Mreža EURYDICE objavila je tematsku studiju o građanskom odgoju u europskim obrazovnim sustavima. Studija prvi puta uključuje i podatke za Hrvatsku.
Zainteresirani za besplatan tiskani primjerak studije na engleskom jeziku mogu se javiti na duje.bonacci(at)mzos.hr.
4 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan
Je li gradjanski odgoj dobar prijevod u ovom kontekstu ? Kod nas se pod gradjanskim odgojem u diskusijama u posljednja dva desetljeca obicno mislilo na “etiku” i gradjansko kulturno-eticko nasljedje. Ovaj dokument je medjutim o gradjanskim pravima, lokalnoj politickoj ulozi stanovnistva, ulozi civilnog drustva i slicno.
Hm, interesantan komentar u #1. Meni je građanski odgoj još odavno bio baš o demokraciji, ali neki bi doista građanski odgoj mogli razumjeti kao uljuđivanje. Čini se da se ipak u Hrvatskoj to razumije ispravno – kao odgoj o demokratskom i aktivnom sudjelovanju u društvu i državi: http://www.vecernji.hr/vijesti/u-skole-se-uvodi-novi-predmet-gradanski-odgoj-obrazovanje-clanak-416933 .
O građanskom odgoju, Dalibor Perković, u blogu “Faraonski projekt beskorisnog ministra!”
Na #2
Znate li koju funkciju i sadržaj ima ovaj školski predmet u školskim sustavima država EU i kako je rapoređen?
Ono što sam ja tamo vidjela na licu mjesta je slijedeće: u tzv. blue colour schools u koji polazi velik broj useljeničke djece iz tradicionalnih društava taj predmet ima funkciju uljuđivanja i upoznavanja s građanskim životom, njihovim pravilima ponašanja, pravima i dužnostima poput općeg prava glasa, upravljačkim tijelima na lokalnoj i državnoj razini i načinu njihova izbora i funkcioniranja, NGO, te humanitarnnog rada u zajednici i sl. Sudjelovala sam na jednom dvodnevnom savjetovanju u GB o građanskom odgoju prije 4 godine. Predmet se neuspješno pokušavao uvesti u školski sustav zemlje niz godina. Uzroci problema: programi su doneseni, a nastavnici za taj predmet ne postoje; ravnatelji škola tvrde da lokalna zajednica odbija takvu suradnju sa školama, a bez te suradnje program nema smisla, ili školski menadžment ne osjeća važnost tog predmeta (možda stoga što na učenike doseljenike iz drugih zemalja ne gledaju kao na buduće aktivne aktivne građane). OFSTED – državna inspekcija, kada utvrdi da ovog predmeta u školi nema, nameće ga silom zakona.
Naravno, u ostalim školama, osobito gimnazijama taj predmet ne postoji već se ta znanja, stavovi i društvena iskustva usvaju već u obitelji, a zatim kroz različite sadržaje u pojedinim nastavnim predmetima. Što se tiče tih škola (na “gornjoj razini”) rasprava je više usmjerena k potrebi uvođenja predmeta Moralni odgoj. Pročitala sam nekoliko vrlo zanimljivih studija o tom pitanju, a nešto je kod nas i prevedeno.
Pokušavam zamisliti kako će taj naš predmet Građanski odgoj funkcionirati npr. u Mrduši Donjoj.
Morate se ulogirati da bi mogli komentirati.