Akademik Paar izjavio: “Znanost je puna dogmi!”

Ana Bedalov (Brussels, Belgium), 6. Lipanj 2012.

rubrika: Na rubu pameti

Dogma je ustanovljeno autoritativno mišljenje, doktrina i ideologija koja se ne mijenja te se ne propituje. A kontradiktornu  izjavu ”Znanost je puna dogmi!” – rekao je nedavno fizičar i član hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Vladimir Paar na javnom predavanju u prostoru Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, prilikom predavanja pod nazivom ‘Vjera i znanost – komplementarne ili suprotstavljene?’ održanog 22. svibnja 2012.  Osvrt na predavanje i spornu izjavu na cudaprirode.com .

4 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 7, 2012 u 18:10 Thumb up 14 Thumb down 5

Moram reci da se ovom prilikom mogu sloziti uvjetno s Dr. Paarom. Naime i u znanosti ima uvrijezenih misljenja koje je vrlo tesko promjeniti. Ljudi koji su izvan posvecenog kruga mo0gu doduse pisati clanke ali ih nitko ne cita i ne citira. Mladi znanstvenik bolje da radi u utabanim stazama ako zeli dobiti zaposlenje….
neznam da li je smjerao na to ili na nesto drugo pa zato stavljam “uvjetno”

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 8, 2012 u 14:19 Thumb up 11 Thumb down 4

Ali zato ako uspijete prodati nesto sto je nekonvencionalno dobijete jako veliki kredi u znanstvenoj javnosti. Nemojte skakati ako ne mozete preskociti.

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 8, 2012 u 17:20 Thumb up 5 Thumb down 5

Na #0
Akademik Paar bi trebao, kada drži predavanja za javnost, istu tu javnost informirati o knjigama na kojima temelji svoje izlaganje. ili je autor članka prečuo informaciju?

Ovdje se očito radi o knjizi Struktura znanstvenih revolucija autora Thomasa Khuna jednog od najutjecajnijih znanstvenika i i filozofa znanosti XX. stoljeća. Khun je znanost i njezino društveno djelovanje stavio u okvir sustava vjerovanja i ustvrdio “znanost ne predstavlja ništa drugo do li dogmatsku stabilnost koju prekidaju povremene revolucije”.

Utjecaj ove knjige na širu intelektualnu javnost i na popularizaciju znanosti je neprocjenjiv. Ali, premda je riječ o klasiku (knjiga je objavljena 1962.) čini se da više od 30 godina nakon njezina objavljivanja, teme Kuhnova djela nisu iscpljene, o čemu možda najbolje svjedoči dvadesetak tisuća novijih referenci dostupnih samo na jednom Internetovom pretraživačkom stroju.

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Lipanj 8, 2012 u 17:59 Thumb up 5 Thumb down 3

na #2. Da mozda nakon mnogo godina. Imate mnogo izvrsnih znanstvenika koji ne mogu dobiti posao zbog svoje nekonvencionalosti.

Prethodni post:

Slijedeći post: