plaćala).

Inače, dani prijedlog je smrt za sela. Tko će onda živjeti na selima? Nitko. Svi bi se onda preselili u veća mjesta i gradove kako bi si minimalizirali troškove prijevoza.

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2014 u 10:33 Thumb up 18 Thumb down 7

Kada su početkom 15. stoljeća Jana Husa spaljivali na lomači, kaže legenda, vatri je prišla jedna priprosta starica, dobacila cjepanicu i pobožno se prekrižila. Na to je očajni Jan Hus rezignirano zavapio: “O, sancta simplicitas!”.

Šest stoljeća poslije toga profesor Dudaš na sličan način i vođen sličnim motivom dobacuje cjepanicu u lomaču nad kojom u agoniji stenje hrvatski obrazovni sustav. Prijedlog profesora Dudaša pokazuje da ni najviši akademski stupanj obrazovanja nije jamstvo da će njegov nositelj biti lišen one iste vrste naivne gluposti koja je prisutna u postupku gore spomenute starice.

#9 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2014 u 16:49 Thumb up 14 Thumb down 0

Slažem se da je jednostavnije upirati prstom u druge i da je lakše očekivati uštede od njih (http://www.ijf.hr/upload/files/file/newsletter/85.pdf), nego pristati da rezanja počnu od vlastitog dvorišta, no poprilično sam siguran da odustanak od putnih troškova ne bi bio ni povjetarac, kamoli vjetar spasitelj proračuna.
Ali, kad bi mi netko prezentirao kakvu opširniju, sustavnu analizu i pokazao da bi taj trošak spasio Hrvatsku, ja (i mnogi drugi, vjerujem) bih se prvi odrekao putnih troškova, i više od toga. Kein problem!
Inače, fantastično je promatrati kako oni koje politika direktno uhljebljuje promatraju obrazovni sustav kao “trošak”, odnosno kao stavku proračuna koja iscrpljuje resurse iz društva… (“Da se riješimo te stavke? Nitko sretniji od nas – prvi je komentar iz Ministarstva znanosti“)

#10 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2014 u 17:16 Thumb up 10 Thumb down 2

Iz članka citiranog u #0

Naslušao sam se svakojakih idiotizama da me više ništa ne može iznenaditi – kaže na Dudašev prijedlog Željko Stipić, šef Školskog sindikata Preporod. Po njemu, jedina stavka na kojoj se da uštedjeti jest da Ministarstvo znanosti prestane plaćati skupi najam za prostor na zagrebačkim Sveticama, čime bi godišnje uštedjelo 10 milijuna kuna.

Ova priča s golemom najamninom se već jako dugo rasteže. Poečeo Primorac, nastavio Jovanović, koji je ipak mrvicu uspio spustiti najamninu, ali se i dalje plaća mnogo više nego što bi se moglo i trebalo (VL:Štednja u Bruxellesu, rasipništvo u Zagrebu: ) A nije jedino, upravo svjedočimo još većoj bahatosti jednog drugog ministarstva (SD: Pijani milijarderi: Zmajlović svoje ministarstvo seli u najluksuzniju zgradu u Hrvatskoj). Istovremeno, novinari upozoravaju da državne zgrade, poput Vjesnikova nebodera zjape prazne (Gospodine Zmajloviću, našli smo prostor za vaše Ministarstvo, i to potpuno besplatan!). Novine bruje i o uređenju ureda ministra Varge. Da ne duljim, ima ih još. Nije čudo da fali novca u proračunu. Ali kad treba štedjeti onda su uvijek na tapetu plaće i prijevoz prosvjetnih, pa zatim zdravstvenih djelatnika. A baš bi se lijepo moglo i drugdje uštedjeti. A evo i saborski zastupnici su bacili novce na sustav elektronskog glasanja koji ne radi. S obzirom da većina ionako dođe samo dignuti rukicu i to povremeno, mogli su uvesti sustav elektronskog glasanja od kuće, pa da uštedimo na njihovim putnim troškovima.

#11 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2014 u 18:09 Thumb up 7 Thumb down 2

Ministar Jovanović je, kad su ministri u javnosti bili prozivani zbog naručenih skupih automobila, izjavio da se neće valjda voziti u kočiji. U isto je vrijeme odlučeno da se svima koji na posao idu automobilom isplaćuje samo 70 godišnje karte javnog prijevoza s argumentom da je vožnja automobilom luksuz. (I je, neki sam dan pročitala da nam je benzin skuplji nego u Mađarskoj i Austriji, ali nastavit ću biti tako nerazumno luksuzna.)
Naši se političari ponašaju po onoj “Quod licet Jovi, non licet bovi.” držeći nas sve za volove.
Profesor Dudaš kao da ne vidi da se novac na drugim mjestima razbacuje na puno gore stvari od nadoknade prijevoza. Ili možda priprema teren?

#12 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2014 u 18:25 Thumb up 9 Thumb down 1

Da ne zaboravimo zadnji biser Jovanovićeve ostavštine koji se iz lijepe ideje pretvorio u nakradno razbacivanje novcem

Neki od korisnika tih naknada trenutno zarađuju milijunske iznose kao treneri u inozemstvu, dok im u isto vrijeme država isplaćuje “mirovinu” višu od pet tisuća kuna.

Bi li se moglo prvo na njih apelirati da se odreknu naknada?

#13 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2014 u 18:57 Thumb up 9 Thumb down 1

Skandalozni istup prof. Dudaša izazvao je – očekivano – buru negodovanja u komentarima ispod članka na portalu udruge Nastavnici organizirano (poveznica).

#14 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2014 u 22:56 Thumb up 14 Thumb down 1

Adresa doma.

Adresa na poslu.

Doma+posao.

Koliko iznosi odricanje u ovom nasumično izabranom primjeru?

#15 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2014 u 23:20 Thumb up 10 Thumb down 1

0 kuna jer kolega zbog udaljenosti niti ne prima putne troškove. Stari dobar hrvatski jal: meni je crkla krava, al dao Bog da crkne i susjedu!

#16 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 12, 2014 u 23:29 Thumb up 7 Thumb down 1

Možda smo ipak prestrogi. Kolega Dudaš je možda uspio svoj svijet posložiti u skladu sa svojim idejama

“U suvremenom svijetu 21. stoljeća ljudi moraju ići tamo gdje im je radno mjesto ili bar što bliže.

Samo, njemu očito nije jasno da većina u sustavu (pogotovo u osnovnim školama) to jednostavno ne može, iako bi željeli. A nije mu jasno ni kako se živi izvan četiri velika grada.

#17 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2014 u 00:54 Thumb up 12 Thumb down 5

Svaka priča ima dvije strane. Nastavnici imaju preniske plaće pa je oduzimanje prijevoza suludi prijedlog, posebno onima koji rade na podrucjima s malim brojem ucenika.

S druge strane, znanstvenici imaju znatno veca primanja i najcesce zive u velikim gradovima gdje bi ionako imali auto ili pokaz. Primjera radi, ja u UK nemam pokriven prijevoz. Jedino što mi Sveučilište nudi je popust kod kupovine bicikla i nagradna igra tko u prijevozu do posla ima najmanji utjecaj na okoliš. A UK je bogata zemlja.

#18 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2014 u 00:59 Thumb up 10 Thumb down 3

Na #16…
Izvan četiri velika grada? Dok sam prije 9 godina živjela u malom gradu do škole sam imala manje od 4 kilometra. Sada, u najvećem mogućem gradu do jedne škole imam 8, a do druge 20 kilometara. I 1,5 km do najbliže autobusne stanice. Sve je prva zona ZET-a. Nadoknada prijevoza mi je više nego dvostruko manja nego prije 9 godina.
Profesor Dudaš se osramotio i ovim prijedlogom u kojem se odriče toga što ni ne dobiva i ignoriranjem činjenice da si ne mogu svi posložiti svijet tako zgodno kako je on uspio.

#19 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2014 u 11:30 Thumb up 6 Thumb down 3

6 > Putni troškovi su nasljeđe nekih sretnijih vremena.

Kako sam 3. i 4. razred srednje škole bio matematičar-informatičar u Koprivnici, dosta mojih kolega dnevno putuje na relaciji pruge Koprivnica-Zagreb 92+92 = 184 km. Onima (a ima ih dosta) koji su u malim privatnim informatičkim poduzećima, nastalim u zadnjih 10-15 godina, ta poduzeća plaćaju mjesečnu kartu u prvom razredu ICEa s rezervacijom (u praksi mogu sjesti gdje hoće i sjesti na drugi vlak ako hoće, bez doplate). Što te mlađahne firmice imaju sa socijalističkim periodom (njihovi su vlasnici bili mahom još školarci ili studenti u doba izbora 1989) samo bujna mašta može pretpostaviti. Zanima me i koje je to socijalističko doba kad su OOURi rezervirali prvi razred intercityja svim zaposlenicima.

#20 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2014 u 11:41 Thumb up 5 Thumb down 0

Mislim da je najveći problem što se taj dodatak često isplaćuje paušalno. Ne sjećam se koja je “kritična” udaljenost, ali mislim da iznosi oko 1 km. Moj poznanik, koji od svog radnog mjesta živi nešto preko kilometar, mjesečno dobiva oko 300 kuna putnih troškova. Na posao ide naravno pješice ili biciklom. Meni je jasno da su kod nas prosvjetari katastrofalno plaćeni, ali način plaćanja treba biti transparentan, jer ovo stvarno nije u redu.
Informacija je preko godinu dana stara, ali posve pouzdana. Ako se nešto u međuvremenu promijenilo, ispričavam se.
U Njemačkoj se inače putni troškovi odbijaju od poreza (ako se čovjek potrudi i podnese sam poreznu prijavu).

#21 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2014 u 13:26 Thumb up 13 Thumb down 1

“Kritična” udaljenost je 2 kilometra. Određuje se putem HAKovih stranica kao udaljenost od mjesta boravišta* do mjesta zaposlenja. Te stranice uvijek daju najbližu, ne nužno i najbržu rutu.

* Većini nas je mjesto prebivališta ujedno i mjesto boravišta. Ali je moguće da netko ima prebivalište u Karlovcu, a boravište u Zagrebu. Toj se osobi onda do posla gleda mjesto boravišta.

Sjetimo se slučaja s Medicinskog fakulteta u Rijeci na kojemu je zaposlena cijela jedna obitelj, a svi žive u krugu 500 metara od bolnice. Prebivalište imaju prijavljeno u Gorskom kotaru. Na temelju putnih troškova “maznu” prosječnu prosvjetarsku plaću.

Ne negiram da ima manipulacija. Ali te manipulacije onda treba rješavati, a ne oduzeti SVIMA zbog toga što NEKI nisu pošteni. Premda bih rekao da su ti “neki” manjina.

#22 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2014 u 14:09 Thumb up 8 Thumb down 2

#19 Jasno Vam je da sam mislio na zaposlenike kojima se plaće izdvajaju iz državnog proračuna, ne na privatne firme. Metode kojima privatni vlasnik motivira djelatnike da ostanu kod njega i rade uspješnije se ne tiču nikoga osim njih samih, dok god se poštuje zakon. S druge strane, mi koji smo “korisnici” proračuna moramo biti spremni na interes javnosti za naše plaće i dodatke, bez obzira na njihovu opravdanost.
Mogu samo ponoviti, ako zbilja treba rezati putne troškove, neka se vodi računa o manipulacijama, lažnim prebivalištima, i još važnije deficitarnim kadrovima, prije nego se uzme svima, što kaže i kolega #21.

#23 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2014 u 16:31 Thumb up 12 Thumb down 1

Apsolutno se slažem da trebamo biti spremni na interes javnosti glede naših dodataka. Međutim, poprilično je licemjerno kad ukidanje dodataka predlaže netko s 10000+ kuna plaće, a ta mjera zahvaća i onog koji ima 5000 kn plaće. Još je licemjernije kad predlagač taj dodatak uopće ne prima.

#24 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2014 u 17:36 Thumb up 8 Thumb down 3

Na #20…

U Njemačkoj se inače putni troškovi odbijaju od poreza (ako se čovjek potrudi i podnese sam poreznu prijavu).

Ovdje vam se ni trošak za naočale koje morate sami kupiti i kad imate dopunsko zdravstveno osiguranje ne odbija. Ni trošak za usluge zubara, vjerojatno nikakvog liječenja. Prije 15-tak godina mi je kolegica iz Švicarske rekla da se njoj u poreznoj prijavi priznaje i trošak za odjeću jer se podrazumijeva da mora na posao dolaziti pristojno obučena. Nama se ništa ne priznaje, a imamo puno onih kojima su opraštani milijunski porezni dugovi. I koji su ih planski pravili jer su znali da ih neće morati vraćati.
na #21…

Većini nas je mjesto prebivališta ujedno i mjesto boravišta.

Je, ali ima i onih koji još i sada muljaju, ne samo na prijevozu, nego i na poreznim olakšicama. Osim medicinara imate i puno veće ribe, npr. Mravaka iz HEP-a koji je u Zagrebu dobio stan,a cijelo je vrijeme bio prijavljen u Vukovaru jer mu je to značilo 25 kkn godišnjeg poreza manje. On je optužen i zbog manipulacija s jeftinom strujom vrijednih više oko 1.7 Gkn.
Da rezimiramo… Do sada smo krali gdje smo stigli, isti je prijevoz dobivao onaj tko je mogao preko livade došetati do posla kao onaj tko se vozio do njega 20-30 km. I sada ćemo štedjeti tako da ga svima ukinemo?! Ne slažem se uvijek sa sindikalcima, ali ovaj put je Stipić upotrijebio dobar izraz nazvavši to idiotlukom.

#25 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2014 u 18:22 Thumb up 7 Thumb down 1

Dok mi ovdje raspravljamo o mogućnostima daljnjih ušteda na obrazovanju i znanosti, smijenjenim šefovima državnog diva platit će pola milijuna kuna za – nedolazak na posao.

#26 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2014 u 18:26 Thumb up 4 Thumb down 1

A glede štednje u obrazovanju…
Članak u današnjim novinama piše o projektu Jednosmjenska nastava u metropoli do 2019, godine, iz kojeg će se u Zagrebu u idućih 5 godina izgraditi 20 osnovnih škola što će koštati 150-200 milijuna eura. Škole bi trebale imati i bazene, školske dvorane, itd…
Ma bilo bi divno da si mi to možemo priuštiti i da ima smisla.
Prvo, neostvarivo je, jer Zagreb ima 130 osnovnih i područnih škola u kojima se održava dvosmjenska nastava. 130, a gradi se 20? I jednosmjenska nastava do 2019? Vjerojatno će se (na kreditima) izgraditi par fantastičnih škole za one koji će se izboriti da njiihovi unuci ili djeca budu popodne s njima, a ne u školi.
Drugo, nema smisla jer, po istraživanju provedenom u, čini mi se, Institutu Ivo Pilar, jednosmjenska nastava ne povećava učinak na ono najvažnije, znanje djece.
Treće, takva nastava povećava trošak za režije. A neke su škole već pod ovrhama zbog njih.
Četvrto, porezna reforma koju planira ministar Lalovac bi mogla grad ostaviti bez 600 Mkn pa Grad, u tom slučaju, ne bi gradio. Gradio bi Holding iz kredita, a Grad bi mu plaćao najam od čega bi Holding vraćao kredite. Jao! A djece sve manje.
Peto, u školama nemamo ni toaletnog papira, a pišemo projekte o gradnji puno škola. Inače, u ovih četvrt stoljeća koliko sam u sustavu sam vidjela puno ubiranja vrhnja preko pisanja projekata za dvorane i škole koje nisu nikada sagrađene.
Šesto, ne bi bilo loše, ako se želi štedjeti, istražiti kako gradski uredi za prosvjetu troše pare i obavljaju javnu nabavu, jer je puno toga što oni naruče preplaćeno.
Zadnje, novinari su nam potpuni idioti pa možda nešto citirano iz članka nije točno. Tomislav Mamić, koji je napisao članak, u jednoj rečenici tvrdi “Osnovne škole u gradu, lani je, prema Gradskom uredu za obrazovanje, pohađalo 114 718 učenika, od kojih je čak polovica završavala osmi razred.”

#27 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2014 u 19:23 Thumb up 2 Thumb down 3

Za one koji su zaboravili kako je prošla Holdingova Zagrebačka stanogradnja.

#28 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2014 u 22:40 Thumb up 7 Thumb down 0

Vrlo je zanimljivo zašto nedostaje novca za plaće. Prema onome što kaže sadašnji ministar, zato jer uopće nisu ni planirana sredstva za 12 plaća (članak u SD)

Nadam se da ćemo u rebalansu proračuna dobiti novca za plaće. Nije mi jasno zapravo kako je proračun napravljen – a da se unaprijed znalo da plaće za 12. mjesec neće dostajati. Mislim da nije teško pomnožiti mjesečni trošak sa 12

Izgleda da ekonomisti u MZOS-u nisu ništa bolji od pravnika.

#29 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 13, 2014 u 23:56 Thumb up 2 Thumb down 4

Na #28…
Meni se srce stisnulo od
“Pred oko 500 okupljenih ravnatelja na skupu pod nazivom ‘Ravnatelj u razvoju sustava vrijednosti škole’ ministar je najavio reformu osnovnoškolskog sustava koja bi olakšala proces učenja, i donijela korigirani program.”
Osnovne su škole reformirane već nekoliko puta. Neka se već jednom netko uhvati gimnazija, programi su im isti već 20 godina.

#30 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 14, 2014 u 14:01 Thumb up 5 Thumb down 1

> Jasno Vam je da sam mislio na zaposlenike kojima se plaće izdvajaju iz državnog proračuna, ne na privatne firme.

Na koga god da mislili, standard i nivo zaposlenika su u neprestanim promjenama, ovisno o politici, ideologiji, propagandi, ekonomskim uvjetima, konkurenciji, konkurentnim zemljama, organiziranju zaposlenika, svijesti ljudi, branši privrede, zakonskoj kontroli, pa čak i utjecaju crkvi (radno vrijeme nedjeljom, da se sjetimo nedavnog primjera). Simplifikacija da su tipična prava radnika sama po sebi u bivšim socijalističkim vremenima, a nema ih i ne bi ih trebalo biti u kapitalizmu, je posve pogrešna, i rikne, recimo dok rečeš gastarbajter u Njemačkoj. Slično su se mnogi ekonomisti predali u razvijanju domaće proizvodnje pa sad nema više baze za ikakav “oporavak”, vodeći se simplificiranom idejom da je red da sva proizvodnja bude u radnicima jeftinijom Kinom. Što se tiče privatnih firmi, da nema DRŽAVNOG STANDARDA koji omogućuje neke poreske olakšice ako plaća direktno prijevoz, a ne da daje veću plaću, to ne bi bilo moguće. Dakle cijeli SUSTAV je povezan i striktno izdvajanje u analizi privatnog sektora u jednoj zajednici (s pogledima i stavovima ljudi), poreznom sustavu, te integraciji u EU, je neprikladno.

#31 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 14, 2014 u 15:07 Thumb up 4 Thumb down 0

#30 Ok. Ja ih razlikujem u pogledu interesa javnosti, na to sam mislio kad sam rekao da se to nikog ne tiče dok god se poštuje zakon. Upravo to poštivanje zakona uključuje Vaše “da nema DRŽAVNOG STANDARDA koji omogućuje neke poreske olakšice ako plaća direktno prijevoz, a ne da daje veću plaću, to ne bi bilo moguće”. Nigdje nisam rekao da su sretnija vremena (bila) socijalizam, ako i jesu bila sretnija ja sam ’90. krenuo u osnovnu školu pa baš nisam najbolji svjedok tog vremena.

#32 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 14, 2014 u 16:43 Thumb up 15 Thumb down 0

Nije glavni problem kod nas u tome koji bi se dodaci trebali ili ne trebali isplaćivati, i kome. Problem je što su kod nas mnoge važne stavke u plaći regulirane putem dodataka, umjesto glavnice određene koeficijentom. Npr. doktor znanosti bi trebao imati znatno veću plaću (definiranu kroz koeficijent složenosti poslova) u odnosu na vrijeme dok nije imao doktorat, umjesto da ta razlika bude regulirana fragilnim kolektivnim ugovorom. Ako se netko “mudro” dosjeti da i na tom dodatku država može uštedjeti, cijeli naš sustav znanosti i visokog obrazovanja može staviti ključ u bravu.

S druge strane, nastavnici u školama su kod nas potplaćeni. Za stabilnu državu koja se razvija, najvažnije je kvalitetno obrazovanje, što pokazuju brojni primjeri drugih zemalja. U Njemačkoj, nastavnici ne samo da imaju dobre plaće, već i status državnih službenika (za razliku od javnih) što im daje dodatnu sigurnost i prednosti. Već time zanimanje nastavnika spada u vrlo konkurentna zanimanja, čime se i podiže kvaliteta obrazovanja.
Uz takav status, njihovim školama nije teško doći do vrhunskih nastavnika koji će zbog posla preseliti iz grada u selo, da bi uštedjeli na vremenu i putnim troškovima.

#33 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 14, 2014 u 22:45 Thumb up 12 Thumb down 1

Na #17:
Istina je da u razvijenim zapadnim zemljama sustav potiče korištenje javnog prijevoza, i očuvanje okoliša, što je vrlo pozitivno. Npr. dok sam radila u Njemačkoj, karta za javni prijevoz, koji je osim autobusa, tramvaja i podzemne željeznice uključivao i regionalnu željeznicu, bila je uključena u školarinu koju sam plaćala za doktorski studij. Često sam poput mnogih mojih kolega na posao odlazila biciklom.

No teško je uspoređivati uvjete u razvijenim zemljama, i kod nas. Npr. u Njemačkoj javni prijevoz izvrsno i pouzdano funkcionira, a autobusi i tramvaji uglavnom dolaze po voznom redu točno u minutu. Postoji mnoštvo biciklističkih staza, a vozači automobila izrazito poštuju bicikliste, i takva je vožnja sigurna. S druge strane, u hrvatskom gradu u kojem sad živim i radim, vožnja biciklom spada u ekstremne sportove visokog rizika. Zbog oskudnog voznog parka autobusa koji su u lošem stanju, javni prijevoz funkcionira nepouzdano. Stoga su kod nas mnogi primorani koristiti automobil kao prijevozno sredstvo do posla. Posebice nastavnici koji svoju normu odrađuju u dvije ili više škola u različitim malim mjestima, do kojih samo na taj način mogu stići na vrijeme, i zaposleni su putem privremenih ugovora (npr. zamjene za porodiljni dopust, i sl.). U takvom je sustavu teško očekivati od nastavnika da se preseli u mjesto u kojem radi.

#34 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 14, 2014 u 23:26 Thumb up 6 Thumb down 2

“Moram se složiti s gospodinom profesorom Dudašem jer nije u redu da mi država plaća moje zadovoljstvo i užitak: budući da svojim odabirom i za zadovoljenje vlastitih strasti radim 70 km od kuće, a mogao bih ispod vlastitoga prozora – da samo želim, red je da sam financiram tu svoju obijesnu odluku”, stoji u zaključku satiričnog Pisma iz našeg sandučića objavljenom danas na portalu Nastavnici.org.

#35 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 15, 2014 u 00:32 Thumb up 11 Thumb down 4

Koje su to budale!
Još su prošlog mjeseca najavljivali uvođenje devetogodišnje osnovne škole i informatizaciju škola, sada kažu da nemaju para ni za plaće postojećih nastavnika.
Ne, mi smo budale.

#36 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 19, 2014 u 00:47 Thumb up 10 Thumb down 0

Ne, mi smo budale.

Tko se ne bi osjećao kao budala kad pročita završni dio članka MORNAR LJUTIT NA SVOG POMOĆNIKA ‘Odrekni se sportske mirovine od 5464 kn mjesečno’ Pomoćnik ministra je na svoju sreću bio izvrstan u sportu. Nije bio izvrstan nastavnik, ni znanstvenik. Da je išao na natjecanja iz znanja, pa i ona svjetska, ili bio mentor natjecateljima, trajnu financijsku nagradu MZOS-a nikada ne bi stekao. A vjerojatno ni štošta drugo. Još bi mu i na karti za javni prijevoz prigovarali kao na ludoj rasipnosti.

#37 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 19, 2014 u 04:01 Thumb up 12 Thumb down 0

Na #36:

Ako je ministar zbilja toliko ljut na svog pomoćnika, a on odbija odreći se te naknade, rješenje je jednostavno: neka ga smjeni! S obzirom da se to vjerojatno neće dogoditi, ministar gubi na vjerodostojnosti te je njegovo traženje da se pomoćnik odrekne naknade samo predstava za javnost.

#38 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 19, 2014 u 12:09 Thumb up 7 Thumb down 0

#36 Slažem se da je u najmanju ruku čudno jedan vid izvrsnosti novčano nagraditi, a drugi ne. Posebno mi smeta što o olimpijcima u znanju ni jedno tijelo nadležnog ministarstva ne vodi računa. Ali, ne bih volio da se situacija s novcima koja je takva kakva je pretvori u svađu nastavnika u OŠ i SŠ sa nastavnicima na fakultetima, ili nastavnika sa sportašima. Od toga ni jedna spomenuta kategorija neće imati koristi. Da ne bude zabune, ne mislim da je Vaš komentar na tom tragu, samo iznosim stav.

#37. To bi trebalo biti tako. Međutim, ministar je nestranačka osoba, pitanje je što je s pomoćnicima/zamjenicima. Tako da je lako moguće da ih de facto ne može smijeniti.

#39 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 20, 2014 u 09:00 Thumb up 8 Thumb down 0

Od #36 do #38…
Nije ovo prvi put da se govori o zakonu za koji je, pretpostavljam, zaslužan bivši pomoćnik za sport Petar Skansi koji je sam zatražio razrješenje s dužnosti kad je otišao bivši ministar Jovanović.
Kad pogledam listu onih koji primaju zaslužne naknade većina mi je imena nepoznata.
Bilo bi u redu da primaju te naknade ako nemaju drugih primanja, ali neki od njih rade u inozemstvu i jako dobro zarađuju. Računati na moral ljudi u RH je odavno postalo uzaludan posao.
Na…

Ali, ne bih volio da se situacija s novcima koja je takva kakva je pretvori u svađu nastavnika u OŠ i SŠ sa nastavnicima na fakultetima, ili nastavnika sa sportašima.

Kako se stvari razvijaju uskoro će od nas u osnovnoj školi tražiti da radimo za 1600 kuna. A svaki se tobožnji pokušaj reforme lomi na našim leđima, nama se natovare gomile besmislenih poslova, koje, istina, neki ne obavljaju, ali neki da. Mi radimo u najgorim uvjetima, s najmanje opreme, s najheterogenijim sastavima djece i najstrožim pravilima za postupanja s njima.
Osnovna je škola obvezna, srednja nije, fakultet još manje.
Predlažem da država uštedi tako da ukine sve na brzinu otvorene fakultete (i neke čudnovate institute). Hrvatskoj ne treba npr. 9 fakulteta na kojima se može studirati povijest, kad rezimiramo stanje u državi, do sada su povijesni događali služili najčešće za manipulaciju masama, ovisno tko ih prezentira.

#40 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 20, 2014 u 10:10 Thumb up 7 Thumb down 1

#40. Slažem se, mislim da je brojka visokih učilista na kojima se može studirati neki smjer ekonomije ili prava još veći.

#41 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 20, 2014 u 10:31 Thumb up 5 Thumb down 1

na #40…
Da se želi štedjeti na pravim stvarima lako bi to bilo provesti. Matematika ne laže, mada mnogi njome manipuliraju, npr. kad govore da je ekonomija najtraženija diploma. Je, ali čudnovato, lakše se, kad gledamo postotke zapošljavanja, zaposle oni s privatnim diplomama nego oni s državnih fakulteta, na koja oni prvi ne bi, svojim ocjenama ni upali.
Matematika ne laže. Ljudi lažu.

#42 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 20, 2014 u 11:01 Thumb up 5 Thumb down 0

#39-41
Doista imamo potpunu neravnotežu studija. I ovo je pitanje kojeg se često dotičemo. Nekih ima previše, nekih premalo. Dijelom je to vezano i uz potrebne financije i opremu. Lakše je pokretati studije DiH znanosti nego tehničke i prirodoslovne. Sigurno bi bilo bolje da imamo koji prirodoslovni fakultet više, a koji društveni manje.
Činjenica je i da su mnogi studiji pokrenuti na brzinu, bez kvalitetnog kadra, ideja i programa. No, nije svugdje tako. Svaka medalja ima dvije strane. Mislim da ne bi bilo dobro jednostavno ukinuti sve nove, a ostaviti stare. Neki od novih studija su upravo konkurencijom starima osvježili ponudu studija suvremenijim i kvalitetnijim programima. Neki su našli i jako dobra kadrovska rješenja. Neki su uzeli mlade znanstvenike sa svježijim idejama koji su u starim institucijama bili izloženi mobingu upravo zbog želje da stvari pokrenu naprijed, dok drugi guraju sa starim kadrovima koji rade na pet mjesta i vjerojatno nigdje kvalitetno. Ove probleme je trebala rješiti akreditacija, evaluacija i reakreditacija ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. No, čini mi se da ide malo sporo.
Drugi pomak koji je donijelo osnivanje novih studija je njihova bolja dostupnost studentima iz različitih krajeva. No, da su osnivani prebrzo i bez potrebnih promišljanja jesu. I slažem se da sigurno nisu svi jednako potrebni. Također, s uspostavljanjem novih studija koji drugdje već postoje, bilo je logično smanjiti upisne kvote postojećima (kad se oniva novi studij ekonomije i sl. bar malo smanjiti upisne kvote postojećih), no ne vidim da se to radi iako bi možda bilo jednostavnije i korisnije od jednostavnog ukidanja nekih novih ustanova.

#43 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 20, 2014 u 11:37 Thumb up 1 Thumb down 5

Na #42…
Slažem se da je sve to što navodite točno. Na nekim novim studijima su se osnivatelji pobrinuli da dobiju dobar kadar koji se trudi puno više nego da “predaje po svojim prašnjavim skriptama” kako mi je to opisala bivša odlična studentica Ekonomije, koja, uz rad, sada svoje usavršavanje plaća sama na privatnoj ustanovi i impresionirana je posve drugačijim pristupom.
Kod nas je naglasak na, kako ste to vi rekli, guranju starih kadrova koji rade na pet mjesta i vjerojatno nigdje kvalitetno. I na “neki su osnivani prebrzo i bez potrebnog promišljanja”.
Zašto nema akreditacije, evaluacije i reakreditacije ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja?
Jer ocjene koje dobivaju i naše najbolje takve ustanove su jadne.

#44 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 20, 2014 u 14:07 Thumb up 8 Thumb down 5

A kad smo već na sportašima i njihovim primanjima… Politički aktivne sportašice izražavaju podršku Milanu Bandiću. Među sinoć uhapšenima je i glavni tajnik zagrebačkog sportskog saveza koji je lani, prije zatvaranja, imao, vjerovali ili ne, 557 zaposlenih.

#45 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 22, 2014 u 16:37 Thumb up 5 Thumb down 2

Kako nitko da se okrene saborskim zastupnicima te njima ukine putne troškove, troškove na odvojeni život te troškove smještaja u Zagrebu (oni imaju stalno plaćen stan za ako nisu iz Zagreba)? Tu bi se poprilična svotica uštedjela.

#46 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 22, 2014 u 19:10 Thumb up 2 Thumb down 1

Pa, saborskim zastupnicima se ne plaćaju samo putni troškovi, nego i taxi, garaža, parking te odvojeni život (prema SD ukupni troškovi zastupnika Hrvatskoga sabora na putovanja, smještaj, odvojeni život i sl. od 1. siječnja 2014. do 11. 7. 2014 su 5,642.014,07). A najbolje je što troškove odvojenog života pokrivaju svima, pa i onima koji nemaju obitelj (Don Grubišić prima naknadu od 1000 kuna za odvojen život. Odvojenost od koga!?).

#47 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 23, 2014 u 00:12 Thumb up 1 Thumb down 2
#48 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 23, 2014 u 01:20 Thumb up 3 Thumb down 0

Kud baš njega? Jer je to često komentirano na raznim portalima, pa upada u oči.
A novac u dobrotvorne svrhe daju i ljudi s daleko manjim primanjima, ali se time ne hvale po medijima.
Pitanje je da li je isplaćivanje takvih troškova opravdano, a ne da li je nekome onaj kome su isplaćeni simpatičan ili ne. Evo još jedan primjer isplata za usporedbu s primanjima u javnim i državnim službama: T-portal: Ovo su plaće saborskih zastupnika!

#49 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 24, 2014 u 11:36 Thumb up 3 Thumb down 15

#14
Uvjeren sam da kolega stavljanjem karte na kojoj se nalazi moj stan i put od kampusa do mog stana nije namjeravao potaknuti nikoga na to da mi dodje pred vrata, demolira mi stan ili me sačeka na putu. No, nije isključeno da to netko tako može shvatiti. Stoga molim da u budućnosti budete oprezniji s takvim stvarima.
Za svaki slučaj, kući sam išao drugim putem, a otišao sam na par dana i u exil (na konferenciju) u Sarajevo :-)

#50 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 24, 2014 u 11:41 Thumb up 3 Thumb down 8

#15 i #23
Žao mi je što je što je ova debata postala osobna, ali što je – tu je.
Kad se već zna gdje stanujem, mogu objaviti i koliko zarađujem:
Kao izv. prof. nemam 10.000+, to je legenda. Plaća mi je nešto manja od 9 (devet) hiljadarki (zaokružio sam na gore). I svjestan sam da to nije malo.
A činjenica što ne primam 276 kuna za gradski prijevoz ne igra nikakvu ulogu glede mojih stavova. I da ih primam isto bih predložio. Da li ćete povjerovati ovoj izjavi, e to već nije više moj problem.

#51 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 24, 2014 u 11:47 Thumb up 4 Thumb down 6

#2, #4 i #15
Primjedbe kolega i kolegica su opravdane, no počivaju na nesporazumu:
Nigdje nisam naveo da ne bi trebalo izuzetaka. Ali preduvjet za precizno definiranje opravdanosti plaćanja prijevoza NEKIMA je ukidanje plaćanja SVIMA.
Slažem se da bi trebalo plaćati prijevoz nastavnicima u OSNOVNIM ŠKOLAMA koji putuju (više desetaka kilometara) na posao, i to u osnovnim školama u mjestima gdje NEMA KVALIFICIRANIH KADROVA.
Iz jednog jedinog razloga: dobrobiti DJECE, kako djeca ne bi bila diskriminirana zbog činjenice da žive u malim mjestima i nerazvijenim krajevima.

#52 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 24, 2014 u 11:58 Thumb up 1 Thumb down 5

#9
Kolega je u potpunosti u pravu da SAMO ukidanje plaćanja putnih troškova ne može spasiti niti sustav obrazovanja i znanosti, a kamoli cijelu RH. Potrebne su i mnoge druge korekcije. I ne samo u sustavu obrazovanja i znanosti, već u svim javnim službama. Pošto je otvoreno pismo bilo adresirano ministru znanosti i obrazovanja, osvrnio sam se samo na njegov resor. Ali se prijedlog implicitno odnosio na sve javne službe.

#53 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 24, 2014 u 12:02 Thumb up 2 Thumb down 6

#32 je napisala:
Problem je što su kod nas mnoge važne stavke u plaći regulirane putem dodataka, umjesto glavnice određene koeficijentom.
Drugim riječima, problem je što sustav stoji na pogrešnim i neiskrenim temeljima, po mom mišljenju je čak donekle perverzan.
Štednja je samo jedna strana medalje, puno važnija je druga strana, naime reforma sustava kako bi bio fer i pošten.

#54 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 24, 2014 u 12:10 Thumb up 0 Thumb down 7

U modernoj verziji poslovica glasi: Tko se novina laća, od novina i nastrada.
Glede mog otvorenog pisma i članka Jutarnjeg lista.
Autor plakativnog i bombastičnog naslova nisam bio ja. Tu mi je novinarka JL-a “pomogla” u izražavanju.
Osobno mi je žao što JL nije objavio moje otvoreno pismo u izvornom obliku, već je samo koristio dijelove iz njega čime je rastrgao tijek argumentacije.
No, ono što je JL prenio, prenio je korektno, bez da su moje formulacije preformulirane (i to se može dogoditi u novinama). Dakle, preneseno je relativno korektno.
No, u djelimično objavljenom otvorenom pismu sam iznio samo dio mojih pogleda. Stoga sam JL-u 13.10.2014. poslao drugo otvoreno pismo ministru. Na žalost, JL ga je odbio objavitit i 17.10.2014. mi poslao negativni odgovor. Večernji list nije čak ni odgovorio. Šteta, no to nije ni tako važno – puno je važnije da sam to pismo poslao Ministru znanosti i obrazovanja RH prof. dr. sc. Vedranu Mornaru:

#55 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 24, 2014 u 12:25 Thumb up 3 Thumb down 9

Naslov: Otvoreno pismo
Šalje: bdudas@mapef.ffri.hr
Datum: Sri, listopad 15, 2014 6:13 am
Prima: ministar@mzos.hr
Prioritet: običan

Poštovani gospodine Ministre,

u privitku Vam šaljem drugo pismo koje je neophodna nadopuna prvom koje je
Jutarnji list u neku ruku objavio u četvrtak, 09.10.2014.

S poštovanjem,
izv. prof. dr. sc. Boris Dudaš, Rijeka

Ministru znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske
prof. dr. sc. Vedranu Mornaru

Poštovani gospodine Ministre,
zbog brige da će se sustav znanosti i visokog školstva uskoro urušiti zbog nedostatka novčanih sredstava, a i iz straha da iz tog razloga uskoro nećemo moći dobiti plaće, obraćam Vam se s još dva prijedloga kako bi se moglo uštedjeti koje treba shvatiti kao alternativu i nadopunu prijedlogu za ukidanje putnih troškova.
Pogledom na Obračunsku ispravu za isplatu plaće-naknade sam ustanovio da postoji dodatak na minuli rad. Smatram da bi trebalo ukinuti taj dodatak, iz više razloga. Uštede su prvi razlog. Drugi razlog je što je taj dodatak nelogičan – minuli rad je minuo i pokriven je minulom plaćom. Treći razlog je pitanje pravičnosti – taj dodatak dovodi do toga da neki mlađi učitelji/nastavnici/profesori/ znanstvenici koji puno i dobro ili jako puno i jako dobro rade imaju manje plaće od nekih njihovih kolega i kolegica koji lošije rade, a imaju visoku plaću samo zato što već dugo rade u sustavu. Četvrti razlog je stvarni smisao takve vrste dodatka koji ima svoje opravdanje u DRŽAVNIM službama. Naime, taj dodatak je u stvari dodatak za vjernost odn. točnije : za poslušnost. Državni službenici nemaju određena prava koja imaju zaposlenici u javnim službama – državni službenici moraju poštivati zapovjedi države odn. njihovih nadređenih, dok državni aparat s druge strane ne smije naređivati zaposlenicima u javnim službama. Npr. bilo bi neprihvatljivo da država propisuje znanstveniku što mora istraživati ili do kojih rezultata mora doći; ili da država propisuje učiteljima nastavnicima da npr. na određeni način indoktriniraju djecu; ili da država određuje liječniku koga smije liječiti ili na koji način. Pomenutom vrstom dodatka država „kupuje“ poslušnost od državnih službenika, a neprimanje takvog dodatka u javnim službama je izraz nezavisnosti od moći i eventualne zlouporabe moći od strane države.
Drugi prijedlog je ukidanje dodaka za doktorsku i magistarsku titulu. Doktorat znanosti je dokaz da je pojedinac stekao kompetencije neophodne za rad u znanosti i preduvjet je za znanstveno i znanstveno-nastavno zvanje i rad u znanosti i visokom obrazovanju. Stoga ne razumijem zašto bi ga se posebno plaćalo. Poslužiću se analogijom: Vozačka dozvola D kategorije je preduvjet za posao vozača autobusa – treba li dotični vozač dobivati posebni dodatak za to što je položio vozački ispit za vozila D kategorije? Nadam se da više de facto ne postoji dodatak za magisterij – on je postao apsurdan jer su bolonjske reforme u visokom obrazovanju dovele do inflacije te titule i kvalifikacije i ona je izgubila svoju nekadašnju vrijednost.
Treći prijedlog je u stvari prijedlog na čemu NE TREBA štedjeti – na radnim mjestima. Bilo bi užasno ako bi se počela zatvarati radna mjesta u sustavu znanosti i obrazovanja. Iskustva iz inozemstva pokazuju da je to moguće: na Filozofskoj fakulteti Sveučilišta u Ljubljani su nakon odlaska profesora u mirovinu početkom 2014. ukinuta ta radna mjesta; u Njemačkoj je (u humanističkim i društvenim znanostima) u zadnja dva desetljeća ukinuto puno profesura itd. Iskreno se nadam da do toga neće doći u Hrvatskoj, ponajviše jer bi to daleko najviše pogodilo mlade i perspektivne kolege i kolegice.
Na žalost, u javnosti je debata o mojim prijedlozima krenila u osobnom smjeru. Stoga želim dodati samo jednu osobnu izjavu:
Želim da me javnost – dakle porezni obveznici – korektno plaća za moj RAD i ODGOVORNOST koju snosim, a ne da plaća moj rad koji je odavno minuo ili komad papira kojim se dokazuje moja kvalificiranost.
U nadi da će se jednog dana otvoriti javna diskusija koliko društvu vrijede rad i odgovornost učitelja/ nastavnika/profesora/znanstvenika i o pripadajućim parametrima kojima bi ih se moglo mjeriti,
s poštovanjem,
izv. prof. dr. sc. Boris Dudaš, Rijeka

#56 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 24, 2014 u 12:26 Thumb up 3 Thumb down 6

Još bih se samo htio ispričati što sam u neku ruku uzurpirao portal svojim prilozima, ali Vas molim za razumijevanje da sam htio “završiti stvar” i ukloniti postojeće nesporazume i nejasnoće.

#57 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 25, 2014 u 00:27 Thumb up 8 Thumb down 0

#49-56
Niste baš otklonili nesporazume i nejasnoće, jer na više mjesta sami sebi skačete u usta.

Potrebne su i mnoge druge korekcije. I ne samo u sustavu obrazovanja i znanosti, već u svim javnim službama. Pošto je otvoreno pismo bilo adresirano ministru znanosti i obrazovanja, osvrnio sam se samo na njegov resor. Ali se prijedlog implicitno odnosio na sve javne službe.

Nigdje se u članku ne vidi da se odnosi na sve. Ni u drugom pismu nigdje ne navodite da Vi ukidanje dodataka na staž i doktorat predlažete za sve službe. To da ste se osvrnuli samo na ovaj resor jer ste pismo uputili ministru znanosti i obrazovanja je besmisleno. Mogli ste ga ako ste htjeli predložiti mjeru za svih uputiti na neku drugu adresu, ili bar u ovome staviti napomenu da bi trebalo ukidati svima, pa pismo poslazi na znanje i drugim članovima Vlade.

Štednja je samo jedna strana medalje, puno važnija je druga strana, naime reforma sustava kako bi bio fer i pošten.

Ali nikakvu reformu ne spominjete, ni u prvom, ni u drugom prijedlogu. Samo ukidanje. Stoga nije jasno da li se s #32 slažete ili ne, ili se samo djelomično slažete. Vi doduše komentirate kao da se slažete, ali kolegica u #32 je izvrno primijetila “Nije glavni problem kod nas u tome koji bi se dodaci trebali ili ne trebali isplaćivati, i kome. Problem je što su kod nas mnoge važne stavke u plaći regulirane putem dodataka, umjesto glavnice određene koeficijentom. Npr. doktor znanosti bi trebao imati znatno veću plaću (definiranu kroz koeficijent složenosti poslova) u odnosu na vrijeme dok nije imao doktorat, umjesto da ta razlika bude regulirana fragilnim kolektivnim ugovorom. Ako se netko “mudro” dosjeti da i na tom dodatku država može uštedjeti, cijeli naš sustav znanosti i visokog obrazovanja može staviti ključ u bravu.” Onda Vi u drzgom pismu ministru upravo takvo ukidanje predložite.

Želim da me javnost – dakle porezni obveznici – korektno plaća za moj RAD i ODGOVORNOST koju snosim, a ne da plaća moj rad koji je odavno minuo ili komad papira kojim se dokazuje moja kvalificiranost.

Pa, da otklonimo svaku nejasnoću kolika bi, po Vašem mišljenju, bila ta korektna plaća i kolike i kave bi bile plaće drugih zaposlenih u sustavu obrazovanja i znanosti? U kakvom bi odnosu bile prema plaćama u sustavima pod drugim ministarstvima? Ako se od sadašnjih plaća oduzme sve što ste predložili one bi bile mnogo manje od plaća ostalih u sustavu javnih i državnih službi ili ste opet napisali jedno, a mislili drugo?

#58 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 25, 2014 u 01:35 Thumb up 7 Thumb down 1

Od #49-#56:

Da bi se nešto nazivalo otvorenim pismom, onda nije dovoljno poslati ga na nekoliko adresa, već objaviti ga javno tako da sva zainteresirana javnost može do toga doći. Na žalost, ni uz najbolju volju, Vaše prvo “otvoreno” pismo ministru nisam uspio naći. Kako drugo otvoreno pismo ljubazno dijelite ovdje s nama, volio bih kad biste isto učinili i s prvim pismom.

U #0 sam nedvosmisleno pokazao da je uspoređivanje s Njemačkom promašeno! Ponovit ću ono što sam negdje prije napisao: dajte mi plaću njemačkog nastavnika uz njemački standard i nema problema – uzmite mi apsolutno sve dodatke! Kako se u svom pisanju ovdje nigdje više ne referirate na to kako je to pitanje riješeno u Njemačkoj, znači li to da odustajete od argumentacije “ne postoji u Njemačkoj, ne treba ni kod nas”?

U #50 navodite:

A činjenica što ne primam 276 kuna za gradski prijevoz ne igra nikakvu ulogu glede mojih stavova. I da ih primam isto bih predložio.

Znate, kolega, nije isto od plaće od skoro 9000 kn odreći se 276 kuna i nama s plaćom od oko 5000 kn. Olako se razbacujete s tim “ukinite nam, besmisleno je da nam to plaćate”.

Moram priznati da me jako zbunjuje ova izjava iz #51:

Slažem se da bi trebalo plaćati prijevoz nastavnicima u OSNOVNIM ŠKOLAMA koji putuju (više desetaka kilometara) na posao, i to u osnovnim školama u mjestima gdje NEMA KVALIFICIRANIH KADROVA.

Inače, ima i zaposlenih u SREDNJIM ŠKOLAMA koji također putuju na posao van mjesta prebivališta. Smatrate, dakle, da onima koji rade u OŠ to treba plaćati, a onima koji rade u SŠ ne?

U članku koji je objavljen u JL (link u #0) navodi se (citat):

U suvremenom svijetu 21. stoljeća ljudi moraju ići tamo gdje im je radno mjesto ili bar što bliže. Ako pojedinac odluči da mu je bolje svaki dan putovati – iako je to potpuno nelogično – onda mora snositi i posljedice svoje odluke: da sam snosi troškove te svoje odluke.

Dakle, što od toga dvoje smatrate? Da treba plaćati prijevoz ili ne? Trebaju li se ljudi, po uzoru na tako hvaljenu Njemačku, seliti ili ne? Ove dvije izjave su poprilično oprečne. Bilo bi lijepo kad biste se izjasnili iza koje od te dvije izjave stojite. Ako ćete se opet pozivati na primjer Njemačke, molim pročitajte statistiku predstavljenu u #0. Još uvijek se zgražam na ovo kako je pojedinac sam odlučio da mu je bolje putovati svaki dan i da treba snositi posljedice te odluke.

Zanima me, čisto iz puke radoznalosti, zašto niste kao mjeru naveli povećanje norme na fakultetima? Uvidom u kolektivni ugovor zaposlenih u visokom školstvu, članak 33. stavak 1., Vi imate godišnju normu od 300 sati. Po stavku 12. istog članka, ako držite nastavu samo na preddiplomskom i/ili diplomskom studiju, jedan sat predavanja računa Vam se kao dva norma sata. Time dolazimo do podatka da u nastavi provedete 150 sati godišnje. Kako akademska godina traje 30 tjedana, doznajemo da u nastavi imate 5 sati tjedno! Wow! Zašto niste predložili da se norma udupla? Vi u nastavi samo 10 sati tjedno, što je opet više nego duplo manje nego što imamo mi u školama, a ušteda bi bila golema jer bi tom mjerom pola profesora s fakulteta postali tehnološki višak. Sjajno! Ah da, ispričavam se, sad sam se sjetio da u svom drugom otvorenom pismu navodite kako NE TREBA štedjeti na radnim mjestima, pa tako ni Vašem. Odmah mi pala na pamet ona o tome kako je najlakše tuđu ruku u koprive staviti (originalna je puno prostija, ispričavam se što na ovom mjestu neću navoditi originalnu!). Dakle, nemate problem s tim da svojim prijedlozima ugrozite egzistenciju nekog s plaćom puno manjom od Vaše, ali imate problem s tim da Vaša egzistencija bude ugrožena? Poprilično……..dvolično, ne mislite li?

Samo da bude jasno, nemam neki stav o tome treba li profesorima na fakultetu povećati normu ili ne. Iz jednostavnog razloga – nisam u poziciji da o tome sudim jer taj posao nisam nikad radio. Je li Vam 5 sati nastave tjedno puno ili malo – to ostavljam Vama s fakulteta na diskusiju. Samo Vam pokušavam dočarati kako to izgleda kad o nečijem poslu sudi osoba koja taj posao ne radi. ;)

#59 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 25, 2014 u 10:22 Thumb up 0 Thumb down 6

#58
Na žalost, ja mogu samo napisati otvoreno pismo, a ne mogu ga objaviti – to mogu samo mediji. Poslao sam ga Jutarnjem i Večernjem listu (lako to mogu dokazati), ako oni to ne žele – šta da radim? Bio bih jako zahvalan ako bi ga neko glasilo javnog informiranja objavilo.
I ja sam se čudio kao i Vi – nisam mogao naći otvoreno pismo u JL-u 9.10.2014. Mislio sam i nadao se da će ga objaviti u cjelini, no novinarka je iskoristila samo neke njegove dijelove. Zašto meni prebacujete odgovornost za to?

#60 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 25, 2014 u 11:01 Thumb up 1 Thumb down 6

#58 – Želite da ukratko opišem kako je u Njemačkoj:
Kako je pitanje putnih troškova riješeno u Njemačkoj?
Kolegica pod #20 je to opisala: Radnik sam snosi putne troškove, a može ih odbiti od poreza, tj. financijska uprava će mu na kraju godine to obračunati.
U SRNj su dvije mogućnosti zapošljavanja u obrazovnim ustanovama, što ovisi o zemaljskim pokrajinama. Nastavnici (koristiću ovaj pojam i za učitelje) se zapošljavaju kao državni činovnici (Beamte) ili kao namještenici (Angestellte). Kao činovnici imaju prije svega sigurnost – faktički je nemoguće da dobiju otkaz, a plaća im je nešto više od 2 tisuće eura. Moraju sklopiti privatno zdravstveno osiguranje (kako država ne bi bila u sukobu interesa) koje plaća država i koje je skupo i sve skuplje što čovjek postaje stariji. Ne uplaćuju mirovinsko osiguranje u mirovinski fond već im država iz budžeta plaća mirovine. Ali činovnici nemaju određena prava odn. imaju posebne dužnosti: Nemaju pravo na štrajk !!! Zatim, ako škole fuzioniraju ili se zatvore zbog manjka učenika, zemaljsko ministarstvo obrazovanja im nadje odn. ponudi posao u nekoj drugoj školil – koje može biti bilo gdje na teritoriju te države !!! Ministarstvo će se potruditi da nadje što bliže, ali je itekako moguće da ponudi radno mjesto udaljeno i više desetaka, pa čak i više stotina kilometara. Činovnik ima tada dvije mogućnosti: ili da da otkaz i napusti državnu službu, ili da prihvati premještaj, a u tom slučaju se ili mora preseliti ili putovati i sam snositi putne troškove.
Činovnici su za državu jeftinija varijanta za vrijeme njihova radnog vijeka. No, država im mora platiti mirovinu dok god žive. I to je postao veliki problem u SRNj jer ljudi sve duže žive. Stoga sve više zemaljskih pokrajina (npr. Berlin) prelazi na drugi model zapošljavanja: namještenike (Angestellte).
Namještenici imaju manje neto plaće (oko 2 tisuće eura) jer uplaćuju i u zdravstveni i u mirovinski fond. U slučaju zatvaranja škola mogu kao tehnološki višak ostati bez posla. Pitanje putnih troškova se uopće ne postavlja – sami ih moraju snositi.
U znanosti i visokom školstvu je oznaka “prof.” oznaka za radno mjesto. Profesori su činovnici, što je državi postalo preskupo. Stoga se unazad zadnjih 20 godina postupno zatvaraju profesure, a zapošljavaju se “znanstveni suradnici” (asistenti, postdoktorandi) kao namještenici (neto plaća za cijelo radno mjesto bez poreskih olakšica ca. 1800 eura, za pola radnog mjesta ca. 1200 eura) na ODREDJENO radno vrijeme (ranije je bilo 5 godina, sad se daju ugovori na 1-5 godina). Putni troškovi – nitko im ne plaća.
Na sveučilištima i visokim školama rade i honorarci – Lehrbeauftragte. Ima ih puno i sve više. U principu su nezaposleni doktori znanosti. Ako imaju sreće, visoka škola im dopusti da drže 1-2 kolegija po semestru – i plati ih katastrofalno loše za to. I ne da im još dodatno putne troškove. Ti ljudi često žive na egzistencijalnom minimumu, pa čak i ispod njega. Slično je i s nastavnicima na privatnim (npr. stručnim srednjim) školama ili otovrenim učilištima koji se osamostale (u poreznoj upravi prijave “firmu”) i zbog ogromnih doprinosa koje moraju platiti zaradjuju 900-1000 eura mjesečno. A pola od toga moraju dati za stanarinu i režije.
Legenda je da je Njemačka raj na zemlji (Schlaraffenland) – ali je uređena zemlja s korektnim državnim aparatom i javnim ustanovama. Plaće u Njemačkoj jesu nominalno znatno veće, ali životni standard nastavnika, učitelja i znanstvenih suradnika (s izuzetkom profesora na sveučilištima koji zaradjuju više od 3000 eura mjesečno) nije značajno viši od našeg životnog standarda. I rijetko tko od njih posjeduje nektretnine, već mora plaćati stanarinu.

#61 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 25, 2014 u 11:23 Thumb up 1 Thumb down 6

#58 je napisao:
“Dakle, što od toga dvoje smatrate? Da treba plaćati prijevoz ili ne? Trebaju li se ljudi, po uzoru na tako hvaljenu Njemačku, seliti ili ne? Ove dvije izjave su poprilično oprečne. Bilo bi lijepo kad biste se izjasnili iza koje od te dvije izjave stojite.”

Ne treba plaćati prijevoz. Ljudi se trebaju seliti, po uzoru na Njemačku (i ne samo nju).
To bi trebalo biti pravilo.
Ali u rijetkim slučajevima bi se moralo napraviti izuzetke.
Npr. ako se na natječaj za radno mjesto u nekoj osnovnoj školi u selu XY nitko ne javi, onda bi MZOS trebalo dati dozvolu da se prilikom ponovljenog natječaja unese i stavka da će se plaćati putni troškovi unutar xy kilometara (po mom mišljenju 50, ali možda griješim). I onda da MZOS u svoj famozni COP to i zavede kao izuzetak i plaća te putne troškove.
Zašto osnovne škole? Zato što je osnovno obrazovanje obavezno i djeca sa sela ne smiju biti diskriminirana u odnosu na djecu koja žive u gradovima (gdje ima kadrova). To bi bili izuzeci – isljučivo iz razloga dobrobiti djece.
Za razliku od osnovnih škola srednje škole se nalaze u gradovima i gradićima – dakle u urbanim sredinama – i tamo obično ima odgovarajućih i potrebnih kadrova.

#62 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 25, 2014 u 11:26 Thumb up 1 Thumb down 6

#58
Jako jako jako rado bih pisao o stanju na fakultetima jer je stanje vjerojatno puno gore nego što slutite. Ali tema je toliko opširna da smatram da bi trebalo o tome započeti posebnu diskusiju. Broj postova bi vjerojatno oborio rekord na ovom portalu.

#63 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 25, 2014 u 11:30 Thumb up 1 Thumb down 5

#58 je napisao:
“Kako drugo otvoreno pismo ljubazno dijelite ovdje s nama, volio bih kad biste isto učinili i s prvim pismom.”

Šalje: bdudas@mapef.ffri.hr
Naslov: Otvoreno pismo MZOS
Datum: Ned, listopad 5, 2014 5:55 pm
Prima: rudez.tanja@gmail.com

Poštovani,
bio bih Vam zahvalan ako biste objavili moje otvoreno pismo ministru
znanosti, obrazovanja i sporta koje se nalazi u privitku. Takodjer bih Vas
zamolio da me obavijestite da li ćete ga objaviti i u kojem broju Jutanjeg
lista.
S poštovanjem,
izv. prof. dr. sc. Boris Dudaš
Attachments:
Ministru znanosti.docx
Size: 18 k
Type: application/vnd.openxmlformats-officedocument.wordprocessingml.document

Ministru znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske
Prof. dr. sc. Vedran Mornar

Poštovani gospodine Ministre,
zbog brige da će se sustav znanosti i visokog školstva uskoro urušiti zbog nedostatka novčanih sredstava, a i iz straha da iz tog razloga nećemo moći dobiti plaće, obraćam Vam se prijedlogom kako bi se moglo uštedjeti.
Po mom mišljenju bi MZOS trebalo prestati plaćati putne troškove za zaposlenike u obrazovanju i znanosti, dakle u osnovnim i srednjim školama, na sveučilištima, veleučilištma, visokim školama i znanstvenim institutima, kako za međumjesni prijevoz, tako i za gradski i prigradski prijevoz za dolazak za posao. U stvari, svima koji rade u JAVNIM institucijama.
Lijepo je kad poslodavci mogu svojim zaposlenicima plaćati prijevoz. Ali ako je poslodavac u takvoj ekonomskoj krizi kao što je Republika Hrvatska, onda ima itekako moralno pravo ukinuti tu beneficiju. Tim više što ih u ovom slučaju Republika Hrvatska plaća tuđim novcem – novcem SVIH poreznih obveznika. Prestankom plaćanja gradskog prijevoza za zaposlenike oni bi imali nešto manje novaca na raspolaganju, u prosjeku između 250 i 400 kuna, ovisno o gradu u kojem rade. A uštede bi bile ogromne.
Ova mjera bi jače pogodila one zaposlenike javnih službi u sustavu MZOS-a koji ne žive u gradu u kojem im se nalazi radno mjesto. Ali u suvremenom svijetu 21. stoljeća ljudi moraju ići tamo gdje im je radno mjesto, ili bar što bliže. Ako pojedinac odluči da mu je bolje svaki dan putovati – iako je to potpuno nelogično – onda mora snositi i posljedice svoje odluke: da sam snosi troškove te svoje odluke.
Napomenio bih da npr. u Njemačkoj učitelji, nastavnici, profesori, znanstvenici i ostali zaposlenici u javnim službama ne dobijaju takve dodatke. Poznajem više profesora na njemačkim sveučilištima koji preko tjedna žive u gradu u kojem rade, a preko vikenda idu u grad u kojem „stanuju“. I ni na kraj pameti im nije da traže od države ili javne ustanove da preuzme te troškove.
S poštovanjem,
izv. prof. dr. sc. Boris Dudaš, Rijeka

#64 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 25, 2014 u 17:31 Thumb up 7 Thumb down 1

#55 Čini mi se da brkate predbolonjski mr. sc. sa bolonjskim mag. struke. To nisu iste titule. Primjerice, stari dipl. ing. el. je po bolonji mag. ing. el. Riječ je o titulama koje se stiču završetkom diplomskog studija, za razliku od starog mr. sc. koji je bio postdiplomski. Na mom fakultetu ima ljudi koji nisu doktorirali i birali su se u predavače, kasnije i više predavače, i primaju dodatak na mr. sc., cini mi se 7%. Osobno tu ne vidim ništa sporno. Osim naravno što su predavači zaposleni na neodređeno bez doktorata, a postdokovi sa doktoratom nisu, ali to je neka druga priča.

#58 Slažem se s Vašim stavom, ali malo ste se zaletjeli u inače pravednom bijesu. Prije svega, norma profesora nije 300, nego 360 norma sati. Mnogi moji kolege rade puno više od toga jer netko na kraju tu nastavu mora odraditi. Istini za volju, za to se dobiju i nekakvi prekovremeni.
Što se mene tiče, radim 360 sati, i to isključivo kroz vježbe, dakle bez faktora x2. Iako sam docent, radim na katedri koja izvodi tzv. praktične predmete pa su vježbe velik dio opterećenja.

Drugo, na svim “mojim” kolegijima imam izravno praktično iskustvo, dakle pričam o stvarima kojima se bavim stručno i znanstveno. Mislim da to u školama u pravilu nije slučaj. Također, radim 8 sati dnevno, što u školama isto tako u pravilu nije slučaj.

Treće, pored nastave moram (i zbilja želim) raditi i znanost. Priprema područja, planiranje eksperimenata, obrada rezultata i sl. traže neko vrijeme čak i ako niste genijalac koji publicira 5-6 CC radova godišnje. Također, vrlo često uz laboratorijska mjerenja imamo i terenska koja se koordiniraju sa kolegama iz HEP-a, HT-a i sl, što opet uzima vrijeme. Ako radite u kolaboraciji i gurate EU projekte, to također traži vremena. Tim više što sam inženjer, ne ekonomist, pa su mi razni obračuni, izvještaji, natječaji i sl. novina koju moram savladati. Naravno, projekata ima i po školama.

Konačno, pored nastave i znanosti, izvodim i stručni rad, što znači da, budući da radim na javnom fakultetu, pomažem kolegama u privredi kad imaju problema iz mog područja. Ponekad je to posve besplatno, ponekad i za dodatni honorar koji se uredno provuče kroz fakultet tako da i država i sveučilište i fakultet i katedra dobiju svoj dio kolača.

Namjerno sam govorio na svom primjeru jer tu znam u potpunosti točne podatke. Ponavljam, slažem se s Vama oko putnih troškova, ali generaliziranje koje ste upotrijebili ne vodi ničemu konstruktivnom. Ili bar ja tako mislim. :-)

#65 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 25, 2014 u 19:40 Thumb up 7 Thumb down 2

Na #64…

Kažete:

#58 Slažem se s Vašim stavom, ali malo ste se zaletjeli u inače pravednom bijesu.

Upravo zato i jesam u #58 napisao:

Samo da bude jasno, nemam neki stav o tome treba li profesorima na fakultetu povećati normu ili ne. Iz jednostavnog razloga – nisam u poziciji da o tome sudim jer taj posao nisam nikad radio. Je li Vam 5 sati nastave tjedno puno ili malo – to ostavljam Vama s fakulteta na diskusiju. Samo Vam pokušavam dočarati kako to izgleda kad o nečijem poslu sudi osoba koja taj posao ne radi. ;)

Dakle, jasno sam naznačio da taj prijedlog stavljam tek tako da pokažem kako je to kad o tuđim uvjetima rada sudi netko tko taj posao ne radi i zapravo malo zna o tom poslu. ;) Kako ono napisah….lako je tuđu ruku u koprivu staviti.

#66 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 25, 2014 u 20:02 Thumb up 5 Thumb down 1

#65 Sve ok, no hard feelings. :-)

#67 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 25, 2014 u 20:14 Thumb up 2 Thumb down 0

Na #63
Mogli ste Vi to odmah ovako objaviti. Sad smo točnije upoznati s Vašim mislima.
Mislim da bi trebalo još jedno pojašnjenje

Po mom mišljenju bi MZOS trebalo prestati plaćati putne troškove za zaposlenike u obrazovanju i znanosti, dakle u osnovnim i srednjim školama, na sveučilištima, veleučilištma, visokim školama i znanstvenim institutima, kako za međumjesni prijevoz, tako i za gradski i prigradski prijevoz za dolazak za posao. U stvari, svima koji rade u JAVNIM institucijama.
Lijepo je kad poslodavci mogu svojim zaposlenicima plaćati prijevoz. Ali ako je poslodavac u takvoj ekonomskoj krizi kao što je Republika Hrvatska, onda ima itekako moralno pravo ukinuti tu beneficiju.

Zašto ste isključili djelatnike MZOS-a i Agencija vezanih uz znanost i obrazovanje? Oni doduše nisu javni (uvijek me zabavlja ovaj izraz), nego državni, ali plaće i prijevoz im se isplaćuju iz iste vreće. I nadležan im je isti ministar. Pretpostavljam i da ukidanja koja predlažete u drugom pismu slijede istu logiku, pa ni njih niste predvidjeli za djelatnike MZOS-a i agencija?

#68 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 25, 2014 u 20:31 Thumb up 0 Thumb down 5

#67
Da, možda sam trebao navesti i državne činovnike.
Ali nije li za njih nadležan ministar uprave? Mislio sam da njih plaća Bauk, no izgleda da sam pogriješio.
Zar i državni činovnici (u MZOS; Agencijama i sl.) dobijaju dodatak za doktorat??? To tek nema apsolutno nikakvog smisla i treba pothitno ukinuti.
# 57
Otvoreno pismo (kao i svako drugo pismo) ima svoju formu i prije svega ima adresata. Odlučio sam se obratiti konkretnoj osobi odgovornoj za sve u jednom resoru: ministru Mornaru. Mogao sam se, a možda sam se i trebao obratiti Vladi RH – samo je ta institucija vrlo difuzna i njeni članovi su vrlo vješti u izbjegavanju odgovornosti tako što stalno prebacuju loptu s jednog na drugog ministra odn. na drugo ministarstvo. Nisam im htio pružiti tu priliku.
A što se tiče prijedloga reformi: to bi bila knjiga, a ne pismo. Na žalost, teško je objaviti i najobičnije pismo, a prijedloge za reforme – s odgovarajućom argumentacijom, ne samo nabrajanjem – koji bi zauzeli više stranica – da li bi ih itko htio objaviti? Bojim se da ne bi, na žalost. Volio bih da griješim i da me netko razuvjeri da po tom pitanju nisam u pravu…

#69 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 25, 2014 u 20:46 Thumb up 1 Thumb down 6

# 57
Kolike bi trebale biti plaće?
Da bi se na to odgovorilo moralo bi se otvoriti svaku pojedinačnu stavku kod svakog pojedinca. Svaki paušalni odgovor bi bio a priori pogrešan.
I sljedeća ocjena je paušalna, pa ju treba uzeti s oprezom: mladi su potplaćeni, a starii preplaćeni. Mislim da bi trebalo ukinuti koeficijente za minuli rad i prebaciti ih u osnovicu za plaću.
Niste naveli ključnu rečenicu iz drugog pisma u kojem ću markirati pojmove koje priželjkujem:
“U nadi da će se jednog dana otvoriti javna diskusija koliko društvu vrijede rad i odgovornost učitelja/ nastavnika/profesora/znanstvenika i o pripadajućim parametrima kojima bi ih se moglo mjeriti,”

#70 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 25, 2014 u 21:04 Thumb up 2 Thumb down 5

#32
Nastavničko zanimanje u Njemačkoj nije “vrlo konkurentno” – dolazim iz tog područja, tj. dosta mojih kolega i kolegica u Njemačkoj radi u školama. Nastavnici su uglavnom isfrustrirani i preopterećeni. Osnovni razlozi što se zapošljavaju u školama su visoka sigurnost (od nezaposlenosti) koju pruža status činovnika, kao i loše alternative (naročito za humaniste i društvenjake) – obično je alternativa nezaposlenost.
Druga alternativa je postati zastupnik u parlamentu – statistički gledano najbrojniju skupinu u njemačkim parlamentima (na saveznoj i zemaljskoj razini) čine učitelji i nastavnici :))
Njemačka ima problem s manjkom nastavnika fizike, matematike i kemije (možda i drugih struka) – jer apsolventi tih studija lako nadju posao u gospodarstvu.
Takodjer je legenda da u Njemačkoj vrvi od “vrhunskih nastavnika”. Iako jesu dobri – ali prije svega zbog dobrih nastavničkih studija (s puno i sve više prakse u tijeku studija). U usporedbi s njima su naši nastavnički studiji prava katastrofa.

#71 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 25, 2014 u 23:54 Thumb up 2 Thumb down 8

#14, #15, #23
Navedeni komentari su me prilično povrijedilil. Mislio sam da ću lako prijeći preko toga, ali to ipak nije tako lako, stoga želim obznaniti:
Zaposlen sam u Rijeci u listopadu 2005. godine. Od 2005. do 2010. sam bio podstanar u Rijeci – iako sam imao stan u vlasništvu u Zagrebu. Bio sam svaki radni dan na faksu, iako sam mogao dolaziti na 2 dana u tjednu – i za to još kasirati putne troškove.
Tada mi je plaća višeg asistenta iznosila negdje 6 – 6,5 tisuća kuna. Kako sam napredovao u zvanju (2008. docent, 2013. izv. prof.) rasla mi je i plaća.
2010. sam prodao stan u Zagrebu i kupio u Rijeci, što bliže radnom mjestu – kako bih prije svega što više na usluzi studentima.

#72 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 26, 2014 u 00:59 Thumb up 5 Thumb down 1

Na #58:

Na žalost, ja mogu samo napisati otvoreno pismo, a ne mogu ga objaviti – to mogu samo mediji.

Zašto meni prebacujete odgovornost za to?

Možete, na svojim osobnim stranicama. Svrha otvorenog pisma jest da ga sva zainteresirana javnost može naći i pročitati.

Na #60:

Želite da ukratko opišem kako je u Njemačkoj

Zgodno je čuti kako je to vani, ali to mijenja detaljnu statistiku navedenu u #0.

Na #61:

Ne treba plaćati prijevoz. Ljudi se trebaju seliti, po uzoru na Njemačku (i ne samo nju).
To bi trebalo biti pravilo.
Ali u rijetkim slučajevima bi se moralo napraviti izuzetke.

Prvo jedno pa drugo. Sad imamo i treće. Prvo za sve, onda samo za OŠ, ali samo u iznimnim situacijama. Zanimljivo.

Npr. ako se na natječaj za radno mjesto u nekoj osnovnoj školi u selu XY nitko ne javi, onda bi MZOS trebalo dati dozvolu da se prilikom ponovljenog natječaja unese i stavka da će se plaćati putni troškovi unutar xy kilometara (po mom mišljenju 50, ali možda griješim).

U međuvremenu će matematiku predavati konobari jer znaju računati, kemiju frizerke, a biologiju kozmetičarke?

Za razliku od osnovnih škola srednje škole se nalaze u gradovima i gradićima – dakle u urbanim sredinama – i tamo obično ima odgovarajućih i potrebnih kadrova.

Otkud Vam ovo? Želite reći da Sinj, Hvar, Bol, Supetar, Hrvatska Kostajnica, itd…. imaju profesore latinskog, fizike, kemije, glazbene umjetnosti? Ne dao Bog da spomenem neke stručne predmete koje predaju dipl.ing. elektrotehnike, agronomije ili slično. U gradovima se potreban kadar još i može naći. U gradićima baš i ne.

Na #62:

Jako jako jako rado bih pisao o stanju na fakultetima jer je stanje vjerojatno puno gore nego što slutite.

Ne treba pisati romane. Mogao je i jedan kraći odlomak. Ali ne vidim da ste u prvom otvorenom pismu spomenuli išta od toga. Tek ste u drugom otvorenom pismu (#55) spomenuli ukidanje povećanja na mr.sc. i dr.sc. Isto tako ste spomenuli da ne treba nikako štedjeti na radnim mjestima u visokom obrazovanju i znanosti.

Na #71:

2010. sam prodao stan u Zagrebu i kupio u Rijeci, što bliže radnom mjestu – kako bih prije svega što više na usluzi studentima.

Super, ali……mislite da svi imamo na raspolaganju stanove koje možemo prodati i kupovati druge? Neki i imaju, ali ne žele mijenjati kompletan život. Dosta mojih kolega živi s roditeljima u Zagrebu, a radi u Zagrebačkoj županiji. Predlažete da prodaju stan i da se i njihovi roditelji (koji rade u Zagrebu) također sele u mjesto u kojemu njihova djeca rade?

Nije mi namjera uvrijediti ili povrijediti Vas, ali sad već počinjete zvučati kao Nevenka Bečić koja je prije dvije godine u Dnevniku prosula glupost o tome da su stari ljudi sami krivi što su pali i slomili se jer su trebali imati djecu, nećake, nećakinje ili gajiti dobrosusjedske odnose pa da im oni po onoj snježnoj mećavi idu u dućan. Tako smo očito i svi mi trebali gajiti dobre odnose s našom rodbinom pa da nam ostave u nasljedstvo stan koji, eto, časkom prodamo da bi se selili u mjesto gdje radimo.

Preporučam da poslušate: https://www.youtube.com/watch?v=xCsdwzTfnZU

Kao da slušam Vas: svi oni koji se odluče ići raditi van mjesta stanovanja, sami su tome krivi.

#73 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 26, 2014 u 11:52 Thumb up 6 Thumb down 1

#49
Dragi kolega, ništa osobno ;) Podatak o Vašoj adresi javan je, ima ga na više mjesta na internetu. Htio sam Vas samo potaknuti da razmotrite stvar malo pažljivije. Ispričavam se ako sam Vas povrijedio.
Evo, uzmimo za primjer mene (da ne bude da ste samo Vi na tapeti). Radim na sveučilištu, docent. Živim na selu. Za putovanje na posao potrošim preko 1000 kn mjesečno (naknada za prijevoz to mi pokriva samo djelomično, tako da već dajem svoj skromni doprinos štednji). Recimo da se naknada troškova prijevoza ukine i da odlučim preseliti u mjesto gdje radim. Ako se ne želim financijski upropastiti, trebao bih prodati nekretninu u kojoj živim. Nađete li mi u tom slučaju kupca za kuću po koliko-toliko prihvatljivoj cijeni, javno Vam obećajem 10% provizije.
I sad, kako kvantificirati jednostavnu činjenicu da se nekretnina u Novakima Oborovskim, za razliku od one u Zagrebu ili Tučepima (ne znam kako je u Njemačkoj), ne može prodati? To je nešto na što ja ne mogu utjecati i što teško može biti temelj za objektivno razrezivanje troškova. Ako bi Ministarstvo prihvatilo odluku kakvu se meni učinilo da predlažete, ja bih naprosto ostao bez preko desetine svojih prihoda, a nikog ne bih mogao uvjeriti da nije do mene. To je svjetlo u kojem sam osobno doživio Vaš prijedlog.
Ne kažem da bi mi bilo teže nego pojedinim kolegama u školama ili da bi mi uopće bilo teško. Samo ilustriram činjenicu da stvar nije tako jednostavna.
Nimalo ne sumnjam u Vaše ispravne namjere – vjerujem Vam kad kažete da ste zbog nastojanja oko unapređenja našeg znanstvenog sustava imali i osobnih problema. I pozdravljam otvaranje problematike racionalizacije troškova i potičem Vas da i dalje pišete o njoj. Međutim, kad se dogovorimo oko principa, treba prijeći na nijanse. A nisam siguran koliko su odgovorne instance osjetljive na njih.
Eto, nadam se da Vas je stan dočekao čitav i da, uz ovo objašnjenje, prihvaćate moju ispriku. Kad budem u rodnom gradu, rado ću navratiti do Vas i kolega na Filozofski – dakako, s miroljubivim namjerama.

#74 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 26, 2014 u 12:51 Thumb up 2 Thumb down 7

#49
Dragi kolega, nema problema :) što se mene i moje adrese tiče, to je prošlost i predlažem da to zaboravimo.
Osvrnuo sam se na to prije svega kako se to u budućnosti ne bi ponovilo, niti meni niti nekom drugom.
Vaš primjer spada u teže, nezgodnije i kompliciranije slučajeve i mjera koju sam predložio jako bi Vas pogodila. Zbog stanja koje vlada na tržištu imobilija biste bili u groznoj situaciji, izgubili biste daleko više nego što sam ja izgubio 2010. godine. Doista ne znam što bih Vam drugo rekao.
I vrlo rado bih Vas upoznao bilo u Rijeci bilo u Zagrebu i popio s Vama kavu pomirenja :)

#75 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 26, 2014 u 13:36 Thumb up 2 Thumb down 4

ispravka prošlog navoda – radi se o odgovoru na #73

#76 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 26, 2014 u 14:14 Thumb up 1 Thumb down 7

#73
Vaše riječi mi ne daju mira i dovele su me do pitanja na kraju argumentativnog niza:
- znanost i obrazovanje se ponašaju kao da su autoreferncijalni sustavi (što nisu i ne mogu biti),
- financijski kolaps RH kao vanjski faktor uzrokuje urušavanje, nefunkcionalnost, pa možda čak i raspad sustava znanosti i obrazovanja,
- stoga su neophodne promjene kako bi sustav postao održiv,
- kako provesti reforme, a da bude što manje posljedica (“žrtvi”) i da one budu što blaže???
Ufff…
Ali ne bi li se time trebali pozabaviti političari na vlasti, umjesto što se jedino brinu kako će se što više dopasti narodu, tj. glasačima i raznim grupacijama u glasačkom tijelu? Meni osobno ne treba ni “dragi Ivo”, ni “dragi Zoki”, ni “dragi Vedran”, već političari koji dobro obavljaju svoj posao i sprovode gore navedenu zadaću i vode državu tako da mi/nam ona ne padne na glavu.

#77 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 27, 2014 u 01:20 Thumb up 3 Thumb down 0

#68 i 76
Dodatci na staž i doktorat nisu vezani samo uz znanost i visoko obrazovanje. Primjerice, trenutno se vodi rasprava o tim dodatcima u zdravstvu (VL: Dodatak za topli obrok u zamjenu za onaj za doktorat</a).
Plaće djelatnika MZOS-a računaju se u razdio proračuna za MZOS. Lani smo ovdje vodili raspravu vezanu uz nedostatak sredstava za plaće i tamo se spominjala rasprava tadašnjih ministara financija i znanosti i obrazovanja oko toga u vezi nedostatka sredstava za plaće. Inače, izvješća
o izvršenju proračuna su na stranicama MF. Posebno valja pogledati dio o izvršenju po proračunskim korisnicima (to je dobar izvor i za isplate prijevoza po svim ministarstvima), naročito dio po razdjelima, glavama i ekonomskoj klasifikaciji. Uz to se moram i ispraviti. Naime, vidim da tamo stoji stavka “Agencije i ostale javne ustanove u znanosti, obrazovanju i sportu”, što znači da su i njihovi djelatnici javni, a ne državni.

#78 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Listopad 27, 2014 u 01:26 Thumb up 3 Thumb down 0

Nešto sam zbrljala s linkovima, pa ponavljam drugi. Prvi izgleda radi, ali se proširio. Dakle MF – proračun

#79 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 11, 2014 u 00:06 Thumb up 7 Thumb down 0
#80 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 24, 2014 u 22:56 Thumb up 5 Thumb down 0

Ne radi se o istim izvorima financiranja, ali vrijedi istaknuti. Ako je ovih 6 kkn netto iznos, to je za preko 35 % više od plaće VSS nastavnika pripravnika u srednjoj školi.
http://www.jutarnji.hr/radio-sam-s-laznom-diplomom–a-tuzim-zet-jer-nisam-jedini/1239617/

#81 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 24, 2014 u 23:24 Thumb up 0 Thumb down 4

Kojih 6 kn?

#82 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 25, 2014 u 15:35 Thumb up 3 Thumb down 0

Na #81 6 kkn = 6000 kn. ;-)

#83 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 25, 2014 u 18:15 Thumb up 2 Thumb down 3

Na #82
Hvala. Komentar #80 je izvrstan, no nisam do sada naišla na takvu kraticu, pa sam je krivo protumačila. Jedno k je, dakle, kratica za tisuću (e sad baš zanovijetam)?

#84 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 25, 2014 u 19:24 Thumb up 4 Thumb down 0

Na #83:

Jedno k je, dakle, kratica za tisuću (e sad baš zanovijetam)?

Ukratko, da.

Evo i nešto opširnijeg objašnjenja:

A metric prefix or SI prefix is a unit prefix that precedes a basic unit of measure to indicate a decadic multiple or fraction of the unit. Each prefix has a unique symbol that is prepended to the unit symbol. The prefix kilo-, for example, may be added to gram to indicate multiplication by one thousand; one kilogram is equal to one thousand grams. (…)

Each prefix name has an associated symbol which can be used in combination with the symbols for units of measure. Thus, the “kilo-” symbol, k, can be used to produce km, kg, and kW, (kilometre, kilogram, and kilowatt). (…)

They are also occasionally used with currency units (e.g. gigadollar), mainly by people who are familiar with the prefixes from scientific usage. (izvor)

#85 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 25, 2014 u 19:44 Thumb up 2 Thumb down 7

Each prefix name has an associated symbol which can be used in combination with the symbols for units of measure. Thus, the “kilo-” symbol, k, can be used to produce km, kg, and kW, (kilometre, kilogram, and kilowatt).

Dakle kkn se čita kao kilo kuna? Eto, nešto sam naučila (sad se samo pitam jesam li toliko ostarila da ne razumijem mlađe kolege ili to ipak mogu pripisati nerzumijevanju između H znanosti i T znanosti – tješit ću se da je ovo drugo).

Prethodni post:

Slijedeći post: