Studiji i nezaposlenost

Ana Bedalov (Brussels, Belgium), 15. Veljača 2012.

rubrika: Obrazovna politika

Zanimljiv osvrt u Globusu na temu profila i troška nezaposlenih uzrokovanih  lošom obrazovnom politikom.

“Nekoliko je razloga, a kriza je ponajmanji. Prvo, tu je već opjevani problem neusklađenostipotreba na tržištu rada i obrazovnih programa jer su studijski programi usprkos svim upozorenjima i alarmantnim vijestima iz EU, i dalje kroje prema volji i kapacitetu fakulteta umjesto prema stvarnim potrebama.

Upisne kvote nisu se značajno mijenjale desetljećima pa tako studenti i dalje masovno upisuju ekonomiju i pravne znanosti iako sa Zavoda za zapošljavanje već godinama upozoravaju da imaju poplavu upravo tih struka u svojim evidencijama.”

Globus: “Pet milijardi kuna za izgubljenu generaciju

18 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 15, 2012 u 19:57 Thumb up 2 Thumb down 2

Interpretacija: statistika o nezaposlenosti mladih, prema kojoj je Hrvatska s oko 35% treća najgora u Europi, mlade računa do uključivo 24 godine starosti (ili 25). Za tumačenje tog rezultata korisno je znati da u Hrvatskoj većina gimnazijalaca upisuje studij, kao i da većina studenata studira do otprilike svoje 24. godine. Također i to da u Hrvatskoj samo oko 5% mladih ne završava osnovno obrazovanje (Hrvatska je tu, pak, najbolja u Europi). To znači da su ovom statistikom obuhvaćeni, najvećim dijelom, mladi koji su završili strukovno obrazovanje i mladi s osnovnim obrazovanjem. Dakle, za rješavanje ovog pitanja, barem sa strane obrazovnog sustava, najvažnije je da se pogleda stanje strukovnog obrazovanja i da se naprave poboljšanja gdje je potrebno.

#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 15, 2012 u 20:04 Thumb up 4 Thumb down 0

Sa strane šire ekonomije, relevantno je i to da ako u ekonomiji postoji konačan broj radnih mjesta, u jednom trenutku dolazi do odluke je li bolje da nezaposleni budu mlađi ili stariji. Jednostavno, ako zaposlimo danas nezaposlene mlade, a broj radnih mjesta je nepromjenjiv, moramo otpustiti ili poslati u mirovinu starije.
Dakle, da se riješi nezaposlenost mladih mora se generirati više radnih mjesta. Reforme tržišta rada i financijska potpora poduzetništvu (npr. kroz banke) mogu napraviti jedan dio priče, no drugi dio priče ovisi o tomu da postoje ljudi koji će pokretati nove poslove. I tu se opet, dijelom, priča vraća na obrazovanje, i to u ovome slučaju vjerojatno visoko obrazovanje.
Pa imam dva pitanja za Connect portal:
a) ima li tko možda kakav dobar primjer na koji način danas visoko obrazovanje pomaže u stvaranju radnih mjesta, ili dobar primjer davanja studentima kompetencija za daljnju vodeću ulogu?
b) što mislite da bi država mogla napraviti da potakne a)?

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 16, 2012 u 12:54 Thumb up 2 Thumb down 3

u Hrvatskoj samo oko 5% mladih ne završava osnovno obrazovanje (Hrvatska je tu, pak, najbolja u Europi)

to je zato jer mi nemamo u osnovnim školama, poput ostalih Europskih zemalja, visok postotak djece imigranata ispodprosjecnog SocioEkonomskogStatusa, čiji materinji jezik NIJE jezik na kojem se drži nastava (Hrvatski).

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 16, 2012 u 12:58 Thumb up 1 Thumb down 1

Milsim da je problem gore opisanom uzorku mladih ljudi (bez visokog obrazovnja) odnedavno postavljena jos jedna barijera prema doskolovavanju i stjecanju kompetencija … Drzavna Matura.

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 16, 2012 u 13:02 Thumb up 3 Thumb down 2

Na #1 (a i na obrazloženje iz #3):
u Hrvatskoj samo oko 5% mladih ne završava osnovno obrazovanje (Hrvatska je tu, pak, najbolja u Europi).

Ali ako pitate srednjoškoske profesore, mnogi će reći da neka djeca nisu trebala završiti osnovnu školu, kakvo jadno znanje imaju i nikakve radne navike.
Kod nas se godinama u (osnovnim) školama njeguje stav da broj jedinica, popravaka, padova razreda, a pogotovo nezavršetka osnovne škole (dakle, rušenja na kraju 8. razreda), treba smanjiti, neovisno o stvarnom stanju stvari (da ne narušimo imidž škole i/ili sustava …).
U nekim srednjim školama je prestrašno kakvog su znanja i sposobnosti djeca koja čine osjetan dio razreda/škole…

#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 16, 2012 u 17:46 Thumb up 3 Thumb down 3

Za #0.

Ovo je jedan od najviše zastrašujućih članaka koje sam u zadnje vrijeme pročitao. Račun za bančenje konačno je stigao na naplatu. Govori se o izgubljenoj generaciji. Još gori izraz je “višak nacije”. Kada bi nekakvi nindže preko noći uklonili sve nezaposlene i njihove obitelji, a to je oko milijun ljudi, krize u Hrvatskoj bi preko noći gotovo nestalo. Dakle, radi se zaista o višku, iako znam da taj pojam u sociologiji ne postoji.

Problem nezaposlenosti, naročito mladih, je širi nego što se sagledava. Sve banke, osim jedne, pod hitno su prodane strancima. Nijedna od njih nije nikada dala niti jednu kunu kredita ili poticaja za razvoj hrvatske privrede. Ali kredit za automobil iz njihove zemlje možete dobiti za nekoliko dana. Istodobno tisuće obrtnika i poduzeća zatvorilo je svoja vrata, a mogli su zaposliti tisuće mladih i nezaposlenih. Banke istodobno izvlače milijarde profita iz osiromašene Hrvatske. Jesmo li ikada vidjeli ijedan ugovor o prodaji naših banaka i tko je potpisao te ugovore? Ima li u njima i slova o obavezi tih banaka da razvijaju hrvatsku privredu ili da izdvajaju dio profita?

Druga priča je naša poljoprivreda koja bi mogla hraniti četiri Hrvatske. Danas ovisimo o uvozu hrane. Zemlja koja može u kritičnoj situaciji prehraniti samu sebe ne mora se
bojati krize. Mi danas ovisimo o uvozu hrane. Svo to vrijeme vodili su nas u “bolju budućnost” arogantni političari i neznalice, puni sami sebe, i siguran sam s figama u džepu. Nitko ne vidi izlaz iz tunela, vizija budućnosti je mračna. Imam dva unuka; ne bih volio biti u njihovoj koži…

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 16, 2012 u 21:08 Thumb up 3 Thumb down 1

Na #3 u pravu ste. Doista, kada se pogledaju statistike o stopi odustajanja od obveznog obrazovanja, skoro pa možete pratiti Željeznu zavjesu. Istočno, skoro svi stječu osnovno obrazovanje i dobro završavaju i srednje. Zapadno, situacija je drukčija – doista me iznenadilo kada sam vidio da Danska ima veoma visok problem s odustajanjem od škole. Jasno je da migranti velikim dijelom doprinose tom rezultatu.
Ali tu statistiku sam iznio isključivo zato da ukažem da problem s nezaposlenosti mladih nije, primjerice, zbog toga što su nam djeca neobrazovana, nego da se razlog, u onoj mjeri u kojoj ovisi o obrazovanju, vjerojatno nalazi upravo u strukovnom obrazovanju.

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 20, 2012 u 12:34 Thumb up 6 Thumb down 0

Pitanje kako visoko obrazovanje u Hrvatskoj služi odraslim hrvatskim građanima, a time i ekonomiji kroz povećanje razine kompetencija u društvu, čini mi se doista kritično za Hrvatsku danas.
U sklopu svojeg posla dobivam zabrinjavajuć broj žalbi građana koji se žale na to da se izvanredni studiji izvode u sklopu radnog vremena, da se izvanredne studente tretira kao bezvrijedne, i da je kvaliteta izvanrednih studija na očajnoj razini. To je sve pored toga da izvanredni studenti uvijek plaćaju školarine, da nemaju nikakva prava i da često upisuju studij s rezigniranim (ili entuzijastičnim, ovisi o osobi) očekivanjem da na njemu neće ništa naučiti, nego samo steći uvjete za višu plaću ili bolje radno mjesto. To sigurno ne čudi nijednog čitatelja ovog portala, no čini mi se, u kontekstu očajne demografske situacije i niske razine kompetencija odraslih građana, da predstavlja golem problem.
Ako se hrvatsko visoko obrazovanje ne prilagodi kvalitetnom i dostupnom obrazovanju odraslih građana, nastavit će pomagati društvu isključivo kroz obrazovanje mladih. To značajno usporava opći napredak društva jer obrazovanje mladih, u najvećoj mjeri, društvu doprinosi tek kroz sljedeća desetljeća.
Ali kako prilagoditi visoko obrazovanje za pružanje kvalitetnoga i dostupnog obrazovaja odraslih građana? Ovo mi se čini kao puno kritičniji problem hrvatskoga visokog obrazovanja od mnogih problema koji su puno razvikaniji :/ .

#9 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 20, 2012 u 13:30 Thumb up 4 Thumb down 5

#7 Danska ima najnižu stopu imigranata. Uostalom ne vidim kako je za uspjeh nekog obraznovonog sustava važno je li netko imigrant ili nije. Sustav mora djelovati u društvenom kontekstu, pa ako ne može onda je naprosto loš.
“Opjevani problem ” neusklađenosti kvota na sveučilištu bitno je kompleksniji nego što to opjevavanje želi uzeti u obzir. Prvo i osnovno je da je naše gospodarstvo strukturalno loše i ne pokazuje volju za promjenom. Umjesto da sagleda svoje vlastitie probleme našli su krivca: javna potrošnja, posebno obrazovanje. To bi značilo da je naše gospodarstvo savršeno samo kad ne bi bilo tog balasta, a ako ga i ima onda mora podržavati gospodarsku “savršenost”. To je najveća bedastoća takvih članaka. Broj nezaposlenih direktna je posljedica dvaju faktora: nesposobnih i korumpiranih poslodavaca i smanjenja cijene rada na tržištu. I što je najgore jedan drugog pojačavaju. Čim više zaposlim ljudi na temelju toga koliko su mi uplatili na račun tim mi je manja produktivnost i mogućnost osvajanja novih tržišta – tim sam više primoran na rezove – glavni rez je otpuštanje – otpuštanje povećava broj nezaposlenih – broj nezaposlenih smanjuje cijenu rada i povećava cijenu korupcije za dobivanje posla. Neodgovarajući obrazovni sistem je samo još jedno opravdanje za gospodarsku nesposobnost. I ako netko misli da je koruptivno zapošljavanje nemoguće zbog “zakona tržišta” neka provede istraživanje o tome na koji način su se ljudi zaposlili u gospodarstvu. Dok ne vidim na djelu tu “nevidljivu ruku” tržišta (ako je uopće ima) neću prihvatiti epske pjesmice u formi argumenta.

#10 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 20, 2012 u 14:31 Thumb up 7 Thumb down 2

#9
Mislim da vam pokušaj diskreditiranja “opjevanog problema” neprilagođenih upisnih kvota nije uvjerljiv. Prvo, problem neprilagođenih kvota svodite na problem kvota neprilagođenih za zapošljavanje u gospodarstvu. A što je s problemom velikog broja diplomiranih arheologa, filozofa, povjesničara umjetnosti, pravnika i sl. na burzi rada, dakle struka koje nisu izravno relevantne za gospodarstvo?
Drugo, način na koji ste predstavili problem kvota neprilagođenih za zapošljavanje u gospadarstvu mogao bi se i obrnuti: budući da nam sveučilišta ne daju potrebna znanja i kompetencije, nema znatne razlike između zaposlenika s diplomom i bez nje, s ovom diplomom ili onom, pa je onda poslodavcu svejedno koga će zaposliti: nekoga s diplomom ili rođaka, nekoga s diplomom inženjera agronomije ili mitonošu s diplomom geodezije.
Treće, netko bi mogao pomisliti kako zastupate stajalište da dok “ne vidite na djelu nevidljivu ruku” i dok nam tržište ne profunkcionira, treba omoguićiti ljudima da upisuju koje fakultete hoće i koliko hoće, dakle neka cvjeta tisuću cvjetova s upisnim kvotama. A onda, dakako, i s besplatnim – tj. u cijelosti javno financiranim – studijem na svim razinama.

#11 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 20, 2012 u 15:02 Thumb up 5 Thumb down 0

Ali kako prilagoditi visoko obrazovanje za pružanje kvalitetnoga i dostupnog obrazovaja odraslih građana? Ovo mi se čini kao puno kritičniji problem hrvatskoga visokog obrazovanja od mnogih problema koji su puno razvikaniji :/ .

quote pa i cijeli #8 potpisujem. Mislim da ste uboli u bit problema. Izrazito nefleksibilno i nepristupacno visoko skolstvo je velika prepreka usavrsavanju odraslih (svih onih koji su zbog ovog ili onog razloga bili dropout s fakulteta ili nisu uskocili u vlak i pravi kolosjek za svoju karijeru vec s 18g.),

Cijeli koncept doskolovavanja, preskolovavanja i usavrsavanja u RH skoro pa i ne postoji van strogo zacrtanih obrazovnih putanja/ godista. Tu je lezi i moja kritika u #4 i barijeri zvanoj Drzavna Matura. Nisam apriori protiv Drzavne Mature ali s ovako ustrojenim sveucilistima i visokim ucilistima, ona je istinska i visoka barijera cak i svima koji se recimo i u dvadesetima (od 20-30) odluce na studij ili doskolovavanje.

No bojim se da ovi problemi pa i oni vezani za “studiranja zbog diplome” a ne zbog znanja i vjestina ce se tesko u hrv. akademskom mastodontu promijeniti dok ga ne zahvati val Europske reforme edukacije u smjeru kompetencijskih normi.

#12 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 20, 2012 u 15:22 Thumb up 3 Thumb down 2

#10 Potpuno se slažem da diploma ne jamči znanja i kompetencije za gospodarstvo. To donekle jamči samo srednje stručno obrazovanje i ponekad prvi stupanj nekog stručnog studija. Sveučilišna diploma je društveni, a ne gospodarski proizvod. Koliko kvota može društvo omogućiti za upis “nedirektnih” struka, toliko će i dati. Tako je bilo dugo vremena dok se nije dogodio sveučilišni oblik tržišta koji je isključivo namicao novac na “autonomnim kvotama” i beskrajno povećavao broj studija koji se nisu mogli niti približno ekipirati. Prema tome nikad se nije upisivalo po devizi “tko god hoće i koliko hoće”, čak niti nakon otrežnjenja od tržišnih zakonitosti. Možda bi trebalo razmisliti radikalno i reči da u vrijeme krize društvo nema novaca za sveučilišta i ukinuti ih. Ostaviti samo direktne studije na razini koja zadovoljava trenutno stanje. Kad se pojavi potreba za obrazovanijim pojedincima možda je pametnije da idu studirati na neko kvalitetno sveučilište negdje drugdje. Uostalom uvijek se može računati na uvoz nezaposlenih ljudi s diplomom iz Španjolske ili Grčke.
A što se tiče obrata argumenta potpuno se slažem, može se to i tako gledati. No onda moram pretpostaviti kako otvaranjem poduzeća za 20000 kuna stječem metafizički uvid u tržišne odnose, sveučilišne diplome, kompetencije pojedinca, pa mogu iz te pozicije biti meritum svega… Nekako mi je to malo nategnuto.

#13 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 20, 2012 u 16:17 Thumb up 6 Thumb down 1

Uz #8 i 11
I ja se slažem da je identificiran pravi problem, i to ne samo za naš sustav, već za gotovo sve Europske sustave. Ali upravo na taj problem trebao bi odgovoriti segment visokog obrazovanja koji se zove Life-Long Learning na koji se stavlja veliki naglasak u nizu strateških dokumenata. Ali opet, za uspješan razvoj tog segmenta, uz ostalo, ključno je unijeti fleksibilnost u postojeći sustav.

#14 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 20, 2012 u 16:30 Thumb up 7 Thumb down 1

A što se tiče obrata argumenta potpuno se slažem, može se to i tako gledati. No onda moram pretpostaviti kako otvaranjem poduzeća za 20000 kuna stječem metafizički uvid u tržišne odnose, sveučilišne diplome, kompetencije pojedinca, pa mogu iz te pozicije biti meritum svega…

Ovo ne razumijem.

I ne razumijem motivaciju za radikalizacijom. Naravno da sveučilište ima niz različitih misija i funkcija, sprega s gospodarstvom samo je jedna od njih, tako da je zaključak kako u vrijeme krize treba “ukinuti sveučilište” deplasiran. Štoviše, mnogi smatraju kako upravo u vrijeme krize treba pojačano ulagati u sveučilište kako bi nova znanja i inovacije pokrenuli gospodarstvo. I mislim da su ti mnogi u pravu – pod uvjetom da sveučilište odista daje nova znanja i potiče inovacije.

#15 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 21, 2012 u 14:25 Thumb up 5 Thumb down 0
#16 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 22, 2012 u 22:35 Thumb up 1 Thumb down 2

a) ima li tko možda kakav dobar primjer na koji način danas visoko obrazovanje pomaže u stvaranju radnih mjesta, ili dobar primjer davanja studentima kompetencija za daljnju vodeću ulogu?

nije mozda direktno visoko obrazovanje, ali u mnogim europskim zemljama postoje tzv. second chance school, koji nisu ekvivalenten nasim “vecernjim” skolama. One imaju zasebne kurikulume vrlo sirokog spektra i uglavnom su nadomjestak za srednje i strucne skole. Kod nas je moguce samo upisati postojece programe (s ekvivalentnim kurikuluom) strucnog obrazovanja.

mozda bi i visoke skole mogel ponuditi slicne programe, skracene sadrzajno i sirokog opsega u kojima bi se stjecale odredjene kompetencije uz mogucnost studiranja uz rad.

#17 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 23, 2012 u 13:54 Thumb up 1 Thumb down 4

#16
Visoke su škole imale takve programe za ljude kojima je bila potrebna pedagoška sprema za rad u školi ili u nekoj drugoj ustanovi gdje se to zahtijeva zakonom. Uvijek dolazi na red zakonska regulativa, a ne sadržaj. Naime zašto bi netko upisao bilo što ukoliko se to od njega ne traži nekim propisom. Možete mu ponuditi kompetencije kakve god hoćete, ali uobičajeno je da se ništa ne čini ako nije nužno potrebno. Mislim da ostajemo zemlja tečaja i prekvalifikacija. San o 15% stanovnika sa nekim oblikom završnosti na visokim učilištima, veleučilištima ili sveučilištima je preoptimističan projekt za hrvatsko gospodarstvo. I ovih 8-12% je previše. Za to su krivi i gospodarstvo i sveučilište. Sumanuto je kriviti samo Sveučilišta što je stanje loše. Istina ja da bi koncentracija na kompetencije donekle promjenila situaciju, ali mislim da bi nam gospodarstvo i takvom preorjentacijom sveučilišnih programa ostalo isto. Za dijalog je potrebno dvoje a ne monolog poslodavaca koji tvrde da su u pravu time što naprosto posluju. Umjesto dijaloga gledamo se kroz ideološke nišane, pa se i akademska zajednica oštro podijelila na one koji apsolutno vjeruju gospodarstvu i one koji apsolutno ne vjeruju. Apsolutne pozicije i vjera u jedinu istinu obično vodi u totalitarizam….

#18 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Veljača 24, 2012 u 19:22 Thumb up 4 Thumb down 0

Naime zašto bi netko upisao bilo što ukoliko se to od njega ne traži nekim propisom.

mozda zato da nesto nauci sto mu moze koristit u zivotu i karijeri?

Mislim da ostajemo zemlja tečaja i prekvalifikacija.

Ali mi NISMO ni blizu zemlje tecajeva i prekvalifikacija, o cemu vi pricate?

Prethodni post:

Slijedeći post: