Kukuriku: Hrvatsko školstvo – Titanic koji tone

Ana Bedalov (Split, Hrvatska), 24. Studeni 2011.

rubrika: Izbori 2011.,Obrazovna politika

“Nacionalni okvirni kurikulum, to jest njegov ‘okvirni’ dio, je izlika za netransparentnost i neučinkovitost. Nećemo raditi ‘novi NOK’ jer to nije rješenje. Hrvatska treba Nacionalni kurikulum sa svim predmetnim kurikulumima”, rekao je dr. Gvozden Flego, saborski zastupnik SDP-a, na tribini Kukuriku koalicije u Rijeci na kojoj je glavna teba bilo obrazovanje. Više:

Novi list: Kukuriku: Hrvatsko školstvo – Titanic koji tone

Nastavnic.org : Kukuriku u Rijeci: Neće se raditi novi NOK

11 komentara… pročitajte ih ispod ili dodajte jedan

#1 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 25, 2011 u 09:09 Thumb up 2 Thumb down 0
#2 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 25, 2011 u 12:46 Thumb up 4 Thumb down 1

Zanimljivo je da sada t- portal Paaru daje kredibilitet (ozbiljan medijski prostor) kada je u pitanju edukacija i nacionalni kurikulumi. Na temelju cega? Njegovog sherifovanja za vrijeme Primorca i HNOSa? Paar nema niti strucne niti znanstvene kompetencije kada je u pitanju kurikulum i edukacija. On je izvrstan nuklearni fizicar. No njegovi argumenti u ovom intervjuu su vrlo plitki i pausalni.

Steta sto u T-portalu nisu priupitali i struku tj Tim koji je izradjivao NOS na temelju kojih znanstvenih istrazivanja je postavio smjernice. Sama cinjenica da “ima manje stranica” ne govori nista o kvaliteti i vaznosti sadrzaja koji ce se predavati. Pitam se koliko vrijede sve one “stranice” o deterministickom kaosu ili povijesti crkve u znanosti by Paar u HNOSu i udjbenicma.

Nazalost pretvaramo se u drusto koje daje postora u medijima samo onima koji ce apriori pokopati i diskreditirati neciji (strucni) rad. Isti patern vidim i kada se prica o cjepivu protiv gripe koju preporuci struka, a u Dnevniku minutazu dobije samo L. Gajski. Zalosno.

#3 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 25, 2011 u 18:45 Thumb up 3 Thumb down 4

U potpunosti podržavam argumente akademika Paara u gornjem članku. Već više od godinu dana upozoravam na to da bi primjena NOK-a u sadašnjem obliku mogla drastično sniziti nivo obrazovanja u Hrvatskoj. Autor(ica) gornjeg komentara nije dao nikakve protuargumente Paarovim zaključcima, već je samo utvrdio da su oni plitki i paušalni. Može li to autor podrobnije obrazložiti? Koje su to kvalitete NOK-a?
Predlažem slijedeću nagradnu igru:
Plaćam kavu svakom tko u NOK-u nađe glagole: znati i razumjeti (ili njihove izvedenice) više od pet puta. Znate zašto ih nećete naći? Zato što se tu upravo radi o gore spomenutim znanstvenim istraživanjima i postavljenim smjernicama.
Franjo Sokolić, PMF Split

#4 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 26, 2011 u 12:42 Thumb up 1 Thumb down 3

Najprije, radi potpunosti, poveznica na dokument o kojem se radi: Nacionalni okvirni kurikulum.
Zanimljivo je i da Vi indicirate na to da nema (1) “niti strucne niti znanstvene kompetencije kada je u pitanju kurikulum i edukacija” i da su (2) “njegovi argumenti u ovom intervjuu vrlo plitki i pausalni”, i onda nigdje ne date svoj argument ni za (1) ni za (2). (Osim ako izjavu “njegovog šerifovanja” ne smatrate argumentom. Kako bilo, ja ne smatram.) Tako da Vaši argumenti sigurno nisu ni plitki ni paušalni, jer ne postoje (u Vašem komentaru).
Ja nisam kompetentan za procjenu “strucne niti znanstvene kompetencije kada je u pitanju kurikulum i edukacija” na apsolutnoj ljestvici, ali u usporedbi s prosječnom komeptencijom ljudi u Vijeću koje je donosilo Kurikulum, mislim da su njihove manje ili jednake Paarovima. Naime, nijedan od članova Vijeća nema niti jedan rad stručni niti znanstveni rad “kada je u pitanju kurikulum i edukacija” u WoS-u i svi skupa imaju 1060 znanstvenih citata iz svojih područja (odakle 1017 otpada na jednoga od njih). Paar ima barem jedan članak na tu temu u WoS-u i 2653 znanstvenih citata iz svojih područja, od kojih 8 navedenog članka. Znam da sve ovo još ne dokazuje moje mišljenje (zato i jest mišljenje), ali i nije mu cilj biti dokaz, nego indikator.
Drugo, čitajući neke od EU obrazovnih dokumenata prošle godine, u nekoliko takvih dokumenata mogu se naći natruhe logike koju i Paar spominje: vanjski obruč EU školuje svoju radnu snagu na osnovnoj razini i onda najbolji na toj razini nastavljaju (studij, doktorat) u središnjem obruču EU. Nadam se da ne treba popisivati sve posljedice takve logike.
Treće, NOK omogućava provođenje takve politike jer ostavlja mogućnost za objedinjenje fizike, matematike i biologije u prirodoslovlje. Dokument u svom uvodu kaže da je okvirni, međutim, činjenica je da se u tom okviru za prirodoslovni dio primjerice “prirodoslovlje” spominje 25 puta, a fizika 4 puta (zajedno s izvedenicama); “nastava prirodoslovlja” kao sintagma se spominje niz puta, a “nastava fizike” (ili kemije, ili biologije) nijednom. A posljedica takvog objedinjenja nužno je pogubna za znanje barem jednog od tri područja.
Konačno, dokument ima jezično pogrešan naziv: pogledajte zadnju rečenicu ovog rada. Da ne spominjem druge greške, što jezične (istodobno nedosljedno korištenje pridjeva “fizički” i “fizikalan”), što sadržajne, unutar dokumenta (Što znači “objasniti neuništivost atoma”? Zašto je termodinamika dobila jednu natuknicu, dok su istodobno uvedeni npr. kiralnost molekula i apsorpcijski spektri atoma iz nekoliko spektroskopijskih metoda? Tko će u II. ciklusu poučavati fizičke aspekte dokumenta koji se navode?).

#5 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 26, 2011 u 13:31 Thumb up 0 Thumb down 0
#6 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 26, 2011 u 13:59 Thumb up 1 Thumb down 0

Udžbenik fizike se obično zove “Osnove fizike” ili jednostavno “Fizika”. Ne zove se “Opisnik” jer time nikome ne bi bilo jasno o čemu je knjiga, mada ona OPISUJE fiziku ili osnove fizike. Gore sam stavio link na wikipediju što na engleskom jeziku znači curriculum. To je jednostavno sav obrazovni sadržaj koji figurira u nekom obrazovnom sustavu, intuiciji itd. predmeti, školeske aktivnosti, njihov sadržaj. Primarno dakle engl. curriculum nije knjiga, pravilnik ili propis kakav bi curriculum trebao biti nego je sam curriculum. Dok kažete “I am engaged in curriculum” to znači da se bavite nastavom ili učenjem, ne da čitate MZOŠovu knjigu. Naravno knjigu ili propis o tome kakav bi trebao biti također se može sekundarno nazivati u engleskom jeziku curriculum, no to nije primarno i svakodnevno značenje te riječi kao što riječ fizika nema primarno značenje “knjiga o fizici”. U hrvatskom se to mistificiralo pa ako je neki jadnik vidio u Briselu neku knjigu s naslovom “Curriculum” i zamislio da je curriculum primarno naziv za tu knjigu, to je njegov problem s nerazumijevanjem da je svijet veći i širi. Tako “uputnik” nikako nije dobar neologizam jer kao što OPISNIK nije dobar naslov za knjigu koja opisuje fiziku, tako ni UPUTNIK nije dobar naziv za knjigu (ili pravilnik) koja upućuje na kurikul, tj. koja upućuje kako i što bi trebalo provoditi da se ostvari ono što je curriculum u primarnom smislu u engelskom jeziku. Jer jednako tako bi uputnik mogao biti recimo priručnik za pčelare, policajce ili mapa dnevnog posla za smetlare koji polijevaju ulicu. To što se riječ kurikul često koristi sa suvišnim -um u hrvatskom, je zbog toga što je riječ došla preko engleskog (što se može korigirati), a ne iz latinskog. Tekst jezikoslavaca koji je gore linkan je vrlo jadan: autori na nekoliko stranica jadikuju o nekih 8 tekstova s riječi “uputnik” o postojanju i nepostojanju u rječnicima i o tome kako nazvati knjigu i prevesti riječ čije primarno značenje u engleskom jeziku nisu ni shvatili. Drugim riječima oni razglabaju o tome kako prevesti KONOTACIJU riječi curriculum, a ne kako prevesti “curriculum”. To je u najmanju ruku vrlo neobično za jezično prevođenje.

#7 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 26, 2011 u 14:00 Thumb up 0 Thumb down 0

> intuiciji

tipos: instituciji

#8 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 26, 2011 u 14:34 Thumb up 3 Thumb down 0

na #4:

(1) “niti strucne niti znanstvene kompetencije kada je u pitanju kurikulum i edukacija” i da su (2) “njegovi argumenti u ovom intervjuu vrlo plitki i pausalni”, i onda nigdje ne date svoj argument ni za (1) ni za (2)

1) Akademik Paar nema formalno obrazovanje u edukacijskim znanostima (fakultet, magisterij, doktorat), on je izvrstan nuklearni fizicar i zato je Akademik. Takodjer nema niti jedan strucni ili znanstveni rad objavljen u CC casopisu iz podrucju edukacije, kurikuluma niti pedagogije.

2) neda mi se u detalje secirati njegove recenice ali evo samo jedan primjera:
-

“U velikim problemima je i Finska koja je nekad imala izvrsno školstvo. Zbog udara po temeljnim znanjima, i ondje je došlo do drastičnog pada interesa mladih za inženjerske i slične struke pa se Finska u tom smislu našla na europskom dnu. “

Finska i dalje ima izvrsno skolstvo po svim medjunarodnim kriterijima. Ono sto Paar naziva “udar po temeljnim znanjima” je pretpostavljam uvodjenje predmeta “Science” u osnovne skole? I danas su po znanstvenoj pismenosti mladi finci na vrhu svih ljestvica. Pad interesa za Sci-tech karijere se u znanstvenim istrazivanjima uglavnom povezuje s visokim standardom drustva i pojavljuje se sistematski kod svih zapadnoevropskih zemalja visokog standarda neovisno kakav im je sustav obrazovanja (npr i kod Njemaca i Flamanaca koji “nisu udarili po temeljenim znanjima”) (ako nekog zanima mogu mu poslati pdf-ove neke od tih studija)

na #3:

Može li to autor podrobnije obrazložiti? Koje su to kvalitete NOK-a?

U komentaru #1 ne pricam direktno o NOKu vec o tome da je t-portal dao medijski prostor iskljucivo akademiku Paaru da ga popoljuje ne priupitavsi tvorce dokumenta (Strucnu skupinu) o namjerama i razlozima. NOK jos nisam detaljno procitala i ne bi ga apriori branila niti osudjivala. Samo me smetaju ti njegovi pausalni argumeti poput onog prvog, koji je dao na vrlo konkretno pitanje:

Zašto mislite da je u NOK-u temeljna znanost zapostavljena i zašto je to opasno?
Jednostavno. Postotak broja stranica koje se odnose na matematiku, fiziku, kemiju, biologiju i tehnički odgoj bitno je smanjen u odnosu na ono što imamo sada …”

Paar svoju argumentaciju i kritiku pocinje i bazira na… postotku broj stranica dokumentu???

#9 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 26, 2011 u 15:16 Thumb up 4 Thumb down 0

Postoji vrlo jednostavan argument u prilog nekompetentnosti akad. Paara u pedagogiji.

Naime, HNOS – koji je u potpunosti njegovo idejno čedo – se temelji na pretpostavci da će se obrazovanje poboljšati time što će se iz nastavni sadržaji različitih predmeta ‘podšišati’ te će se iz njih izbaciti oni ‘suvišni’ i ‘nepotrebni’.

Suvremenoj pedagogiji već je dugo vremena vrlo jasno da cilj i svrha obrazovanja nije naučiti učenika određene ‘važne’ tematske sadržaje, već razviti kod učenika određene kognitivne i praktične kompetencije (iliti po hrvatski ‘vještine’).

Ideja NOK-a je pak upravo ova druga – popisati za početak, neovisno o detaljiziranju načina kojime će se iste metodički i didaktički poučavati – popis skupina najvažnijih kompetencija na razvoj kojih kod učenika se obrazovni sustav mora usredotočiti. On dakle prvi puta daje jasno ‘odredište’ obrazovnog sustava u Hrvatskoj.

‘Predmetni kurikulumi’ (ili kako god tko hoće nazivati popis konkretnih nastavnih sadržaja i metoda kojima će se učenike u određenom odgojno-obrazovnom razdoblju podučavati) su slijedeći korak na kojemu se tek nakon donošenja NOK-a može početi (i počelo se) raditi.

#10 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 29, 2011 u 12:17 Thumb up 8 Thumb down 0

Iz #9:

“HNOS – koji je u potpunosti njegovo idejno čedo – se temelji na pretpostavci da će se obrazovanje poboljšati time što će se iz nastavni sadržaji različitih predmeta ‘podšišati’ te će se iz njih izbaciti oni ‘suvišni’ i ‘nepotrebni’.”

Pa se tako kao “nepotrebno”, iz programa matematike iz osnovne škole, izbacilo npr.:

1. rješavanje linearnih nejednadžbi, a da se u program srednje škole to nigdje nije dodalo. Dakle, dijete završi OŠ , a da nikad nije vidjelo nejednadžbu tipa
-2x < 6,
i nikad skiciralo rješenje na brojevnom pravcu;

2. od kvadratnih jednažbi ostale su kod nas samo one tipa x^2=10.
U udžbenicima ni traga od onih tipa
7 x^2 = 28
ili
x^2 + 3 = 12

3. racionalizaciju nazivnika, ako se u nazivniku pojavljuje zbrajanje ili oduzimanje (a slučajeve kad je u nazivniku množenje i dalje imamo u programu), a taj tip zadataka nije ubačen u SŠ, kao nešto što se tamo UČI (a ne samo primjenjuje ili ponavlja). Dakle, neki čudni "rezovi" – pola gradiva ćemo obraditi u OŠ, a pola nećemo, da se vidi da smo "rasteretili"…

Ima toga još, no, ponavljam – je li u program srednje škole ubačeno da se sad to tamo obrađuje kao djeci nepoznao gradivo? Je li ubačeno u udžbenike i u nastavu na adekvatan način?

Ili to možda niti nije važno? Valjda ne treba sve tako strogo propisivati, bude se već "samo nekako pokrpalo"…
Matematika takve stvari teško podnosi, a onaj kome je matematika problem još teže…

#11 Registriraj se Podatak dostupan članovima Connect-a Studeni 29, 2011 u 12:25 Thumb up 6 Thumb down 0

Kad smo imali županijski aktiv neposredno prije nego što je HNOS stupio na snagu, i kad nam je na tom sastanku bio prof. Petar Mladinić (koji je bio na vrhu povjerenstva za matematiku), ja sam ga u vezi onoga što su predvidjeli za zadnju cjelinu u 8. razredu (Geometrijska tijela), pitala da kako su tolike stvari NEZAPISANE iz te cjeline, a u toj cjelini se zapravo radi jaaaako puno toga, i to je gradivo djeci jako teško. Dakle, moje pitanje je bilo hoćemo li zaista raditi tako malo kako će sad pisati u tom novom programu.

Njegov odgovor je bio: “Kolegice, pa naravno da ćete obraditi sve to što ste i dosad. Ali, ne možemo to sve tako opširno napisati, kad su nam dali zadatak da smanjimo gradivo x %. Pa ne možemo to onda jasno zapisati.”
(ne sjećam se koliki je bio postotak)

I na aktivima su nam nakon što je HNOS stupio na snagu, znali govoriti, da iako nešto ne piše u HNOS-u, to ipak trebamo odraditi, jer je to “prirodno” i podrazumijeva se.

Je li onda naš program podloga za nešto ili “baš i nije”?
I zna li itko na čemu smo zapravo, ako radimo ovako?
I za što su ljudi koji su napravili takav program, zapravo plaćeni?

Prethodni post:

Slijedeći post: