Jadranski seš u Veloj Luci

Damir Kovačić (Split, Hrvatska), 26. Lipanj 2014.

rubrika: RaznoRazno

Jadranski seš (ili meteorološki tsunami, šćiga) pogodio je Vela Luku na Korčuli u srijedu ujutro kad se razina mora podigla za metar i pol iznad normale i došlo do samih kuća u naselju. Ova relativno rijetka meteorološka pojava najčešće se javlja za vrijeme prolaska fronte ili na rubu olujnih kumulonimbusa gdje je zrak toliko nestabilan da se izrazito mijenjaju polja tlaka zraka i vjetra. Naglo je počela oko 8,30, a trajala je s manjim ili većim intenzitetom gotovo do 11 sati. CroMETEO vijest

6 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 26, 2014 u 19:09 Thumb up 9 Thumb down 4

“Štete od ovih opasnih pojava mogle bi se smanjiti njihovim pravodobnim predviđanjem. Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu predlaže projekt “težak” oko pola milijuna kuna koji uključuje postavljanje kontrolnih uređaja na Vis, Korčulu i Hvar. Na taj način ove pojave se ne bi zaustavile ali bi se lokalno stanovništvo na vrijeme moglo alarmirati. U Institutu ističu da žale što još nije prepoznata potreba za davanjem podrške izradi pomorskih prognoza.”

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 26, 2014 u 19:11 Thumb up 2 Thumb down 22

Koliko nam je predvidanje pomoglo u nedavnim poplavama u unutrasnjici zemlje?

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 26, 2014 u 21:24 Thumb up 22 Thumb down 2

Velika je razlika između predvidjeti podizanje vodostaja (koje je bilo točno) i predvidjeti pucanje nasipa (koje nitko nije mogao predvidjeti). Čudi me da ne razlikujete te dvije različite stvari.

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 28, 2014 u 11:51 Thumb up 2 Thumb down 12

#3 Ja jako dobro razlikujem te dvije stvari. Moje pitanje je bilo “koliko nam je predvidanje pomoglo u nedavnim poplavama u unutrasnjici zemlje?”

(Btw Kakvi su to nasipi koji pucaju nepredvidljivo, i sto ce nam ulaganje u nasipe koji pucaju tijekom poplava?)

A za kolege kojima se svida #1, ima li smisla ulagati novac u predvidanje tako rijetkog fenomena koji ne odnosi zivote – zar ne bi bilo bolje potporu davati pitanjima kao sto su kako smanjiti broj zrtava od, recimo, prometnih nesreca i toplinskih udara na Jadranu?

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 28, 2014 u 18:23 Thumb up 8 Thumb down 0

#4

To što na Jadranu nije dosada bilo žrtava, ne znači da dosada nisu deseci ljudi poginuli u svjetskim morima.

Kod dosada najjačeg jadranskog događaja, 1978. u Veloj Luci, nije bilo žrtava isključivo zahvaljujući djelatniku Elektre koji je na početku poplave isključio struju cijelom mjestu. Šteta od tog događaja je bila jednaka četvrtini godišnjeg GDP-a cijelog otoka Korčule (ili tadašnjih 7 milijuna dolara). Je li to dovoljan argument za istraživanje?

NOAA je to prepoznala kao argument i dala 350.000 za istraživanje meteoroloških tsunamija uz istočnu obalu USA. I to hrvatima, tko bi to rekao?

Ako koga zanima, upravo je u finalizaciji poseban broj q2 časopisa Natural Nazards na tu temu, a imat će 15 radova koji će obrađivati događaje sa svih kontinenata svijeta (osim Anktartika).

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 28, 2014 u 18:34 Thumb up 9 Thumb down 0

korekcija u #5: “$350.000″

A kako izgleda jedan relativno slabi događaj, koji se dogodio jučer u Odessi i povukao petnaestak ljudi u more (na sreću bez poginulih), možete vidjeti na ovdje i ovdje.

A najbolje snimke tog događaja su nastale još 1978. 8-mm kamerom, gotovo su bolje nego današnje s pustom tehnologijom na raspolaganju.

Prethodni post:

Slijedeći post: