T portal: Zašto ministar tjera profesore iznad 65. u mirovinu?

Magda Sindicic (Zagreb, Hrvatska), 18. Travanj 2012.

rubrika: Obrazovna politika,Znanstvena politika

“Nedavne najave ministra znanosti Željka Jovanovića da bi prema novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti sveučilišni profesori išli u mirovinu sa 65 godina, osim ako se sami ne mogu izboriti za sredstva iz projekata ili ako ih ne financiraju njihovi fakulteti, odnosno gospodarstvo, izazvale su posljednjih dana prilično veliku buru u znanstvenoj zajednici.”Zašto ministar tjera profesore iznad 65. u mirovinu?

11 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 18, 2012 u 11:07 Thumb up 20 Thumb down 9

Argument o malim mirovinama je potpuno irelevantan. Zbog više razloga, a između ostalog te mirovine su u većini slučajeva veće od plaća znanstvenih novaka i asistenata (prije doktorata). A nitko se ne brine kako oni preživljavaju s takvim primanjima.

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 18, 2012 u 11:49 Thumb up 15 Thumb down 7

Na #1…

Kao sto sam vec rekao, nazalost doveli smo se u situaciju da su rezovi nuzni. Da se slusala intencija zakona pa da se u kategoriju 65+ s ugovorom o radu izabiralo samo najkvalitetnije, ovo se nebi desilo.

Slazem se takodjer sa starijim kolegama da ovo nije najbolje rjesenje i da time gubimo one najbolje koji jos mogu raditi no NEMAMO VREMENA i luksuza za debatu i uhodvanje novog sustava koji bi trebao razluciti kvalitetne od nekvalitetnih u kategoriji 65+ dok stotine mladih s doktoratom zavrsavaju na burzi rada.

Kao sto sam rekao, nazalost svaki tjedan nekoliko mladih doktora znanosti zavrsi na burzi i da je sve ovo postalo socijalan problem sto po svojoj biti NEBI SMIO biti slucaj.

No, kada imamo opciju poslati cca. 500 mladih ljudi s doktoratom na burzu ili ljude umiroviti na mirovinu koja je veca od place novaka, izbor je nazalost ocit.

A onda u novom zakonskom okviru, koji ce valjda doci nakon sto donesemo strategiju, trebali bi osmisliti sustav za ukljucivanje onih najboljih u kategoriji 65+ u nastavu i projekte.

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 18, 2012 u 16:16 Thumb up 8 Thumb down 19

Na#1 Tako je!! Živio komunizam!! Svakome prema potrebama!!
Zašto bi neki imali više nego im treba a neki jedva spajaju kraj s krajem?
Ma dajte molim vas.

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 18, 2012 u 20:06 Thumb up 12 Thumb down 4

Blagajna je prazna i što god mi ovdje pričali bit će kako MZOS kaže :( Ako će umirovljenje osloboditi mjesta znanstvenim novacima a neće, ja sam za umirovljenje. Bolje i to nego prepustiti čelinicima visokoškolskih ustanova da bez kriterija ostavljaju koga hoće nakon 65 po njihovom ćefu :blush

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 18, 2012 u 22:18 Thumb up 13 Thumb down 3

#2 Svaki prijedlog izmjena i dopuna postojećeg zakonskog okvira uključuje temeljitu javnu raspravu kako šteta ne bi bila veća od koristi. Promjene koje se predlažu nipošto nisu kozmetičke, nego doista suštinske, a uključuju i sustav financiranja, kao i sustav napredovanja. Također, tekst predviđa donošenje nekoliko ključnih pravilnika u narednih šest mjeseci. Budući da sve navedene procedure predstavljaju nezanemariv trošak, nejasno je zašto se ulazi u njih sada umjesto da se pričeka par mjeseci do donošenja najavljene strategije. Uzmite u obzir da među znanstvenicima blizu 65 godina postoji veći broj mentora trenutnih PhD studenata. Potjera li ih se u mirovinu, studenti će bi primorani promijeniti mentora i time će sporije doktorirati. Nadam se da mislite i na taj aspekt problema. Naravno da se svi moramo zauzeti da kvalitetni novaci ostanu u sustavu znanosti, ali morate biti svjesni da je potpuno besmisleno zamijeniti produljenje radnog odnosa bez kriterija sa zapošljavanjem bez kriterija, a u tom smjeru nažalost ide Vaš prijedlog.

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 19, 2012 u 06:25 Thumb up 9 Thumb down 1

#2 još nekoliko dodataka

1) Dosadašnji zakon je riječ iznimno koristio samo kod javnih znanstvenih instituta. Kod sveučilišta se koristio termin “kad postoji potreba”, kao i kod veleučilišta i visokih škola za zvanje profesor visoke škole. Koliko je meni poznato, na Institutu Ruđer Bošković radni odnos se nije produljivao nakon 65. godine, odnosno riječ “iznimno” je ispunila svoju svrhu, čak i više nego što je trebala. Prvi korak u izmjenama bi ipak trebao biti uvrštavanje riječi “iznimno” u stavku visokog obrazovanja. Primjetite da, iako na IRB-u nije bilo produljivanja radnih odnosa, na toj instituciji mjesta za sve novake također nema.

2) Prema podacima iz Narodnih novina, sveučilišta u RH su u 2012. godini raspisala 182 natječaja za radna mjesta, u 2011. 651, u 2010. 550, u 2009. 530, a u 2008. 544. Naravno, ne radi se uvijek o znanstveno-nastavnim radnim mjestima. Da li se radi o reizboru ili slobodnom radnom mjestu, iz teksta natječaja nije vidljivo pa bi razumno bilo očekivati da će se svaki novak kojem ugovor istječe javiti na svaki raspisani natječaj za koji ispunjava uvjete, a u nekim strukama i na euraxess portal. Od srpnja iduće godine, naše tržište nije samo RH, već se širi na cijelu EU, ne samo za robe i usluge, nego i za radnu snagu. Dakle, ne stoji tvrdnja da mogućnosti zapošljavanja u sustavu uopće nema, osim ako se dio djelatnika ukloni iz sustava. Ako bi se radna mjesta i otvarala bržim umirovljenjima, opet se raspisuje javni natječaj i ništa ne osigurava da će se zaposliti upravo netko kome istječe ugovor. Izvjestan rezultat je sljedeći: umirovljenik na teret proračuna, novozaposleni djelatnik na teret proračuna i nezaposleni dr. sc. na teret proračuna.

3) Približavanjem datuma ulaska u EU, naglašava se potreba za kadrovima koji bi vodili projekte vezane uz strukturne fondove. Brojke koje se vrte u javnosti su reda veličine nekoliko stotina. Vjerujem da bi se uz relativno mala ulaganja velik broj novaka s doktoratom mogao osposobiti za takav posao jer se ipak radi o ljudima koji su sudjelovali u prijavama projekata, radu na projektima itd. Radi se o realnim radnim mjestima u realnom sektoru od kojih bi korist vuklo o gospodarstvo i javni sektor.

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 19, 2012 u 07:34 Thumb up 7 Thumb down 1

Na #6

1) Intencija za obje kategorije je da to bude za najbolje i da ne bude pravilo. Navodite IRB koji nije nikoga zaposljavao, a imate hrpu institucija koje su SVIMA produljivale. Nuzna i velika potreba sada za profesorima od 65+ postoji u onim institucijama koje nisu bile dobro vodjene, u kojima nije bilo politike pomladjivanja kadra. Zasto bi drzava trebala nagraditi one institucije koje su bile lose vodjene i koje nisu razmisljale o pomaladjivanju kadra?

Isti argument je bio i za skolarine, kada se trazilo da MZOS isplati sve skolarine fakultetima, pa bi onda oni fakulteti koji su bili “blesavi”, ala PMF i nisu naplacivali u velikom postotku studenata skolarine bili zakinuti, a nagradili bismo fakultete koji su napuhivali kvote i skolarine uzimali kao dodatak na placu.

Pitanje je sada, kada cemo prestati s politikom nagradjivanja najlosojih jer se njima eto desilo da nisu pomladjivali kadar.

2) Argumentacija pod 2) vam je kao kada netko pocne proizvoditi neki novi proizvod pa kaze “da samo svaki 10 student kupi xy proizvoda od mene, ja sam bogatas”… Istina…. No kako doci do tamo…. Istina je da nam se otvara trziste od 500 milijuna ljudi no istina je da mi za to nismo spremni i konkurentni i da ljudima fale mnoge vjestine da bi mogli biti konkurentni.

Kolegice, nigdje ne govorim da treba zaposliti osobu xy vec stalno pricam da treba zaposliti najkvalitetnije i to putem javnog natjecaja. Nema vise garancije radnih mjesta i po mojem misljenju ne treba je biti. Treba uspostaviti trziste…

Dakle, nema garancije da ce neka osoba kojoj je sada istekao ugovor, da ce bas ona biti izabrana. No morate dati nadu tim nekoliko generacijama da znaju da ukoliko su bili kvalitetni da imaju sanse se natjecati za mjesto. OVAKO NEMAJU. Trebate vidjeti ocaj u ljudima, bas jedna kolegica koja ima dvostruko vise radova nego potrebno za njezino podrucje i to kvalitetnih, a ugovor istice za dva tjedna. I s pravom se kolegica pita sto je krivo napravila jer je sve radila po PS-u, osim da je bas rodjena krive godine.

3) Institucije jos nisu spremne za strukturne fondove. Dok se mi ustrojimo za to proci ce 2-3 godine, a i svi tih 500 mladih ljudi ce biti izgubljeni. Nije li to opet losa politika nepomladjivanja institucija.

No moram vam zahvaliti, vasim argumentima na jednom. Uvjerili ste me da najboljim profesorima stvarno treba pruziti ostanak. Tako da je moje razmisljanje da treba ostvaiti ovo odredbbu u prijedlogu izmjena zakona, a onda smisliti kako i po kojim kriterijima integrirati one najbolje u projekte i nastavni proces. Time bi bio vuk sit i koza cijela.

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 19, 2012 u 08:16 Thumb up 3 Thumb down 3

#7 Ako je odredba bitno drugačije formulirana, onda intencija nije niti može biti ista. Prihvatite to kao činjenicu. Autori ZZDVO-a su se očito vodili činjenicom da je u jednom trenu na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama (zadnje dvije stavke iz nekog razloga ignorirate) postoji potreba u nastavi. Da li ta potreba postoji i danas u takvoj mjeri, trebalo bi utvrditi detaljnijom analizom, vodeći računa i o posebnostima svakog područja. Ako ne postoji, može se uvrstiti riječ iznimno, a nakon toga se mogu formulirati kriteriji i za produljenja, ali i za nova zapošljavanja. Zapošljavati se mogu ljudi koji jesu konkurentni na vanjskom tržištu. Izmjene zakona predviđaju i objavljivanje natječaja na euraxess portalu, čime se naše tržište otvara i znanstvenicima iz EU. Dakle, ako niste usporedivi ne prolazite na natječaju.
#3 ste krivo razumjeli. Radi se o kadrovima koji bi trebali voditi projekte iz strukturnih fondova, ali ne samo u sustavu znanosti. Prema riječima samih članova Vlade, radi se o deficitarnom kadru koji treba doškolovati (a fondovi su u igri kroz godinu dana). Meni izgleda da su optimalni kandidati za tako nešto upravo doktori znanosti jer imaju neka iskustva na sličnim poslovima.
Inače, dosada sam više puta sudjelovala u osiguravanju novca za mlađe ljude kojima je trebalo “premostiti” neko razdoblje tako da problematiku razumijem i predobro, ali se s predloženim rješenjem ne mogu složiti.

#9 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 19, 2012 u 11:02 Thumb up 13 Thumb down 6

Na #3.
Vaš komentar je neprimjeren i pomalo bezobrazan. Nitko ne govori o sustavu “svima prema potrebama”. Ja sam samo komentirala da je argument o niskim mirovinama profesora (koji se vrlo često pojavljuje) potpuno irelevantan za ovaj zakon, za kvalitetu znanosti i visokog obrazovanja te za odluku o sustavu umirovljenja profesora. To je pitanje i problem koji treba riješavati mirovinski sustav. No plaće novaka i asistenata utječu na kvalitetu znanosti i visokog obrazovanja, budući najkvalitetniji studenti iz pojedinih područja ne žele raditi na znanstvenim ustanovama jer u privredi dobiju znantno veća primanja.

#10 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 21, 2012 u 22:43 Thumb up 4 Thumb down 1
#11 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Travanj 23, 2012 u 15:46 Thumb up 5 Thumb down 3

Ministar Mrsić: Produženje radnog vijeka čeka nas u budućnosti, ali ne u skoroj

“… u Hrvatskoj ima 330 tisuća nezaposlenih od čega 130 tisuća mladih. Dok ne počnemo otvarati radna mjesta i dok ne počne padati stopa nezaposlenosti, produženje radnog vijeka nije opcija.”

Prethodni post:

Slijedeći post: