Europska komisija je 10. srpnja 2012. godine otvorila natječaj za Initial Training Network ( FP7-PEOPLE-2013- ITN) koji se zatvara 22. studenog 2012. godine. Predviđeni budžet za 2013. godinu je 470.72 milijuna eura od čega je 30 milijuna eura osigurano za podakciju European Industrial Doctorate.
Što je ITN?
Initial Training Networks (ITN) – Početni trening za istraživače, namijenjen je stvaranju međunarodnog konzorcija organizacija (optimum 10) koje kroz zajednički projekt usavršavaju prvenstveno doktorante (ESR – Early Stage Researchers) ali i iskusne istraživače (ER – Experienced Researchers). Projekt treba trajati 3-4 godine i sadržavati zajednički program usavršavanja stranih doktoranata koji mogu raditi na projektu 3-36 mjeseci i to u zemlji različitoj od njihova boravišta. Doktoranti se usavršavaju kroz istraživanje odnosno komplementarne vještine (npr.upravljanje istraživačkim projektima, IPR, poduzetništvo, metode korištenja istraživačkih rezultata itd.). Također se mogu usavršavati (maks. 24 mjeseca) i iskusni istraživači ukoliko su u prvih 5 godina istraživačke karijere.
Ciljevi ITN akcije su:
Privući i obrazovati mlade ljude da postanu istraživači
Promovirati međusektorsku, međunarodnu i interdisciplinarnu mobilnost istraživača
Pružiti istraživačima široki obujam vještina potrebnih za rad u javnom i u privatnom sektoru
Poboljšati perspektive za razvoj karijera doktoranata
Poboljšati kvalitetu doktorskih programa
Poticati suradnju akademskog i privatnog sektora u doktorskom obrazovanju
ITN podakcije:
- Međunarodna mreža ustanova (Multi-partner ITN) – Sastoji se od minimalno tri partnera, a prijavitelji mogu biti sveučilišta, istraživačke organizacije i privatne tvrtke.
- Europski industrijski doktorat (European Industrial Doctorate – EID)– Sastoji se od 2 partnera – jedan prijavitelj iz akademskog i jedan iz privatnog sektora. U sklopu ovog programa istraživač bi trebao biti zaposlen kod partnera iz akademije ali bi trebao provesti najmanje 50% vremena kod partnera u privatnom sektoru.
- Inovativan doktorski studij (Innovative Doctoral Programme-IDP) – Jedan prijavitelj (sveučilište ili istraživačka organizacija) treba ponuditi inovativan doktorski program koji sadrži međunarodnu, međusektorsku i interdisciplinarnu dimenziju. Program može biti realiziran u suradnji s pridruženim partnerima (druga sveučilišta, istraživački centri, privatni sektor itd.).
ITN akcije, kao i sve druge Marie Curie akcije, su otvorene svim granama znanosti i područjima istraživanja (tzv. bottom up approach).
Što se financira kroz ITN akcije:
ITN i sve ostale Marie Curie akcije su dio FP7 potprograma „Ljudi“, što znači da prvenstveno financiraju troškove zapošljavanja i usavršavanja izvrsnih ljudskih resursa.
Kategorije troškova koje se pokrivaju kroz ITN uključuju plaću istraživača, troškove njihove mobilnosti i njihova usavršavanja (treninzi, seminari i sl.), doprinos troškovima samog istraživanja, kao i doprinos za vođenje projekta i opće troškove („overheads“). Primjerice, ako hrvatska ustanova tijekom projekta ugosti dva istraživača u ranom stadiju karijere (Early Stage Researchers – ESR) i jednog iskusnijeg istraživača na tri godine, projektni proračun bi otprilike iznosio 730.000€, a za ustanovu bi od toga bilo predviđeno oko 120.000€ (za vođenje projekta i „overheads“).
Rezultati ITN natječaja iz 2012:
Na ITN natječaju u 2012 godini bile su 1022 prijave (najviše prijava za „life sciences“ panel a potom za „engineering“ , „chemistry“ i „environment“ ); 78 % prijava bilo je za Multi partner ITN, 12% za European Industrial Doctorate a 10%za Innovative Doctoral Programme. Financiranje je dobilo 127 ustanova, što znač da je prosječna uspješnost u 2012. godini bila 12,4%.
Uspješnost Hrvatske na natječaju 2012. godine bila je 6,3 %, tj.jedna od 16 prijava je uspješno financirana. No, nikad ne treba odustati, tako je na ovom natječaju 49% svih prijava ulazilo u kategoriju ponovnih prijava, tzv. resubmissions, koje su bile i uspješnije od prvih prijava. Najviše koordinatora multi ITN projekata nalazi se u Velikoj Britaniji, a potom u Njemačkoj te Nizozemskoj u kojima se ujedno nalazi i najviše partnera. Neka od najuspješnijih sveučilišta u ITN projektima su: University of Leuven, FORTH Greece i Imperial College a važno je za spomenuti da je 10 od 25 najuspješnijih sveučilišta iz Velike Britanije. Najuspješnije istraživačke organizacije u ITN projektima su CNRS iz Francuske, CNR iz Italije te Max Planck Gesellschaft iz Njemačke. Najuspješnije tvrtke su: Siemens AG, Miltenyi Biotec GmbH, IBM Research GmbH, LMS International NV, Mosaiques Diagnostics GmbH te Philips Electronics NL BV.
Prijava na natječaj za FP7 PEOPLE ITN akciju:
Natječaj je otvoren do 22. studenog 2012. godine. U pisanju prijave sudjeluju iskusni znanstvenici, predstavnici konzorcija sastavljenog u svrhu izrade projektnog prijedloga za ITN. Krajnji korisnici ovih projekata su uglavnom mladi istraživači, tzv. Early Stage Researchers koji se prijavljuju na radna mjesta koja proizlaze iz ovih projekata, a oglašena su na EURAXESS jobs portalu. Detaljne upute za pisanje projektne prijave dane su u Vodiču za prijavitelje (Guide for Applicants), dostupnom na Research Participant Portalu. Koordinator konzorcija je glavna odgovorna organizacija za dovršenje projektne prijave.
Pronalazak partnera:
Ukoliko do sada niste sudjelovali u ITN projektima općenita je preporuka da u konzorcij ulazite kao partner, a ne kao koordinator budući da koordinator ima jako puno obaveza i odgovornosti tijekom trajanja projekta što zahtjeva puno prethodnog znanja i iskustva. Prijašnji sudionici ITN projekata ističu da je najbolji način za ulazak u ove konzorcije korištenje postojećih kontakata, međutim na raspolaganju Vam je ujedno i usluga Cordis portala „Partners service“ koju možete pronaći na sljedećoj lokaciji.
Partneri u Multi partner ITN projektima:
- Prosječan broj partnera je 8,6
- Prosječan broj pridruženih partnera je 3,7
- 11% sudionika su privatne tvrtke
Zašto biste trebali pokušati postati član ITN mreže:
- Umrežavanje s najboljim sveučilištima, znanstvenim organizacijama i privatnim tvrtkama iz najrazvijenijih zemalja Europe te stvaranje podloge za uspješnu buduću međunarodnu suradnju u znanosti, nove projekte i nove znanstvene radove. Tijekom trajanja projekta članovi konzorcija imaju priliku sudjelovati na nekoliko projektnih sastanaka i na drugim događanjima od iznimne važnosti za umrežavanje, građenje postojećih i sklapanje novih kontakata.
- Zahvaljujući umrežavanju stiče se mogućnost za korištenje infrastrukture, znanja i metoda najkompetitivnijih znanstvenih ustanova u Europi
- Sudjelovanje u prijenosu znanja između sektora, zemalja i disciplina
- Stvaranje novih znanja, znanstvenih podataka, tehnoloških pronalazaka, metoda
- Razvoj novih doktorskih programa i obrazovanje kvalitetnih doktoranata
- Financijska dobrobit za znanstvenu ustanovu koja će zaposliti Marie Curie stipendista. 10% cjelokupnog doprinosa Europske komisije odlazi na troškove managementa a dodatnih 10% odlazi na tzv. „overheads“Jačanje međunarodnog ugleda znanstvene ustanove
- Jačanje vještine projekt managementa
- Projekt će financirati zapošljavanje vrhunskih istraživača koji će oko tri godine raditi u Vašem laboratoriju ili katedri te će uvelike doprinositi radnom okruženju i prijenosu znanja na druge članove tima
- ITN projekti su vrlo kompetitivni te imaju značajku prestiža u Europskom istraživačkom prostoru a tome u korist govori i činjenica da je Europska komisija putem ove akcije financirala istraživanje Higgsovog bozona na CERN-u – članak.
Iskustva hrvatskih sudionika u ITN projektima:
Dr.sc. Marijan Ahel, voditelj laboratorija za analitiku i biogeokemiju organskih spojeva Instituta Ruđer Bošković:“Prijava ITN projekta EDA-EMERGE predstavljala je za cijeli konzorcij jednu izuzetno važnu provjeru aktualnosti našeg istraživačkog pravca te priliku za njegovu konačnu afirmaciju na evropskoj skali, a najveću dobrobit za nas kao partnersku instituciju vidim u uspostavi čvrstog okvira za umrežavanje i suradnju s najboljim evropskim znanstvenim institucijama.“ Više o projektu možete pogledati na projektnoj stranici.
Prof. dr. sc. Stipan Jonjić, pročelnik zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci: „Sudjelovanje u ITN projektima nosi niz prednosti i koristi. Prije svega treba istaknuti samo umrežavanje u europski istraživački prostor i podizanje istraživačkog kapaciteta pojedinaca i institucija. Ti neposredni kontakti u pravilu rezultiraju znanstvenom suradnjom a često i novim aplikacijama za kolaborativne projekte. Konačno, kroz ITN projekte mladi znanstvenici (doktoranti i postdoktoranti) imaju priliku obrazovati se u ponajboljim europskim znanstvenim institucijama a mobilnost kadrova svakako spada među važnije odrednice misije europske znanstvene politike. Hrvatski znanstvenici svakako mogu i trebaju više aplicirati na ITN projekte te preko njih lakše doći u priliku za uspješne aplikacije na kolaborativne istraživačke projekete i programe koje nudi EU.“
Osim prethodna dva znanstvenika, na ITN projektima i to u dva navrata je sudjelovao i prof.dr.sc. Gordan Lauc s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji ističe da su ITN projekti izvrsna podloga za buduću međunarodnu suradnju u znanosti te ulazak u nove projekte i znanstvene radove. Posljednji projekt na kojem je prof. Lauc ugostio Marie Curie stipendista zvao se euroglycoarrays.
Prof. dr.sc. Željko Dujić, pročelnik zavoda za fiziologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu trenutno je sudionik jednog ITN projekta te je na MEFST ugostio Marie Curie stipendista iz SAD-a. Zajedno s 12 drugih partnera iz akademskog i privatnog sektora provode istraživanja na PHYPODE projektu.
Osim Farmaceutsko –biokemijskog fakulteta još jedan fakultet Sveučilišta u Zagrebu je nagrađen sudjelovanjem u ITN projektu. Od 2011.godine prof. dr.sc. Tomislav Kos s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu partner je na Transmit projektu te je na istom ugostio Marie Curie stipendista iz Češke, čija iskustva možete pročitati u ovoj prezentaciji.
Zaključak: Kontaktirajte partnere u inozemstvu i sudjelujte na ovom natječaju. Ukoliko Vam trebaju dodatne informacije o izradi projektne prijave možete kontaktirati djelatnike Agencije za mobilnost i programe EU, tj. FP7 PEOPLE NCP-eve na peopleprogram@mobilnost.hr. U slučaju da Vaš projekt i ne dobije financiranje, nemojte odustati i pokušajte ponovo jer morate imati na umu da je stopa uspješnosti ponovljenih prijava u 2012. godini bila 16% što je više od ukupne uspješnosti svih prijedloga – 12,4%. Po dobivanju projekta na usluzi će Vam biti EURAXESS mreža u Hrvatskoj oko administrativnih pitanja vezanih za zapošljavanje stranih istraživača te ujedno mreža nacionalnih kontakt točaka oko pravnih i financijskih aspekata.
Linkovi:
Kliknite na sljedeći link te pronađite sve dokumente u kojima su navedene detaljne informacije o tome kako se izrađuje prijava.
Prezentacija s detaljima o ITN-u.
Prezentacija Lousie Byrne, djelatnice Research Executive Agency, europskog tijela koje administrira Marie Curie akcije, s prošlogodišnjeg PEOPLE info dana održanog u MZOS-u.
Video snimke s istog info dana možete pogledati na sljedećoj lokaciji.
Iskustva prijašnjih dosadašnjih sudionika na ITN projektima pročitajte iz prezentacija održanih na FP7 PEOPLE info danu na FESB-u, Sveučilište u Splitu.
Marie Curie webstranica
Brošure s iskustvima korisnika PEOPLE projekata
Često postavljana pitanja o ITN-u.
1 komentar… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan
Video – prezentacije s nedavno održanog FP7 PEOPLE/Marie Curie info dana u Ateni (18.rujna 2012) možete pronaći na sljedećim linkovima:
a) the video / presentation of Mrs Marcela Groholova from REA: http://helios-eie.ekt.gr/EIE/handle/10442/12182
b) the video/ presentation of Dr Dieter Pfoser, Coordinator of the ITN GEOCROWD (giving “useful tips for successful proposals”): http://helios-eie.ekt.gr/EIE/handle/10442/12184
Morate se ulogirati da bi mogli komentirati.