Eurydice i Eurostat objavili su najnovije istraživanje o ključnim statistikama obrazovnih sustava u Europi: link . Posebno su zanimljive statistike o demografiji.
Izvještaj prikazuje da generacija građana 20-29 godina predstavlja 13.4% ukupne hrvatske populacije. Mali hrvatski građani, pak, od 0-9 godina sačinjavaju samo 9.5% populacije. Već 2020., dakle, hrvatske srednje škole suočit će se sa značajnim smanjenjem broja učenika, a 2030. omjer student/nastavnik mogao bi doći do nominalno laskavo dobrih razina.
Ovo je za Hrvatsku kritičan problem na mnogo razina i ostaje samo nada da će se jednom naći vlada koja će raditi na ovome i prije nego što problem više nećemo moći ignorirati. No, za nas na Connectu zanimljivo je sa strane sustava obrazovanja. Ako u sustavu ostane zaposlen jednak broj nastavnika i jednak broj institucija kao i dosad, bit će moguće značajno povećati kvalitetu. Ipak, ne možemo se zavaravati i sigurno je da će biti pritiska na gašenje nekih manjih obrazovnih središta, posebice visokoobrazovnih. Što bi se trebalo sada početi raditi da se hrvatski sustav obrazovanja pametnije suoči s ovim neizbježnim problemom?
3 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan
DZS je objavio puno detaljnije projekcije, u kojima su uračunati i elementi migracija i smrtnosti (nije baš lako štivo):
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/Projections/projekcije_stanovnistva_2010-2061.pdf .
Moguće je, također, napraviti nekoliko vjerojatnih hipoteza:
- raspoloživi resursi u svim razinama obrazovanja će se povećati zbog manjeg broja učenika / studenata
- slobodnih radnih mjesta za nastavnike će biti manje nego što je bio slučaj ranije
- no smanjeni broj studenata, u kombinaciji s time da je demografska razlika između odlaska djece iz osnovne škole i dolaska na tržište rada kao nastavnici, samo oko 10 godina (u odnosu na radni vijek od 35-40 godina), vjerojatno neće smanjiti zapošljivost nastavnika .
Pitanje je da li se kvaliteta nastave i nastavnih ishoda povecava smanjivanjem broja ucenika po razredu?
Koliko god intuitivno i logicno zvuci, da nastavnik moze “kvalitetnije” raditi s manjim brojem ucenika. U mnogim praksama se pokazalo da ako nastavnik nije treniran i ne zna metodoloski prilagoditi nastavu maloj grupi ucenika, rezultati kod ucenika izostaju. Mali je broj onih nastavnika koji ce to smanjenje broja iskoristit u korist ucenika (a ne samo mozda u osobno manje opterecenje pri ispravljanju ispita… i sl)
Definitvno uvesti novine u in-service trening nastavnika u vidu metodologije rada s manjim grupama ucenika, adaptacije nastave i assessment-a, …
Morate se ulogirati da bi mogli komentirati.