Small talk: prof.dr. Saša Zelenika o zapošljavanjima, projektima, financiranju i kritikama

Nataša Beširević (Zagreb, Hrvatska), 3. Veljača 2014.

rubrika: Small Talk,Znanstvena politika

Kako će se ubuduće zapošljavati mladi znanstveni kadar, je li financiranje znanstvenih projekata u krizi, zašto je MZOŠ najuspješnije ministarstvo Milanovićeve vlade i je li sektor znanosti lišen svake ambicije, kako tvrde u Europskoj komisiji? Odgovore na ova pitanja daje zamjenik ministra Jovanovića prof.dr. Saša Zelenika.

Protekla godina poprilično je prodrmala hrvatsku akademsku zajednicu. Sudeći prema medijskim natpisima, žučljivim diskusijama na fakultetima, institutima i internetskim forumima najvruće teme bile su: novi model financiranja znanosti i posljedičan problem (ne)financiranja znanstvenih projekata, rektorske plaće, kontroverzni i odbačeni Pravilnik o uvjetima za izbore u znanstvena zvanja, amandmani i tumačenja Zakona o znanosti, raspodjela novaca i odgovornosti od MZOŠ-a do sveučilišta, na početku i na kraju tema zapošljavanja znanstvenog i nastavnog kadra.
Prozivanje Ministarstva nastavilo se i ove godine kada se otvorenom sukobom između ministra Jovanovića i rektora Bjeliša polovicom siječnja pridružio osječki rektor Željko Turkalj optuživši Ministarstvo da koči razvoj znanosti odredbom prema kojoj je za svako radno mjesto potrebno zatražiti suglasnost.

U razgovoru za Connect Portal, zamjenik ministra Jovanovića prof.dr. Saša Zelenika objasnio je da će se ubuduće doktorandi i poslijedoktorandi zapošljavati putem natječaja Hrvatske zaklade za znanost, za što je već u ovoj godini osigurano 30 milijuna kuna što je dostatno za oko 250 novih radnih mjesta. Svake sljedeće godine taj bi broj trebao rasti do postizanja stalne razine od oko 1.250 doktoranada. Sam model zapošljavanja je, pak, još u razradi u Hrvatskoj zakladi za znanost.
„Dopisom ministra Jovanovića htjelo se potaknuti sveučilišta da pri odlasku u mirovinu redovitih profesora na njihovo mjesto zaposle dva asistenta ili jednog docenta i jednog asistenta. Zapošljavanja na docentskim mjestima provodit će se sukladno kadrovskim planovima visokih učilišta i raspoloživim sredstvima, vodeći pritom računa i da je omjer broja studenata po nastavniku trenutačno na razini od oko 12:1, ali i da je broj umirovljenja potencijalno čak i veći od broja novaka kojima istječe ugovor o radu. To podrazumijeva da sveučilišta napokon moraju početi voditi srednjoročne kadrovske politike“, istaknuo je zamjenik Zelenika uz napomenu da je sustav visokog obrazovanja u zadnjih šest godina narastao u broju zaposlenika za 26% dok je istovremeno masa za plaće u sustavu znanosti narasla za oko 600 milijuna kuna.
U tradiciji Small talk rubrike, koju nakon kraće stanke nastavljamo, donosimo tri odgovora na teme aktualne u akademskoj zajednici.

 

Krajem prošle godine ministar Jovanović obavijestio je znanstvenu javnost da se “s ratom isplaćenom u listopadu 2013. prestaju financirati znanstveni projekti koji su se financirali temeljem odluka o financiranju znanstvenih projekata do 31. prosinca 2013.” Mislite li da će takva odluka utjecati na već dogovoreno hrvatsko sufinanciranje europskih projekata?
Ne, nema nikakvog razloga za to. Provođenje nacionalnih znanstvenih projekata (tzv. zProjekata) nije ni na koji način povezano sa sufinanciranjem europskih projekata. Financiranje zProjekata započelo je 2007. godine, a projekti su bili planirani na tri godine. Ministarstvo je tijekom prošle godine intenzivno radilo na promjeni osnovnih postavki financiranja znanosti tako da se dio sredstava (50 milijuna kuna godišnje), putem višegodišnjih institucijskih ugovora, isplati znanstvenim institutima i sveučilištima, a sredstva za projektnu djelatnost (100 milijuna kuna godišnje, uz dodatna sredstva za zapošljavanje doktoranada i poslijedoktoranada) stave na raspolaganje Hrvatskoj zakladi za znanost.

Prelaskom s modela državnog upravljanja na model državnog nadziranja znanstvena djelatnost je snažno debirokratizirana. Time je znanost napokon prepuštena samim znanstvenicima! Institucije su potpuno autonomne u raspolaganju sredstvima koje dobivaju kroz višegodišnje ugovore, pa ih tako mogu usmjeriti i u razvoj karijera mladih istraživača. Naravno, uz preduvjet da ih namjenski troše za znanstvenu djelatnost.

Hoće li promjena modela financiranja znanstvene djelatnosti putem HRZZ-a i projektnih poziva svakih šest mjeseci dovesti do diskontinuiteta financiranja, time i istraživanja i zapošljavanja u znanosti?
Ne, naravno da ne. Kako će jedni projekti završavati, počinjat će drugi, u trogodišnjim ili četverogodišnjim ciklusima. Cilj je kroz tri do četiri godine doći na razinu od 750 do 800 projekata vrijednih do milijun kuna. U znanstvenoj zajednici koja broji manje od 5.500 FTE znanstvenika, to je primjeren broj. Usporedimo li to sa sadašnjim stanjem kada imamo gotovo 2.000 „mikro“ projekata s, u prosjeku, 1,5 istraživača i 50.000 kuna godišnje po projektu, svaki komentar je suvišan.

Kako komentirate nedavne navode Tanie Friederichs, koordinatorice EK za Hrvatsku u području istraživanja i razvoja, koja je navela da „djeluje razočaravajuće da se po pitanju ulaganja u istraživanja i razvoj svi vladini ciljevi temelje isključivo na priljevu novca iz EU fondova.” Europska komisija svoje zapažanje temelji na ključnim segmentima poput inovacija, znanstvene izvrsnosti, prijenosa znanja iz znanosti u gospodarstvo i sl.
Ministarstvo je začuđeno neprimjerenim istupom Tanie Friedrichs, službenice u Općoj upravi. Gospođa Friedrichs cilj Vlade RH da u sedmogodišnjem razdoblju ulaganja u taj sektor gotovo udvostruči, ocjenjuje „lišenim svake ambicije“?! Pri tom zaboravlja da je sama sudjelovala u procijeni rasta ulaganja, pri čemu je detaljno upoznata sa svim naporima da se ulaganja značajno povećaju. Gospođi  Friedrichs bi trebalo biti poznato da je MZOS najuspješnije ministarstvo u Vladi RH po povlačenju sredstava iz pretpristupnih fondova EU: 2013. godine povuklo je čak 115% planiranih sredstava ili više od 310 milijuna kuna. MZOS je i prvo ministarstvo koje je objavilo natječaje za strukturne fondove EU.
Poznato joj je i da je Ministarstvo promijenilo model financiranja znanstvene djelatnosti tako da se povećava odgovornost sveučilišta i instituta, dok se istovremeno promiče državni nadzor (ne upravljanje!) nad sustavom. MZOS je uz to uključeno i u regionalne inicijative kroz koje se jasno očituje vodeća pozicija u jugoistočnoj Europi pa se tako često upravo RH ističe kao primjer dobrih praksi. U zadnje dvije godine kroz izmjene unutarnjeg ustrojstva MZOS-a stvorene su pretpostavke za tri nova odjela i zapošljavanje 23 nova djelatnika za rad na pripremi i provođenju projekata i programa EU. To je gospođi Friedrichs dobro poznato.
MZOS ističe da su hrvatski znanstvenici iz FP7 privukli oko 80 milijuna eura, što je 60 posto više novca od članarine koju je u tu svrhu RH uplatila (oko 49 milijuna eura). Uz to, Europsko istraživačko vijeće odobrilo je financiranje prva dva hrvatska znanstveno-istraživačka projekta ukupne vrijednosti 3,2 milijuna eura. Sve to jasno pokazuje da je hrvatska znanost i te kako konkurentna u europskim i svjetskim okvirima.
Nadalje, Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije ne samo da je izrađena, nego i da je bila u javnoj raspravi dva mjeseca. Činjenica da je tijekom javne rasprave pristiglo više stotina prijedloga i komentara najbolje demantira tvrdnje gospođe Friedrichs „da niti jedan stručnjak kojega je kontaktirala u Hrvatskoj za to nije čuo“.
Što se Nacionalne inovacijske strategije tiče, i ona je već više dana u javnoj raspravi na web stranicama Ministarstva gospodarstva. Naravno, ti su dokumenti u svojim radnim verzijama pisani samo na hrvatskom jeziku koji je, kako bi gospođa Friedrichs trebala znati, jedan od službenih jezika EU!
Na Strategiji pametne specijalizacije, koju većina članica EU još nije izradila, aktivno se radi, iz koje će, za razliku od tvrdnji gospođe Feidrichs, biti jasno razvidni prioriteti razvoja na gospodarskom te na području istraživanja i razvoja.

4 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 4, 2014 u 08:28 Thumb up 26 Thumb down 1

“Naravno, ti su dokumenti u svojim radnim verzijama pisani samo na hrvatskom jeziku koji je, kako bi gospođa Friedrichs trebala znati, jedan od službenih jezika EU!”
?????????

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 5, 2014 u 14:42 Thumb up 11 Thumb down 7

Znakovito da nema komentara … Letargija … Apatija … Slaganje … Ili što drugo …

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 5, 2014 u 18:49 Thumb up 13 Thumb down 4

Na #3,
Ima, ima, već dva – a evo i trećeg.
Da parafraziram cijenjenog kolegu bg Parce mihi Domine, quia Dalmata sum.

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 12, 2014 u 23:53 Thumb up 2 Thumb down 0

Okrugli stol ponedjeljkom – Kultura promjene
TEMA: Pod tematskim nazivom ‘Kultura promjene’ razgovarat ćemo o promjenama u hrvatskom znanstvenom sustavu. Gosti emisije su prof. dr. Saša Zelenika, zamjenik ministra znanosti RH i prof. dr. Dean Ajduković, redovni profesor na katedri za socijalnu psihologiju Sveučilišta u Zagrebu i zamjenik predsjednika Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost.

VODITELJICA: IRENA MILIČIĆ

UREDNIK: BOJAN MUNJIN

Prethodni post:

Slijedeći post: