O Pravilniku o provedbi Sheme školskoga voća

Petar Radelj (Zagreb, Hrvatska), 10. Srpanj 2013.

rubrika: Na rubu pameti,Obrazovna politika

Hrvatski zakonodavni postupak u praksi je obrnuto razmjeran logici, demokraciji, vladavini prava i kakvoći (jezičnoj, sadržajnoj, nomotehničkoj…). Takav je poglavito zbog nepromišljenosti, brzopletosti, netočnoga prevođenja, lošega prepisivanja, onemogućavanja javne rasprave, silovanja pravila postupka, ogluhe na dobronamjerne savjete nepodobnih, a kao plod osrednjosti (da ne rečem ograničenih umnih sposobnosti) ili nezainteresiranosti onih koji ga naručuju, tkaju, kroje, šivaju i odijevaju Domovini, nerijetko na svoje i njezino ruglo.
U utorak 26. lipnja 2013. Vlada je utvrdila Prijedlog zakona broj 423 i poslala ga Saboru. U srijedu 27. lipnja Sabor ga je uvrstio u dnevni red, o njemu su se izjasnili odbori za zakonodavstvo i poljoprivredu, u sabornici je otvorena, održana i zaključena rasprava. U četvrtak 28. lipnja 2013. Sabor je po hitnom postupku donio, a Predsjednik Republike proglasio Zakon o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda. U petak 29. lipnja 2013. Zakon je prelomljen, a u subotu 30. lipnja 2013. objavljen u Narodnim novinama br. 82/13 da bi u nedjelju 1. srpnja 2013. stupio na snagu. Od prijedloga do stupanja na snagu – pet dana! Ministar Alexander Freiherr von Bach, ban Károly Khuen-Héderváry de Hédervár, kralj Aleksandar Karađorđević, poglavnik Ante Pavelić i maršal Josip Broz u svojim strahovladama – apsolutizmu, diktaturi, fašizmu i komunizmu ne bi brže.
Koga je briga što je Ustavni sud u Izvješću U-X-99/2013 od 23. siječnja 2013. o donošenju zakona po hitnom postupku (NN 12/13) utvrdio:

„U novijoj parlamentarnoj praksi postupak donošenja zakona po hitnom postupku postao je gotovo pravilo, a ne iznimka. Ta pojava zabrinjava.
Praksa donošenja zakona po hitnom postupku narušava samu bit parlamentarizma. Takva praksa obezvrjeđuje značenje demokratskih procedura i obvezu njihova poštovanja te onemogućuje javne rasprave o bitnim društvenim pitanjima, slabeći time i osnove za razvitak i unapređenje dijaloške kulture bez koje ne postoji demokratsko društvo.
Pravo koje se stvara u procedurama koje nisu u skladu s duhom parlamentarizma ne nailazi na povjerenje građana, a istodobno potkopava i njihovo povjerenje u demokratske institucije.
U postupcima donošenja zakona u Republici Hrvatskoj moraju se poštovati standardi inherentni demokratskim procedurama, osobito široke javne rasprave, kao i duh parlamentarizma izražen u ustavnim postulatima o Republici Hrvatskoj kao demokratskoj višestranačkoj državi u kojoj je Hrvatski sabor predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti (članci 3. i 70. Ustava).“

Kao provedbeni propis toga Zakona dana 9. srpnja 2013. na snagu je stupio Pravilnik o provedbi Sheme školskog voća (NN 88/13).
I Zakon i Pravilnik doneseni su po hitnom postupku i postali su propisi „preko noći“, bez dana legisvakacije, suprotno obvezujućim shvaćanjima Ustavnoga suda Republike Hrvatske:

„Pravna sigurnost i praktične potrebe traže da između dana objave do dana stupanja na snagu zakona protekne određeno vrijeme čekanja (vacatio legis). Vremensko razdoblje od dana objave zakona do dana stupanja na snagu trebalo bi biti u trajanju koje osigurava da se s odredbama novog zakona upoznaju svi adresati na koje se odnosi.“ (sutkinja Agata Račan, Izdvojeno mišljenje uz točku 11. obrazloženja Rješenja Ustavnoga suda U-I-2788/2003 od 22. prosinca 2004. – NN 6/05)
„Ustavno je pravilo da zakoni stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Vremensko razdoblje od dana objave zakona do dana njegova stupanja na snagu (vakacija) potrebno je da bi se s odredbama novog zakona upoznali i za njegovu primjenu pripremili adresati na koje se odnosi.“ (Izvješće Ustavnoga suda RH U-X-80/2005 od 1. lipnja 2006. o stupanju na snagu i početku primjene zakona i drugih propisa – NN 64/06; Odluka Ustavnoga suda U-II-3487/2006 od 7. srpnja 2009. – NN 88/09; Odluka Ustavnoga suda U-I-5654/2011 od 15. veljače 2012. – NN 20/12).

Pravilnik o provedbi Sheme školskog voća donio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na osnovi članka 3. stavka 4. i članka 7. stavka 7. spomenutoga Zakona sa 17 riječi u naslovu. Članak 3. stavak 4. određuje da ministar mjerodavan za poljoprivredu donosi, između ostaloga, pravilnike za provedbu ukupno osam uredbi Europskih zajednica: 1601/91, 1290/2005, 1913/2006, 1234/2007, 3/2008, 110/2008, 485/2008 i 792/2009. Najvažnija među njima je Uredba Vijeća 1234/2007 u čijoj su provedbi na razini EU donesena 2884 akta. A članak 7. stavak 7. Zakona propisuje:

„Detaljne odredbe kojih se moraju pridržavati pravne i fizičke osobe u pogledu poštivanja pravila sustava javnih intervencija i privatnog skladištenja, posebnih interventnih mjera, ograničavanja proizvodnje i sustava potpora, utvrđenih ovim člankom, propisana su odredbama Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i propisima iz članka 3. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.“

Dakle, dan nakon što je taj Zakon stupio na snagu, Ministar poljoprivrede donosi Pravilnik kojim se

„propisuje okvir za provedbu Uredbe Europske komisije (EZ) br. 288/2009 od 7. travnja 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 vezano uz potpore Zajednice za opskrbu voćem i povrćem, prerađenim voćem i povrćem i proizvodima od banana za djecu u obrazovnim ustanovama, u okviru Sheme školskog voća (SL L 97, 8. 4. 2009.)“ (članak 2.).

U prvom pokušaju nije lako razaznati o čemu je riječ, ali ne može se zanijekati da Pravilnik donosi Vama do sada nepoznate definicije Ministarstva obrazovanja, škole i Sheme školskoga voća:
A.

Ministarstvo nadležno za obrazovanje je tijelo koje potvrđuje spisak škola koje sudjeluju u Shemi školskog voća i informira javnost o važnosti voća i povrća u pravilnoj prehrani u okviru svojih nadležnosti“ (članak 3. točka 3.) 

„Spisak“ Vam bode oči? Pa to je samo jedna riječ iz srpskoga jezika.
Radujte se jer ste doznali glavnu svrhu i djelokrug Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta! U nedostatku sržnoga poslovanja, ono ima i osobitu zadaću Državnoga statističkog zavoda:

„Ministarstvo nadležno za obrazovanje dostavit će Agenciji za plaćanje najkasnije 25. kolovoza u godini u kojoj počinje razdoblje provedbe Sheme školskog voća konačan broj učenika od 1. do 4. razreda po svakoj školi upisanih u novu školsku godinu“ (članak 9. stavak 3.).

B.

Škola je odgojno-obrazovna ustanova koja sudjeluje u Shemi školskog voća, a nadležna je za: organiziranje raspodijele voća i povrća, evidenciju isporuke i raspodijele voća i povrća, pripremu voća i povrća namijenjenog učenicima, organiziranje provedbe pratećih aktivnosti.“ (članak 3. točka 9.) 

Nemojte sad po sitnicama tipa da bi, na kalup Vaše znanosti i naobrazbe, uvjerenja, savjesti i logike stvari – škola trebala biti mjesto gdje se sustavno uči prema nastavnom planu i programu te stječu radne i životne korisne navike, pismenost, znanja iz znanosti i umjetnosti, umijeća određenih struka. Zašto ne razumijete da se škola bavi sklapanjem ugovora s dobavljačima; tjednom raspodjelom voća i povrća, ovjeravanjem izdatnica, vođenjem dostavnica i primki; mjesečnom administrativnom kontrolom; dnevnim popravcima hladnjaka i održavanjem čuvaonica i sušionica voća i povrća; guljenjem, sjeckanjem, miksanjem, pasiranjem, kuhanjem, cijeđenjem, začinjanjem, preradom i drugim zbivanjem s voćem i povrćem namijenim učenicima od prvoga do četvrtoga razreda osnovne škole?
Mislili ste da će nešto od škole kakvu sanjate preživjeti pod kapom „organizira provedbe pratećih aktivnosti“? Nije. Prateće mjere su:

„– edukacijske aktivnosti o važnosti voća i povrća u pravilnoj prehrani,
– školski projekti na temu voća i povrća,
– kutci za voće,
– serviranje voća i povrća i priprema salate,
– izrada likovnih rješenja na temu voća i povrća kao podloge za izradu školskog plakata Shema školskog voća,
– posjeti gospodarstvima na kojima se proizvodi voće i povrće,
– komunikacija s proizvođačima voća i povrća“ (članak 13. stavak 1.).

Cijeli Pravilnik promiče ukupno deset plodova, mahom sezonskoga voća: breskvu, jabuku, jagodu, krušku, mandarinu (narančin), mrkvu, nektarinu (ćelavu breskvu), rajčicu, šljivu i trešnju (Prilog I – Lista prihvatljivih proizvoda). Ni traga „proizvodima od banana“ iz Komisijine Uredbe 288/2009.
C.

Shema školskog voća je sustav posebnih pomoći koji ima za cilj promicanje potrošnje voća i povrća u svakodnevnoj prehrani i podizanje razine svijesti o važnosti voća i povrća za zdravlje djece.“ (članak 3. točka 10.) 

Nigdje u Pravilniku ne piše da voće i povrće mora biti svježe.
Ali reklama je važna. Na glavnome ulazu u školu, na jasno vidljivome mjestu, trajno treba biti smješten plakat s tekstom:

Naša škola sudjeluje u Shema školskog voća Europske unije koja je financirana potporom Europske unije“ (članak 8. stavak 2. i Prilog VI).

Smeta Vas „u Shema školskog voća“, tj. u + nominativ umjesto lokativ? Mislite da se Ministar poljoprivrede nije konzultirao s mjerodavnima? Da tekst nije lektoriran? Pitajte ga! Ili se opustite, valjda su to pregledali i odobrili veći stručnjaci od Vas!
Zaključak
Dok se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta bavi „tehničkim greškama Tehničke službe web stranica“ i drugim povijesnim potezima, Ministarstvo poljoprivrede, mimo Kurikula zdravstvenoga odgoja, provodi odgojne i obrazovne mjere u školama.

58 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 10, 2013 u 15:37 Thumb up 15 Thumb down 6

Nije običaj na portalu da cijeli tekst bude na naslovnici, molim vas razdvojite ga na uvod i ostatak teksta…hvala.

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 10, 2013 u 17:45 Thumb up 15 Thumb down 3

Na #0

Hrvatski zakonodavni postupak u praksi je obrnuto razmjeran logici, demokraciji, vladavini prava i kakvoći (jezičnoj, sadržajnoj, nomotehničkoj…).

Ovo je samo jedan od brojnih primjera u nas OBRNUTE PIRAMIDE: kada su sposobni dolje, a nesposobni gore, piramida stoji na svome vrhu i po fizikalnim zakonima se urušava i raspada. Tako u osnovi i dobre ideje postaju svojom karikaturom i promašajem.

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 10, 2013 u 18:45 Thumb up 7 Thumb down 12

Na #2:

Ovo je samo jedan od brojnih primjera u nas OBRNUTE PIRAMIDE: kada su sposobni dolje, a nesposobni gore,

Kolega, moram Vas ispraviti jer već drugi puta ponavljate istu pogrešku. Sintagma obrnuta piramida (u kontekstu rasprava o ustroju sustava znanosti i (visokog) obrazovanja) ne označava situaciju kada su sposobni dolje, a nesposobni gore, nego situaciju kada onih gore ima više nego što bi ih trebalo biti temeljem broja onih dolje. Primjerice, kada se dogodi da na jednom institutu ima premalo novaka i znanstvenih suradnika, a previše znanstvenih savjetnika, ili kada na fakultetu imate premalo asistenata i docenata, a previše redovitih profeora, tada govorimo o obrnutoj piramidi.

Gomilanje nesposobnih gore i nemogućnost napredovanja sposobnih (zato što su “gornje sfere” zauzete, između ostaloga i nesposobnima) nisu definirajuća svojstva obrnute piramide, nego tek neke od mogućih posljedica postojanja obrnute piramide.

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 10, 2013 u 18:46 Thumb up 10 Thumb down 1

Meni nije uopće jasno što bi trebao značiti “shema školskog voća”. Koliko mi je poznato shema znači nacrt ili skicu, pa bi ovo bio pravilnik o skici školskog voća? Je li cilj promicati konzumiranje voća (što prizlazi iz sadržaja pravilnika) ili promicati skicu voća (što proizlazi iz naslova)? I čemu bi služila skica voća? Zar naslov i sadržaj ne bi trebali biti usklađeni? Ma, ovo je totalna zbunjoza.

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 10, 2013 u 19:59 Thumb up 5 Thumb down 5

Na #4
U članku 3. Pravilnika o provedbi sheme školskog voća stoji:
“Shema školskog voća je sustav posebnih pomoći koji ima za cilj promicanje potrošnje voća i povrća u svakodnevnoj prehrani i podizanje razine svijesti o važnosti voća i povrća za zdravlje djece”.
Ja bih naslovila spomenuti dokument jednostavno kao Pravilnik o zdravoj prehrani učenika u obrazovnim ustanovama u RH. Ovaj naslov je valjda posljedica doslovnog prepisivanja zakona i pravilnika iz drugih država bez njihove prethodne analize i kontekstualizacije.

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 10, 2013 u 20:11 Thumb up 6 Thumb down 5

Na #3

Poštovani kolega, definicija koju Vi navodite samo je jedna od mogućih značenja sintagme “obrnuta piramida” i to u situaciji kvantitativne neravnoteže u znanstvenom zajednici.. Ja govorim o situaciji kada u cijelome društvu gore idu podobni, rodbina, prijatelji, pripadnici plemena i lovci na fotelje, dok oni koji to nisu ostaju dolje. Sličnu situaciju imali smo 1945. kada su samo borci i članovi partije mogli ići gore. Nakon dvadesetak godina, kada je zagustilo, počeli su se primjenjivati i realniji kriteriji. Kod nas je za sada još uvijek stagnacija, a primjera ima vrlo mnogo. Radi se o hijerarhijskoj piramidi. U razvijenim zemljama kriteriji uspona na društveno-političkoj ljestvici su znanje, sposobnost i moralni integritet. Kako biste Vi nazvali situaciju koju ja nazivam obrnutom društvenom piramidom?

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 10, 2013 u 20:46 Thumb up 5 Thumb down 6

Na #6:

Ja govorim o situaciji kada u cijelome društvu gore idu podobni, rodbina, prijatelji, pripadnici plemena i lovci na fotelje, dok oni koji to nisu ostaju dolje.

Meni je to savršeno jasno. Moj se prigovor odnosio na činjenicu da tu situaciju pogrešno nazivate obrnutom piramidom.

Kako biste Vi nazvali situaciju koju ja nazivam obrnutom društvenom piramidom?

Ne znam ovako napamet, morao bih razmisliti; možda vladavinom nesposobnih (nekompetentnih) (?).

Inače, tek toliko da na kraju ne ispadne da sam svoje objašnjenje značenja sintagme “obrnuta piramida”, izrečeno u #3, naprosto izmislio, navodim tri primjera u kojima i drugi upotrebljavaju tu sintagmu točno onako kako sam je definirao:

“Obrnuta piramida, s 3 profesora na jednog znanstvenog novaka, nije odrzivo stanje. Ako sada jos uspjesnijim profesorima zabranimo da rade, kao sto predlazu #4 i #61, sto cemo dobiti?” (izvor)

“Nas puno više zanima budućnost znanosti i sveučilišta, pa u tom svjetlu i pitanje znanstvenih novaka i obrnute piramide (najveći broj nastavnika na našim fakultetima je u najvišim zvanjima što je opasnost za opću devastaciju sustava). Svakako, tema može biti i sustav napredovanja u znanstveno-nastavnim zvanjima pa ako je suditi po vrlo zanimljivim napisima u našim novinama, čini se da taj sustav napredovanja po nekim manifestnim elementima sliči sustavu napredovanja u našoj vojsci (koja ima generala za pet-šest puta veću vojsku od ove koju imamo).” (izvor)

“Vrlo često se na našim ustanovama koje obrazuju ekonomiste i menadžere
pojavljuje „obrnuta piramida“ – najviše je redovnih profesora a najmanje saradnika u nastavi.” (izvor)

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 11, 2013 u 09:38 Thumb up 5 Thumb down 5

U zagrebačkim školama u kojima radim nema interneta i računala gotovo u nijednoj učionici. U jednoj imam prijenosni laptop i projektor, u drugoj moram učenike spuštati s prvog ili drugog kata i moliti kolegicu iz razredne nastave da preseli svoj razred ako želim držati predavanje s pp prezentacijom.
E-matica ima nedostatke, što je i ministar priznao, kao i elektronski dnevnici.
Nadam se da je netko tamo na Donjim Sveticama počeo pisati projekt kojim bi se dobilo nešto evropskih novaca na npr. Shemu informatizacije škola ili njihovo opremanje. I ispravljanje propusta u e-matici i e-dnevnicima.
Shema školskog voća, kao i judo je još jedno nanošenje pudera na prištić oboljelom od raka, bez ikakve druge terapije.

#9 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 11, 2013 u 09:57 Thumb up 5 Thumb down 11

Na

Ja bih naslovila spomenuti dokument jednostavno kao Pravilnik o zdravoj prehrani učenika u obrazovnim ustanovama u RH.

Ja ne bih.
Sastoji li se zdrava prehrana samo od osam vrsta voća (breskva, jabuka, jagoda, kruška, narančin, šljiva i trešnja) i dvije vrste povrća (rajčica i mrkva)?
Zašto od jabučastoga voća nema dunje i mušmule?
Zašto od koštunjičavoga voća nema marelice i višnje?
Zašto od jagodastoga voća nema kupina, malina i duda?
Zašto od plodnoga povrća nema balančane, boba, graha, graška, krastavca, kukuruza, leće, mahune, paprike, slanutka i tikve?
Zašto od korjenastoga povrća nema korabice, krumpira, peršina, celera ili repe?
Zašto od agruma nema limuna, naranče, grejpa, kakija, kivija, oskoruše, planike, pinjola, rogača, smokve, šipka i žižule?
Zašto uopće nema bobičastoga voća (borovnice, brusnice, grožđa, ogrozda, ribiza i ružina šipka)?
Zašto uopće nema jezgrastoga voća (badema, kestena, kikirikija, lješnjaka i oraha)?
Zašto uopće nema dinja i lubenica?
Zašto uopće nema sutropsko ga voća: ananasa, avokada, banane, datulje, kokosova oraha, manga, papaje, sirijskoga oraha (pistača), afričkoga rogatog krastavca (kiwana)?
Zašto uopće nema lisnatoga povrća (blitve, kelja, kupusa, matovilca, raštana, salate, špinata)?
Zašto uopće nema lukovičastoga povrća?
Zašto uopće nema cvjetnoga povrća (artičoke, brokule, cvjetače, šparoge)?
Nisu li za zdravu prehranu nužni ugljikohidrati, bjelančevine, masti, vitamini i minerali? Ima li svega toga u deset propisanih plodova? I to uravnoteženo?
A sad o mjestu prehrane.
Nisu li obrazovne ustanove i dječji vrtići?

„Dječji vrtići su javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju kao javnu službu. Predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima“ (čl. 1. stavak 3. i 2. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi – NN 10/97).

I peti do osmoga razreda osnovne škole?
I cijela srednja škola?
I visokoškolske ustanove?
I „večernje škole“ ili ustanove za obrazovanje odraslih?
Vrlo kratko o onima koji bi trebali jesti to voće i povrće: ne nazivaju li se „učenicima“ polaznici viših razreda osnovne škole i svih razreda srednje škole?
A ipak, takozvani Pravilnik o Skicama školskoga voća odnosi se samo na učenike od prvoga do četvrtoga razreda osnovne škole:

„Ciljna skupina u provedbi Sheme školskog voća su učenici od 1. do 4. razreda osnovnih škola na području Republike Hrvatske“ (čl. 4. Pravilnika).

Zbog svega toga smatram da tom lošem nomotehničkom uratku ne pristaje ni naslov „Pravilnik o zdravoj prehrani učenika u obrazovnim ustanovama u RH“.

#10 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 11, 2013 u 10:48 Thumb up 16 Thumb down 0

Ovaj dokument nema veze s Pravilnikom o zdravoj prehrani, niti je to htio biti

Nagađam da se žurilo jer se htjelo ‘uhvatiti vlak’ za sudjelovanje u raspodjeli novaca EU u ‘School Fruit Scheme’ u periodu od 31.8.2013.-31.7.2014. u kojoj sudjeluju gotovo sve zemlje članice.

Ciljna skupina u zamišljenoj shemi jesu djeca najmlađe dobi, jer ona tek stvaranju prehrambene navike. Vrtići nisu uključeni jer to nije ‘Kindergarden Fruit Scheme’ :wink:

#11 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 11, 2013 u 11:32 Thumb up 9 Thumb down 0

na # 9#
Možda treba razmisliti i o vremenu sazrijevanja pojedinog voća s naših prostora u relaciji s trajanjem školske godine, a i o tome koje se povrće jede sirovo.

#12 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 11, 2013 u 15:42 Thumb up 3 Thumb down 2

#11
Nepoklapanje vremena dozrijevanja pojedinih vrsta voća s nastavnom godinom može objasniti izostavljanje nekih vrsta, poput lubenica i dinja, ali zašto je izostavljeno grožđe koje dozrijeva s početkom nastavne godine? Izostavljene su i druge vrste jesenskog voća, poput šipka. Bademi, orasi i lješnjaci dugo traju i mogu se kombinirati s drugim vrstama voća.
Učenici razredne nastave dijelom su, gdje je to moguće, obuhvaćeni cjelodnevnim boravkom u sklopu kojega imaju i ručak za koji bi trebalo biti pripremljeno i kuhano povrće, pa bi i određene količine povrća mogle biti obuhvaćene ovim propisom, ali nisu.

#13 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 11, 2013 u 16:05 Thumb up 6 Thumb down 6

Nagađam da se žurilo jer se htjelo ‘uhvatiti vlak’ za sudjelovanje u raspodjeli novaca EU u ‘School Fruit Scheme’ u periodu od 31.8.2013.-31.7.2014. u kojoj sudjeluju gotovo sve zemlje članice.

Zar za sudjelovanje u raspodjeli novaca EU u okviru nekog njihovog projekta treba donositi nove zakone i pravilnike u RH?

#14 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 11, 2013 u 18:02 Thumb up 5 Thumb down 2

na #10

Ciljna skupina u zamišljenoj shemi jesu djeca najmlađe dobi, jer ona tek stvaranju prehrambene navike. Vrtići nisu uključeni jer to nije ‘Kindergarden Fruit Scheme’

Prehrambene se navike stvaraju u najranijoj dobi, otprilike od 3 do 5 godina. Zato je zbilja šteta što nisu uključeni vrtići.

#15 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 11, 2013 u 19:22 Thumb up 3 Thumb down 2

U vrtićima se programi pravilne prehrane i barem jednog voćnog obroka već godinama provode. Obuhvaćeno je svo voće i povrće prema sezonama. Problem nastaje kad djeca iz vrtića pređu u školu gdje u sklopu užine vrlo rijetko imaju voće.

#16 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 11, 2013 u 20:26 Thumb up 2 Thumb down 2

Na #15…
U vrtićima dijete dobiva tri obroka. Jedan oko 10 sati, jedan oko podne i jedan nakon spavanja, oko 15 sati. Kad su moja djeca išla u vrtić taj je zadnji znao biti četvrtina jabuke ili tako nešto. To je valjda bila ta pravilna prehrana.
U školi većina djece dobiva jedan obrok, na jabuci bi teško izdržali do sedmog sata.
Pozivam Vas da vidite kako izgleda blagovaona u mojoj školi nakon što je za užinu bila npr. jabuka i pecivo.
Škola mora izabrati svoje prioritete. Trenutno se pokušavaju izokrenuti uloge. Škola pokušava zamijeniti roditeljsku ulogu u odgoju, a roditelji bi trebali nadoknađivati propuste u znanju. To neće uspjeti.

#17 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 11, 2013 u 22:55 Thumb up 4 Thumb down 0

Na #16
Zapravo su u vrtićima četiri obroka, jer ovima koje ste naveli prethodi doručak oko 8 sati. Za obrok u 10 dobivaju različito voće kojega mogu pojesti koliko žele (mnogo više od četvrtine jabuke), a i obrok u 15 ponekad sadrži i voće. Moji su klinci očito mlađi od Vaših, pa sam još u tijeku sa zbivanjima u vrtiću. Mogu reći da se iz godine u godinu stalno prave pomaci u kvaliteti jelovnika, u pripremanju svježe hrane u vrtiću i izbacivanju gotovih proizvoda. Slično čujem i od kolega, ali uvijek je moguće da negdje i nije tako.
Obroci djece u školi sigurno ne mogu biti isti kao u vrtiću, jer su i potrebe djece drugačije. No, vidim da se u pitanje prehrane ulaže manje pažnje, a ni ovaj pravilnik to neće bitno promijeniti.
Što se tiče prioriteta škole sigurno je da ima i važnijih stvari, ali zašto ne povesti računa i o ovome? Možda nije najvažnije, ali nije ni totalno nebitno. Čemu teoretska predavanja o zdravoj prehrani, kad već pod odmorom dobiju za jelo nešto sasvim drugo?
Sad se uvode teme o prehrani u zdravstveni odgoj kao da je to nešto potpuno novo, a zapravo otkrivamo toplu vodu. Većina tih tema se i prije obrađivala u sklopu prirode i društva i nekih drugih predmeta. U nekim mnogo starijim programima, prije trideset i više godina, također su postojali sadržaji vezani uz prehranu i higijenu, a više se pažnje polagalo i na usvajanje nekih praktičnih znanja, pa je u starijim razredima postojalo i domaćinstvo.

Škola pokušava zamijeniti roditeljsku ulogu u odgoju, a roditelji bi trebali nadoknađivati propuste u znanju. To neće uspjeti.

Ovo je veliki problem i slažem se s Vašom dijagnozom, ali pripada u drugu temu. Mali problem s Vašim komentarima je što se ponekad ne možete koncentrirati na jednu temu nego ono što Vas muči gurate svugdje. Stoga bi bilo najbolje da poslušate savjet s druge teme i napravite dobar članak o glavnim problemima, a male ostavite da se ostali s njima zabavljaju.

#18 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 12, 2013 u 09:22 Thumb up 3 Thumb down 4

Na #0…

Da tekst nije lektoriran?

Očito nije, jer u jednom od Vaših citata školskih obveza je “organiziranje raspodijele voća i povrća, evidenciju isporuke i raspodijele voća i povrća”
Na #17…
Istina, postoji poslovica da se poklonjenom konju ne gledaju zubi, ali koliko vidim ovaj “konj” nije posve besplatan jer zahtijeva puno posla oko “timarenja”. A njegovo “jahanje” neće ništa bitno promijeniti.
Moja su djeca starija, Vaša imaju šanse da dobiju kvalitetnije obrazovanje.
Hvala Vam na komplimentu, prijedlog da pišem o stanju u sustavu je kompliment, takve primjedbe pišem dulje vrijeme
http://www.skola-danas.bloger.index.hr/post/rad-za-simpozij-nastave-fizike/2458996.aspx
Kakve koristi od pisanja? Stalno gledam da se i dobre ideje pokažu kao promašaji, jer oni koji su trebali organizirati provedbu to loše obave ili imaju vlastite interese u cijeloj priči.
Glede toga da to što me muči svuda guram…
Nas učitelje uče da koreliramo. Kad guram to što me muči to radim zbog korelacije, jer ne možete gledati nijedan dio iz sustava izolirano, kad je sve povezano.
Ili umreženo, reče ministar Jovanović

#19 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 12, 2013 u 09:54 Thumb up 5 Thumb down 0

#18
Kakve koristi od pisanja i govorenja? Malo. Ali to malo je mnogo bolje nego da svi šute.
Tekst koji ste naveli kao primjer je jako dobar. Znam da čovjeku dosadi ponavljati stalno isto kad se čini da nitko nečuje, ali ako ne govorite /pišete nitko to ni ne može čuti/pročitati.
Vratimo se temi

postoji poslovica da se poklonjenom konju ne gledaju zubi, ali koliko vidim ovaj “konj” nije posve besplatan jer zahtijeva puno posla oko “timarenja”. A njegovo “jahanje” neće ništa bitno promijeniti

Ovo je točno i zato tema nije beznačajna.
A pitanje je i zašto je baš propisano osam vrsta voća i povrća, umjesto da se potiče uzimanje sveg svježeg sezonskog voća i povrća, bez obzira je li to domaća ideja ili nešto što traži EU? Ima li propisano voće veću važnost za razvoj djece zbog svojih sastojaka ili se možda radi o guranju nekih interesa (primjerice, voće koje je lakše skladištiti pa je pogodnije veletrgovcima za manipulacije, od voća koje se brže kvari i obično nabavlja kod malih lokalnih proizvođača)?

#20 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 12, 2013 u 10:36 Thumb up 1 Thumb down 3

Na #19…

Kakve koristi od pisanja i govorenja? Malo. Ali to malo je mnogo bolje nego da svi šute.

Sigurno, zato pišem i govorim.
U vezi voćne sheme me zanima koliko se točno novaca godišnje očekuje za nju. To nismo pročitali.

#21 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 12, 2013 u 10:57 Thumb up 2 Thumb down 3

Možemo nastaviti raspravu o tome da li je zdravija breskva ili nektarina…ali mislim da se udaljavamo o cjelovite slike.

Ovaj projekt je prvenstveno projekt Ministarstva poljoprivrede. (Na nivou Evropske komisije njegov pokretač je odjel za ‘Agriculture and Rural Development’, a ne ‘Education and Culture’ !) Njegov cilj je poticanje proizvodnje voća, i odgajanje generacija novih potrošača, a ako se time čini i nešto dobro za djecu tim bolje !

Ajmo vjerovati ljudima u Ministarstvu poljoprivrede da znaju bolje od nas ovdje okupljenih procijeniti koju proizvodnju u Hrvatskoj treba poticati i koje voće se može na ekonomski isplativ način distribuirati po školama. Netko će pritom vjerojatno i zaraditi, a ja ću se tako protivno uobičajenom hrvatskom jalu nadati da će novac otići u prave ruke.

#22 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 12, 2013 u 11:06 Thumb up 5 Thumb down 1

Na #20:

Vrijednost Projekta “Shema školskog voća” je 1.375.000,00 eura, a financiran je sredstvima proračuna Europske unije (75%) i sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske (25%).

Tu je Hrvatska ‘dobro prošla’ na račun svoje nerazvijenosti, jer razvijenije zemlje EU sufinancira u iznosu od 50%.
I da se nismo uključili u ovaj program, sigurno bi se, i s pravom, našli kritičari koji bi rekli da je naše Ministarsvo još jednom propustilo ‘povući’ novce EU !

#23 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 12, 2013 u 16:33 Thumb up 1 Thumb down 4

Na #21 i #22…
1 375 000 eura godišnje je dosta para. O onih 5 milijuna namijenjenih jednokratno IRB-u se pisalo na sve strane.
Hrvatski jal? Kad pročitam da Zg Holding godinama provodi projekt u kojem održavaju predavanja umirovljenicima da se trebaju pridržavati kad se voze u sredstvima javnog prometa, ne mislim da smo bilo što dobili takvim projektom. Osim onih koji su održavali ta “vrlo korisna” predavanja.
Zašto nema nikakve edukacije po školama o sredstvima koja se mogu dobiti iz EU fondova? Negdje sam pročitala da postoje fondovi za rad s darovitom i uskraćenom djecom. Službene informacije nema. U škole dobivamo ponude za održavanje predavanja o npr. ADHD-u. Ali to škole plaćaju, 700 kuna jednosatno predavanje.
Za čas će proći tih par godina u kojima se mogu dobiti sredstva.

#24 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 12, 2013 u 21:11 Thumb up 5 Thumb down 2

Skretanje s teme, ali ostajemo na fondovima…

Na #23:

Valjda su prosvjetari, kao visokoobrazovano građanstvo, dovoljno pismeni, pametni i inteligentni da znaju otvoriti http://www.mobilnost.hr i pročitati o tome kako mogu koristiti EU fondove. Ne treba vam za to nikakva specijalna edukacija, sva uputstva su online. Istina, prijavni obrasci jesu malo opširniji, procedura prijavljivanja u početku zbunjujuća, ali dostupno je to sve već nekoliko godina. Uostalom, u jednoj od Vaših škola radi kolegica koja izvrsno koristi te fondove; ne vjerujem da Vam ne bi pomogla… Evo, ako treba, i ja Vam nudim pomoć pri tome. Uspješno sam 2 puta iskoristio taj EU fond.

Moram priznati da nisam čuo za fondove za rad s darovitom i “uskraćenom” (koji odvratan izraz!) djecom… Možda se to odnosi na Comenius (opet se vraćam na http://www.mobilnost.hr) uz pomoć kojeg možete ići na stručno usavršavanje iz područja koje Vas zanima.

#25 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 12, 2013 u 22:17 Thumb up 3 Thumb down 4

Na #24…
U ta sam dva izvora EU fondova upućena. Ne vidim koje bi koristi imali moji učenici kad bih ja otišla na dva tjedna npr. na Island proučavati tamošnje školstvo. I pri tome potrošila novaca koliko ne dobijem za kabinet u 10 godina rada.
Kako ste lijepo rekli… U jednoj od mojih škola radi kolegica koja godinama koristi te fondove, ove sam godine dobila njen razred pa mogu vidjeti rezultate. U znanju djece, to je najvažnije, nije li?
Kad sam rekla EU fondovi mislila sam na fondove koji bi npr. osuvremenili našu beznadno zastarjelu nastavu, a ne pružili nam priliku za turistička putovanja po Evropi.
Napišite nešto opširnije o tome kako ste točno koristili te EU fondove. I koju korist od toga imaju vaši učenici.

#26 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 12, 2013 u 22:32 Thumb up 2 Thumb down 3

I još na #24…Istina, znam kolegicu iz strukovne škole, mislim zlatarske, koja je vodila, koristeći sredstva tih fondova, svoje učenike na praksu u Englesku. To je izvrsno. Za strukovne ili općenito srednje škole vidim smisla, ali za osnovne ne. Nema mi smisla voditi nekoliko učenika tjedan dana u inozemstvo da odigraju neki skeč na nekoj evropskoj pozornici dok nam je istovremeno stanje s opremom u školama tako bijedno.
Komentar kolegice koja se vratila s jednog od tih putovanja u kojima je šetala kroz 3D prikaz DNA: A sada povratak u našu tužnu stvarnost.
Naravno, možda vaša iskustva promijene moju percepciju tih projekata, zato jedva čekam da čujem više o njima.

#27 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 12, 2013 u 23:04 Thumb up 6 Thumb down 2

Čini mi se kolegice da je jalovi posao pokušati promijeniti Vašu percepciju jer ste unaprijed negativno nastrojeni. Ja sam sveukupno iskoristio oko 7000 eura (cca 3500 za prvo usavršavanje i cca 2500 za drugo). Naravno da bih volio da mogu za te novce opremiti kabinet opremom koja mi treba. Ali novci mi se ne nude za opremu, već za stručno usavršavanje. Da li da padnem na pod, lupam rukicama i nogicama i vrištim “ali ja ne želim tooooooooooooo, nego onoooooooooo”? To je Vaše rješenje? Djetinjasto! Ako se već nude novci za svrhu A, a ne za svrhu B, da li da onda iz…..inata, ili čega već?…ne prihvatim novce ni za svrhu A?

Ja stručna usavršavanja ne vidim isključivo kao turističko putovanje EUropom, iako svako stručno usavršavanje ima možda 10-15% i tog segmenta. Ostatak? Ostatak je upravo osuvremenjivanje naše, kako kažete, beznadno zastarjele nastave. U kontaktima s kolegama iz cijele EUrope (jer ne idete na usavršavanje samo Vi) možete naučiti nešto o njihovim metodama, ispričati o svojim metodama. Iskoristite metode koje Vam se sviđaju, ostale preskočite. Zapravo, samo iz rečenice

na Island proučavati tamošnje školstvo

se vidi koliko ste zapravo neupućeni u cijelu priču. Na mom skoro jednomjesečnom stručnom usavršavanju u Engleskoj smo na priču o obrazovnom sustavu Engleske, Češke, Italije i Hrvatske (iz tih zemalja smo bili) potrošili formalno jedno jutro. A onda smo nakon predavanja i radionica sjedili na kavi i nastavili pričati o tome, o metodama rada, o idejama, razmišljali o možebitnim zajedničkim projektima……

Moji učenici imaju koristi od mojih usavršavanja onoliko koliko sam ja spreman implementirati naučeno u svom radu. A spreman sam. I to radim. Imaju koristi. Vidim da su zainteresiraniji i da su motiviraniji. S tim ruku pod ruku ide i lakše usvajanje gradiva. U konačnici su oni zadovoljniji. Zar je to loše? Pričao sam Vam jednom o tome na nekoj drugoj temi (Vašem blogu možda?), ali je Vaš stav bio apriori negativan i “Meni je to bezveze i bez svrhe”. Pomalo ste kontradiktorni. S jedne strane govorite da treba osuvremeniti nastavu, a onda kad Vam netko pruži priliku da odete u inozemstvo naučiti nešto novo i zbilja osuvremeniti nastavu, onda ste protiv toga. Ili mislite možda da ste najpametnija i radite savršeno?

#28 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 12, 2013 u 23:19 Thumb up 2 Thumb down 1

U #27 mi se potkrala nenamjerna pogreška… Iskoristio sam 6000 (3500+2500) eura, a ne 7000.

#29 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 13, 2013 u 02:53 Thumb up 1 Thumb down 8

Na #27 i #28…
Nikada nismo toliko putovali po Evropi i svijetu i nikada nam školstvo nije bilo na tako niskim granama.
Ovo što opisujete zvuči jednako kao naši seminari na kojima izmjenjujemo iskustva o obrazovnom sustavu u Hrvatskoj za puno manje novaca.
Niste naveli u čemu točno ste se stručno usavršili. I što ste točno od naučenog implementirali u nastavu.

#30 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 13, 2013 u 03:38 Thumb up 8 Thumb down 3

Ni nemam namjeru zadovoljavati Vašu znatiželju. Jer Vi svemu pristupate negativistički. Jedina moja namjera javljanja ovdje bila je da istaknem da postoje fondovi kojima možemo unaprijediti nastavu usavršavajući se u nekim drugačijim metodologijama od onih koje koristimo trenutno. Vi takvim usavršavanjima ne vjerujete. U redu, nemojte. Vaš izbor. Ali ne možete reći da nemate opcija. Smješni su mi ljudi koji viču da nema opcija…čak ni onda kad im se prstom pokaže na njih. Uostalom, Vama zasigurno ne trebaju nikakva usavršavanja jer ste Vi ionako već savršeni u odnosu na nas ostale jadnike i šljam, zar ne?

#31 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 13, 2013 u 16:32 Thumb up 4 Thumb down 3

Na #22

Vrijednost Projekta “Shema školskog voća” je 1.375.000,00 eura, a financiran je sredstvima proračuna Europske unije (75%) i sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske (25%).

Jedan projekt koji se financira iz predpristupnih fondova , a koji je u tijeku u Hrvatskoj (vezan uz obrazovanje) vrijedan 1.200.000,00 eura završit će tako da će eksperti iz EU uključeni u projekt povući natrag 1.000.000,00 eura, a nama ostaje 200,000,00 eura. Znanje koje nam oni daju skupo se plaća. Kakvo je stanje u projektu Shema školskog voća?

#32 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 14, 2013 u 19:56 Thumb up 2 Thumb down 4

Na #30…
Kolega, ponudili ste se da ćete me uputiti u projekt u kojem sudjelujete. Zamolila sam Vas da mi točno navedete u čemu ste se usavršavali i što se od toga može implementirati u nastavu. Niste naveli ništa.
Kolegica koju ste spomenuli je posjetila već desetak zemalja. Na jesen moja škola počinje s projektom u kojem nastavnici razredne i predmetne nastave idu jedni drugima na sat. Ja sam ponudila da budem s njom u paru pa se nadam da ću tada vidjeti kako se metode i načini rada iz irskog, švedskog, njemačkog, poljskog, ciparskog, portugalskog, rumunjskog, itd. obrazovnog sustava mogu implementirati u našu nastavu. Na žalost, mada projekt Comenius propisuje diseminaciju, ona se vjerojatno provodi negdje drugdje, a ne u matičnoj školi pa sam slabo upućena u koristi takvih projekata. Za učenike i nastavu, učiteljima je zgodno putovati naokolo.
Moju skeptičnost prema takvim projektima pojačaju i šale kolega, npr. kolegica iz eng. jezika iz Dalmacije je taj projekt nazvala Comedius.
Nikada nisam rekla da sam savršena, ali mi ne treba teoretsko usavršavanje, barem po tome kako su moj rad ocijenili učenici na zadnjim nacionalnim testovima. Jer su moju nastavu nazvali istraživačkom s ovim otužnim priborom kojim raspolažem i koji sam na jedvite jade prikupila.
Kad god sam radila evaluaciju s učenicima rekli su da su im pokusi najbolji, ne sofisticirani pokusi koje im ja demonstriram i koje oni ne shvate, nego jednostavni pokusi u kojima oni nešto rade. Dakle, pokušavam vam objasniti da se ne želim usavršavati u nekim “novim metodologijama” o kojima niste napisali ni slova i koje vjerojatno ne možemo primijeniti u našim uvjetima, meni trebaju npr. žice za strujne krugove jer sam uvijek slaba s njima ili još jedan jaki magnet. Umjesto da putujem po Evropi, radije bih da mi netko da ne šest koliko ste vi potrošili na svoja dva putovanja, nego jednu tisuću eura, svašta bih tim novcem nakupovala za kabinet.
O tome kako izgledaju obrazovni sustavi u drugim zemljama pričam odavno, s kolegicom Marlise iz Švicarske, Tonyjem i Franjom iz Australije, Richardom iz Njemačke, itd. I za ta iskustva nisam potrošila ni lipe iz nijednog obrazovnog fonda.

#33 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 14, 2013 u 19:58 Thumb up 2 Thumb down 1

na #31…
U vezi čega konkretno vezano uz obrazovanje je taj projekt?

#34 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 14, 2013 u 20:27 Thumb up 2 Thumb down 4

Na #32
Vi ste kolegice poput mog bivšeg šefa koji je smatrao da se najbolje stručno usavršavamo kad sjednemo za radni stol i “zagrijemo stolicu”. Ali i ovaj drugi oblik stručnog usavršavanja koji Vi nazivate turizmom (što on dijelom i jest) ima svoju vrijednost. Ljudi se susreću, razmijenjuju mišljenja i iskustva, u toj razmjeni dobivaju inspiraciju i motivaciju za nov pristup radu i osvježeni nastavljaju rad. Problem je što je taj vid usavršavanja dostupan malenom broju ljudi i to onima koji znaju jedan strani jezik. Uz usavršavanje u struci ti seminari služe i za usavršavanje stranog jezika.
Što se tiče spomenutog projekta nije bitno o čemu se radi u projektu nego kako su svi ti projekti koje mi razvijamo u suradnji s ekspertima iz EU postavljeni financijski i stručno. Da li mi te projekte doista želimo razviti ili samo glumimo kako bismo izvukli neki novac. A eksperi izvana svoje usluge i transfer znanja skupo naplaćuju. I onda se čude i oni i mi zašto niti jedan od npr. 9 projekata koje je ustanova vodila nije zaživio.

#35 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 14, 2013 u 20:47 Thumb up 5 Thumb down 4

na #34…

Vi ste kolegice poput mog bivšeg šefa koji je smatrao da se najbolje stručno usavršavamo kad sjednemo za radni stol i “zagrijemo stolicu”.

Da, nisam poput onih kojima je bitno da se nekud ide i to na tuđi račun.
I moj etički kodeks i vrijeme su mi dovoljno dragi da ne sudjelujem u nečemu jer je to IN i jer je besplatno. To je kao obžderavanje na švedskom stolu kad trebaš dijetu.

Ljudi se susreću, razmijenjuju mišljenja i iskustva, u toj razmjeni dobivaju inspiraciju i motivaciju za nov pristup radu i osvježeni nastavljaju rad.

Koji novi pristup radu?
Osvježeni? Mene bi osvježile žice, magneti, unimeri, termometri, itd.

Problem je što je taj vid usavršavanja dostupan malenom broju ljudi

Još je veći problem što i “domaća” usavršavanja postaju dostupna malenom broju ljudi pa bi samo budala vjerovala da se nešto može u sustavu promijeniti ovako organiziranim načinom usavršavanja.
Postoji li neki EU projekt u kojem se mogu dobiti žice? To bi moju nastavu jako unaprijedilo, više od kavice s kolegama na nekom evropskom trgu.

#36 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 15, 2013 u 00:36 Thumb up 3 Thumb down 5

Na #32:

Ponudio pomoć oko projekta u kojemu sudjelujem?

Napisao sam da sam se stručno usavršavao u inozemstvu i da ću vam rado pomoći da se prijavite za neko korištenje fondova. Spomenuo bih ponovno čitanje s razumijevanjem, ali bojim se da vas ne uzrujam prejako i ostavim bez teksta. Premda vi uvijek imate teksta.

Zapravo, ponovno pokazujete da nemate pojma o čemu s radi. I odbijate saznati. Time ste svaki pokušaj objašnjavanja unaprijed osudili na propast. Da, to spada u ono “ograničeno” što sam pred par dana rekao.

#37 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 15, 2013 u 08:20 Thumb up 3 Thumb down 3

Na #36…
Ako radim u školi koja već godinama sudjeluje u takvim projektima neku malu predodžbu imam.

I odbijate saznati.

Time ste svaki pokušaj objašnjavanja unaprijed osudili na propast.

Koji pokušaj?
Lijepo sam vas zamolila da mi objasnite koristi sudjelovanja u takvim projektima, (a ne uključivanje u vaš vlastiti projekt). Zašto ne biste nešto malo napisali o njemu? Navedite i koristi koju od vaših stručnih usavršavanja u inozemstvu imaju vaši učenici. Konkretno, molim. Do sada ste o tome govorili stilom naših političara.
Ne želim se prijavljivati za sudjelovanje u projektu od kojeg moji učenici neće imati nikakvu korist, jer nastava neće profitirati od turističkih obilazaka evropskih destinacija.
iz #34…

Ali i ovaj drugi oblik stručnog usavršavanja koji Vi nazivate turizmom (što on dijelom i jest) ima svoju vrijednost. Ljudi se susreću, razmijenjuju mišljenja i iskustva, u toj razmjeni dobivaju inspiraciju i motivaciju za nov pristup radu i osvježeni nastavljaju rad.

Razmjenjivati mišljenja i iskustva je bolje u Hrvatskoj o hrvatskom obrazovnom sustavu. Kad i nisam osvježena moji učenici neće od toga imati štete.
Što se ograničenosti tiče… Ni jedan me moj učenik ne bi nazvao ograničenom ni u kojem smislu. Ni kolega. Osim što ograničeno odbijam prihvaćati savjete o tome kako treba raditi od onih koji o tome znaju (puno) manje od mene.

#38 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 15, 2013 u 12:28 Thumb up 5 Thumb down 2

Na #9

P.R. na #9 otvorio je pitanje asortimana školskoga voća. U dodatku “Pravilnika o provedbi sheme školskoga voća” nalazi se “popis prihvatljivoga voća i povrća” od ukupno 10 artikala. Čudne li koincidencije, to su upravo oni proizvodi koji se u 90% slučajeva nude i na riječkoj zelenoj tržnici, a donose ih preprodavači iz nekoga centralnog skladišta gdje leže mjesecima zamrznuti i poliveni kemikalijama! Mogu li zaključiti da je drugo voće neprihvatljivo? Zašto bi grožde bilo neprihvatljivo? Ili dinje? Pa čak i banane koje su relativno kvalitetne!?

Kako sam po prirodi sumnjičav, bojim se da su i tu u pozadini neki interesi, npr. isprazniti skladišta gdje ta roba predugo stoji, pa neka je djeca jedu. Čini mi se da “u tome ludilu ima metode” kako reče Polonije u Hamletu. U cijelome Pravilniku nema niti riječi o kvaliteti toga voća, niti o kriterijima ili kontroli kvalitete.

Ponuđene jabuke su prekrasne, kao da ih je izradio vajar, ali nemaju niti okusa, niti mirisa. U mojoj mladosti poslagali bismo jabuke na ormar, pa bi cijela soba mirisala do proljeća. Ruku na srce, kada ste zadni puta osjetili pravi miris i okus jagoda? Sigurno ne ovih vizualno prekrasnih, uvezenih iz Španjolske jer one to nemaju. Ili jeli zrele, slatke domaće šljive?

Tko mi garantira da svo ovo “poluumjetno” voće ima sve one sastojke zbog kojih ga nudimo djeci – ili su ti sastojci već odavno nestali, dok razne zemlje EU prazne svoja skladišta i navodno nam nude veliku pomoć koju mi nikako ne možemo i niti ne smijemo odbiti da ne bismo bili balkanski barbari.. Počelo je, počelo!

#39 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 15, 2013 u 13:46 Thumb up 3 Thumb down 1

Evo popisa dobavljača odabranih na javnom natječaju.

A kakvo može biti to voće po kvaliteti ? Nebi trebalo biti ni bolje ni gore od ostalog što se nalazi na tržištu i što i inače dolazi djeci na stol kroz organiziranu vrtićku ili školsku prehranu. Bio-eko sasvim sigurno neće biti, ne treba se time zanositi :sad

Da me se nebi krivo interpretiralo – ne mislim da je OK da se kroz ovu Shemu djeci uvaljuje šrot roba bez ikakve kontrole, ali slaba bi mi utjeha bila da znam da je ta jedna jabuka tjedno koju će dijete dobiti u školi prošla sto kontrola, ako će sve ostalo što jedemo kući ostale dane u tjednu biti zatrovano kemikalijama.

Nešto što je ‘zatrovano kemikalijama’ se nebi smjelo naći na tržištu ni na pazaru, ni u samoposluživanju, ni za novce, ni besplatno ! Ne možemo imati različite kriterije za ovu ili onu vrstu prodaje, kontrolirati bi trebalo sve jednako.

(Jasno mi je ipak da to ne mogu biti banane, jer se banane ne proizvode ni u Hrvatskoj, ni u ostatku EU. Mađarska je prošle godine recimo dijelila isključivo jabuke – o svemu postoje izvješća na netu kome se da tražiti i ima vremena.)

#40 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 15, 2013 u 17:33 Thumb up 3 Thumb down 2

Na #38…

Ruku na srce, kada ste zadni puta osjetili pravi miris i okus jagoda?

Jutros, dok sam djeci pravila frape. Još su mirisale, mada sam ih ubrala jučer. U svojem vrtu.
Jabuke su visoko plasirane na listama zagađenog voća pa bi se ovaj projekt – shema mogao povezati s edukacijom o kemijskim sredstvima. Na primjer, djeci bi trebalo objasniti da gule voće prije jela.
http://www.jutarnji.hr/pesticidi-u-hrani/975770/
U članku se spominje da se u jabukama pazi da prisutnost JEDNOG pesticida ili fungicida ne prijeđe dozvoljene granice. Prosječan broj prskanja jabuka je oko 25-30 puta u sezoni, s puno različitih kemikalija (oko 15). Pa se toga prikupi, najviše u kori.
http://www.agroklub.com/vocarstvo/zastita-jabuke/5020/
Bez takve edukacije dijeljenje jabuka je kao
http://disney.wikia.com/wiki/File:Snow_White_the_Witch_and_the_apple.jpg
U svim onim listama priprema za projekt o ovome vjerojatno nema ni riječi. I uopće se javnost malo educira s tim u vezi.
Na #39…

Nešto što je ‘zatrovano kemikalijama’ se ne bi smjelo naći na tržištu ni na pazaru, ni u samoposluživanju, ni za novce, ni besplatno ! Ne možemo imati različite kriterije za ovu ili onu vrstu prodaje, kontrolirati bi trebalo sve jednako.

Ali se nalazi i imamo. Bosanci su nam otkrili da u mlijeku imamo aflatoksine iznad dopuštenih granica. Što su radili naši kontrolori?
Zato bih ja radije neki EU projekt sa žicama, ali takvih izgleda nema. Mogu, ili na kavu po Evropi ili dijeliti voće u školi.

#41 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 17, 2013 u 00:11 Thumb up 3 Thumb down 4

Shema školskog voća u brojkama…
Izračun odobrenih sredstava za provedbu ovog projekta po učeniku nižih razreda daje oko 60 kuna godišnje ili, ako uzmemo da nastavna godina ima 35 radnih tjedana, manje od dvije kune tjedno. Jedna jabuka?
Morat ćemo kupovati najjeftinije voće.
Žice bi dulje trajale. I ne bi ih pola završavalo u smeću.
Zar zbilja nema EU projekata kojima bi se mogla nabavljati oprema za škole?

#42 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 22, 2013 u 12:16 Thumb up 3 Thumb down 7

Dana 11. srpnja 2013. glasnogovorniku Ministarstva poljoprivrede poslao sam Zahtjev za pristup informacijama povodom Pravilnika o provedbi Sheme školskoga voća (NN 88/13). Prva skupina pitanja glasila je:

„Ljubazno Vas molim podatke:
1. Provodi li Ministarstvo poljoprivrede javne rasprave o nacrtima propisa (zakona i provedbenih propisa)?
1.a Ako ne, zašto to ne čini?
1.b Ako da, čini li to putem internetskoga savjetovanja?
1.c Ako da, sukladno kojem propisu ili kojim pravilima provodi javnu raspravu?
1.d Ako da, za koje je propise provedena javna rasprava u posljednjih 12 mjeseci?“

Dana 22. srpnja 2013. stigao je odgovor:

„Poštovani,
1.Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano provodi savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja i provedbe zakona i drugih propisa sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN br. 140/09).
Pri tome se koristi metodom internetskog savjetovanja i metodom provođenja javne rasprave sukladno Kodeksu i Smjernicama za primjenu navedenog Kodeksa dostupnim na internetskim stranicama Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Tako je Ministarstvo poljoprivrede u posljednjih godinu dana provelo internetsko savjetovanje i javnu raspravu za Nacrt Prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama i za Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva. Osim navedenih zakona savjetovanje je provedeno za još nekoliko strateških akata dostupnih na internetskim stranicama ovoga Ministarstva, točnije na naslovnoj stranici pod linkom „Zakonska regulativa“ (Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću).“

Druga skupina pitanja od 11. srpnja 2013. glasi ovako:

„2. Je li i kad održana javna rasprava o Nacrtu Pravilnika o provedbi Sheme školskog voća (NN 88/13)?
2.a Ako da, gdje su objavljene pristigle primjedbe i prijedlozi kao i izvješće o provedenom savjetovanju?
2.b Ako ne, zašto je nije bilo?“

Na to je 22. srpnja 2013. Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo:

„2. Shema školskog voća je projekt Europske unije koji će se od školske godine 2013./2014. primjenjivati u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj kao mjera koja bi trebala promovirati zdrave prehrambene navike s ciljem povećanja udjela voća i povrća u svakodnevnoj prehrani djece kako bi se spriječila debljina i bolesti uzrokovane neadekvatnom prehranom u dječjoj dobi te omogućio dodatni obrok svježeg voća i povrća djeci u osnovnim školama.
Povjerenstvo za izradu Pravilnika o provedbi Sheme školskog voća bilo je sastavljeno od raznih resora: poljoprivrede, zdravlja i obrazovanja koji su uključeni i u provedbu navedene Sheme.
Javna rasprava o nacrtu Pravilnika o provedbi Sheme školskog voća (Narodne novine br. 88/13) nije održana s obzirom da je projekt Shema školskog voća zamišljen na način da Europska komisija od 2008. godine nudi državama članicama mogućnost sudjelovanja u projektu.
Znanstveno-obrazovne i odgojne ustanove (osnovne i srednje škole, jaslice i vrtići) te dobavljači voća i povrća na dobrovoljnom principu odlučuju o sudjelovanju u Shemi.
Stoga Ministarstvo poljoprivrede smatra da po ovom pitanju nije bilo potrebno održati javnu raspravu.
S poštovanjem,
Ministarstvo poljoprivrede“

#43 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 11, 2014 u 18:48 Thumb up 8 Thumb down 0

Evo nakon pola godine možemo saznati kako Shema školskog voća funkcionira u praksi.
T-portal/Glas Istre: Škole nabavljaju jabuke za nevjerojatnih 18 kuna po kilogramu!

#44 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 11, 2014 u 20:15 Thumb up 3 Thumb down 3

Na #43…
Kolegice, kakvih pola godine?! To znamo od početka školske godine, vidjeli smo još tada račune. A tada se proizvođače jabuka ucjenjivalo da ih prodaju po 2 kune kilogram uz prijetnju da će se jabuke inače uvesti. Mislim da je ugovorena cijena na početku godine bila 9 ili 17 kuna, ovisno jesu li jabuke (ili neko drugo voće, ali najčešće su jabuke) oprane ili nisu. Uočila sam da se u jednoj od škola u kojima radim voće plaća po 17, a u drugoj po 9 kuna. Mada obje škole imaju kuhinje sa zaposlenim kuharicama koje mogu oprati voće.
Jabuke dolaze točno na broj po broju učenika nižih razreda.
I da ne biste mislili da djeca do sada nisu vidjela voće… Radim u dvije zg škole. Oduvijek su djeca dobivala voće za užinu, ali nikada po tako astronomskim cijenama.
Prateća predavanja uz Shemu školskog voća su izazvala zgražanja kolegica iz razredne nastave, jer su im djelatnici iz poljoprivredno stručne službe dolazili predavati o bojama i okusima jabuka ili izgledu voća i povrća. Bilo bi zanimljivo znati koliko su im honorirana ta predavanja. Taj podatak još nismo čuli.
Shemu školskog voća je najvećim dijelom organiziralo Ministarstvo poljoprivrede, a ne MZOS.

#45 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 12, 2014 u 00:00 Thumb up 8 Thumb down 0

I 9 kn je previše, ali 17 ili 18 kn je više nego trostruko u odnosu na cijene na tržnicama. A posebno sam fascinirana isplativošću pranja jabuka. Ovdje je očito obrazovni sustav iskorišten da netko dobro napuni džepove. Žalosno je da se briga za zdravlje djece na takav način iskorištava. Budemo li ovako koristili sve novce iz EU nećemo ništa korisno napraviti. Znam da je nadležno Ministarstvo poljoprivrede, a kad se pogleda stanje tog resora nije ni za čuditi se. No, pitanje je treba li MZOS zatvarati oči pred iskorištavanjem obrazovnog sustava za profit nekih drugih pojedinaca?

#46 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 12, 2014 u 08:57 Thumb up 9 Thumb down 0

Meni nije jasno kako se cijena jabuka od 18 kuna po kg uklapa u proračun od cca 60 kn po glavi učenika (#41) godišnje ??

#47 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 12, 2014 u 10:52 Thumb up 5 Thumb down 3

Jedna je stvar prilično jasna. Da je svaka škola dobila proporcionalni dio novaca po učeniku i da su škole same kupovale voće djeca bi ga više pojela.

#48 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 23, 2014 u 15:11 Thumb up 4 Thumb down 0
#49 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Ožujak 23, 2014 u 16:41 Thumb up 8 Thumb down 0

No, na skupu ravnatelja osnovnih škola u Poreču ovoga tjedna pomoćnica ministra obrazovanja Sabina Glasovac vrlo se oštro osvrnula na nepravilnosti koje su uočene u sklopu provedbe projekta te je priznala da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dobiva “jako puno primjedbi s terena”, odnosno da se “događa nešto što baca sjenu na dobru intenciju toga projekta”. Pritužbe se, kazala je, uglavnom odnose na cijenu, kvalitetu i distribuciju voća, zbog čega se od Ministarstva poljoprivrede Tihomira Jakovine traži da poduzme sve kako bi se uočene nepravilnosti uklonile te do početka iduće školske godine ujednačila cijena i kvaliteta voća. Glasovac je čak zaprijetila da bi se, u suprotnom, MZOS mogao povući iz projekta.

Lijepo je vidjeti da su u MZOS-u shvatili da problemi ipak postoje i da nastoje nešto poduzeti.

#50 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 4, 2014 u 20:03 Thumb up 8 Thumb down 0

Zadnji dio danas objavljene kolumne Radoslava Dejanovića naslovljene Birokracijom protiv gladi u školama dotiče se ove teme, pa ga ovdje prenosim:

Za prvu konkretnu akciju predlažem reviziju famozne “Sheme školskog voća”, o kojoj sam već pisao u izrazito negativnom kontekstu. Evo, pojasnit ću još jednom: EU i RH zajedničkim snagama financiraju voćne obroke školskoj djeci.

Problem je u tome što je cijena voća koje škole nabavljaju kroz tu shemu sramotnih TRI PUTA SKUPLJA nego cijena voća u slobodnoj prodaji (u trgovinama i na tržnicama)!

Pretvoreno u brojke, to kaže ovako: izdvojeno je deset milijuna kuna za program, od čega će samo jedna trećina (malo više od tri milijuna kuna) završiti u želucima školske djece, dok će dvije trećine (šest i pol milijuna kuna) završiti kao čista dobit na računima nekolicine izabranih dobavljača. Drugim riječima, država će školskom djetetu kupiti tri jabuke, ali dijete će dobiti samo jednu, dok će dvije zadržati privilegirani trgovac.

Sjećam se kako smo nekad davno imali pogrdni izraz za one sitne, beskrupulozne kokošare sa dna društva: “Ukrao bi djetetu lizalicu”. Ovi danas djeci ne kradu lizalice već voće, a obzirom na zamračeni iznos teško ih je nazvati sitnim gnjidama i kokošarima.

E, to je pravi vertikalni posao za MZOS. Za MZOS i za USKOK.

#51 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 4, 2014 u 22:15 Thumb up 8 Thumb down 1

Na #46, #50
Meni nije jasno kako se cijena jabuka od 18 kuna po kg uklapa u proračun od cca 60 kn po glavi učenika (#41) godišnje ??

Meni nije jasno može lli se u ovoj državi išta dobro načiniti a da u pozadini nije prijevara i kriminal? Kako je taj Zakon prošao kroz Sabor, odnosno Pravilnik kroz MZOS, a da u cijelome tekstu nema niti jedne riječi o cijeni i o mjerama da se za raspoloživi novac dobije što više i što kvalitetnijeg voća, i to po cijeni koja je niža od dnevne tržišne – s obzirom na velike količine? Pa koga mi to biramo u vrhovne organe države? (Gade mi se slatke riječi kandidata uoči izbora.) Ovakva svinjarija ne može se dogoditi niti polupismenoj domaćici. I na kraju sve svršava u USKOKU. (Da li baš sve?)
Čitam u dnevnome tisku kako međunarodna pomoć gladnoj Somaliji uopće ne stiže do stanovništva već završava u rukama mafije koja se tako bogati – i zgražam se. A sada vidim da ni kod nas nije mnogo bolje!
Treba uvesti opće pravilo: Kada je u pitanju novac, prva nam misao mora biti tko je smislio prijevaru i krađu, te kako ga otkriti i u tome spriječiti – pa tek onda sve drugo.

#52 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 5, 2014 u 01:12 Thumb up 5 Thumb down 0

Treba uvesti opće pravilo: Kada je u pitanju novac, prva nam misao mora biti tko je smislio prijevaru i krađu, te kako ga otkriti i u tome spriječiti – pa tek onda sve drugo.

Teško je predvidjeti što sve nekim “poduzetnicima” može pasti na pemet. Kad je krenula rasprava o ovoj temi neke su se nelogičnosti pravilnika činile problematične, ali mislim da nikome od sugovornika u raspravi nije moglo ni pasti na pamet da će se to izroditi u priču o zlatnim jabukama od 18 kn po kg. No, očito je da opreza mora biti i da je poželjno unaprijed blokirati mogućnosti malverzacija koliko god je to moguće.
Glavna odgovornost ipak je na Ministarstvu poljoprivrede, no svi ministri kojima je ovakva akcija poslužila kao reklama imaju i dio odgovornosti za valjanost provedbe. Jer ako se promocija rada MZOS-a gradi, među ostalim, na idiličnim fotkama s dječicom koja jedu jabuke, onda treba brinuti i o tome kako program zaista funkcionira.

#53 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 6, 2014 u 00:20 Thumb up 2 Thumb down 2

onda treba brinuti i o tome kako program zaista funkcionira.

I ne samo taj.

#54 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 11, 2014 u 23:41 Thumb up 4 Thumb down 0

T-portal: Učenici će zbog Rusa imati dva besplatna voćna obroka.

Od ove jeseni, đaci će u školama dobivati dva besplatna voćna obroka tjedno umjesto dosadašnjeg jednog obroka. Posljedica je to ruske zabrane uvoza voća iz Europske unije i problema zbog stvorenih viškova

#55 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 11, 2014 u 23:48 Thumb up 6 Thumb down 0

Hoće li se to voće i dalje plaćati 9 i 17 kuna po kilogramu onima koji ga dostavljaju u škole, dok ga vjerojatno kupuju po 2?

#56 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Rujan 12, 2014 u 14:30 Thumb up 7 Thumb down 0

Vjerojatno hoće, ali će sad osim jabuka dobivati mandarine i šljive. To uopće nije loše, dapače izvrsno je za djecu. Samo problem je u logici da djeca nešto dobivaju ne zato jer će to povoljno utjecati na njihove navike i razvoj, nego zato jer veliki izvoznici ne znaju kome bi utrapili mandarine i šljive koje su planirali izvesti Rusima. Toliko o brizi za djecu.

#57 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Svibanj 30, 2017 u 14:59 Thumb up 2 Thumb down 0
#58 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 14, 2017 u 15:36 Thumb up 2 Thumb down 1

Prošloga rujna sam uzela u zbornici jabuku iz tih izvora. Pljunula sam prvi zalogaj, tko zna iz koje je godine bila. Naši proizvođači kažu da je 80 posto tog voća uvezeno. Treba počistiti tuđe smeće. Rujan je najbolje doba za otkup austrijskih jabuka, naši ih dileri kupe u bescijenje jer se hladnjače prazne, a onda se kod nas masno preprodaju.

Prethodni post:

Slijedeći post: