Na stranicama Vlade RH izasao je novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Koliko mi se čini na prvi pogled i koliko sam pratio javnu raspravu, MZOS se stvarno i potrudio uvrstiti komentare dobivene u javnoj raspravi.
Izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju na Vladi
Prethodni post: HR u WoS (2012,VI,4)
Slijedeći post: HR u WoS (2012,VII,1)
11 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan
Ne mogu se ne osvrnuti na HRT i podevni Dnevnik u kojem nije bilo ni slova o izmjenama, ali su zdusno popratili da kako rodbina Zdravka Mamica vise nece moci biti u upravi klubova jer je na toj istoj Vladi bio i prijedlog Zakona o sportskoj inspekciji. Sve vise se potvrdjuje sto je u fokusu javne TV.
Tako je, pogotovo članak 20. Evo javno pozivan kolegu Štagljara, Bana ili nekog sličnog da se zaposli kod mene na Institutu, imamo ideju razvijati molekularne metode u istraživanjima mora što je sada in, nudimo im izvrsno plaćeno mjesto znanstvenog suradnika (jer nažalost ne možemo ponuditi više), a ako budu dobri za 15 godina prije mirovine možda budu postali i znanstveni savjetnici u tranom zvanju … stvarno motivirajuće za brain-gain …
Doduše prema Članku 14. stavku 7, mogu dobiti zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju, no svejedno bi trebali započeti svoju hrvatsku karijeru na radnom mjestu znanstvenog suradnika. Nek se zna tko je stariji, neće nama neki mladci tamo pametovati …
Slazem se s obzervacijom vezanom o obvezatnom bivanju 5 godina za radna mjesta. No kao da ce netko poput Štagljara ili Bana doci na projekt od 70.000 kn godisnje koliko je sada bio prosjek novca po projektu. U nasoj bransi kolega #2 to je 1 dan hladnog pogona boljeg istrazivackog broda.
Ono sto moramo je omoguciti najboljima da dobivaju milijunske grantove i rade kvalitetnu znanost te da si onda isplacuju i sukladne place. Treba uspostaviti kompetitivne linije financiranja i trziste radnih mjesta. Sve ostalo je zivotarenje i ubijanje onoga sto vrijedi u sustavu.
Vrlo je bitno kako ce se nova HRZZ ustrojiti te koliko smo opremljeni za povlacenje sradstava iz EU fondova. A opasnost je da nastane vakuum izmedju i da imamo period bez ikakvih projekata.
No evo i popis svih priloga javnoj raspravi na Zakone
na #3
Zašto ne bi netko poput Štagljara ili Bana došao u Hrvatsku, ako mu se prizna pozicija koju zaslužuje? Zar mislite da bi vrhunski znanstvenici iz inozemstva aplicirali na hrvatske grantove – recimo Nenad Ban je dobio 2.5 mil ERC grant, kojeg bi mogao dobiti iz Hrvatske, Žagrović je otišao u Austriju i dobio ERC a mogao je to dobiti i u Hrvatskoj, Đikić je donio ERC grant a mogao je i u Hrvatskoj, Čapkun također (možda sam koga zaboravio) – ova četiri granta su teška kao pola svih istraživačkih projekata MZOS-a. Istovremeno Hrvatska nije dobila nijedan ERC grant. Ako ja sa vječnom hrvatskom adresom mogu dobiti grant u USA ili u Europi, takvi znanstvenici to mogu načiniti deseterostruko i malo gurnuti znanost u Hrvatskoj na teret svjetskih poreznih obveznika. Kolega, ne podcjenjujte činjenicu da bi se hrvatski znanstvenici u inozemstvu vratili i u siromašan sustav, ako bi sustav (i sa malo novaca) bio postavljen kako treba. A s člankom 20. mi eksplicite kažemo da nam takvi ljudi ne trebaju.
Na #4. Da se krivo ne razumijemo. Uopce ne podupirem taj clanak, a mozete i provjeriti na gornjem linku da smo kao MLAZ trazili osiguranje prohodnosti u vertikali napredovanja za najbolje.
No isto tako nije da sam uvjeren da kada bi se taj clanak maknuo da ce najednom najbolji iz inozemstva nahrliti odmah po donosenju zakona. MIslim da je puno drugih stvari koje ne stimaju natjerali Zagrovica da ode iz Splita, a ostale da ni ne probaju se vratiti. Po meni je bitnije da oni najbolji znaju da mogu doci do financija i da se otvore kompettitivne sheme na kojima ce najbolji i dobivat projekte te da si iz njih i isplate placu koja odgovara njihovom zvanju. A ne kao na nekim institucijama gdje mladi i ambiciozni, ako su htjeli dobiti potporu fakulteta za projekt, morali su se pismeno odreci dodatka na placu da ne cine ostatak neproduktivnih kolega ljubomornim. Pa tko bi od takvih mladih zvijezda htio raditi pod tim uvjetima.
Slazem se da je ovo korak natrag za perspektivne i mlade u sustavu no razumijem i da financijer zeli imati kontrolu nad masom placa koje idu s napredovanjem s obzirom na recesiju i situaciju gdje se u biti gotovo sav novac trosi na place. Kako pomiriti ta dva interesa, a ne krsiti autonomiju sveucilista – ne znam.
Naravno, uz to je potrebno mijenjati hrpu stvari. No hrpa stvari nije mijenjana, a članak 20. je tu. To govori da je načinjen korak unazad.
Neke stvari jesu prihvaćene, no cjelokupna promjena zakona jest ekvivalentna gašenju požara čašom vode. I neće rezultirati većim kompetitivnim projektnim fondovima, dapače, ubrzanje izbora u zvanja i radna mjesta ovih dana dosiže svoju kulminaciju, što znači da će masa plaća u znanosti najesen biti veća (a sada je 90 i koji postotak). Naravno, Vlada će nam to stručno riješiti, tako da nam smanji plaću odnosno prihode, i to proporcionalno, neovisno o tome da li i kako radiš. I to mi je reforma javne uprave.
A i ovo moram komentirati, jest off-topic (sorry), no možda me netko ČUUJEEE:
Samo za čitateljstvo connecta, najveći dio hladnog pogona istraživačkog broda je gorivo, koje istraživačke institucije u Hrvatskoj kupuju po tržišnim cijenama (cijena eurodizela oko 10 kn). Hrvatska jest jedina zemlja u Europi (a možda i u svijetu) koja ne omogućuje povlaštenu cijenu goriva istraživačkog broda – u drugim zemljama istraživački brodovi kupuju po cijeni plavog dizela ili po još povoljnijim cijenama, što znači da je konkurentnost našeg istraživačkog broda dvostruko ili više manja od kolega u inozemstvu. I sada se vi bavite proklamiranim istraživačkim prioritetom Republike Hrvatske, a to je istraživanje mora …
Na #6
Možete li prokomentirati:
Gdje i kako?
Meni nikako nije jasno kako se pravila o napredovanjima, koja su načelno za sve jednaka, tako različito primijenjuju u pojedinim sveučilištima. Još bolje je to što se unutar istog sveučilišta također primijenjuju na način kao da se radi o dvije države, a ne dva vijeća područja unutar jednog sveučilišta.
Na mojoj instituciji pitao sam nekoliko puta, ali mi nitko nije znao nitii uspio objasniti.
na #8
Logika je vrlo jednostavna: svaki napad na organizam ima za posljedicu obrambenu reakciju. Čitaj: Svaka promjena zakona o znanosti koja velikim dijelom uključuje restriktivne mjere ima za posljedicu reakciju znanstvenika u sustavu. Administrativno kočenje napredovanja je jedna od najjačih restriktivnih mjera u ovom prijedlogu zakona (tumačenje prosječnog hrvatskog znanstvenika jest da se mora po defaultu napredovati, i da im ovako uzimate njihova prava), pa shodno tome ide i reakcija. A reakcija jest: iskoristiti dok se može (jer će nakon toga biti: tko je jamio, jamio) mogućnost napredovanja svake 3 godine (što u zakonu piše pod “iznimno”, but who cares):
Ta mogućnost je i dosada postojala, ali pod “administrativnim” napadom se i oni koji možda nisu razmišljali o ovoj “iznimnoj” mogućnosti, a zadovoljavaju uvjete napredovanja, odlučuju krenuti u tom smjeru. Također, i znanstvena vijeća drugačije se ponašaju za vrijeme “napada”, nego u normalnim okolnostima. To možda nije toliko drastično povećanje (jer ipak morate zadovoljiti uvjete za zvanje i radno mjesto, ali i to se može prigodničarski protumačiti), no pomak od par postotaka naviše na razini cijelog sustava stvara udar na proračun.
Dakle, običan princip akcija-reakcija. Ili uvođenje restriktivnih mjera gura sustav prema novom stanju prilagodljivosti.
Mislim da se slično događalo, odnosno da je bruto masa plaća porasla za koji postotak, i kad su se radili Fuchsovi zakon, ali nemam službene statistike – to imaju u ministarstvu.
Rješenje je naravno uspostaviti sustav mrkve-batine, gdje bi mrkva bila “radi kvalitetno i bit ćeš nagrađen, bez obzira na godine”. A batina “radi loše i bit ćeš degradiran”. Bez rokova. I bez kvake.
I još: pogledajte grafikon 2. u izvješću Agencije za znanost i visoko obrazovanje, gdje je prikazana statistika izbora u zvanja po matičnim odborima (http://www.azvo.hr/images/stories/publikacije/Godinje_izvjee_AZVO_2011.pdf). Je li Vam išta čudno tamo?
Btw, i matični odbori se drugačije ponašaju pod pritiskom, i propuštaju svašta – no dio njih inače ne radi svoj posao kako treba i u biti generiraju ove probleme, i po meni njih treba ukinuti (to je bilo dobro rješenje u Fuschsovim zakonima).
Samo bih podsjetio da Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nije zamišljeni kao trajna regulativa, nego kao privremena vatrogasna mjera dok se ne izrade i usvoje posve novi zakoni za sektor znanosti i visokog obrazovanja. Ako se ne varam, rad na nacrtu prijedloga novih zakona već je započeo.
Morate se ulogirati da bi mogli komentirati.