Ministar Jovanović po treći put bez javne rasprave, i usprkos Ustavnome sudu, donio Kurikul zdravstvenoga odgoja

Petar Radelj (Zagreb, Hrvatska), 1. Lipanj 2013.

rubrika: Na rubu pameti,Vijesti iz obrazovanja

  • 1. Vijest kaže jedno, a prilozi drugo
  • Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je 1. lipnja 2013. da „otvara javnu raspravu o Kurikulumu zdravstvenoga odgoja“. Ističe da će javna rasprava trajati do 30. lipnja 2013. te poziva „sve učenike, učitelje, nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje škola, kao i vijeća roditelja i učenika te širu zainteresiranu javnost da svojim prijedlozima i primjedbama pridonesu njegovu poboljšanju“.

  • 2. Materijal za javnu raspravu

  • Kao materijal za javnu raspravu ponuđeni su:
    a) Odluka ministra obrazovanja Željka Jovanovića, klasa 602-01/12-01/00431, ur. broj 533-21-13-0006, od 31. svibnja 2013., o uvođenju, praćenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama
    b) Kurikulum zdravstvenog odgoja, dokument od 37 stranica, ovaj put bez preporučene literature.
    c) Poveznica na „Radni materijali i radionice za provođenje Kurikuluma zdravstvenog odgoja na satu razrednika“ koji je 4. ožujka 2013. objavila Agencija za odgoj i obrazovanje.
    d) Obrazac sudjelovanja u internetskom savjetovanju o Kurikulumu zdravstvenoga odgoja
    e) Kontakt adresa elektroničke pošte: javnarasprava-zdravstveni-odgoj@mzos.hr
    Nisu objavljeni radni materijali ili informacije iz kojih bi bilo vidljivo tko je i kad predložio, a tko verificirao doneseni Kurikul zdravstvenoga odgoja.

  • 3. „Javna rasprava“ o propisu koji je već donesen?!

  • Članak 79. Zakona o sustavu državne uprave (NN 150/11 i 12/13) propisuje: „Ministri [...] mogu odlučiti da se nacrti propisa koje pripremaju, a za koje je javnost osobito zainteresirana, objave putem sredstava javnog priopćavanja, kao i da se pozovu svi zainteresirani da na nacrt propisa iznesu svoje primjedbe.“ No ovdje se na javnu raspravu ne nudi nacrt propisa nego već donesena odluka!
    Već donesena odluka ne može biti predmet javne rasprave ni prema Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09). Tim se Kodeksom, u poglavlju V. propisuje: „Prilikom izrade nacrta prijedloga propisa [...], minimalni standardi i mjere za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću jesu: 1. Pravodobno informiranje o planu donošenja zakona, drugih propisa i akata, 2. Dostupnost i jasnoća sadržaja postupka savjetovanja, 3. Rok provedbe internetskog i drugih oblika savjetovanja, 4. Povratna informacija o učincima provedenog savjetovanja i 5. Usklađenost primjene standarda i mjera savjetovanja u državnim tijelima“ (s opisom svakog od standarda).
    Pitanje za Ministra obrazovanja i Predsjednika Vlade glasi: Zašto se na javnu raspravu nudi Odluka koju je Ministar već donio, a ne njezin nacrt ili prijedlog?

  • 4. Povijest ponavljača

  • Ministar obrazovanja Željko Jovanović bio je 27. rujna 2012. donio prvu Odluku o uvođenju, praćenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama od 27. rujna 2012. godine (klasa: 602-01/12-01/00431; ur. broj: 533-21-12-0003, neobjavljeno). Ona je prestala vrijediti njegovom vlastitom voljom 20. veljače 2013.
    Zatim je 31. siječnja 2013. isti ministar donio drugu Odluku o uvođenju, praćenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama, klasa 602-01/12-01/00431, ur. broj 533-21-12-0005 (NN 17/13), koja je bila na snazi od 21. veljače 2013. do 26. svibnja 2013., a prestala je vrijediti objavom jednoglasne Odluke svih 12 sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-1118/2013 od 22. svibnja 2013. kojom se ukidaju ta Odluka i Kurikulum zdravstvenog odgoja.
    Konačno je 31. svibnja 2013. isti ministar po treći put donio Odluku o uvođenju, praćenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama, klasa 602-01/12-01/00431, ur. broj 533-21-13-0006.

  • 5. Stajališta hrvatske Vlade
  • Na svojem profilu na Scribd-u Vlada RH 22. svibnja 2013. objavila je Očitovanje od 14. veljače 2013. Ustavnome sudu RH radi ocjene ustavnosti i zakonitosti prve Odluke ministra Jovanovića o zdravstvenom odgoju. U tom se Očitovanju, koje je potpisao predsjednik Vlade Zoran Milanović, na str. 2 ističe:

    „Vlada Republike Hrvatske smatra da donošenjem navedene Odluke, koje je sastavni dio Kurikulum, nisu prekršene odredbe Ustava Republike Hrvatske, zakonskih propisa, međunarodnih akata, odnosno ugovora, te da se ni procedura njezinog donošenja, kao niti sadržaj Odluke, odnosno Kurikuluma ne može smatrati kršenjem navedenih odredbi.“

    Ustavni je sud 22. svibnja 2013. utvrdio suprotno.
    Nadalje, Vlada je 14. veljače 2013. pokušala navesti Ustavni sud da se proglasi nenadležnim za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tvrdeći na str. 3 Očitovanja:

    „Budući da Kurikulum ne predstavlja propis, tako se ni sama Odluka u materijalnom, odnosno sadržajnom smislu ne može smatrati propisom.“

    i predlažući na str. 9 da se prijedlog odbaci. U točki 5. obrazloženja Odluke od 22. svibnja 2013. Ustavni je sud na to odgovorio:

    „Pod “drugim propisom”, u smislu članka 125. alineje 2. Ustava, razumijeva se eksterni općenormativni i pravno obvezujući akt kojeg je donijelo tijelo državne vlasti radi uređenja pojedinih pitanja, izvršenja i provedbe zakona ili radi provedbe drugog propisa više pravne snage, a koji uređuje odnose na općenit način i koji djeluje prema svima koji se nađu u pravnoj situaciji da se na njih dotični akt ima primijeniti. Sukladno tome, temeljna materijalna obilježja “drugog propisa” u smislu članka 125. alineje 2. Ustava jesu njegova apstraktnost i generalnost. Naziv akta u kojemu je propis sadržan ne utječe na njegovu pravnu prirodu. Slijedom navedenog, utvrđeno je da osporena Odluka o Kurikulumu zdravstvenog odgoja od 31.1.2013. jest drugi propis odnosno akt za ocjenu ustavnosti i zakonitosti kojeg je Ustavni sud nadležan na temelju članka 125. alineje 2. Ustava.“

    O razlozima donošenja druge Odluke o zdravstvenom odgoju (od 31.1.2013.) Vlada na dnu str. 7 Očitovanja kaže: „iako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u predmetnom slučaju nije bilo obvezno objaviti Odluku o uvođenju, praćenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama u Narodnim novinama, zbog velikog javnog interesa za sadržaj Odluke i Kurikuluma zdravstvenog odgoja, koji je njen sastavni dio, te izbjegavanja eventualnih prijepora, donijeta je nova Odluka koja je upućena na objavu u Narodne novine“.

  • 6. Zašto su odluke o zdravstvenome odgoju formalno neustavne?
  • U točki 13.2. Odluke od 22. svibnja 2013. (NN 63/13) Ustavni sud objašnjava:

    „Prema ocjeni Ustavnog suda, proces pravnog uređivanja i implementacije programa zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj od 6. veljače 2012. do 27. rujna 2012. kad je donesena prva Odluka o kurikulumu zdravstvenog odgoja odnosno do 31. siječnja 2013. kad je donesena druga Odluka o kurikulumu zdravstvenog odgoja, a i u vrijeme donošenja ove ustavnosudske odluke tekao je i teče na način koji dijelom nije u suglasnosti s temeljnim demokratskim načelima koja je država dužna poštovati i provoditi, a koja su zaštićena Ustavom, međunarodnim aktima i zakonima (napose člankom 63. stavcima 1. i 2. Ustava, člankom 2. Protokola br. 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, člankom 9. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, člankom 93. Obiteljskoga zakona, a zatim i većim brojem izričitih odredaba Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Zakona o sustavu državne uprave).
    U konkretnom slučaju, država nije ispunila svoju proceduralnu ustavnu obvezu da nastavne sadržaje zdravstvenog odgoja u državnim/javnim školama na uravnotežen način uskladi s ustavnim pravom i slobodom roditelja na odgoj njihove djece. Proces pravnog oblikovanja sadržaja zdravstvenog odgoja u Republici Hrvatskoj pokazao je značajan nedostatak demokratskog pluralističkog pristupa. Ishod tog procesa, Odluka o kurikulumu zdravstvenog odgoja od 27.9.2012. odnosno Odluka o kurikulumu zdravstvenog odgoja od 31.1.2013., takav je da se može ocijeniti nesuglasnim prije svega s člankom 63. stavcima 1. i 2. Ustava u proceduralnom aspektu.
    Sažeto, sadržaj zdravstvenog odgoja za sve škole na području Republike Hrvatske – onako kako je zamišljen za školsku godinu 2012./2013. – oblikovao se u kurikulumu nacionalnog značenja, koji je nadležno ministarstvo donijelo u obliku propisa obvezujuće pravne snage. Ustavni sud ocjenjuje neprihvatljivim da stupanju na snagu propisa takvog sadržaja i takve pravne snage nije prethodilo davanje mišljenja vijeća roditelja (članak 137. stavak 4. Zakona o odgoju) niti je u proces bilo uključeno Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje, a nije bila provedena ni javna rasprava unutar demokratski organizirane institucionalne procedure (barem) o sadržajima tog odgoja za koje se razumno moglo pretpostaviti da će izazvati kontroverzije u društvenoj zajednici.“

  • 7. Kakve su političke posljedice Ministrove Odluke od 31. svibnja 2013.?
  • Demokraciji, vladavini prava, ugledu Republike Hrvatske, Ministarstvu obrazovanja, zdravstvenom odgoju i dobrobiti hrvatskih učenika nanosi se nesaglediva šteta. Činjenica da je ministar Jovanović donio propis prije početka javne rasprave, čini bespredmetnom javnu raspravu o tome propisu. Pozivam sve čitatelje da pošalju e-mail na za to otvorenu adresu javnarasprava-zdravstveni-odgoj@mzos.hr s pitanjem o čemu se, i na osnovi čega vodi javna rasprava kad javnosti nije predočen nikakav nacrt odluke nego je odluka već donesena, te da prispjele odgovore objave u raspravi.

  • 8. Kakve su pravne posljedice Ministrove Odluke od 31. svibnja 2013.?
  • One su apsolutno su nikakve, ništetne, ništave, bezvrijedne, nemaju pravnu osnovu niti mogu steći pravnu snagu. Ministar je donio Odluku koja njegovom voljom, po inerciji (jer glavna urednica Narodnih novina i Ured za zakonodavstvo ne provjeravaju valjanost propisa koje donose ministri) može biti objavljena u Narodnim novinama (kako je Ministar odredio u točki V. Odluke), ali ne može stupiti na snagu i po njoj se ne može postupati. Zašto? Zato jer je Ustavni sud predvidio ovakav mogući slijed događaja te je točkom II. svoje Odluke od 22. svibnja 2013. odredio:

    „Na temelju članka 31. stavka 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02.) Ustavni sud određuje da će se, do donošenja kurikuluma zdravstvenog odgoja u postupku usklađenom s ustavnim zahtjevima, u nastavi u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj predavati sadržaji zdravstvenog odgoja sukladno programu koji se provodio do početka školske godine 2012./2013.“

    Bjelodano je da se ova Odluka, i njome doneseni Kurikulum, ne mogu smatrati donesenima „u postupku usklađenom s ustavnim zahtjevima“ pa se sadržaj zdravstvenoga odgoja sukladno Odluci Ustavnoga suda do daljnjega može predavati samo sukladno programu koji se provodio do početka školske godine 2012./2013.

  • 9. Čemu sve ovo?

  • Varljiva je svaka pomisao da se ovo zbiva u republici, zemlji demokracije i ljudskih prava. Možda ste do sada mislili da se ovako nešto protivi zaključivanju po zdravom razumu, da je nemoguće, neizvedivo, besmislica, nesmisao. Ipak, to je hrvatska stvarnost u lipnju 2013.

    13 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

    #1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 1, 2013 u 22:55 Thumb up 12 Thumb down 5

    #0
    Zašto se čudite? Nije to ni prvi, a bojim se ni zadnji zakonski akt o kojem će ministar popričati sam sa sobom. Ostali će pričati međusobno, dokazivati, pa i galamiti. I nikom ništa. On će i dalje čuti samo sebe i ono što želi čuti. Tako s našim ministrom izgleda javna rasprava. O tome da bi javna rasprava trebala uključivati razgovor, razmjenu mišljenja, argumenata i protuargumenata, preispitivanje raznih mogućnosti i sl. možemo drviti do tko zna kad. Čovjek je tri puta donio istu odluku bez pravilne procedure i nije se sjetio poslušati one koji na to upozoravaju. Dvije su odluke srušili sudovi. Srušili bi ih i više da je netko i za ostale podnio zahtjev. A, čovjek i dalje ne sluša savjete onih koji se u pravnu proceduru razumiju.

    #2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 2, 2013 u 10:05 Thumb up 17 Thumb down 1

    Odluka o ukidanju zaključivanja ocjena na polugodištu donesena je mada smo se na svim nastavničkim raspravama složili da to nije dobra odluka.
    Novi način upisa u srednje škole donesen je mada je jedan od autora, prof. Mornar izjavio da ništa bitno u sustavu neće promijeniti. Što, u stvari, nije točno, sada je moguća situacija da se učenik ne upiše u prestižnu matematičku gimnaziju zbog četvorke iz tjelesnog odgoja u petom razredu, mada se možda plasirao na državno natjecanje iz matematike ili fizike. Ukoliko na natjecanju nije bio prvi, drugi ili treći za sam plasman ne dobiva bodove. Spasiti ga može pohađanje plesne škole koje nosi jedan bod, kao i amatersko bavljenje sportom.
    Članak 65. Ustava RH kaže: “Osnovno obrazovanje je obvezatno i besplatno.” a u drugom redu “Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjo­škol­sko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima.”
    Uopće se ne slažem da svi učenici u RH imaju jednake uvjete školovanja. Niti da će ministrove odluke značiti poboljšanje u tom smislu. Upravo suprotno.
    Uz navedeno, trakavica o zdravstvenom odgoju potaknuta nepotrebnim sadržajima u predloženoj literaturi koji su savršeno poslužili protivnicima zo i ignoriranje zakonskih procedura RH, od ministra Jovanovića uspješno pravi jednog od najnepopularnijih i najnedemokratskijih ministara obrazovanja.
    Što se tiče provođenja zakona oduvijek smo, ne tražili rupe u njima, nego ih besramno ignorirali. Ministar nije učinio ništa da se situacija u njegovom ministarstvu popravi. Kakav primjer tako daje?
    I kakav se zaključak može donijeti? Da se treba obratiti sudu. S ulaskom u EU niti jedan zakon, a posebno ne oni koji se odnose na rad s djecom se neće doživljavati tako neobvezujuće kako se doživljavaju naši zakoni. I obveze ljudi koji dobivaju svoju plaću da bi brinuli o njihovom provođenju.

    #3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 4, 2013 u 09:06 Thumb up 7 Thumb down 0

    Večernji list: Jovanović zbog nemara smjenjuje svoju pomoćnicu

    Najnovija pogreška jest da je u javnu raspravu bila stavljena odluka o uvođenju zdravstvenog odgoja, a ne nacrt prijedloga kurikuluma. Zbog svega toga, prve sankcije trebale bi uslijediti uskoro. Jovanović će, navodno, ovih dana smijeniti odgovorne za propuste.

    #4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 4, 2013 u 10:17 Thumb up 11 Thumb down 3

    # 3 Jovanović će, navodno, ovih dana smijeniti odgovorne za propuste.
    .
    Dali ce smjeniti i sebe?

    #5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 4, 2013 u 10:30 Thumb up 11 Thumb down 18

    #4
    Dali (Salvador) je već dugo mrtav, pa ne može smijeniti sebe.

    #6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 4, 2013 u 12:30 Thumb up 12 Thumb down 2

    Na # 3.
    O čijem nemaru se govori u tom članku? Pa nisu pomoćnica ministra za odgoj i obrazovanje Ankica Nježić i šefica pravne službe Ivana Bulešić potpisale treću Odluku o zdravstvenom kurikulu 31.5.2013., nego Ministar znanosti, obrazovanja i sporta! Ili je nekomu dao pečat s faksimilom svojega potpisa!
    Na ispravi je pečat Ministarstva s brojem 1. Taj u pravilu stoji u Ministrovu kabinetu, a ne kod pomoćnice ili šefice pravne službe.
    U subotu 1. lipnja 2013. u 21.22 dobio sam potvrdu da je Ministarstvo obrazovanja zaprimilo moju poruku:

    From: Petar Radelj
    To: javnarasprava-zdravstveni-odgoj@mzos.hr
    Date: Sat, 1 Jun 2013 21:22:06 +0200
    Subject: Zašto se na javnu raspravu nudi Odluka koju je Ministar već donio, a ne njezin nacrt ili prijedlog?
    Je li to greška ili stvarnost?
    Poštovani,
    Pročitao sam na http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12491&sec=1933 da je MZOS otvorio javnu raspravu o Kurikulumu zdravstvenoga odgoja koji je Ministar donio odlukom klasa 602-01/12-01/00431, ur. broj 533-21-13-0006, od 31.5.2013.
    Zašto se na javnu raspravu nudi Odluka koju je Ministar već donio, a ne njezin nacrt ili prijedlog?
    O čemu se, i na osnovi čega vodi “javna rasprava” kad javnosti nije predočen nikakav nacrt odluke nego je odluka već donesena?
    Unaprijed zahvaljujem.
    S poštovanjem,
    Petar Radelj

    Nakon toga netko je s weba Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta skinuo tu Odluku koju je Ministar donio, potpisao i opečatio, te je umjesto nje stavio tobožnji Nacrt, iako je na objavi kao naslov priloga ostalo “Odluka…” a ne “Nacrt prijedloga Odluke…” kako se redovito daje u javnu raspravu.
    PDF koji je sada dostupan na http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12491&sec=1933, tzv. Nacrt, kreiran je u nedjelju 2. lipnja 2013. u 12.59 (kad skinete PDF, desnim mišem na Properties – PDF _ Created), dakle tijekom tobožnje javne rasprave.
    Nakon što sam utvrdio da je došlo do promjene elemenata za tzv. javnu raspravu, koordinatoru “javne rasprave” poslao sam novo pismo i dobio potvrdu da ga je primio u ponedjeljak 3. lipnja 2013. u 10.02:

    From: Petar Radelj
    To: javnarasprava-zdravstveni-odgoj@mzos.hr
    Date: Mon, 3 Jun 2013 10:01:59 +0200
    Subject: Re: Zašto se na javnu raspravu nudi Odluka koju je Ministar već donio, a ne njezin nacrt ili prijedlog?
    Poštovani,
    1. Nisam primio odgovor na donje pitanje, pa sam slobodan podsjetiti da ga očekujem. Ne bih Vas požurivao da slijedom mojega upozorenja niste djelovali i promijenili elemente za javnu raspravu koju ste oglasili.
    2. Naime, vidim da je, nakon što sam Vam pisao u subotu 1. lipnja 2013., u nedjelju 2. lipnja 2013. s http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12491&sec=1933 netko uklonio Ministrovu odluku klasa 602-01/12-01/00431, ur. broj 533-21-13-0006, od 31.5.2013. i da je umjesto nje stavio Nacrt te odluke, bez klase, bez broja, bez nadnevka, bez pečata, bez potpisa, bez crtičnoga koda i logotipa kvalitete ISO 9001, ali s naznakom NACRT u gornjem desnom kutu. Znači li to da je Ministar stavio izvan snage svoju Odluku od 31. svibnja 2013.?
    3. Molim Vas da mi dostavite ili da javnosti učinite dostupnom tu novu Odluku kojom se opoziva Odluka koju je Ministar potpisao i na kojoj je pečat Ministarstva broj 1, koja je datirana s 31. svibnja 2013. i koja je bila objavljena na Vašim mrežnim stranicama 1. lipnja 2013., a koju Vam prilažem.
    4. Ako takve Odluke o stavljanju izvan snage Odluke od 31.5.2013. nema, i Odluka od 31.5.2013. ipak jest na snazi, o čemu se onda treba voditi javna rasprava, kako predlažete? Pa tekst Nacrta Odluke koji je jutros na webu Ministar je već promislio, posavjetovao se, i donio Odluku, još 31.5.2013.!
    5. S obzirom da Ministarstvo ima urudžbeni zapisnik i da primjenjuje certifikat kvalitete ISO 9001, Odluka od 31.5.2013., s potpisom i pečatom (u privitku), nikako nije mogla nestati. Urudžbeni zapisnik, naime, je službena isprava, a ISO 9001 uključuje odgovornost menadžmenta, menadžment resursa, realizaciju proizvoda te mjerenje, analizu i unaprjeđenje. Stoga Vas molim informaciju o pravnoj i stvarnoj opstojnosti te Odluke od 31.5.2013. ili obavijest da ste možda utvrdili i nadležnim tijelima prijavili kako je netko počinio krivotvorenje službene isprave ili zloupotrebe položaja i ovlasti kroz možda neovlaštenu upotrebu faksimila Ministrova potpisa, neovlaštenu upotrebu pečata Ministarstva s rednim brojem 1, i neovlašteno zavođenje akta u urudžbeni zapisnik i protokoliranje prema certifikatu ISO 9001.
    6. Slobodan sam primijetiti da na http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3493 3. lipnja 2013. stoji poveznica „Odluka o uvođenju, praćenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama (222 KB)”. Njezin naziv niste promijenili, nego samo PDF koji se otvara klikom na nju. Ali Vi bolje od mene znate da u pozivima na sve dosadašnje javne rasprave Ministarstvo nikad nije objavljivalo poveznicu naslovljenu kao konačni akt (“odluka”) nego isključivo njezinu prethodnicu (“Nacrt prijedloga Odluke”, “Nacrt odluke”, “Prijedlog Odluke”). Hoćete li to promijeniti?
    7. S obzirom da je Ministar bio obećao javnu raspravu u trajanju od 30 dana, a da ste njezine sastavne elemente promijenili tijekom trajanja javne rasprave, ljubazno Vas molim informaciju, hoćete li oglasiti novu javnu raspravu, odnosno hoćete li barem produljiti trajanje ove?
    8. Budući da se ova stvar tiče široke javnosti, pričekat ću Vaš odgovor do podne, a ne dobijem li ga, ovo će postati otvoreno pismo.
    S poštovanjem,
    Petar Radelj

    Od slanja te poruke prošlo je 27 sati. Odgovor nisam primio pa pismo objavljujem kako sam Ministarstvu bio i najavio.
    Ministar je grubo prekršio sva pravila demokratske procedure time što je po treći put donio Odluku “ bez javne rasprave” ne saslušavši mišljenje Nacionalnoga vijeća za odgoj i obrazovanje i vijeća roditelja i time što ju je “licemjerno oglasio kao element za „javnu raspravu““.
    U današnjem novinskom članku sve se to svodi na “nemar“, i to ne Ministrov nego njegovih suradnika!?! O čijem nemaru je riječ ako su to bile osobe od Ministrova povjerenja?
    Nemar znači nedostatak mara, nebrigu, nehaj, pomanjkanje potrebne brige ili mara oko koga ili čega. Ne može biti riječi o nemaru drugih ako je Ministar donio Odluku. Može biti riječ o kaznenome djelu ako je netko krivotvorio njegov potpis, nedopušteno lupnuo pečat MZOS-a broj 1, neovlašteno urudžbirao Odluku. Tko ju je u tom slučaju donio Odluku? Tko ju je potpisao? Tko opečatio? Tko urudžbirao?
    Odluka je donesena. Je li povučena?
    Tko je odgovoran zato što je Ministar donio Odluku 31.5.2013. i što se javnosti nudi javna rasprava o već donesenoj Odluci?
    Tko je odgovoran što ne postoji uvjeti za javnu raspravu jer nema materije o kojoj bi se raspravljalo?
    Zakonom nije predviđena ni dopuštena rasprava o odlukama i sadržajima odluka (nego njihova provedba ili ocjena na Ustavnome sudu). Rasprava je predviđena samo o nacrtima pravnih propisa. A ovdje ne postoji Nacrt prijedloga Odluke o kojem bi se raspravljalo! Naime, tobožnji Nacrt već je dogotovoljen, Ministar ga je potpisao 31. svibnja 2013.!
    Kurikulum koji je ponuđen na raspravu sastavni je dio Odluke koja je donesena 31. svibnja 2013., pa ni on nije Nacrt (niti na njemu gdje stoji “Nacrt”) nego je i on donesen Odlukom od 31.5.2013. Dakle, ne postoji ni Nacrt prijedloga Kurikuluma o kojem bi se moglo raspravljati.
    Pri tome valja upozoriti da se u trećem ponuđenom dokumentu, poveznici na javne radionice nalazi sva „preporučena literatura“, dakle ona nije promijenjena ni uklonjena kao osobito sporna.
    Čekam Odluku o stavljanju izvan snage Ministrove Odluke od 31.5.2013.
    Čekam Odluku o imenovanju Povjerenstva, u posve novom sastavu, za izradu Nacrta prijedloga Kurikuluma zdravstvenog odgoja.
    Čekam stavljanje novoga Nacrta prijedloga Kurikuluma zdravstvenog odgoja na javnu raspravu, sve postupovno i sadržajno sukladno odluci Ustavnoga suda od 22.5.2013.

    #7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 4, 2013 u 13:38 Thumb up 6 Thumb down 0

    Na #3…Dobro se sjetio da ih smijeni. Sa svojim životopisom gospođa Nježić može biti pomoćnica u još nekoliko ministarstva, ali sumnjam da i u jednom može nadzirati uvođenje bilo kakvih promjena ili poboljšanja sustava. Jer joj nedostaje iskustvo iz prakse. O Pravnoj službi u MZOS-u se nitko razuman ne bi pozitivno izjasnio. Ni prije ovih cirkusa s promjenama udžbenika i dosadnim zdravstvenim odgojem.

    #8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 6, 2013 u 18:38 Thumb up 7 Thumb down 2

    T-Portal je 6.6.2013. u 13.55 objavio vijest Sve je na javnoj raspravi, pa i sporna odluka. U njoj se navodi:

    U odgovoru, koji je uputio tportalu, ministar Jovanović podsjeća kako je ministarstvo kojem je na čelu 1. lipnja otvorilo javnu raspravu o svim dokumentima koji se odnose na Kurikulum zdravstvenog odgoja – od odluke, preko sadržaja do nastavnih materijala. Potvrdio je i kako ‘tehnička greška koja se dogodila u pripremi materijala za web stranice i koja je odmah ispravljena ničim nije ni formalno pravno, ni sadržajno ugrozila javnu raspravu’.
    Potvrdio je i kako je od svih ‘zatražena maksimalna koncentracija i predanost poslu kako se slične tehničke greške ne bi ponavljale’ te najavio da će ‘svaki sljedeći put službenik ili dužnosnik odgovarati za propuste u skladu s propisima ministarstva’.
    U pogledu odluke na koju se referiraju Grozd, Reforma i raznorazni dušebrižnici, istu nije potrebno stavljati izvan snage jer nije niti stupila na snagu. U tom smislu, intencija prvobitno objavljene odluke bila je provedba javne rasprave. Kako je omaškom tehničke službe web-stranica došlo do potpisivanja iste, zahvalni smo što smo upozoreni na taj propust, pa smo ga isti dan ispravili i objavili odluku koja predstavlja nacrt pripremljen za javnu raspravu’, potvrdio je Jovanović.

    Devet znanstvenih i društveno-političkih prinosa Očitovanja
    To je Očitovanje od 6. lipnja 2013. višestruko dragocjen prilog izgradnji vladavine prava u Hrvatskoj. Prvo, činjenica da je u tobožnju javnu raspravu upućen jedan dokument, a tijekom nje on zamijenjen drugim, „ničim nije ni formalno pravno, ni sadržajno ugrozila javnu raspravu“. Prepuštam kolegama da to komentiraju.
    Drugo, iako Ministar priznaje da je „došlo do potpisivanja“ Odluke od 31. svibnja 2013. to „ničim nije ni formalno pravno, ni sadržajno ugrozila javnu raspravu“. Prepuštam kolegama da to komentiraju.
    Treće, Ministar ne ovjerava potpisom svoje odluke nego ih potpisuje „tehnička služba web-stranica“. Prepuštam kolegama da to komentiraju.
    Četvrto, ovo je Očitovanje dragocjen prinos provedbi propisa i uspostavi društvene odgovornosti. Ministarstvo je dječji vrtić u kojem se nestašnoj djeci, koja se zaigraju pečatom, potpisom, urudžbenim zapisnikom i certifikatom ISO 9001 prijeti da će „sljedeći put odgovarati“. Ali, teta u vrtiću je dobrica pa ovaj put nitko ne će ići u kaznu.
    Propisi Ministarstva su babaroga kojim se službenici ili dužnosnici Ministarstva straše, ali to nisu pravni instrumenti, ili kao što je Ustavni sud utvrdio za Odluku o Kurikulumu zdravstvenoga odgoja: „općenormativni i pravno obvezujući akt” (točka 5.).
    Peto, ovo je Očitovanje višestruko dragocjen doprinos izgradnji novoga rječnika hrvatskoga jezika. Naime, činjenica da je „došlo do potpisivanja“ Odluke od 31. svibnja 2013. kvalificira se kao „propust“. Od kada je činjenje – propust? Od kad je potpisivanje Odluke – čin propuštanja? Od kad je udaranje pečata broj 1 Ministarstva znanosti – propust? Od kad je urudžbiranje i kodiranje isprave – propust? Na Hrvatskom jezičnom portalu do sada je stajalo da je propust nečinjenje, ono što se nije učinilo, previd, pogreška učinjena nepomnjom. No, eto, Ministarstvo se sprema proglasiti novi obvezujući Pravopis, a u njemu valjda i rječnik, prema kojem će propust biti ono što „ničim, ni formalno pravno, ni sadržajno ne ugrožava javnu raspravu“.
    Šesto, donošenje Odluke 31. svibnja 2013. i njezina objava označava se „tehničkom greškom“. Prema Hrvatskom jezičnom portalu tehnička greška (do sada je bila) kršenje pravila ponašanja koju počini igrač ili trener (nekorektno ponašanje, protupropisno ulaženje u teren i slično). Sama greška je nepravilan postupak, nedostatak kao svojstvo čega, mana, pogreška, neispravnost. No, kao što znate Ministarstvo će uskoro propisati novi Pravopis, a u njemu možda i rječnik, prema kojem će tehnička greška biti ono što „ničim, ni formalno pravno, ni sadržajno ne ugrožava javnu raspravu“.
    Sedmo, nisam član Grozda ni Reforme, pa Ministar, čini se, mene ubraja u „raznorazne dušebrižnike“ kao treću skupinu onih koji su mu dušmani zato što se referiraju na odluku od 31.5.2013. Bit će dovoljno reći da je dušebrižnik riječ iz srpskoga jezika; hrvatski se kaže dušobrižnik.
    Osmo, ovo je Očitovanje dragocjen prinos računanju vremena. Ministrova Odluka od 31. svibnja 2013. uklonjena je s mrežnih stranica Ministarstva i prestala je biti „dokument za javnu raspravu“ u nedjelju 2. lipnja 2013. To je prema Ministru novo značenje priloga „odmah“ i fraze „isti dan“.
    Deveto, to je Očitovanje dragocjen prinos izlasku zemlje iz ekonomske krize. S obzirom da „tehnička služba web-stranica“ može donositi propise, potpisivati ih, urudžbirati i ovjeravati pečatom broj 1 Ministarstva, mogle bi se postići značajne uštede u Državnom proračunu da se svi ostali suvišni djelatnici, namještenici, službenici i dužnosnici najure iz Ministarstva. Dovoljna je „tehnička služba web-stranica“.

    Nedoumice
    Je li Ministar opozvao Odluku od 31.5.2013. novom Odlukom kako bi se mogla provesti javna rasprava, ili ju je novom Odlukom poništio zbog možebitnih kaznenih djela svojih suradnika u njezinu donošenju (ako je netko krivotvorio njegov potpis, ili neovlašteno otisnuo faksimil njegova potpisa, neovlašteno koristio pečat MZOS-a broj 1, nedopušteno urudžbirao Odluku, nedopušteno stavio oznake certifikata ISO 9001)?
    Ministarstvo ne može nastaviti javnu raspravu kao da se ništa nije dogodilo, nego je dužno objaviti Odluku kojom Ministar (ili „tehnička služba web-stranica“) opoziva Odluku od 31. svibnja 2013. Tu je odluku Ministarstvo dužno objaviti sukladno članku 10. stavku 1. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13).
    Bez objave takve Odluke bespredmetna je „javna rasprava o Kurikulumu zdravstvenoga odgoja“ jer se javna rasprava –
    1. prema logici stvari,
    2. prema članku 11. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13),
    3. prema poglavlju V. točki 2. Kodeksa savjetovanja (NN 140/09) i
    4. prema točkama 4.3. i 7.2. Smjernica za primjenu Kodeksa iz studenoga 2010. – uopće ne može provoditi o već donesenim aktima, nego samo o nacrtima prijedloga akata.
    Nakon što je Ministar potpisao i opečatio Odluku od 31.5.2013., bez njezina opoziva, nije moguć povrat u prijašnje stanje. Odluka je donesena 31.5.2013., Kurikulum koji se sad predlaže za javnu raspravu njezin je sastavni dio (dakle i on je donesen), pa se o Kurikulumu zdravstvenoga odgoja od 31.5.2013. do danas Ministarstvo s javnošću nema o čemu savjetovati niti javnost ima o čemu raspravljati.

    #9 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 8, 2013 u 20:52 Thumb up 4 Thumb down 3

    Čini se da pravna služba Ministarstva obrazovanja još nije shvatila da Odluka od 31. svibnja 2013. mora biti poništena, opozvana, ukinuta ili abrogirana. Jedan bi razlog bio ako je nevjerodostojna i ne odražava stvarnu volju ministra Jovanovića. Drugi bi razlog bio pragmatičan, jer se bez toga ne može otvoriti javna rasprava. Neopoziv Odluke od 31. svibnja 2013. izravna je pravna prepreka održavanju savjetovanja s javnošću.

    #10 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 8, 2013 u 21:56 Thumb up 4 Thumb down 3

    Gornji slučaj nije prvi put da fantomi u tom Ministarstvu donose propise.
    Tko ima kratko pamćenje, tko je zaboravio što je čitao ili je propustio istražiti prošlost loših ponavljača, kad se odbija bilo što naučiti iz tuđih ili iz vlastitih pogrešaka?
    U „Narodnim novinama“ broj 60/05 od 11. svibnja 2005. objavljen je Pravilnik o sigurnosti na uređenim kupalištima, klasa 620-01/05-03/223, ur. broj 533-11-05-1, od 27. travnja 2005., a u potpisu je naznačeno da ga je vlastoručno potpisao (pa time i donio) tadašnji Ministar znanosti, obrazovanja i športa. Njegov sadašnji nasljednik morao bi se toga sjećati jer ga se sigurnost na uređenim kupalištima itekako ticala ako je, kako stoji u njegovu službenu životopisu, onda bio predsjednik Odbora gradskog vijeća za razvoj grada Rijeke.
    Tri dana kasnije, 14. svibnja 2005. HINA je objavila izjavu dotičnoga ministra da sporni Pravilnik uopće nije vidio prije objave, pa da ga slijedom toga nije ni donio, ni potpisao. Zbog afere je smijenjena pomoćnica ministra, a iz njezinih izjava, kako ih prenose mediji 17. svibnja 2005. slijedi da je netko u Kabinetu Ministra znanosti, obrazovanja i športa ipak potpisao rečeni Pravilnik ili na njega udario faksimil s Ministrovim potpisom, kao i pečat Ministarstva. Slučajna je svaka sličnost s onim što se dogodilo 31. svibnja 2013.
    Tadašnji Ministra znanosti, obrazovanja i športa izjavio je, a novine prenijele i u naslovu (Vjesnik, br. 20624 od 19. svibnja 2005., str. 8), da je pitanje donošenja odnosno „povlačenja“ jednog pravilnika „minorno“!?! Ako javnost i institucije sustava budu dopuštale da bilo koji ministar ima takav odnos prema općeobvezatnim pravnim aktima, onda će imati pravo svi koji Hrvatskoj predbacuju nepoštovanje i nezalaganje za izgradnju pravne države.
    Iz izjave Ministra u istom članku proizlazi da je „žig s ministrovim potpisom“ na taj Pravilnik, s ovlaštenjem da takav faksimil udari jer „na dan tako ovjeri 150 do 200 dokumenata“, udario Ministrov pomoćnik za pravne poslove. Budući da su neke odredbe Pravilnika pojedinim novinarima bile čudne, u Ministarstvu je pokrenuta „interna istraga“ te je smijenjen treći državni dužnosnik upleten u slučaj – Ministrova pomoćnica, a onodobni je Ministar „povukao“ svoj Pravilnik.
    Povijest se ponavlja. Ali ovdje ne vrijedi repetitio est mater studiorum. Bivši Ministar nije branio neobranjivo i nije bio tako tvrdoglav nego je odmah opozvao akt jer da nije bio donesen njegovom voljom, pronašao je žrtvenoga jarca, smijenio ga, i ostao Ministar još četiri godine.

    #11 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 8, 2013 u 23:48 Thumb up 4 Thumb down 6

    Kao da nema kraja kreativnosti Ministarstva obrazovanja. Potkraj radnoga vremena u petak 7. lipnja 2013. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta navodno je objavio priopćenje koje mediji prenose pod ovim naslovima:
    Portal Index: Kurikulum nije u suprotnosti s kršćanskim svjetonazorom. Isti naslov ima i RTL.
    HTV: Zdravstveni odgoj ne ugrožava javni moral.
    Dnevno: Ako ministarstvo tako kaže…: ‘Kurikulum ZO-a nije u suprotnosti ni ustavnim niti kršćanskim vrednotama’.
    Ističem da je priopćenje navodno jer ga se ne može naći na službenim stranicama Ministarstva, onim istim gdje je bila objavljena Odluka od 31. svibnja 2013. koju sad iz Ministarstva smatraju nepostojećom.
    A ne postoji jamstvo da i to priopćenje nije plod „propusta“ ili „tehničke greške“ neke službe u Ministarstvu.
    (Molim sindikalnoga povjerenika u MZOS-u da provjeri hoće li zaposlenicima Ministarstva koji su u nedjelju 2. lipnja bili pozvani na posao popravljati „tehničku grešku“ koja se potpisivanjem i pečaćenjem te Odluke potkrala „tehničkoj službi web stranica“ – rad nedjeljom biti plaćen sukladno zakonu. Kad su već morali raditi nedjeljom.)
    Što Ministarstvo poručuje?

    Smatramo da Kurikulum zdravstvenoga odgoja koji se nalazi na javnoj raspravi nije u suprotnosti ni s najvišim ustavnim vrednotama RH niti s kršćanskim svjetonazorom učenika, njihovih roditelja i nastavnika. Njime se ne ugrožavaju ni prava drugih ni javni moral.

    Ministarstvo pa i Vlada i ranije su tvrdili da je Kurikulum zdravstvenoga odgoja u skladu s najvišim ustavnim vrjednotama RH, pa je Ustavni sud utvrdio suprotno.
    Te su tvrdnje i prije bile neobrazložene pa ih je lako zanemariti primjenjujući načelo gratis asseritur, gratis negatur (Što se tvrdi bez obrazloženja, može se odbiti bez obrazlaganja. Drugim riječima, ako nisu dani dokazi za tvrdnji, ne trebaju dokazi ni da se ona odbaci.).
    Ministarstvo obrazovanja – stručnjak za kršćanski svjetonazor?
    Novost je priopćenja od 7. lipnja 2013. što se Ministarstvo (koliko mi je poznato ovdje po prvi put!) proglasilo stručnjakom – ništa manje nego – za učenje Kristove Crkve, kršćansku Predaju, Sveto Pismo i teologiju! Dva dana ranije, u poruci od 5. lipnja 2013. hrvatski su biskupi ustvrdili da se „zbog nepoštovanja demokratske i Ustavom zajamčene slobode roditelja pri odgoju njihove djece, mora pristupiti i reviziji sadržaja spornoga modula u suradnji s roditeljima te drugim mjerodavnim institucijama“. Zato je Ministarstvo obrazovanja prionulo poučiti vjernike kako četvrti modul Kurikuluma zdravstvenoga odgoja uvodi dijete u slobodu rasta i razvoja, u otkrivanje ljepote tijela sukladno njegovoj dobi i kršćanskim vrijednostima.
    Od kad je posao, djelokrug, mjerodavnost ili nadležnost Ministarstva utvrđivati što je u skladu s kršćanskim svjetonazorom?
    Zašto udruge civilnoga društva koje se zalažu za neutralnost države i odvojenost Države i Crkve sada ne prosvjeduju zbog takvih galikanističkim ili jozefinističkih poteza Ministarstva?
    Nije li to u Hrvatskoj do sada neviđeno, bezprizorno pokazivanje cezaropapističkih tendencija i miješanje Ministarstva obrazovanja u odvojenost Crkve i Države, propisanu člankom 41. Ustava?
    Zar je moguće da je Ministarstvo postalo toliko nesigurno u svoja tobože neutralna i navodno znanstveno zasnovana stajališta da smatra potrebnim vjernike podučavati što je sukladno kršćanskome svjetonazoru, a što ne?
    Svjetonazor je pogled na svijet, ukupnost shvaćanja o svijetu i o svemu što čovjeka okružuje u filozofskom i praktičnom smislu.
    Kršćanski je svjetonazor, između ostaloga, poimanje da je ljudski život svet u svim razdobljima od začeća do prirodne smrti, nasuprot pojavama uništavanja ljudskoga života, kao što su istraživanja na matičnim stanicama zametka, pobačaj, eutanazija, sprječavanje začeća, smrtna kazna i rat.
    Kršćanski je svjetonazor izrazito ljudska, a ne samo tjelesna vrjednota spolnosti, pa i zahtjev da rađanje ljudske osobe bude plod bračnoga čina. Kršćanski je svjetonazor da je manje zlo u samoobrani raniti nego ubiti napadača; hladni rat je bio manje zlo od otvorenoga rata; kontraceptiv je manje zlo od pobačaja; abortiv nije manje zlo od pobačaja jer se njime postiže isto što i izazvanim pobačajem; zlo u zbiljnosti gore je od zla u mogućnosti.
    Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabiše mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti. Bolje je živjeti u pustinji nego sa ženom svadljivom. Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku. Ubojstvo je veći grijeh od preljuba. Manje je zlo nedjeljom orati nego se grješno zabavljati. Pravilo manjega zla ne može se primijeniti tamo gdje zla kao takvog nema: primjerice, novonastali → život („neželjena trudnoća“) nije po sebi zlo da bi se njegovo uklanjanje moglo odabrati kao manje zlo. Ne smije se lagati da bi se koga oslobodilo od pogibelji, ali je nasuprot laži dopušteno razborito zatajiti istinu pod nekom prikrivenošću. Liječnički zahvat uslijed kojeg završi trudnoća može biti manje zlo samo kad bi nastavak nošenja značio sigurnu smrtnu opasnost i za majku i za dijete.
    Da bi nešto bilo u skladu s kršćanskim svjetonazorom ono ne može izražavati vrijednosno i političko određenje koje se očituje preko hedonizma i prijetnji životu. Kršćanskom su svjetonazoru neprihvatljiva stajališta o sprječavanju začeća i nošenja, pobačaju, ubojstvu, samoubojstvu, eutanaziji, kloniranju čovjeka, siromaštvu, smrtnoj kazni, urednosti homoseksualizma, transseksualizma, biseksualizma, pedofilije, istospolnih „brakova“ i drugih fenomena koji napadaju brak i obitelj.
    Što je bilo Ministarstvu da želi biti papskije od Pape?
    Ministarstvo obrazovanja – stručnjak za javni moral?
    Ministarstvo tu ne staje. Ono je utvrdilo da Kurikulum zdravstvenoga odgoja koje je Ministar po treći put donio 31. svibnja 2013. „ne ugrožava javni moral“.
    Ćudoređe ili moral je, prema jednom od mogućih određenja

    ukupnost načela, pravila i propisa kojima se ravnaju članovi nekoga društva ili zajednice s obzirom na dobro i zlo; skup običaja o odnosima među ljudima koji se nameću savjesti pojedinca i zajednice; shvaćanje odnosa prema dobru i zlu. S filozofskog stajališta proučava ga etika, a s teološkog moralka (ćudoredno bogoslovlje). Čine ga vrijednosni sudovi o slobodnom činu ljudske osobe sa stajališta smisla čovjekova djelovanja i čovjekova cjelovitog ispunjenja, da bi se utvrdilo što je ćudoredno dobro koje je svojstveno čovjeku i kojem on teži. Stoga je ćudoredni sud obvezujući jer određuje pravilo koje treba slijediti da bi se ispravno živjelo. Pravilo se ostvaruje preko osobnoga vrijednosnog suda (savjesti) primjenom na konkretan čin. Ćudoređe može imati izvor u čovjeku i njegovoj naravi (autonomno), izvan njega (heteronomno) ili u Bogu (teonomno); može uzimati da je svrha djelovanja sreća (eudemonizam: Aristotel), duševni spokoj (epikureizam), užitak (hedonizam), odsutnost potrebe (cinizam), savršenstvo (perfekcionizam: platonizam, asketizam), blaženstvo (neoplatonizam), obavljanje dužnosti (kantizam), korist (utilitarizam), bestrasnost (apatija: stoicizam). (Pravo na rođenje, str. 649)

    Javni moral pak je razina poštovanja moralnih normi i pravnoga poretka u nekoj zajednici, a

    često znači regulaciju seksualnih pitanja, uključujući prostituciju i homoseksualnost, ali također i pitanja odijevanja i nagosti, pornografije, prihvatljivosti u socijalnim terminima kohabitacije prije braka, te zaštite djece. (Wikipedia)

    Čemu sve to?
    Ako je Ministarstvu stalo do javne rasprave, zašto ne opozove Odluku od 31.5.2013. kako bi se javna rasprava mogla otvoriti i održati?
    Ako je Ministarstvu imalo do javne rasprave, zašto je ne dopusti nego je ometa ovakvim priopćenjima?
    Želi li biti moderator javne rasprave, Ministarstvo bi se trebalo suzdržati od kvalifikacija kakve je priopćilo 7. lipnja. No, ovakvim oglašavanjima Ministarstvo sve više razotkriva koliko mu je do doista stalo da čuje mišljenja drugih; koliko mu je do dijaloga i uvažavanja različitosti ako to nije onako kako je onaj tko je odluku već donio već smislio i odredio; koliko je preuzetno i kako iz dana u dan samo potvrđuje stereotipe i obrasce ponašanje za koje se vjerovalo da su nadiđeni još prije Francuske revolucije.
    Hrvatsko Ministarstvo obrazovanja godine 2013. pokazuje žarku želju da se po mnogo čemu preobrazi u Odjel za bogoštovlje i nastavu, kako se zvao njegov pravni prednik od 1869. do 1918. U doba kad je ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár Hrvatskoj ispirao mozak i nametao pravopis.

    #12 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 9, 2013 u 00:03 Thumb up 11 Thumb down 0

    #10
    U navedenom slučaju valja istaknuti još neke razlike u odnosu na sadašnje stanje. Jer, osim što je ministar priznao grešku i opozvao akt koji navodno nije on potpisao nego netko drugi. Tada je

    pokrenuta „interna istraga“

    Sada se ne spominje nikakva interna istraga oko utvrđivanja činjenica tko je i kako potpisao spornu odluku. A trebala bi, jer odluke ne može ovjeravati bilo tko.
    Čak se više ne spominje ni moguća odgovornost pomoćnice ministra i šefice pravne službe, već je svaka odgovornost osoba u MZOS prestala čudnom formulacijom:

    Kako je omaškom tehničke službe web-stranica došlo do potpisivanja iste

    Doista, kako je moglo doći do potpisivanja omaškom tehničke službe web-stranica?
    Pada li ministru uopće na pamet da je za dokumente odgovoran onaj čiji potpis stoji na njima? A, ako ta osoba tvrdi da nije osobno potpisala, onda se o tome tko je i kako stavio potpis mora provesti istraga.

    #13 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Srpanj 8, 2013 u 12:22 Thumb up 11 Thumb down 4

    Zvuči li Vam hrvatski: akronimum, aktinijum, akvarijum, alonimum, aluminijum, anakronimum, anonimum, antroponimum, atrijum, egzonimum, eponimum, fitonimum, glotonimum, hagionimum, helijum, hidronimum, hiperonimum, homonimum, instrumentum, kalcijum, kalijum, kriptonimum, kriterijum, litijum, magnezijum, manuskriptum, meronimum, milenijum, natrijum, patrimonijum, patronimum, petroleum, pigmentum, plutonijum, pseudonimum, radijum, rubidijum, segmentum, sinonimum, solsticijum, stadijum, taksonimum, titanijum, toponimum, troponimum, vestibulum i zoonimum?
    A tko i zašto onda uporno gura kurikulum?
    Ustaljeno je pravilo da se imenice srednjega roda koje završavaju na -um iz latinskoga u hrvatski preuzimaju tako da se taj dometak odbaci, pa amphitheatrum postaje amfiteatar, elementum – element, incestum – incest, metallum – metal, pactum – pakt, scandalum – skandal, statutum – statut, symbolum – simbol, testamentum – testament, a curriculum – kurikul.
    Kurikulum je isto kao i petroleum, nešto što u hrvatskome standardu ne postoji. Tko tvrdi suprotno, može biti znanstvenik u svojem polju, imati i više doktorata, ali – ne zna hrvatski.
    U jezikoslovlju je problem znanstveno obrađen prije pet godina te je zaključeno:

    Nepravilno prilagođene tuđice kurikulum – uopće ne bi trebalo biti u hrvatskom jeziku.“ (Dubravka Smajić – Irena Vodopija, Curriculum, kurikulum, kurikul – uputnik, Jezik (Zagreb), 55 (2008.) 5, str. 188)

    Ministar Jovanović i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta navodno podupiru rad Hrvatskoga instituta za jezik i jezikoslovlje. Ako je to istina, zašto ne prihvate jednostavan jezični savjet toga Instituta prema kojem riječ kurikulum ne pripada u hrvatski jezik?

    *Curriculum / *kurikulum > kurikul / naukovna osnova / nastavni uputnik
    U hrvatskome se jeziku za označivanje nastavnoga plana i programa koje je službeno propisalo i odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta upotrebljavaju ustaljene tuđice curriculum, kurikulum i kurikul te domaći naziv nastavni uputnik.
    Od navedenih je tuđicā samo riječ kurikul u skladu s pravilima standardnoga jezika.
    Riječ curriculum neprilagođena je tuđica preuzeta iz latinskoga jezika.
    Riječ kurikulum djelomično je prilagođena tuđica jer, premda je glasovno prilagođena, zadržava latinski sufiks -um.
    U standardnome se jeziku sufiks -um izostavlja u tuđicama koje njime završavaju.
    U skladu s navedenim pravilom umjesto riječi kurikulum u standardnome je jeziku uz hrvatske nazive naukovna osnova i nastavni uputnik, pravilno upotrebljavati u cijelosti prilagođenu posuđenicu kurikul.
    Usp. Latinizmi na završetak -um

    Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje nije promijenio mišljenje o kurikulumu i nije ga uvrstio u novi pravopisni rječnik. Tamo se može pronaći samo kurikul. Isto kao i na hrvatskoj Wikipediji. Tako bi Ministarstvo moralo lektorirati sve svoje dokumente i u njima promijeniti kurikulum u kurikul. Ili toliko vole srbizam kurikulum da zbog njega možda ipak ne će donijeti novi Pravopis? Ili će lektoriranje prema tom Pravopisu zahtijevati od drugih, ali ga sami ne će prihvatiti?

    Prethodni post:

    Slijedeći post: